STRATEÅ KA STUDIJA PROCJENE UTJECAJA PROSTORNOG ...

STRATEŠKA STUDIJA PROCJENE UTJECAJAPROSTORNOG PLANA PRIMORSKO-GORANSKEŽUPANIJE NA OKOLIŠNETEHNIKI SAŽETAKZagreb, lipanj 2012.Nositelj zahvata: PRIMORSKO-GORANSKAŽUPANIJA

Nositelj zahvata:PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAAdamieva 10, 51000 RijekaNaslov:STRATEŠKA STUDIJA PROCJENE UTJECAJA PROSTORNOGPLANA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE NA OKOLIŠ –NETEHNIKI SAŽETAKVoditelj izrade:Mario Pokriva, stru. spec. ing. sec. – zaštita okoliša,dipl. ing. prom., ing. el.(A.2., B.1.2., B.2., B.3.10., D.3., D.4. i E. s pripadajuimutjecajima, mjerama i monitoringom)Radni tim:Vanjska suradnja:Mr. sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem.(B.1.1.1. i B.3.1. s pripadajuim utjecajima, mjerama imonitoringom)Miran Stojni, mag. fiz. – geofiz.(B.1.1.1., B.1.1.3., B.3.1. i B.3.3. s pripadajuim utjecajima,mjerama i monitoringom)Ines Geci, dipl. ing. geol.(B.1.1.2., B.1.1.5. i B.3.2. s pripadajuim utjecajima, mjerama imonitoringom)Mr. sc. Konrad Kiš, dipl. ing. šum.(B. 1.1.4., B.1.1.7., B.3.4. i B.3.6. s pripadajuim utjecajima,mjerama i monitoringom)Ivana Šari, dipl. ing. biol. - ekologija(B.1.1.6., B.1.3. i B.3.5 s pripadajuim utjecajima, mjerama imonitoringom)Mirjana Meštri, dipl. ing. agr. - ureenje krajobraza(B.1.1.8. i B.3.7. s pripadajuim utjecajima, mjerama imonitoringom)Marijana Bakula, dipl. ing. kem.(B.3.8. i B.3.9. s pripadajuim utjecajima, mjerama imonitoringom)Kamenko Josipovi, dipl. ing. gra.(B.3.8. s pripadajuim utjecajima, mjerama i monitoringom)Ines Rožani, MBA(B.4.)Miroslav Štimac, dipl. ing. arh.(A.1.)Glavna ocjena (C.1.6.)Voditeljica izrade:Radni tim:Ivana Šari, dipl. ing. biol. - ekologijaMr. sc. Konrad Kiš, dipl. ing. šum.Zoran Poljanec, prof. biol.Tajana Uzelac, dipl. ing. biol. - ekologijaKonzultacije i podaci:Direktorica:Jelena Fressl, dipl. ing. biol. - ekologija• PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAMarta Brki, dipl. ing. agr. - ureenje krajobraza

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetakSADRŽAJ1. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE......................................................................................................22. PREGLED MOGUIH UTJECAJA PROSTORNOG PLANA I MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA................52.1. Pregled moguih utjecaja prostornog plana na okoliš....................................................52.2. Mjere zaštite okoliša ukljuujui mjere sprjeavanja, smanjenja, ublažavanja ikompenzacije nepovoljnih utjecaja provedbe plana na okoliš .............................................403. OPIS PREDVIENIH MJERA PRAENJA............................................................................46DVOKUT ECRO d.o.o. 1

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak1. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA PROSTORNOGPLANA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJEProstorni plan Primorsko-goranske županije, u daljnjem tekstu: Plan, je temeljni i obvezatnidokument prostornog ureenja koji odreuje pravce prostornog razvoja i organizaciju prostoraove županije. Plan ujedno sagledava i razvitak i organizaciju prostora u okvirima državnog, ali išireg regionalnog prostora.Ovaj Plan usmjerit e društveni i gospodarski razvoj županije s ciljem racionalnog korištenjaprirodnih resursa i zaštite prostora.Temeljem strateških razvojnih dokumenata i propisa Republike Hrvatske, strateških razvojnihdokumenata i opredjeljenja Primorsko-goranske županije, ocjenom stanja prostora te premazahtjevima tijela i osoba odreenih Odlukom o izradi Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 3/2011) odreeni su sljedei ciljeviPlana:1. Prostorni razvoj regionalnog i državnog znaenja:• Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i znaajnih infrastrukturnihsustava;• Racionalno korištenje prirodnih izvora;• uvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.2. Prostorni razvoj županijskog znaenja:• Demografski razvoj;• Odabir prostorne i gospodarske strukture;• Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture;• Zaštita krajobraznih vrijednosti;• Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina(zaštita zraka, voda, mora, tla i šumskog podruja, zaštita prirodnihvrijednosti, zaštita kulturnih vrijednosti).3. Prostorno ureenje naselja podruja Županije:• Racionalno korištenje prostora i zaštita prostora;• Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture.Na temelju procjene razvojnih mogunosti Primorsko-goranske županije, a zadržavanjemnjezinih osobnosti uz zaštitu prostora i ouvanje kakvoe okoliša, Plan je odredio namjenu iuvjete za razvoj prostora te uvjete za ostvarivanje planiranih zahvata u prostor.Planirani su sljedei (strateški) zahvati:• GOSPODARSKE ZONE:- Miklavija (Matulji) (nova izgradnja)- Kukuljanovo (dijelom postojea izgradnja)- Urinj (dijelom postojea izgradnja)- Omišalj – Petrokemija (dijelom postojea izgradnja)• SPORTSKI CENTRI ŽUPANIJSKOG ZNAAJA:- Platak (dijelom postojea izgradnja)- Grobnik (dijelom postojea izgradnja)- Kovaevo/Streljaki centar Grobnik (dijelom postojea izgradnja)• GOLF IGRALIŠTA- Dobre (nova izgradnja)- Rojno (nova izgradnja)DVOKUT ECRO d.o.o. 2

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak- Rudine (nova izgradnja)- Jelenje-Dubina (nova izgradnja)- Malo Polje (nova izgradnja)- Ustrina (nova izgradnja)• CESTOVNE PROMETNICE:- autocesta A7: Dionica Permani- Grobniko Polje (Konj) (nova izgradnja)- brza cesta D102: Križiše - Novi Most Krk - Luka Omišalj - Krk (dijelom postojeaizgradnja)- brza cesta D66: Brestova - Opatija (nova izgradnja)- brza cesta D8: vor Rupa (A7) - GP Pasjak (nova izgradnja)- državna cesta Omišalj – Dobrinj – Vrbnik – Punat - Stara Baška Krk (dijelom postojeaizgradnja)- državna cesta D105: Lopar – Rab - Mišnjak na otoku Rabu (nova izgradnja)- državna cesta D403: vor Škurinje - Luka Rijeka (nova izgradnja)• ŽELJEZNIKE PRUGE:- nizinska pruga Zagreb - Rijeka: dionica granica Istarske županije (tunel Uka) – Krasica- granica Liko-senjske županije i dionica Krasica - luka Omišalj- dogradnja novog kolosijeka: drugi kolosijek od Opatije/Matulja do Škrljeva• POMORSKE LUKE:- razvoj luke u centru grada Rijeke (Zagrebaka obala) (faza 1)/(Luka Omišalj (otok Krk)(faza 2) (dijelom postojea izgradnja)- luka za prekrcaj petrolkoksa (nova izgradnja)- luka za rasuti teret u Bakru (dijelom postojea izgradnja)- istraživaka zona za etverovez tankera ispred TE Rijeka (nova izgradnja)• ZRANA LUKA: rekonstrukcija postojee zrane luke rijeka (dijelom postojeaizgradnja)• PROIZVODNA POSTROJENJA: modernizacija Rafinerija nafte Rijeka (Urinj)(dijelom postojea izgradnja)• ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA:- kombinirana plinska elektrana (dijelom postojea izgradnja)- akumulacija: Kukuljani – hidroelektrana Valii (nova izgradnja)- elektroprijenosni ureaj (2): dalekovod 400 kV TS Divaa- (RP Klana)- TS Melina;dalekovod 400 kV TS Istra (Pazin)- RP Klana (nova izgradnja)- vjetroelektrane (5): Tuhobi; Zebar; Peškovo; Pliš; Vršci (nove izgradnje)- sunane elektrane (5): Gusta Draga; Barbiin; Planiš; Osor; Belinovica (nove izgradnje)• PLINOVOD: magistralni plinovod Omišalj-Casal Borsetti DN 1000/100 bar (novaizgradnja)• NAFTOVOD: naftovod JANAF (dijelom postojea izgradnja)Prostorni plan Primorsko-goranske županije na okoliš koji je predstavljao podlogu za Strateškustudiju Prostorni plan Primorsko-goranske županije – Nacrt prijedloga plana bio je iz veljae2012. Te su Strateškom studijom obraeni zahvati koji su bili definirani i u tekstualnom i ugrafikom dijelu navedenog dokumenta. Osim navedenih zahvata, na prostoru Primorskogoranskežupanije nalazit e se i druge djelatnosti/zahvati koje e takoer utjecati na okoliš(npr. marikultura, eksploatacijska polja, golf igrališta i sl.) ije lokacije e biti odreenepojedinim sektorskim studijama u kasnijim fazama izrade Prostornog plana.Za svako od zadanih varijantnih rješenja napravljena je valorizacija potencijalnih utjecaja naokoliš i utvrena je povoljnost pojedine ponuene varijante:DVOKUT ECRO d.o.o. 3

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak• autocesta A7: Dionica Permani- Grobniko Polje (Konj) u varijantama: Varijanta 1sjeverna varijanta / Varijanta 2 južna varijanta• luka za prekrcaj petrolkoksa u varijantama: Varijanta 1 Bakarski zaljev, SI obalapoluotoka Kostrena, kod rta Babno, izmeu postojee industrijske luke Bakar iindustrijske luke Sršica / Varijanta 2 JZ obala poluotoka Kostrena, rt Škrkovac• kombinirana plinska elektrana u varijantama: Varijanta 1: na JZ obali poluotokaKostrena, rt Podurinj (postojea TE Rijeka) / Varijanta 2: uz lokaciju planiranog terminalaukapljenog plina u Omišlju na KrkuUtjecaj svakog od zahvata procijenjen je kriterijima vrednovanja za pojedine sastavniceokoliša/optereenja za pojedini zahvat a što je obraeno ekspertnom metodom ocjenjivanja.Ocjene su postupkom adaptirane „Delphi“ metode objektivizirane u odnosu na bogatstvorazliitih znanja, iskustava i svjetonazora svakog pojedinca iz radnog tima. Na temelju ekspertnemetode ocjenjivanja (multikriterijalne analize) utvreno je da su najpovoljnija za okoliš slijedeavarijantna rješenja:• autocesta A7: Dionica Permani- Grobniko Polje (Konj) – povoljnija je varijanta 2,s obzirom na potencijalni utjecaj na okoliš• luka za prekrcaj petrolkoksa Bakar – povoljnija je varijanta 2, s obzirom napotencijalni utjecaj na okoliš• kombinirana plinska elektrana - povoljnija je varijanta 1, s obzirom na potencijalniutjecaj na okoliš.S obzirom na ve sada prisutan velik broj zahvata i utvrenog oneišenja na pojedinimlokacijama u županiji (postojei i planirani zahvati na poluotoku Kostrena i u Bakarskom zaljevu(rafinerija nafte Rijeka (Urinj), termoeletrana Rijeka, planirani etverovez tankera, luka za rasutiteret u Bakru, industrijske luke Bakar, Sršica i Urinj, radna zona Šoii, pruga, postojei iplanirani zahvati u Omišlju (postojei naftni terminal, postojei terminal za ukapljeni plin,postojea petrokemija, planirani kontejnerski terminal, planirani terminal za generalne terete,planirana dogradnja terminala za ukapljeni plin, aerodrom Rijeka, planirana poslovna zonaPuša, planirana pruga Krasica-Omišalj, državna cesta D102 Križiše- novi most Krk- Omišalj-Valbiska, postojee EP "Voz) sinergijski i kumulativni utjecaj zahvata (ve sada a i ubudue)osobito e biti izražen na prostorima Opina Kostrena, Opine Omišalj i Grada Rijeke. Mjeramazaštite okoliša oekuje se da e se ti utjecaji svesti na prihvatljivu razinu.Detaljnija varijantna rješenja pojedinih projekata e biti mogue definirati, a time i obrazložitiprilikom samog konanog definiranja zahvata (lokacije i veliine). Predmetnom Studijom suprezentirani mogui utjecaji i propisane su odgovarajue mjere ublažavanja moguih negativnihutjecaja, koje su postavljene na višoj razini od onih koji e se kasnije utvrditi za svaki pojedinizahvat, pojedinanom procjenom utjecaja na okoliš pojeinog zahvata. Sve pojedinaneaktivnosti i posljedino tome pojedini projekti morat e biti projektirane i izgraene u skladu spozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske i dobrom inženjerskom praksom.DVOKUT ECRO d.o.o. 4

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak2. PREGLED MOGUIH UTJECAJA PROSTORNOG PLANA I MJERAZAŠTITE OKOLIŠA2.1. Pregled moguih utjecaja prostornog plana na okolišPokazatelji predstavljaju reprezentativne vrijednosti utjecaja Prostornog plana Primorskogoranskežupanije na pojedine dijelove okoliša. Kriteriji korišteni za odabir pokazatelja odnose sena to koliko su važni s gledišta negativnog utjecaja na okoliš, a korištena je tipologijapokazatelja Europske agencije za okoliš koja se temelji na DPSIR sustavu. DPSIR sustav sesastoji od:• Pokretaa (D- Driving forces) - osnovni pokretaki mehanizmi negativnih utjecaja,• Pritisaka (P- Pressures) - posljedica djelovanja pokretakih mehanizama,• Stanja (S- State) - trenutno stanje okoliša,• Utjecaja (I- Impact) - posljedice pritisaka,• Odgovora (R- Response) - mjere i instrumenti koje društvo/država planira iprovodi u cilju poboljšanja stanja u pojedinom podruju.Navedena tipologija prilagoena je planiranom planu tako da Pokretai predstavljaju projekte(zahvate) koje e uzrokovati odreene promjene u okolišu, Pritisci predstavljaju konkretneaktivnosti koje e se obavljati na prostoru i koje e utjecati na okoliš, Stanje predstavljatrenutno stanje okoliša na predmetnom prostoru a Utjecaji odreuju one dijelove okoliša nakojima e navedene aktivnosti uzrokovati promjene. U tablici E.2.1.-1 dan je pregled pokretaa,pritisaka, stanja i utjecaja na dijelove okoliša projekata (zahvata) planiranih Prostornim planomPrimorsko-goranske županije.DVOKUT ECRO d.o.o. 5

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Gospodarska zonaMiklavija (Matulji)-Po1Pogoni proizvodnog obrta, trgovaki iskladišni kompleksi, servisi razliitihdjelatnosti površine 181 ha.TEMATSKI POKAZATELJI****EnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliinaotpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenjeotpadomNeizgraena površina.Zona djelominog ogranienja.Obuhvat zahvata nalazi se na podruju kojim dominiraju tla kalcikambisol icrvenica.Staništa: E.3.5.Izvan zaštienih podruja.UŠP Buzet, šumarija Opatija-Matulji, g.j. 648 Brgudske šume, odjeli 13 i 14.U šumama Gorskog kotara evidentna je pojava sušenja stabala, koja venekoliko desetljea predstavlja ozbiljan ekološki i gospodarski problem sposljedicama po prirodnu strukturu šuma, a posljedino i bioraznolikost.Županijsko lovište VIII/127 Kastav, površine 11 433 ha.Velika površina lovišta u odnosu na površinu zahvata.Reljefni oblici: zaravnjen teren Medvee griže na visini oko 400 m s brojnimponikvama - uklanjanje ponikvi.Oko 7 km SZ od naselja Matulji. Naselja u blizini: Zvonee, Zaluk, MaliBrgud, Veli Brgud, Permani, Ružii, Mui, Jurdan.Registrirani lokaliteti:- Ruralna cjelina V. Brgud; Crkva Sv. Nikole; crkva Bezgrešnog ZaaBlažene djevice Marije (svi u naselju V. Brgud, oko 1.600 m JZ).Biološka raznolikostUdio šuma pod održivim upravljanjemEnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliina otpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenje otpadomZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)ŠUMEKRAJOBRAZKULTURNABAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODEKRAJOBRAZOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)UMJEREN(OCJENA 2)TLODIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOVREDNOVANJE UTJECAJA**DIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVONIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTZRAK I KLIMATSKEPROMJENETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMENASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***- 19 (UMJERENUTJECAJ)25 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJOmeena koridorimaautoceste A7 i državneceste D8, kroz središnji diolokacije prolazi magistralnaželjeznika pruga Rijeka-Šapjane- DG.vor Krasica, EP Škrljevo,planirana nizinska pruga.Gospodarska zona Kompleksi preraivake industrije i Slobodna zona, raznovrsna industrija, velika skladišta i servisi, lukaKukuljanovo- Pr1 graevinarstva na površini od 494 ha. pozadinska skladišta i dr. na površini od 160 ha (djelomino izgraenoTEMATSKI POKAZATELJIpodruje).VodeIII. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvoraKvaliteta vodavoda za pie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95,Indeks rizika od kemijskih toksikanata za 24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).vodene ekosustaveStaništa: dio izgraen; E.9.2.; C.3.5/D.3.1.; E.3.5.; D.1.2.; I.2.1.Eutrofikacija površinskih voda, izvori Izvan zaštienih podruja.oneišenja voda i njihovo uklanjanje Razvijena prometna infrastruktura.Zadovoljavanje kategorizacije voda UŠP Delnice, šumarija Rijeka, g.j. 926 Potplanina, odjel 39.Zastupljenost spreavanja oneišenja Nema šuma kojima se gospodari osim dvije manje enklave koje su vanvodapodruja zahvata.Udio voda koji se obrauje u sustavima U šumama Gorskog kotara evidentna je pojava sušenja stabala, koja veDVOKUT ECRO d.o.o.za obradu vodanekoliko desetljea predstavlja ozbiljan ekološki i gospodarski problem sIzvodljivost postrojenja i uinkovitost posljedicama po prirodnu strukturu šuma, 6 a posljedino i bioraznolikost.GOSPODARSTVOišenja voda.EnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaŽupanijsko lovište VIII/128 Ponikve - Gradina, površine 1 671 ha (veimdijelom); županijsko lovište VIII/124 Grobnik površine 12 837 ha(djelomino).

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Gospodarska zonaUrinj- Pr2Postotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenjeotpadomKompleksi preraivake industrije, radnazona Šoii na površini od 320 ha.TEMATSKI POKAZATELJITloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaNaselja u blizini Cernik, Kukuljanovo, Buzohanj i Škrljevo.Registrirani lokaliteti:- kamena kua Lini; Zgrada kamena i ebuharova kua u naselju avle(oko 1.100 m SZ)- Arheološka zona gradinskog naselja na Sv. Križu (oko 1.200 m J)- Crkva sv. Kuzme i Damjana (oko 1.100 m JI)TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeEutrofikacija voda, izvori oneišenja voda i njihova uklanjanjeZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavima za obradu vodaEnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliina otpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenje otpadomRafinerija nafte, termoelektrana i prekrcajni terminal naftnih derivata. Napovršini od 156 ha.Lokacija se nalazi uz samu obalnu liniju mora te se nalazi izvan zonasanitarne zaštite izvorišta/crpilišta vode.Prema stanju odabranih pokazatelja trofiki status najveeg dijela akvatorijaPrimorsko-goranske županije može se ocijeniti kao oligotrofan.Staništa: J.4.1.Izvan zaštienih podruja; neposredno uz speleološki objekt Urinjska špilja(obraeno u poglavlju Glavne ocjene).Ve prisutna degradacija morskih staništaPovišene koncentracije teških metala u vodenom stupcu Urinjske špilje kojaje u direktnom kontaktu s morskom vodom Rijekog zaljeva.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/124 Grobnik površine 12 837 ha.Zona veim dijelom ve izgraena, a sadašnje djelatnosti pretpostavljajunemogunost zadržavanja divljai u blizini lokacije, tim više što je okolnopodruje naseljeno i premreženo dosta gustom mrežom cestovnihprometnica.Reljefni oblici: greben Kostrenskog poluotoka.Poluotok Kostrena/Bakarski zaljev. Naselja u blizini: Bakar, Krasica,Kraljevica, Kostrena, Bakarac, Praputnjak.Registrirani lokaliteti:- unutar gospodarske zone, niti u zoni neizravnog utjecaja (1.500 m nisuprisutni.TEMATSKI POKAZATELJITloPrenamjena zemljištaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeEnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaDVOKUT ECRO d.o.o. Koliine opasnog otpada7Koliina oporabljenog otpada i koliinaotpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)BIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NASELJA ISTANOVNIŠTVONIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODETLOŠUMEDIVLJAKULTURNA BAŠTINAPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***24 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJKumulativan utjecaj svihpostojeih i planiranihzahvata na poluotokuKostrena (rafinerija nafte,termoelektrana, planiranaradna zona Šoii, pruga,luke).

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Gospodarska zonaOmišalj-Petrokemija- Pr3Kompleksi preraivake industrije napovršini od 161 ha.TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeEnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliinaotpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenjeotpadomEnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliina otpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenje otpadomDINA-Petrokemija d.d. za proizvodnju polietilena niske gustoe na površiniod 114 ha (izgraeno i visokoindustrijalizirano podruje).Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Prema stanju odabranih pokazatelja trofiki status najveeg dijela akvatorijaPrimorsko-goranske županije može se ocijeniti kao oligotrofan.Odlukom o utvrivanju osjetljivih podruja (NN 81/10), podrujeOmišaljskog zaljeva odreeno je kao osjetljivo podruje.Oko 2 km južno od lokacije zahvata nalazi se vodotok i jezero.Staništa: veinom J.4.1.; manje površine: E.3.5.; C.3.5./D.3.1.Izvan zaštienih podruja; preklapa se spodrujem predloženim za zaštitu ukategoriji Znaajnog krajobraza (Njivice- Blatna- Zaglav).Ve prisutna degradacija morskih staništa.UŠP Senj, šumarija Krk, g.j. 939 Kras-Gabonjin, odjel 16 (šire podrujezahvata).Podruje zahvata ne nalazi se u zoni šuma, dvije manje površine nalaze se ublizini zahvata no zahvat na njih nee imati utjecaja.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha.Reljefni oblici: degradacija padina prema uvali Sapan i rtu Zaglav;preoblikovanje obalne linije.Krajobrazne degradacije na otoku Krku su koncentrirane na najsjevernijemdijelu otoka kod Omišlja.Sjeverni dio otoka Krk, uvala Sapan/kod naselja Omišalj. Naselje u blizini:Omišalj.Registrirani lokaliteti:- Arheološki lokalitet Mirine (neposredno SZ uz gospodarsku zonu)- Arheološki lokalitet i crkvica Mohorov (oko 750 m J)- etnozona Omišalj, Crkva sv. Antuna Padovanskog, Crkva sv. Jelene, župnacrkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Crkva sv. Jurja, Crkva sv. Mihovila ipovijesna urbana cjelina Omišalj (sve u naselju Omišalj, oko 1.200 m S)Privremeno odlagalište otpada u DINA Petrokemiji d.d. nije u upotrebi od2000. godine. Lokacija je obraštena gustim raslinjem koje se redovito kosi.Procjedne se vode uzorkuju u piezometrima i analiziraju u ovlaštenomlaboratoriju. Izmjerene vrijednosti analiziranih uzoraka pokazuju neznatnaoptereenja.TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeEnergijaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)BIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZNASELJAISTANOVNIŠTVOKULTURNABAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NASELJA ISTANOVNIŠTVONIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODETLOŠUMEDIVLJAPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***22 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJKumulativan utjecaj svihpostojeih i planiranihzahvata u Omišlju (postojeinaftni terminal, postojeiterminal za ukapljeni plin,postojea petrokemija,planirani kontejnerskiterminal, planirani terminalza generalne terete,planirana dogradnjaterminala za ukapljeni plin,aerodrom Rijeka, planiranaposlovna zona Puša,planirana pruga Krasica-Omišalj, državna cesta D102Križiše- novi most Krk-Omišalj- Valbiska, postojeeEP "Voz).DVOKUT ECRO d.o.o. 8

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)SportskiPlatakcentarSportski centarGrobnik (Sc2)Izgradnja novih smještajnih kapaciteta,rekonstrukcija postojeih domova Platak(oko 230 ležaja) i Sušak (oko 120ležaja), ukupni smještajni kapacitet oko2.050 ležaja, izgradnja novih sportskih,rekreacijskih, uslužnih i zabavnihsadržaja na površini od 119 haTEMATSKI POKAZATELJITloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliinaotpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenjeotpadomAuto-motodrom: ureenje i dogradnjakompleksa motodroma, korekcija pisteza rang F1 (Formula 1), izgradnjaboksova i popratnih prostora izaboksova, izgradnja gledališta za 50.000gledatelja te realizacija ostalih prateihsadržaja; Aerodrom: izgradnja novoghangara uz organizaciju zrakoplovnotehnikogservisa te izgradnja spremištaUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliina otpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenje otpadom8 skijaških staza, 5 žiara, sanjkalište, dva doma i parkiralište na površini od426 ha.IV. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvoravoda za pie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95,24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).Obuhvat zahvata se u potpunosti nalazi na tipinom šumskom tlu(kalcikambisol).Staništa: C.3.3.; E.5.2.; B.1.3.3./B.2.1.Izvan zaštienih podruja; u smjeru zapada neposredno uz NP Risnjak; uokolici zahvata planira se zaštita nekoliko podruja u kategoriji Znaajnogkrajobraza i Posebnog rezervata.Podruje prirodnih osobitosti; mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova;osjetljivost prisutnih staništa.UŠP Delnice, šumarija Rijeka, g.j. 506 Platak, odjeli 16, 18, 19, 40 55, 56 i59.Prenamjena dijela šumskih površina radi izgradnje novih sadržaja.U šumama Gorskog kotara evidentna je pojava sušenja stabala, koja venekoliko desetljea predstavlja ozbiljan ekološki i gospodarski problem sposljedicama po prirodnu strukturu šuma, a posljedino i bioraznolikost.Državno lovište VIII/22 Snježnik površine 10 120 ha.Šira okolina podruja zahvata predstavlja vrlo povoljno stanište za raznevrste divljai.Reljefni oblici: ponikve, padine Jasenovice i Snježnika prema udolini Platak,udolina Platak- mjestimina degradacija.U podnožju Snježnika. Na udaljenosti do 5 km oko lokacije nema naselja.Najbliža naselja u smjeru J i JZ su Podhum, Soboli, i Plosna te Mrzle Vodice,Zelin, Mrzlovodiki, Zelin Crnoluški i Leska u smjeru I.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJITloPrenamjena zemljištaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeUdio šuma pod održivim upravljanjemAerodrom, auto-motodrom, smještajni kapaciteti: hotel 100 i kamp 200ležajeva na površini od 110 ha.III. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvoravoda za pie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95,24/96, 4/01, 15/09 i 28/10), za koju je planirana promjena u II. zonusanitarne zaštite.Oko 3,5 km zapadno od lokacije zahvata nalazi se vodotok Rjeina.Staništa: J.4.1.; E.3.5.; C.3.5./E.3.5.; J.4.3.; I.2.1.Izvan zaštienih podruja.ZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)BIOLOŠKARAZNOLIKOSTOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODEKRAJOBRAZOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)UMJEREN(OCJENA 2)TLOŠUMEDIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOTLODIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOVREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODEKRAJOBRAZZRAK I KLIMATSKEPROMJENEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEKULTURNA BAŠTINAPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***19 (UMJERENUTJECAJ)24 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJNema.Postojea degradiranapovršina izmeueksploatacijskog poljaDubina i auto-motodroma,postojee strelišteKovaevo, eksploatacijskopolje Dubine (divljeodlagalište otpada),autocesta A6, planiranaDVOKUT ECRO d.o.o. 9

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Dobreišenja voda.OtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliinaotpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenjeotpadomGolf igrališta. Prema PPUG Opatijemogua je izgradnja ugostiteljskoturistikihgraevina tipa (T2)-turistikonaselje i T1-hotel, kapaciteta do 500kreveta.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKoliina vodeIndeks eksploatacije obnovljivih izvoravodePotrošnja vode po sektorimaKvaliteta vodaIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosustaveEutrofikacija površinskih voda, izvorioneišenja voda i njihovo uklanjanjeZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavimaza obradu vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja voda.TloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuDezertifikacijaUdio zemljišta degradiran sušomBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeUdio šuma pod održivim upravljanjemOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliina otpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenje otpadomNeizgraena površina.Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Na podruju zahvata dominiraju tri tipa tla: smee na vapnencu(kalcikambisol), smee na vapnencu lesivirano i lesivirana i tipina crvenica(terra rossa).Staništa: E.3.2., E.3.5., A.2.2.1., B.1.4.1./B.2.2.Neposredno uz granicu PP Uka.Uprava šuma Buzet, šumarija Opatija - Matulji, g.j. 678 Brgudske šume,odjel 4.Manje vrijedne šumske površine.Otvoreno državno lovište VIII/25 Uka površine 4697 ha.Površina zahvata relativno mala u odnosu na površinu lovišta (1,6%površine lovišta).Reljefni oblici: greben s vrhom na 520 m, jaruga s povremenim vodotokomBanina, razvedene padine prema naselju Dobre.Zalee Lovrana, uz naselje Dobre i sam rub Parka prirode Uka. U blizinijoš naselja Kožuli i Konjsko.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKoliina vodeIndeks eksploatacije obnovljivih izvora vodePotrošnja vode po sektorimaKvaliteta vodeEutrofikacija voda, izvori oneišenja voda i njihova uklanjanjeZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavima za obradu vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeUdio šuma pod održivim upravljanjemZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZUMJEREN(OCJENA 2)ŠUMEDIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOVREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***19 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJNema.DVOKUT ECRO d.o.o. 11

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)RojnoGolf igrališta. Planirana su dvapodzemna kabla do dvije trafostaniceunutar lokacije golf igrališta. Planiran jeplinovod do lokacije golf igrališta.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKoliina vodeIndeks eksploatacije obnovljivih izvoravodePotrošnja vode po sektorimaKvaliteta vodaIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosustaveEutrofikacija površinskih voda, izvorioneišenja voda i njihovo uklanjanjeZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavimaza obradu vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja voda.TloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuDezertifikacijaUdio zemljišta degradiran sušomBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeNeizgraena površina.Zona djelominog ogranienja.Tlo na podruju obuhvata je distrini kambisol, luvisol i kalcikambisol navapnencu.Staništa: C.3.5./ E.3.5., D.2.1./C.5.3., I.2.1.Na udaljenosti oko 550 m jugozapadno planirani spomenik prirode.Uprava uma Delnice, šumarija Klana, g.j. Dletvo 505, odjeli 37, 39, 42 i 44.Planinski travnjaci i rudine s tek nekoliko manjih enklava crnogorinogdrvea.Zajedniko (županijsko) lovište VIII/121 Klana površine 2614 ha.Velika površina izuzet e se iz lovno-gospodarske osnove (7,4% površinelovišta).Reljefni oblici: vrh Stari bg (757 m) i ponikvasti, razvedeni teren podnoPliševice (771 m).Izmeu naselja Klana, Lisac i Škalnica, u samoj blizini granice sa Slovenijom.Registrirani lokaliteti:- Crkva sv. Vincenca, Škalnica (oko 1.000 m J od lokacije)- Crkva sv. Jurja, Lisac (oko 700 m S od lokacije)- Gradina Klana (oko 850 m JI od lokacije)TEMATSKI POKAZATELJIVodeKoliina vodeIndeks eksploatacije obnovljivih izvora vodePotrošnja vode po sektorimaKvaliteta vodeEutrofikacija voda, izvori oneišenja voda i njihova uklanjanjeZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavima za obradu vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeRudineGolf igralištaTEMATSKI POKAZATELJIVodeKoliina vodeIndeks eksploatacije obnovljivih izvoravodePotrošnja vode po sektorimaKvaliteta vodaIndeks rizika od kemijskih toksikanata zaDVOKUT ECRO d.o.o. vodene ekosustave12Eutrofikacija površinskih voda, izvorioneišenja voda i njihovo uklanjanjeZadovoljavanje kategorizacije vodaNeizgraena površina.Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Tip tla je litosol na vapnencu i dolomitu.Staništa: C.3.5./ D.3.1.,C.3.5./E.3.5., I.2.1.Djelomino se preklapa sa planiranim znaajnim krajobrazom.Uprava šuma Senj, šumarija Krk, g.j. Kras-Gabonjin 939, odjeli 25, 26, 27 i132.Rijetka šikara medunca, bjelograbia i crnoga jasena niske ekonomskevrijednosti.Površina golf igrališta neznatna u odnosu na površinu lovišta.Reljefni oblici: poluotok Sulinj, ponikvasti teren.Poluotok Sulinj, izmeu uvala Lonarica i Sv. Petar, naselja Rudine, ižii,Soline i Klimno.ZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTDIVLJAKRAJOBRAZVODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NASELJA ISTANOVNIŠTVOTLOŠUMENASELJA ISTANOVNIŠTVONIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEŠUMEKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEDIVLJAKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***19 (UMJERENUTJECAJ)21 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJNema.Nema.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)vodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja voda.TloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuDezertifikacijaUdio zemljišta degradiran sušomBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeKoliina vodeIndeks eksploatacije obnovljivih izvora vodePotrošnja vode po sektorimaKvaliteta vodeEutrofikacija voda, izvori oneišenja voda i njihova uklanjanjeZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavima za obradu vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJDVOKUT ECRO d.o.o. 15

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*INFRASTRUKTURAPOKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Nova izgradnja.Zona djelominog ogranienja, - vodoopskrbni rezervat, IV., III.i II zonasanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvora voda zapie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96,4/01, 15/09 i 28/10).Staništa: veinom E.3.5. i E.4.6.; manje površine C.3.5./D.3.1.;C.3.5./E.3.5.; I.2.1.; J.1.1.; A.2.2.1.Varijanta 1. (sjeverna varijanta)Izvan zaštienih podruja; sa sjeverne strane planira se zaštita planineDuljina: 22,19 km.Obru i kanjona Rjeine u kategoriji Znaajnog krajobraza (djelomino2020.-2030. g.: 5 tunela (3.905 m) i 5prelazi preko kanjona); s južne strane kod Breza nalazi se podruje šumevijadukata (1.270 m); sjeverna varijantaLužine predloženo za zaštitu u kategoriji Zaštienog krajobraza.u dijelu kod prijelaza preko kanjonaMogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova (npr. kanjonska vegetacija).Rjeine- najduži vijadukt (530 m),Prijelaz preko 3 vodotoka: Sušica, Zala, Rjeina.vorovi Permani, Viškovo, Soboli,Šire podruje koriste velike zvjeri (vuk, medvjed), prisutnost gmazova iGrobniko polje (Konj).vodozemaca.TEMATSKI POKAZATELJIUŠP Buzet, šumarija Opatija-Matulji, g.j. 678 Brgudske šume, odjel 10;Vodeg.j. privatnih šuma 703 Brgud, odjel 30; UŠP Delnice, šumarija Rijeka, g.j.Kvaliteta vode923 Lužina, odjeli 16, 17, 27, 28, 29, 33, 35, 37, 38; g.j. Jarki; g.j. 924Zadovoljavanje kategorizacije vodaJarki, odjeli 1, 14, 15; g.j. 926 Potplanina, odjeli 4, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 18, 19.Zastupljenost spreavanja oneišenjaTrasa veim dijelom prolazi kroz šumsko podruje koje e se morativodaprenamijeniti, odnosno površine šuma potrebne za izgradnju autoputa biti eIzvodljivost postrojenja i uinkovitosttrajno izuzete iz gospodarenja.išenja vodaŽupanijsko lovište VIII/127 Kastav površine 11 433 ha; županijsko lovišteTloVIII/124 Grobnik površine 12 837 ha.Status i iskorištavanje zemljištaReljefni oblici: brojne ponikve, uzvišenje Kopica, kanjon Rjeine, padina naPrenamjena zemljištaulazu/izlazu iz tunela, povremeni vodotoci sjeverno od naselja Jelenje,Degradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,pojedinano malo uzvišenje Šemi (450 m) i udoline izmeu niza uzvišenja uaciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,sklopu Grobnikog polja i gorskog podruja prema zapadu; sjevernafizike znaajke tlavarijanta - degradacija ruba uzvišenja Kamenski vrh kanjona desnog pritokaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uRijeine i kanjona Rjeine.odreenom vremenskom razdobljuZaravnjen, ponikvasti teren od naselja Permani do naselja Matulji, kanjonBiološka raznolikostAutocesta A7:Rjeina, uzvišenje Jelenski vrh, rub Grobnikog polja.Indeks bioraznolikostiDionica Permani-Registrirani lokaliteti:Udio ugroženih vrsta u ukupnom brojuGrobniko Polje- u okolici zahvata (zoni neizravnog utjecaja) nisu prisutna registriranavrsta(Konj)kulturna dobraUgrožena staništaTEMATSKI POKAZATELJIFragmentacijastaništaVodecestama/vorištimaKvaliteta vodeZaštiena podruja u odnosu na ukupanZadovoljavanje kategorizacije vodateritorij Primorsko-goranske županijeTloSocijalni i ekološki utjecaj prometaStatus i iskorištavanje zemljištaEmisije staklenikih plinova prema vrstiPrenamjena zemljištaprijevozaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrstivegetacije, fizike znaajke tlaprijevozaBiološka raznolikostKorištenje istijih i alternativnih gorivaIndeks bioraznolikostiUdio voznog parka koji udovoljavaUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstastandardima vezanima uz buku, emisije iUgrožena staništazrak (po vrsti)Fragmentacija staništa cestama/vorištimaEkonominost transporta kao udio uZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskeukupnoj potrošnji energije, emisijama ižupanijekretanja za prijevoz putnika, odnosnoUdio šuma pod održivim upravljanjemrobeSocijalni i ekološki utjecaj prometaEnergijaEmisije staklenikih plinova prema vrsti prijevozaPotrošnja biogoriva kao udio ukupneEmisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevozapotrošnje goriva u prometuKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije iDVOKUT ECRO d.o.o. 16zrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeEnergijaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJASTANOVNIŠTVOKULTURNABAŠTINAIUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**OPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***13(ZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJTrasa plinovoda.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Varijanta 2 (južna varijanta)Duljina: 22,19 km.2020.-2030. g.: 5 tunela (3.905 m) i 5vijadukata (1.270 m); južna varijanta udijelu kod prijelaza preko kanjonaRjeine- najduži vijadukt (530 m),vorovi Permani, Viškovo, Soboli,Grobniko polje (Konj).TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrstiprijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrstiprijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobeEnergijaPotrošnja biogoriva kao udio ukupnepotrošnje goriva u prometuNova izgradnja.Zona djelominog ogranienja, - vodoopskrbni rezervat, IV., III.i II zonasanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvora voda zapie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96,4/01, 15/09 i 28/10).Staništa: veinom E.3.5. i E.4.6.; manje površine C.3.5./D.3.1.;C.3.5./E.3.5.; I.2.1.; J.1.1.; A.2.2.1.Izvan zaštienih podruja; sa sjeverne strane planira se zaštita planineObru i kanjona Rjeine u kategoriji Znaajnog krajobraza (djelominoprelazi preko kanjona); s južne strane kod Breza nalazi se podruje šumeLužine predloženo za zaštitu u kategoriji Zaštienog krajobraza.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova (npr. kanjonska vegetacija).Prijelaz preko 3 vodotoka: Sušica, Zala, Rjeina.Šire podruje koriste velike zvjeri (vuk, medvjed), prisutnost gmazova ivodozemaca.UŠP Buzet, šumarija Opatija-Matulji, g.j. 678 Brgudske šume, odjel 10;g.j. privatnih šuma 703 Brgud, odjel 30; UŠP Delnice, šumarija Rijeka, g.j.923 Lužina, odjeli 16, 17, 27, 28, 29, 33, 35, 37, 38; g.j. Jarki; g.j. 924Jarki, odjeli 1, 14, 15; g.j. 926 Potplanina, odjeli 4, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 18, 19.Trasa veim dijelom prolazi kroz šumsko podruje koje e se moratiprenamijeniti, odnosno površine šuma potrebne za izgradnju autoputa biti etrajno izuzete iz gospodarenja.Županijsko lovište VIII/127 Kastav površine 11 433 ha; županijsko lovišteVIII/124 Grobnik površine 12 837 ha.Reljefni oblici: brojne ponikve, uzvišenje Kopica, kanjon Rjeine, padina naulazu/izlazu iz tunela, povremeni vodotoci sjeverno od naselja Jelenje,pojedinano malo uzvišenje Šemi (450 m) i udoline izmeu niza uzvišenja usklopu Grobnikog polja i gorskog podruja prema zapadu.Reljefni oblici: brojne ponikve, uzvišenje Kopica, kanjon Rjeine, padina naulazu/izlazu iz tunela, povremeni vodotoci sjeverno od naselja Jelenje,pojedinano malo uzvišenje Šemi (450 m) i udoline izmeu niza uzvišenja usklopu Grobnikog polja i gorskog podruja prema zapadu; južna varijantadegradacijakanjona Rjeine.Zaravnjen, ponikvasti teren od naselja Permani do naselja Matulji, kanjonRjeina, uzvišenje Jelenski vrh, rub Grobnikog polja.Registrirani lokaliteti:- u okolici zahvata (zoni neizravnog utjecaja) nisu prisutna registriranakulturna dobraTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrsti prijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevozaDVOKUT ECRO d.o.o. 17Korištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama iZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)TLOBIOLOŠKARAZNOLIKOST,ŠUME,DIVLJANASELJASTANOVNIŠTVOKULTURNABAŠTINAIUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**VODEKRAJOBRAZOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***15 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJTrasa plinovoda.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Brza cesta D102:Križiše- Novi MostKrk- Luka Omišalj-KrkDuljina: 32,54 kmDo 2020. g. dionica vor Šmrika-novimost Krk-Omišalj-vor luka Krk, 2020.-2030. g. dionica vor luka Krk-Krk:željezniko-cestovni most (850 m) ivijadukt (900 m), tunel (740 m),denivelirana križanja za aerodrom,industrijsku zonu, luku, trajektnopristanište i postojea naselja (drugikolnik od aerodroma do grada Krk).TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrstiprijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrstiprijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobeEnergijaPotrošnja biogoriva kao udio ukupnepotrošnje goriva u prometuPostojea izgradnja: 25,7 km (D102 od Omišlja do Krka i D104 od D102 doValbiske).II. zona sanitarne zaštite akumulacije Ponikve i II. zona sanitarne zaštiteJezera kod Njivica prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode zapie na otoku Krku (Službene novine PGŽ 17/07).Veinom niskoproduktivna tla.Staništa: kopno: C.3.5./D.3.1.; C.3.5./E.3.5.; D.1.2.; E.3.5.; morska obala:F.4./G.2.4.1./G.2.4.2.; more: G.3.6.; G.3.2.; G.4.2.; G.4.1.; otok Krk: C.3.5.;C.3.5./D.3.1.; C.3.5./E.3.5.Izvan zaštienih podruja; u duljini oko 700 m prolazi kroz podrujepredloženo za zaštitu u kategoriji Znaajnog krajobraza ( Otok Sv. Marko,uvala Selehovica-Voz).UŠP Senj, šumarija Krk, g.j. 939 Kras-Gabonjin, odjeli 7, 8, 9, 10.Neobrasla površina s oskudnom vegetacijom.Djelomino rekonstrukcija postojee ceste.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha.Reljefni oblici: novi most: obale kanala Mala vrata; vijadukt: prijevoj Vozizmeu uvale Voz i uvale Peškera; degradacija padina uzvišenja Pelinov naulazu/izlazu tunela; degradacija reljefa usjecima i zasjecima na novomkoridoru na kopnu i izgradnjom novog kolnog traka na otoku Krku.Krajobrazne degradacije na otoku Krku su koncentrirane na najsjevernijemdijelu otoka kod Omišlja.Priobalni dio: od vora Križiše, pokraj naselja Šmrika do obale/mosta; mostpreko kanala Mala vrata;otok Krk: poluotok Lanterna, sjeverni dio otoka uznaselje Omišalj, zapadni rub otoka do naselja Malinska, preko uzviešnjaVrhure do naselja Skrb i obale, odnosno grada Krka.Registrirani lokaliteti:- Crkva sv. Josipa, arheološka i etnološka zona Voz (neposredno uzplaniranu trasu)- Etnozona Miholjice-Semenje i Stambeni objekt s okolišem, Ruralna cjelinaSv. Vid (neposredno uz trasu ceste na podruju naselja Sv. Vid Miholjice)- Arheološko nalazište Cickini (preventivna zaštita) (oko 200 m I od trase napodruju oko naselja Sv. Vid Miholjice).TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeUdio šuma pod održivim upravljanjemSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrsti prijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKULTURNABAŠTINAUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**TLOŠUMEDIVLJAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***20 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJGospodarska zona Omišalj,postojei naftni terminal,postojei terminal zaukapljeni plin, postojeapetrokemija, planiranikontejnerski terminal,planirani terminal zageneralne terete, planiranadogradnja terminala zaukapljeni plin, aerodromRijeka, planirana poslovnazona Puša, planirana prugaKrasica-Omišalj, vorKrižiše, postojee EP "Voz".DVOKUT ECRO d.o.o. 18

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Udio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeEnergijaPotrošnja biogoriva kao udio ukupne potrošnje goriva u prometuNova izgradnja.Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Veinom se kree gusto naseljenim podrujem.Staništa: veinom: E.3.2.; E.3.5.; I.2.1./J.1.1./I.8.1.; J.1.1./J.1.3.; manjepovršine: C.3.5./D.3.1.; E.9.2.; A.2.2.1.; B.1.4.1./B.2.2.Izvan zaštienih podruja; zapadno se nalazi PP Uka; najmanja udaljenosto PP je kod Moš. Drage (650 m) i kod Medveje (700 m).Kestenove šume i slina staništa uz predloženu trasu karakteristina su zaovaj prostor.6 prijelaza preko vodotoka.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova (npr. zajednice vapnenakihstijena i toila).Prisutnost sitnih sisavaca, vodozemaca, gmazova.UŠP Buzet, šumarija Opatija-Matulji, g.j. Liburnija, odjeli 3, 4, 9, 10, 16, 17 i23Trasa obilaznice tek na nekoliko mjesta presijeca šumsko podruje kojime segospodari.Državno lovište VIII/25 Uka površine 4 697 ha; županijsko lovište VIII/122Matulji površine 2 671 ha.Gusto naseljeno podruje.Reljefni oblici: degradacija padina na ulazu/izlazu tunela, vijaduktima imsotovima te usjecima i zasjecima; degradacija korita povremenih i stalnihvodotoka i jaruga prema obali mora; usjek linije u kontinuirane padine.Istona obala Istre, iznad naseljenih podruja: Mošenika Draga, Lovran iOpatija.Registrirani lokaliteti:- Ruralna cjelina Donji Kraj (oko 200 m I od trase)- Urbanistika cjelina Mošenika draga (oko 220 m I od trase)TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrsti prijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaBrza cesta D66: Duljina: 15,7 km.Brestova- Opatija Do 2020. g. dionica Frani- Opatija jug,2020.- 2030. g. dionica Opatija jug-Lovran, 2030.- 2040. g. dionica Lovran-Mošenika Draga: obilaznica Opatijskerivijere.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaDVOKUT ECRO d.o.o.Ugrožena staništaFragmentacijastaništa19cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)BIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZKULTURNABAŠTINAUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**VODETLODIVLJAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEŠUMENASELJA ISTANOVNIŠTVOPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***20 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJAutocesta A8.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)vrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrstiprijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrstiprijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobeEnergijaPotrošnja biogoriva kao udio ukupnepotrošnje goriva u prometu6 prijelaza preko vodotoka.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova (npr. zajednice vapnenakihstijena i toila).Slini tipovi staništa u široj okolici.UŠP Senj, šumarija Krk, g.j. 939 Kras-Gabonjin, odjel 21, 42, 53, 117, 118,136, 137; g.j. 938 Obzova, odjeli 17, 23, 24, 128, 134.Trasa uglavnom planirana na nain da zaobilazi šumska podruja.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha; državno lovište VIII/17Punat površine 6 180 ha; državno lovište VIII/1 Baška površine 8 014ha.Reljefni oblici: degradacija ponikva, zaravnjenog terena, padina, jaruga ipovremenih vodotoka kod Vrbnika i Stare Baške.Krajobrazne degradacije na otoku Krku su koncentrirane na najsjevernijemdijelu otoka kod Omišlja.Otok Krk: SI rub otoka do naselja Vrbnik, središnji dio otoka do naseljaPunat, JZ rub otoka do naselja Stara Baška.Registrirani lokaliteti:- Crkva sv. Ivana Krstitelja, Sužan (oko 380 m Z od trase)- Etnološka zona ižii u predjelu Solina (neposredno istono uz trasu)- Toš s okolišem i Zgrada stambena s okolišem (Trubi) (naselje Gostinjac,oko 500 m Z od trase)- Zgrada i gospodarske zgrade s okolišem, Risika (oko 450 m I od trase)- Etnozona Risika-Paprata (neposredno i uz trasu)- Ruralna cjelina Risika – Glavica (oko 200 m I od trase)- Crkva sv. Nedjelje (Nekadašnja) (neposredno uz trasu)- Etnozona Misuajnica (neposredno uz trasu)TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeUdio šuma pod održivim upravljanjemSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrsti prijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeEnergijaPotrošnja biogoriva kao udio ukupne potrošnje goriva u prometuZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJDVOKUT ECRO d.o.o. 21

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Državna cestaD105:Lopar- Rab-Mišnjak na otokuRabDuljina: 21,6 km.2020.- 2030. g.: obilaznica Barbata,Raba i Supetarske DrageTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrstiprijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrstiprijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobeEnergijaPotrošnja biogoriva kao udio ukupnepotrošnje goriva u prometuNova izgradnja.II. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorištavode za pie na otoku Rabu (Službene novine PGŽ 6/97).Oskudna vegetacija.Staništa: veinom: C.3.5.; D.3.4./C.3.5.; E.9.2.; manje površine: E.8.1.;I.5.1./I.5.2.; A.2.2.1.; B.1.4.1./B.2.2.Izvan zaštienih podruja.Slini tipovi staništa u široj okolici zahvata.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova (npr. zajednice vapnenakihstijena i toila, zajednice suhih travnjaka).1 prijelaz preko vodotoka.UŠP Senj, šumarija Rab, g.j. 942 Kamenjak, odjeli 9, 12, 16, 24, 26, 28, 29,70, 71, 74, 85, 86, 87, 88, 93, 94.Iako trasa prolazi kroz šumsko poruje kojime se gospodari, u naravi je toneobrasli kamenjar s vrlo oskudnom ili niskom vegetacijom.Županijsko lovište VIII/102 Rab površine 7 056 ha.Reljefni oblici: degradacija jaruga, lokve, najvišeg ruba vrlo strmih JZpadina, introduciranje usjeka i zasjeka.Otok Rab: JZ padina uzvišenja Sorinj, Staniše i Kamenjak.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrsti prijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeEnergijaPotrošnja biogoriva kao udio ukupne potrošnje goriva u prometuDržavna cesta Duljina: 12,86 km.D403: vor Do 2020. g.Škurinje- Luka TEMATSKI POKAZATELJIRijekaVodeKvaliteta vodeIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaDVOKUT ECRO d.o.o.Tlo22Status i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrstiNova izgradnja.Zona djelominog ogranienja, IV. zona sanitarne zaštite prema Odluci ozonama sanitarne zaštite izvora voda za pie na rijekom podruju(Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).Staništa: veinom: I.2.1./J.1.1./I.8.1.; J.1.3.; J.2.3.; manje površine: E.4.6.;E.3.5.Izvan zaštienih podruja.Prolazi uglavnom kroz izgraeno podruje bez znaajnih prirodnihvrijednosti.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/127 Kastav površine 11 433 ha.Trasa se veinom kree kroz gusto naseljeno urbanizirano podruje nakojemu iz tog razloga nema divljai.Reljefni oblici: degradacija ponikvi.Naseljeno podruje: Marelji, Viškovo, Marinii, Pehlin, Rijeka.Registrirani lokaliteti:- Zgrada u kojoj se nalazila tehnika "Pobjeda" (Propodjela NOO-a 1944.)(oko 250 m Z)TEMATSKI POKAZATELJIVodeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODEKRAJOBRAZVODEUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**DIVLJAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)OPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMENASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAZRAK I KLIMATSKEPROMJENETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***24 (UMJERENUTJECAJ)27 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJNizinska pruga- dionicatunel Uka- Krasica.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Korištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobeDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaSocijalni i ekološki utjecaj prometaEmisije staklenikih plinova prema vrsti prijevozaEmisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevozaKorištenje istijih i alternativnih gorivaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJNizinska pruga Duljina: 76 km.Zagreb- Rijeka: Tunel Uka i veza na pruge u Istri udionica granica kolodvoru Vranja i Borut, spoj noveIstarske županije pruge na pruge u željeznikom voru(tunel Uka)- Rijeka (izgradnja kolodvora Krasica,Krasica- granica Tijani te rasputnice Vrgljevo), spojnaLiko-senjske pruga do kolodvora Ivani sa zapadnežupanije strane (izravna veza Ivani-Krasica),industrijski kolodvor Kukuljanovo iindustrijski kolosijeci u slobodnu zonu R-27 Kukuljanovo, slobodna zona i robnicentar Miklavija na zapadnom dijeluvora, kolodvor Ivani; od teretnogkolodvora Krasica prema Zagrebu moraudovoljiti standarde za pruge brzina od200 km/h u putnikom, odnosno 160km/h u teretnom prometu-vrloogranieni prometni elementi i gotovo ucijeloj svojoj duljini (na podruju PGŽ) jepoložena u objektima (više od 75%trase).TEMATSKI POKAZATELJIDVOKUT ECRO d.o.o.Vode23Kvaliteta vodeIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaNova izgradnja.Iako su godišnji prosjeci sumporova dioksida (Krasica) znatno niži u odnosuna ranija razdoblja zbog prekoraenja satne i dnevne granine vrijednosti tose podruje svrstava u prekomjerno oneišeno. Prekoraenjasatnih/dnevnih koncentracija ovih polutanata posljedica su nekih ekscesa uproizvodnji ili obradi koja se mogu izbjei pravilnim voenjem tehnološkogprocesa.Zona djelominog ogranienja, II. i III. zona sanitarne zaštite prema Odlucio sanitarnoj zaštiti izvora vode za pie na rijekom podruju (Službenenovine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01, 15/09 i 28/10), II., III. i IV. zonasanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode zapie na crikveniko-vinodolskom podruju (Službene novine PGŽ 1/99 i5/05).Iako veim dijelom prolazi kroz izgraeno podruje, takoer presijeca išumska i poljoprivredna zemljišta.Staništa: E.3.5.; I.2.1.; I.8.1.; H (sva podzemna staništa su zaštiena).Izvan zaštienih podruja.UŠP Buzet, šumarija Opatija-Matulji, g.j. 683 Veprinake šume, odjeli 6, 7,47, 48; g.j. 680 Lisina, odjeli 16, 17, 18, 30, 31, 34, 35, 36; g.j. 678Brgudske šume, odjel 28; UŠP Delnice, šumarija Rijeka, g.j. 926 Potplanina,odjeli 17, 39, 40, 43; g.j. 925 Oštrovica, odjeli 3, 18, 41, 76, 77; UŠP Senj,šumarija Crikvenica, g.j. 928 Kotor planina, odjeli 34, 36, 45, 46, 47, 49, 50,51, 60, 61, 65, 67, 68, 69, 71, 76, 77, 82, 83; g.j. 929 Radinje, odjeli 1, 2,7, 8, 9, 11, 16, 17, 18, 19, 20, 37, 38; g.j. 930 Drinak, odjeli 7, 8, 9, 10, 11,12, 17; g.j. Riko bilo, odjeli 41, 42, 43, 45, 46, 56;šumarija Novi Vinodolski, g.j. 578 Duliba, odjeli 4, 5, 6, 7, 9, 24, 25, 28, 29,58; g.j. 579 Vidina Greda, odjeli 9, 10, 11, 14Državno lovište VIII/7 Kastavske šume površine 6 546 ha; Županijsko lovišteVIII/120 Permani površine 10 017 ha; županijsko lovište VIII/122 Matuljipovršine 2 671 ha; županijsko lovište VIII/127 Kastav površine 11 433 ha;županijsko lovište VIII/124 Grobnik površine 12 837 ha; županijsko lovišteVIII/125 Krasica povšrine 4 738 ha; županijsko lovište VIII/126 Hreljinpovršine 5 706 ha; županijsko lovište VIII/129 Dubraina površine 5 597 ha;državno lovište VIII/15 Planina površine 6 472 ha; županijsko lovišteVIII/123 Vinodol površine 2 249 ha; državno lovište VIII/8 Košutnjakpovršine 6 038 ha; državno lovište VIII/9 Krmpote - Ledenice površine 5 936ha; državno lovište VIII/29 Riko bilo površine 21 662 ha.Reljefni oblici: degradacija padina na ulazu/izlazu tunela (10 tunela napodruju županije), degradacija ponikvi na zaravnjenom podruju od naseljaZvonee do naselja Matulji (oko 7 km izvan tunela), gusta izmjena kratkihVODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEKULTURNABAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)DIVLJAZRAK I KLIMATSKEPROMJENEKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVO16 (UMJERENUTJECAJ)Autocesta A7: Permani-Grobniko polje, utocestaA8: Tunel Uka- Veprinac-Jušii, autocesta A7:Grobniko polje- Mali Svib-Križiše, autocesta A7:Križiše- Senj- Žuta Lokva,postojea pruga M502Rijeka- Šapjane- DG, vorKrasica, gospodarska zonaKukuljanovo.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Indeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobetunela i kratkih dionica izvan tunela od naselja Matulji do naselja Praputnjakdegradacijapadina Rijekog zalea, kanjona Rjeina, preklapanje dionicekod naselja Kukuljanovo s postojeem prugom degradacija vinodolskihpadina u dužini od oko 8 km (dionice izvan tunela).Zalee Matulja i Rijeke- rubno naseljeno podruje, rub Bakarskog zaljeva,padine JZ ekspozicije Vinodolske doline, Riko bilo, Mala Javornica.Registrirani lokaliteti:- Povijesna urbana cjelina Kastav; Crkva sv. Mihovila; Ostaci crkveUznesenja Blažene Djevice Marije (Crekvina); Crkva sv. Fabijana iSebastijana; Crkva sv. Antona pustinjaka; Crkva sv. Trojstva; Crkva sv.Lucije (sve na podruju grada Kastva na dionici trase gdje je planiran tunel)- Arheološka zona Veli Vrh, Pulac-Sv. Katarina (oko 420 m J od trase)- Crkva sv. Kuzme i Damjana (oko 330 m J od trase)- Ruralna cjelina i Etnozona Praputnjak (neposredno S uz trasu na dionicigdje se planira tunel)- Kaštel Drivenik (oko 420 m J od trase)- Ruralna cjelina Belgrad (oko 350 m JZ od trase)- Ostaci Frankopanskog kaštela s kulom, Rodna kua akademika JosipaPana, Zgrada rodna Tome Strižia (sve u naselju Bribir, oko 700 m JZ odtrase)TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeUdio šuma pod održivim upravljanjemSocijalni i ekološki utjecaj prometaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJNizinska prugaZagreb- Rijeka:dionica KrasicalukaOmišaljDuljina: 36,2 km.Višenamjenski most na Krk, pruga doKrka, pruga na Krku, teretni kolodvor iluki kolodvor na Krku s kontejnerskimterminalom, stajališta na pruzi Krasica-Krk.VodeKvaliteta vodeIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaNova izgradnja.Iako su godišnji prosjeci sumporova dioksida (Krasica) znatno niži u odnosuna ranija razdoblja zbog prekoraenja satne i dnevne granine vrijednosti tose podruje svrstava u prekomjerno oneišeno. Prekoraenjasatnih/dnevnih koncentracija ovih polutanata posljedica su nekih ekscesa uproizvodnji ili obradi koja se mogu izbjei pravilnim voenjem tehnološkogprocesa.II. i III. zona sanitarne zaštite prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vodeza pie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96,4/01, 15/09 i 28/10), II. zona sanitarne zaštite sliva Jezero prema Odluci ozonama sanitarne zaštite izvorišta vode za pie na otoku Krku (SlužbeneVODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKULTURNABAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)ŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZZRAK I KLIMATSKEPROMJENENASELJA ISTANOVNIŠTVO14(ZNAAJANUTJECAJ)Postojei naftni terminal,postojei terminal zaukapljeni plin, postojeapetrokemija, planiranikontejnerski terminal,planirani terminal zageneralne terete, planiranadogradnja terminala zaukapljeni plin, aerodromRijeka, planirana poslovnazona Puša, planirana prugaDVOKUT ECRO d.o.o. 24

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Zastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobenovine PGŽ 17/07).Veim dijelom izgraeno podruje s gustom mrežom prometnica.Staništa: H.; morska obala: F.4./G.2.4.1./G.2.4.2.; more: G.3.6.; G.3.2.;G.4.2.; G.4.1.; otok Krk: H.; C.3.5.; C.3.5./D.3.1 (sva podzemna staništa suzaštiena).Izvan zaštienih podruja; prolazi kroz podruje predloženo za zaštitu ukategoriji Znaajnog krajobraza ( Otok Sv. Marko, uvala Selehovica-Voz)uglavnom kroz tunel.UŠP Delnice, šumarija Rijeka, odjeli 1, 18, 31; UŠP Senj, šumarija Krk, g.j.939 Kras-Gabonjin, odjeli 7, 8, 9, 10, 125, 126.Trasa na mnogim mjestima presijeca gospodarska šumska podruja -prenamjena šumskih površina radi izgradnje pruge.Županijsko lovište VIII/125 Krasica površine 4 738 ha; županijsko lovišteVIII/126 Hreljin površine 5 706 ha; županijsko lovište VIII/101 Krk površine26 422 ha.Trasa se veim dijelom kree kroz industrijalizirano podruje pod velikimantropogenim utjecajem.Reljefni oblici: novi most: obale kanala Mala vrata;vijadukt: prijevoj Voz izmeu uvale Voz i uvale Peškera; degradacija padinana ulazu/izlazu tunela- 10,9 km dionice na kopnu je u jednom tunelu i 8,3km dionice na otoku Krku je u 3 tunela;most na podruju Sr.Puša, degradacija JZ obale poluotoka Tenka i obala oduvale Blatna do rta Zaglav, dionice iznad gospodarske zone Omišalj i naseljaOmišalj te kod aerodroma Rijeka su u tunelima.Krajobrazne degradacije na otoku Krku su koncentrirane na najsjevernijemdijelu otoka kod Omišlja.Naseljeno priobalno podruje: Praputnjak, Hreljin, Mali Dol, Dol, Šmrika,kanal Mala Vrata, poluotok Lanterna i Uvala Voz, sjeverno rubno podrujeotoka Krka.Registrirani lokaliteti:- Crkva sv. Josipa, arheološka i etnološka zona Voz (oko 200 m JI od trase)- Arheološki lokalitet i crkvica Mohorov (neposredno uz trasu)- Arheološki lokalitet Mirine (oko 400 m J od trase)TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeUdio šuma pod održivim upravljanjemSocijalni i ekološki utjecaj prometaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama iZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJKrasica-Omišalj, državnacesta D102 Križiše- novimost Krk- Omišalj- Valbiska,postojee EP "Voz".DVOKUT ECRO d.o.o. 25

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)kretanja za prijevoz putnika, odnosno robeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJDrugi kolosijek odOpatije/Matulja doŠkrljevaDuljina: 22 km.Drugi kolosijek Škrljevo-Rijeka i Rijeka-Opatija/Matulji, rekonstrukcija teretnogkolodvora Rijeka i usklaivanje sizgradnjom novog lukog terminala naZagrebakoj obali, stajališta za gradski iprigradski promet, kolodvor za pranje iišenje putnikih vagona i motornihvlakova na podruju kolodvora Ivani,grupa kolosijeka za teretni promet,dogradnja jednog kolosijeka u Bakru ispajanje 1. kolosijeka, dogradnjakolosijeka na Kukuljanovu u zoni R-27sukladno poveanju rada u voru Rijeka,a i same bescarinske zone, novoželjezniko skladište za komadne pošiljkena podruju Škrljevo-Kukuljanovo(alternativa-Brajdica, odnosno Ivani),koje e biti zamjena za postojeeskladište u Rijeci, a koje se ruši zbogproširenja autobusnog kolodvora,poetak gradnje tunela Uka.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaPostojea pruga M502 (Rijeka-Šapjane-DG) i postojea pruga M202 (ZagrebGK-Rijeka).Zona djelominog ogranienja, II. i III. zona sanitarne zaštite prema Odlucio zonama sanitarne zaštite izvora voda za pie na rijekom podruju(Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).Prolazi uz trasu postojee pruge uglavnom kroz izgraeno urbano podrujena kojemu je tlo ve zapeeno, bez znaajnih prirodnih vrijednostiStaništa: veinom izgraeno: .J.2.1.; J.2.3.; manje površine: E.3.5.Izvan zaštienih podruja.Presijeca šumsko podruje na nekoliko mjesta.Neobraslo ili slabo obraslo vegetacijom, sporadino i na manjim površinama.Nema šumskih površina.Državno lovište VIII/7 Kastavska šuma površine 6 546 ha; državno lovišteVIII/11 Liburnija površine 3 546 ha; županijsko lovište VIII/122 Matuljipovršine 2 671 ha; županijsko lovište VIII/127 Kastav površine 11 433 ha;županijsko lovište VIII/124 Grobnik površine 12 837 ha.Reljefni oblici: dionica prolazi kroz pretežno izgraeno podruje s veizmijenjenim reljefnim oblicima.Naseljeno gradsko podruje: Matulji, Rijeka, Sušak, Škrljevo.Registrirani lokaliteti:- Zgrada željeznikog kolodvora Opatija-Matulji (preventivna zaštita)- ukoridoru trase- oko 50 registriranih lokaliteta u gradu RijeciTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaVODEZRAK I KLIMATSKEPROMJENETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)28 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)vor Krasica, gospodarskazona Kukuljanovo, planirananizinska pruga Zagreb-Rijeka: dionica granicaIstarske županije (tunelka)- Krasica.DVOKUT ECRO d.o.o. 26

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Luka Omišalj (otokKrk)Faza 1. Razvoj luke u centru gradaRijeke (Zagrebaka obala)Faza 2. Luka Omišalj (otok Krk)Lokacija Tenka Punta: 110 ha pretežnomore; lokacija Blatna: 54 ha kopno imore; lokacija rt Zaglav: 56 ha.Kontejnerski terminal kapaciteta 1 mil.TEU-a u uvali Blatna, kontejnerskiterminal kapaciteta 3 mil. TEU-a uzpoluotok Tenka, nakon izgradnjeterminala uz poluotok Tenkaprenamjenaterminala u uvali Blatna zageneralne terete; dogradnja terminala zaukapljene plinove na podruju rta ZaglavTEMATSKI POKAZATELJIZrakKakvoa zrakaKakvoa zraka u urbanim i industrijskimpodrujima (s obzirom na koncentracijeoneišujue tvari)MoreHranjive tvariTrofiki indeksBiološka kakvoa moraUnos stranih invazivnih vrstaStatus bioraznolikosti u moruStandard kakvoe mora za kupanjeGranine vrijednosti mikrobiološkihpokazateljia i druge znaajke moraUtjecaj pomorskog prometaIznenadna oneišenja mora ipomorskog dobraUtjecaj balastnih vodaUtjecaj kopnenih gospodarskih aktivnostina moreIznenadna oneišenja mora ipomorskog dobra kopnenihgospodarskim aktivnostimaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaUdio voznog parka koji udovoljavastandardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnoFaza 1. Razvoj luke u centru grada Rijeke (Zagrebaka obala)Grad Rijeka (Zagrebaka obala, centar grada Rijeke).Prema stanju odabranih pokazatelja trofiki status najveeg dijela akvatorijaPrimorsko-goranske županije može se ocijeniti kao oligotrofan.Oko 500 m od obalne linije Rijekog zaljeva proteže se hidroarheološkazona-REG.Prema dostupnim podacima i izvješima, najvei pritisak tj. najveapotencijalna mogunost oneišenja mora pri rukovanju opasnim teretompostoji u luci Rijeka.Najvea ispuštena koliina vodenog balasta zabilježene je u luci Rijeka, štoje povezano i s poveanjem uplovljavanja brodova iz stranih luka.Faza 2. Luka Omišalj (otok Krk)Postojea izgradnja: 75 ha kopno i more.Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Prema stanju odabranih pokazatelja trofiki status najveeg dijela akvatorijaPrimorsko-goranske županije može se ocijeniti kao oligotrofan.Odlukom o utvrivanju osjetljivih podruja (NN 81/10), podrujeOmišaljskog zaljeva odreeno je kao osjetljivo podruje.Novi kompleksi se grade na podruju antropogenih tala niske produktivnostii vrlo oskudne vegetacije.Staništa: kopno: C.3.5./D.3.1.; morska obala: F.4./G.2.4.1./G.2.4.2.;G.2.5.2.; J.4.4.4.; more: G.3.6.; G.3.2.; G.3.5.; G.4.2.; G.4.3 (osjetljivostmorskih ekosustava).Izvan zaštienih podruja.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha.Divlja se ve udaljila s podruja zahvata – blizina naselja, uvelikeindustrijalizirano podruje s velikim antropogenim utjecajem.Reljefni oblici: zatrpavanje/uklanjanje uvale Sapan, obale mora od uvaleBlatna do rta Zaglav, obale mora od uvale Sapan do rta Tenka i rta Knez,poveanje površine poluotoka Tenka prema zapadu, zatrpavanje obalnogdijela morskog dna, oblikovanje novog rta pokraj rta Tenka.Krajobrazne degradacije na otoku Krku su koncentrirane na najsjevernijemdijelu otoka kod Omišlja.Poluotok Tenka, rt Knez, Omišaljski zaljev, rt Zaglav; uvala Blatna.Registrirani lokaliteti:- Arheološki lokalitet Mirine (u zoni luke)- Arheološki lokalitet i crkvica Mohorov (u zoni luke)TEMATSKI POKAZATELJIZrakKakvoa zrakaKakvoa zraka u urbanim i industrijskim podrujima (s obzirom nakoncentracije oneišujue tvari)MoreHranjive tvariTrofiki indeksBiološka kakvoa moraUnos stranih invazivnih vrstaStatus bioraznolikosti u moruStandard kakvoe mora za kupanjeGranine vrijednosti mikrobioloških pokazateljia i druge znaajke moraUtjecaj pomorskog prometaIznenadna oneišenja mora i pomorskog dobraUtjecaj balastnih vodaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)MOREBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZKULTURNABAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODETLOŠUMEDIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***23 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJPostojei naftni terminal,postojei terminal zaukapljeni plin, postojeapetrokemija, aerodromRijeka, planirana poslovnazona Puša, planirana prugaKrasica-Omišalj, državnacesta D102 Križiše- novimost Krk- Omišalj- Valbiska,planirana pruga Krasica-lukaOmišalj, postojee EP "Voz".DVOKUT ECRO d.o.o. 27

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)robeUtjecaj kopnenih gospodarskih aktivnosti na moreIznenadna oneišenja mora i pomorskog dobra kopnenih gospodarskimaktivnostimaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeSocijalni i ekološki utjecaj prometaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJLuka za prekrcajpetrolkoksaLuka, željezniki kolodvor, skladište40.000 t, pristupna cesta.Varijanta 1: Bakarski zaljev, SI obalapoluotoka Kostrena, kod rta Babno,izmeu postojee industrijske luke Bakar(NN 35/01, koncesija na 32 godine) iindustrijske luke Sršica (NN 35/01,koncesija na 32 godine)Luka: 0,7 ha kopna, 2,3 ha moraTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeDVOKUT ECRO d.o.o. Indeks rizika od kemijskih toksikanata za28vodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Odlukom o utvrivanju osjetljivih podruja (NN 81/10), podruje Bakarskogzaljeva odreeno je kao osjetljivo podruje.Podruje Bakarskog zaljeva je pod neposrednim utjecajem podzemnih voda ipovremeno je ustanovljeno mezotrofno stanje.Staništa: J.4.1.; G.3.6.; G.3.2.Izvan zaštienih podruja.Zatvorenost Bakarskog zaljeva s malom izmjenom vodenih masa.Ve prisutna degradacija morskih staništa.Povišene koncentracije teških metala u vodenom stupcu Urinjske špilje kojaje u direktnom kontaktu s morskom vodom Rijekog zaljeva.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/125 Krasica površine 4 738 ha.Na podruju obuhvata nema divljai - zahvat se planira izmeu postojeihdvaju industrijskih luka.Reljefni oblici: degradacija obale Bakarskog zaljeva.Bakarski zaljev, SI obala poluotoka Kostrena, kod rta Babno, izmeupostojee industrijske luke Bakar (NN 35/01, koncesija na 32 godine) iindustrijske luke Sršica (NN 35/01, koncesija na 32 godine)VODEKRAJOBRAZBIOLOŠKARAZNOLIKOSTZRAK I KLIMATSKEPROMJENEMORETLOŠUMEDIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)28 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)Kumulativan utjecaj svihpostojeih i planiranihzahvata na poluotokuKostrena i u Bakarskomzaljevu (afinerija nafteRijeka(Urinj),termoeletrana Rijeka,planirani etveroveztankera, luka za rasuti teretu Bakru, industrijske lukeBakar, Sršica i Urinj, radnazona Šoii, pruga).

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Biološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeLuka, željezniki kolodvor, skladište40.000 t, pristupna cesta.Varijanta 2: JZ obala poluotokaKostrena, rt Škrkovac.Luka: 0,5 ha kopna, 5,4 ha mora;skladište: 1,1 ha, kolodvor: 0,3 haTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Prema stanju odabranih pokazatelja trofiki status najveeg dijela akvatorijaPrimorsko-goranske županije može se ocijeniti kao oligotrofan.Staništa: J.4.1.; G.3.6.; G.3.2.; G.4.2.Izvan zaštienih podruja.Ve prisutna degradacija morskih staništa.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/125 Krasica površine 4 738 ha.Na podruju obuhvata nema divljai - zahvat se planira izmeu postojeihdvaju industrijskih luka.Reljefni oblici: obala je ve degradirana.JZ obala poluotoka Kostrena, rt Škrkovac.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijePostojea izgradnja: 7 ha.III. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvoravoda za pie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95,24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).Izvori u Bakarskom zaljevu koji se crpe za vodoopskrbu zaslanjuju za sušnograzdoblja.Rizik za oneišenje izvora Dobra i Dobrica u Bakru predstavlja i ranžirnikolodvor željeznice za luku za rasuti teret u Bakru.Odlukom o utvrivanju osjetljivih podruja (NN 81/10), podruje BakarskogLuka za rasuti teret Terminal za žitarice (terminal za rasute zaljeva odreeno je kao osjetljivo podruje.u Bakru terete) uz SI obalu Bakarskog zaljeva, Podruje Bakarskog zaljeva je pod neposrednim utjecajem podzemnih voda ipokraj grada Bakar, površine 8 ha. povremeno je ustanovljeno mezotrofno stanje.TEMATSKI POKAZATELJIStaništa: kopno: B.1.4.; B.2.2.; C.3.5./D.3.1.; morska obala:Biološka raznolikostF.4./G.2.4.1./G.2.4.2.; more: G.3.6.; G.3.2.Indeks bioraznolikostiIzvan zaštienih podruja.Udio ugroženih vrsta u ukupnom broju Ve prisutna degradacija morskih staništa.vrstaNema šumskih površina.Ugrožena staništaŽupanijsko lovište VIII/125 Krasica površine 4 738 ha.Fragmentacijastaništacestama/vorištimaDVOKUT ECRO d.o.o.Zaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županije29ZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)BIOLOŠKARAZNOLIKOSTVODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZUMJEREN(OCJENA 2)VODEVREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEMORETLOŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEMORETLOŠUMEDIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***30 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)27 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJZnaajan kumulativanutjecaj odnosi se nakumulativan utjecaj svihpostojeih i planiranihzahvata u Bakarskomzaljevu (afinerija nafteRijeka(Urinj),termoeletrana Rijeka,planirani etveroveztankera, luka za rasuti teretu Bakru, industrijske lukeBakar, Sršica i Urinj, radnazona Šoii, pruga).Znaajan kumulativanutjecaj odnosi se nakumulativan utjecaj svihpostojeih i planiranihzahvata u Bakarskomzaljevu (rafinerija nafteRijeka(Urinj),termoeletrana Rijeka,planirani etveroveztankera, luka za prekrcajpetrolkoksa, industrijskeluke Bakar, Sršica i Urinj,radna zona Šoii, pruga).

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Istraživaka zonaza etveroveztankera ispred TERijekaPrivez tankera za dostavu goriva za TERijeka, površine 6,3 ha kopna.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaIzvodljivost postrojenja i uinkovitostišenja vodaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeReljefni oblici: obala je ve degradirana.SI obala Bakarskog zaljeva, pokraj grada Bakar.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Prema stanju odabranih pokazatelja trofiki status najveeg dijela akvatorijaPrimorsko-goranske županije može se ocijeniti kao oligotrofan.Staništa: kopno: J.4.1.; F.4.1./C.3.5.; morska obala: F.4./G.2.4.1./G.2.4.2;more: G.3.2.; G.4.2.Izvan zaštienih podruja.Ve prisutna degradacija morskih staništa.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/124 Grobnik površine 12 837 ha.Na podruju obuhvata nema divljai - pomorski zahvat ispredtermoelektrane.Reljefni oblici: zatrpavanje/ravnanje stjenovite obale ispred TE Rijeka.JZ obala poluotoka Kostrena, rt Podurin.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijePostojea izgradnja: 73,6 ha.Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Prenamjena zeljišta (peenje tla) na površini od 136 ha.Staništa: C.3.5./E.3.5.; E.3.5.; C.3.5./D.3.1.; J.4.4.Izvan zaštienih podruja.Slini tipovi staništa u široj okolici zahvata.UŠP Senj, šumarija Krk, g.j. 939 Kras-Gabonjin, odjeli 6 i 13.Na podruju obuhvata zahvata nema šumskih površina kojima se gospodari,osim dvije manje enklave.Šume koje e biti izuzete iz gospodarenja i prenamijenjene su niskoguzgojnog oblika, malog obrasta i pokrovnosti.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha.Podruje obuhvata zahvata relativno malo u usporedbi s površinom lovišta.Reljefni oblici: ravnanje terena na podruju Pelinov i Kras.Iznad naselja Omišalj, uzvišenje Pelinov, sjeverno rubno podruje otokaKrka.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana kulturna dobra.Zrana luka Rijeka Uzletno-sletna staza, stajanka,parkiralište na površini od 210 ha.Dugoroni razvoj, dulje od 2040 g.:proširenje uzletno-sletne staze, paralelnavozna staza, razvoj površina stajanke iparkirališta, proširenje terminala.TEMATSKI POKAZATELJITloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,DVOKUT ECRO d.o.o. aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,30fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuSocijalni i ekološki utjecaj prometaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)TLOUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEMORETLOŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***27 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)28 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJZnaajan kumulativanutjecaj odnosi se nakumulativan utjecaj svihpostojeih i planiranihzahvata na poluotokuKostrena (rafinerija nafteRijeka(Urinj),termoeletrana Rijeka,planirani etveroveztankera, luka za prekrcajpetrolkoksa, industrijskeluke Bakar, Sršica i Urinj,radna zona Šoii, pruga).Postojei naftni terminal,postojei terminal zaukapljeni plin, postojeapetrokemija, planiranikontejnerski terminal,planirani terminal zageneralne terete, planiranadogradnja terminala zaukapljeni plin, planirana PZPuša, planirana prugaKrasica-Omišalj, državnacesta D102 Križiše- novimost Krk- Omišalj- Valbiska;planirana pruga Krasica-Omišalj.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio uukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosnorobeTEMATSKI POKAZATELJITloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaSocijalni i ekološki utjecaj prometaUdio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku, emisije izrak (po vrsti)Ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije, emisijama ikretanja za prijevoz putnika, odnosno robeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJRafinerija nafte Rafinerija i prekrcajni terminal; I. fazaRijeka (Urinj) modernizacije: vea proizvodnjakomercijalnih produkata, završila krajem2010. g.Površine: skladište: 1,1 ha, kolodvor: 0,3ha.II. faza modernizacije: rješavanjeostatnih loživih ulja s visokim sadržajemsumpora (Claus postrojenje, zatvorenitransporteri, skladišniprostor prekrcajna luka posebnenamjene te željezniki kolodvor zapretovar petrolkoksa) (vidi istraživakazona za etverovez tankera ispred TERijeka).TEMATSKI POKAZATELJIZrakKakvoa zrakaKakvoa zraka u urbanim i industrijskimpodrujima (s obzirom na koncentracijeoneišujue tvari)TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeDVOKUT ECRO d.o.o. 31Indeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosusustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavimaPostojea izgradnja: 133 ha rafinerija i 23 ha prekrcajni terminal. Ne dolazido zauzimanja novih površina, modernizacijom se predvia uvoenjetehnologija s manje štetnog utjecaja na okoliš.Iako su godišnji prosjeci sumporova dioksida (Urinj) znatno niži u odnosu naranija razdoblja zbog prekoraenja satne i dnevne granine vrijednosti to sepodruje svrstava u prekomjerno oneišeno. Prekoraenja satnih/dnevnihkoncentracija ovih polutanata posljedica su nekih ekscesa u proizvodnji iliobradi koja se mogu izbjei pravilnim voenjem tehnološkog procesa.Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Izvor oneišenja mora je i procjeivanje oneišenih voda iz podzemljarafinerija nafte na Urinju i Mlaki (iako je Rafinerija na Mlaci zatvorena, tloispod podruja bivše rafinerije je oneišeno).Na lokaciji INA-Rafinerija nafte u Urinju još je 1993. godine utvrenooneišenje tla i podzemnih voda ugljikovodicima.Staništa: J.4.1.Izvan zaštienih podruja.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/124 -Grobnik površine 12 837 ha.Na podruju obuhvata zahvata nema divljai.Reljefni oblici: reljefni oblici se nee dodatno degradirati.Cijeli poluotok Kostrena. Najbliže naselje Kostrena.Registrirani lokaliteti:- unutar gospodarske zone, niti u zoni neizravnog utjecaja (1.500 m) nisuprisutni.Znaajni izvor buke državnog i županijskog znaaja je rafinerija nafte naUrinju u opini Kostrena. Prema izraenim kartama buke razina buke nadijelu stambenog podruja oko rafinerije prelazi dozvoljene vrijednosti do 15dB za doba noi u toku cijele godine. Akcijskim planovima predvieno jeprovesti zaštitu ugroženog stambenog naselja. Glavne aktivnosti usmjerenesu na redukciju buke proizvodnih postrojenja rafinerije što je planiranoprovesti kroz nekoliko faza. Koordinacija i praenje ovih aktivnosti se neodvija se prema planu.TEMATSKI POKAZATELJIZrakKakvoa zrakaKakvoa zraka u urbanim i industrijskim podrujima (s obzirom nakoncentracije oneišujue tvari)VodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaUdio voda koji se obrauje u sustavima za obradu vodaEnergijaZRAK IKLIMATSKEPROMJENEVODENASELJA ISTANOVNIŠTVOOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)TLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZKULTURNA BAŠTINA22 (UMJERENUTJECAJ)Utjecaj je kumulativan zbogsvih postojeih aktivnosti napoluotoku Kostrena(planirani etveroveztankera, TE Rijeka, luka zarasuti teret u Bakru, luka zaprekrcaj petrolkoksa,industrijske luke Bakar,Sršica i Urinj, radna zonaŠoii, pruga).

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Kombiniranaplinska elektranaPostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenjeotpadomVarijanta 1: Opina Kostrena, JZ obalapoluotoka Kostrena, rt Podurinj,postojea TE Rijeka, površine 10 ha.Promjena termoelektrane u kombiniranuplinsku elektranu snage preko 400 MWEnergijaMogunost razvoja novih izvora energijeu svrhu održivog razvojaUkupna emisija CO 2 ekv. po sektorimaOtpadUkupna koliina proizvedenog otpadaKoliine opasnog otpadaKoliina oporabljenog otpada i koliina otpada koji se odlažePostotak recikliranja prema vrsti otpadaPostotak adekvatno zbrinutog otpadaStanje kapaciteta za gospodarenje otpadomIako su godišnji prosjeci sumporova dioksida (Urinj) znatno niži u odnosu naranija razdoblja zbog prekoraenja satne i dnevne granine vrijednosti to sepodruje svrstava u prekomjerno oneišeno. Prekoraenja satnih/dnevnihkoncentracija ovih polutanata posljedica su nekih ekscesa u proizvodnji iliobradi koja se mogu izbjei pravilnim voenjem tehnološkog procesa.Izvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: J.4.1.Izvan zaštienih podruja.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha.Elektrana planirana na podruju postojeeg lukog kompleksa gdje divljainema.Reljefni oblici: reljefni oblici se nee dodatno degradirati.JZ obala poluotoka Kostrena, rt Podurinj, postojea TE Rijeka. Najbliženaselje Kostrena.Registrirani lokaliteti:- nisu prisutniEnergijaMogunost razvoja novih izvora energije u svrhu održivog razvojaOdlukom o utvrivanju osjetljivih podruja (NN 81/10), podrujeOmišaljskog zaljeva odreeno je kao osjetljivo podruje.Antropogeno tlo s vrlo oskudnom vegetacijom bez veih šumksih kompleksaili poljoprivrednih površina.Staništa: ?Izvan zaštienih podruja.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha.Divlja se ve udaljila s podruja zahvata – blizina naselja, uvelikeindustrijalizirano podruje s velikim antropogenim utjecajem.Reljefni oblici: ?Uz lokaciju planiranog terminala ukapljenog plina na Krku. Najbliže naseljeOmišalj.Registrirani lokaliteti:- Arheološki lokalitet Mirine (u zoni luke)- Arheološki lokalitet i crkvica Mohorov (u zoni luke).TEMATSKI POKAZATELJIZrakKakvoa zrakaKakvoa zraka u urbanim i industrijskim podrujima (s obzirom nakoncentracije oneišujue tvari)TloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostVarijanta 2: Opina Omišalj, uz lokacijuplaniranog terminala ukapljenog plina naKrku. Izgradnja kombinirane plinskeelektraneTEMATSKI POKAZATELJIZrakKakvoa zrakaKakvoa zraka u urbanim i industrijskimpodrujima (s obzirom na koncentracijeoneišujue tvari)TEMATSKI POKAZATELJITloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,DVOKUT ECRO d.o.o. fizike znaajke tla32Udio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)ZRAK IKLIMATSKEPROMJENEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNABAŠTINAUMJEREN(OCJENA 2)TLOVREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODEŠUMEDIVLJAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)POZITIVAN(OCJENA 4)ZRAK IKLIMATSKEPROMJENEUKUPNAOCJENA***31 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)21 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJRafinerija nafte Rijeka (Urinj),planirani etverovez tankera,TE Rijeka, luka za rasuti teret uBakru, luka za prekrcajpetrolkoksa, industrijske lukeBakar, Sršica i Urinj, RZ Šoii,pruga.Može biti znaajan isamostalno i kaokumulativan utjecaj sa svimpostojeim i planiranimzahvatima u Omišlju(postojei naftni terminal,postojei terminal za ukapljeniplin, postojea petrokemija,planirani kontejnerski terminal,planirani terminal za generalneterete, planirana dogradnjaterminala za ukapljeni plin,planirana PZ Puša, planiranapruga Krasica-Omišalj, DC D102Križiše-novi most Krk-Omišalj-Valbiska; planirana prugaKrasica-Omišalj, aerodrom RI).

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)teritorij Primorsko-goranske županijeEnergijaMogunost razvoja novih izvora energijeu svrhu održivog razvojaIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeEnergijaMogunost razvoja novih izvora energije u svrhu održivog razvojaPromjena mikroklimatskih uvjeta.HE Valii pokraj postojee akumulacije Valii; akumulacija Kukuljani izmeuuzvišenja Jelenski vrh i Kamenski vrh, izvorišni dio vodotoka Rjeina.Vodoopskrbni rezervat, II. i III. zona sanitarne zaštite prema Odluci ozonama sanitarne zaštite izvora voda za pie na rijekom podruju(Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).Na podruju vrijednog šumskog tla distrini kambisol (distrino smee tlo).Staništa: A.2.3.2.2.; E.4.6.Erozija desne obale jezera Valii (Lopaa).Izvan zaštienih podruja; unutar podruja predloženog za zaštitu ukategoriji Zaštieni krajobraz (kanjon Rjeina).Prisutnost ugroženih stanišnih tipova (npr. kanjonska vegetacija) i faune(rak A. pallipes).UŠP Delnice, šumarija Rijeka, g.j. 924 Jarki, odjeli 4, 9, 10, 11, 12, 13 i 14.Uništavanje šumskih staništa - prenamjena zemljišta.Županijsko lovište VIII/127 Kastav površine 11 433 ha; županijsko lovišteVIII/124 Grobnik površine 12 837 ha.Smanjenje lovno-produktivne površine za 59 ha (prenamjena zemljišta) tepromjena vrste divljai (nestajanje srna, zeeva, fazana i jarebica tepridolazak divljih pataka, gusaka i ostalih movarica).Reljefni oblici: akumulacija: uklanjanje izvorišnog dijela kanjona vodotokaRjeine u dužini od oko 2,5 km; presušivanje vodotoka Rjeine od planiraneakumulacije Kukuljani do akumulacije Valii; HE: degradacija padina premaakumulaciji Valii.Pokraj naselja Kukuljani.Registrirani lokaliteti:- u okolici zahvata nisu prisutna registrirana kulturna dobraTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenja vodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tlaBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeUdio šuma pod održivim upravljanjemEnergijaAkumulacija Površina: 59 ha.Kukuljani Nova hidroelektrane HE Valii sapripadajuom akumulacijom Kukuljani(kod Jelenja) i podzemnim tunelom doHE Rijeka; Akumulacija Kukuljanivišenamjenskiobjekt za energetskepotrebe i vodoopskrbu, te alternativno ipotapanje izvora Rjeine te stvaranjepodzemne akumulacije vode zavodoopskrbne potrebe.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaTloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaDegradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet,aciditet, raznolikost i gustoa vegetacije,fizike znaajke tlaUdio promjena kvalitete i plodnosti tla uodreenom vremenskom razdobljuBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiDVOKUT ECRO d.o.o. 33Udio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJAISTANOVNIŠTVOOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)KULTURNA BAŠTINA ZRAK IKLIMATSKEPROMJENEUKUPNAOCJENA***15 (UMJERENUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJPresušeni vodotok odakumulacije Valii do HERijeka (s planiranimzahvatom vodotok e upotpunosti presušiti, tj. cijelie biti u tunelu);planirana autocesta A7.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Udio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)POZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***KUMULATIVNI UTJECAJDalekovod 400 kVTS Divaa- (RPKlana)- TS MelinaDalekovod 400 kVTS Istra (Pazin)-RP KlanaDuljina: 26 km u županiji.Planirani dalekovod paralelno uzpostojei.Duljina: 20 km.Planirani dalekovod.TEMATSKI POKAZATELJITloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaPostojei dalekovod.Vodoopskrbni rezervat, IV, III. i II. zona sanitarne zaštite prema Odluci ozonama sanitarne zaštite izvora voda za pie na rijekom podruju(Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).Staništa: E.4.6.; C.3.5./D.3.1.; C.3.5./E.3.5.; J.4.3.; E.3.5.Izvan zaštienih podruja; duljinom od oko 6 km prolazi kroz podrujeplanine Obru koje je predloženo za zaštitu u kategoriji Znaajnogkrajobraza; ista dionica u duljini oko 2 km prolazi podrujem predloženim zazaštitu u kategoriji Posebnog rezervata.Planirana trasa prati koridor postojee trase.UŠP Delnice, šumarija Rijeka, g.j. 925 Oštrovica, odjeli 40, 47, 55, 57, 60,65, 68 i 70; g.j. 926 Potplanina, odjeli 5, 6, 8, 11 i 20; šumarija Klana, g.j.505 Dletvo, odjeli 11, 17, 18, 20, 21, 23, 28, 29.Županijsko lovište VIII/125 Krasica površine 4 738 ha; županijsko loivšteVIII/128 Ponikve - Gradina površine 1 671 ha; županijsko lovište VIII/124Grobnik površine 12 837 ha; županijsko lovište VIII/121 Klana površine 2614 ha; državno lovište VIII/21 Smrekova Draga površine 17 628 ha.Reljefni oblici: nee se degradirati.Od granice s Republikom Slovenijom na SZ do naselja Krasica iznadBakarskog zaljeva, u podnožju uzvišenja Klobuina.Duž trase nisu prisutna registrirana ni evidentiran kulturna dobra.Zona djelominog ogranienja.Staništa: .4.6.; E.3.5./D.3.1.; E.3.5.; E.3.5./C.3.5.; C:3.5.Izvan zaštienih podruja,; 1,5 km u smjeru juga SP Ponor Gotovž.Slini tipovi staništa u široj okolici zahvata.G.j. privatnih šuma 689 Žejane, odjel 2; g.j. privatnih šuma 703 Brgud,odjeli 11, 12, 24, 25, 27, i 28; UŠP Buzet, šumarija Opatija-Matulji, g.j. 678Brgudske šume, odjeli 2 i 3; UŠP Delnice, šumarija Klana, g.j. 505 Dletvo,odjeli 14, 15, 39, 42, 44.Trasa se veim dijelom ne kree kroz šumska podruja kojima se gospodari.Županijsko lovište VIII/121 Klana površine 2 614 ha.Reljefni oblici: nee se degradirati.Od granice s Istarskom županijom preko brdovitog podruja (V. emerin,Cerovec, Ogorelac, Pliševica) s ponikvastim udolinama izmeu uzvišenja.Registrirani lokaliteti:- Crkva Sv. Juraj- Lisac- oko 350 m sjeverno od trase- Urbanistika cjelina - spomen podruje, Lipa (oko 700 m sjeverno od trase)TEMATSKI POKAZATELJITloStatus i iskorištavanje zemljištaPrenamjena zemljištaTEMATSKI POKAZALJIBiološka raznolikostUdio šuma pod održivim upravljanjemIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: E.5.2.; C.3.3.; C.3.5.Izvan zaštienih podruja; ZK Omladinsko jezero Lokve i neposrednaokolina-3.3 km u smjeru SI.Na širem podruju prisutne su ugrožene i zaštiene vrste ptica i šišmiša kojekoriste prostore predviene za gradnju vjetroelektrana u potrazi za hranom,za gniježenje ili selidbu.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova.VE Tuhobi Vjetroelektrana na uzvišenju Tuhobi(1.106 m), iznad vodotoka Lepanica,površine 59 ha. 40 MW (20vjetroagregata)TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostDVOKUT ECRO d.o.o.Indeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju34BIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZNASELJASTANOVNIŠTVOITLOŠUMEZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODEBIOLOŠKARAZNOLIKOSTDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODETLOŠUMEDIVLJAKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOZRAK IKLIMATSKEPROMJENE30 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)26 (UMJERENUTJECAJ)25 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)Nema,Nema.VE Peškovo, VE Pliš, VEZebar.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)VE ZebarvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciVjetroelektrana na uzvišenju Medveak(1.027 m), površine 118 ha. 16 MW (8vjetroagregata)TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciNema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/125 Krasica površine 4 738 ha; državno lovišteVIII/13 Rogozno površine 5 126 ha; županijsko lovište VIII/112 Vranjak 3467 ha.Reljefni oblici: degradacija hrpta Straža (984 m)-Tuhobi (1106 m)-Jelen(1106 m).Na uzvišenju Tuhobi (1.106 m), iznad vodotoka Lepanica. Nalazi se oko 5km zapadno od Fužina.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: veinom: C.3.3.;manje površine: E.4.6.; E.5.5.Izvan zaštienih podruja.Na širem podruju prisutne su ugrožene i zaštiene vrste ptica i šišmiša kojekoriste prostore predviene za gradnju vjetroelektrana u potrazi za hranom,za gniježenje ili selidbu.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova.Nema šumskih površina.Državno lovište VIII/15 Planina površine 6 472 ha.Reljefni oblici: degradacija strmih JZ padina uzvišenja Medveak (1027 m) idegradacija uzvišenja Zebar (879 m).Na uzvišenju Medveak (1.027 m). Nalazi se oko 7,4 km sjeverno iznadCrikvenice.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciVE Peškovo Vjetroelektrana izmeu uzvišenja VelaPliš (1.141 m) i Mala Pliš (959 m),površine 642 ha. 26 MW (13vjetroagregata)TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuDVOKUT ECRO d.o.o. vrsta35Ugrožena staništaFragmentacijastaništaIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: veinom: E.3.5./C.3.5.; C.3.3.; manje površine: E.4.6.Izvan zaštienih podruja; ZK Omladinsko jezero Lokve i neposredna okolina7,3 km u smjeru SI.Na širem podruju prisutne su ugrožene i zaštiene vrste ptica i šišmiša kojekoriste prostore predviene za gradnju vjetroelektrana u potrazi za hranom,za gniježenje ili selidbu.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/126 Hreljin površine 5 706 ha.Reljefni oblici: degradacija grebena Ljubelj (704 m)-Peškovo (740 m)-ZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)BIOLOŠKARAZNOLIKOSTNASELJASTANOVNIŠTVOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZNASELJASTANOVNIŠTVOIIUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)ONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODETLOŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODETLOŠUMEDIVLJAKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)POZITIVAN(OCJENA 4)ZRAK IKLIMATSKEPROMJENEZRAK IKLIMATSKEPROMJENEUKUPNAOCJENA***27 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)25 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJVE Peškovo, VE Pliš, VETuhobiVE Tuhobi, VE Pliš, VEZebar.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)VE Plišcestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciVjetroelektrana izmeu uzvišenja VelaPliš (1.141 m) i Mala Pliš (959 m),površine 174 ha. 10 MW (5vjetroagregata)TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaUgrožena staništaFragmentacijastaništacestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciObešenjak (714 m)-Draževski vrh (798 m).Na uzvišenju Peškovo (740 m) iznad naselja Hreljin. Nalazi se oko 6 kmistono od grada Bakra.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIV. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvoravoda za pie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95,24/96, 4/01, 15/09 i 28/10).Staništa: C.3.3.; C.3.5.E.5.2.Izvan zaštienih podruja; ZK Omladinsko jezero Lokve i neposredna okolina5,2 km u smjeru I; NP Risnjak 2,3 km u mjesu S-SI.Na širem podruju prisutne su ugrožene i zaštiene vrste ptica i šišmiša kojekoriste prostore predviene za gradnju vjetroelektrana u potrazi za hranom,za gniježenje ili selidbu.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/124 Grobnik površine 12 837 ha.Reljefni oblici: degradacija grebena Vela Pliš (1141 m)-Mala Pliš (959 m).Izmeu uzvišenja Vela Pliš (1.141 m) i Mala Pliš (959 m). Nalazi se oko 8,5km sjeveroistono od grada Bakra.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIII. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorištavode za pie na crikveniko-vinodolskom podruju (Službene novine PGŽ1/99 i 5/05).Staništa: C.3.5.; C.3.5./D.3.1.; C.3.5./E.3.5.Izvan zaštienih podruja; SR Bijele i Samarske stijene 10.2 km u smjeru SI.Na širem podruju prisutne su ugrožene i zaštiene vrste ptica i šišmiša kojekoriste prostore predviene za gradnju vjetroelektrana u potrazi za hranom,za gniježenje ili selidbu.Mogua prisutnost ugroženih stanišnih tipova.Nema šumskih površina.Državno lovište VIII/9 Krmpote - Ledenice površine 5 936 ha.Reljefni oblici: degradacija grebena V.Stražište (630 m)- Vršci (592 m).U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIVE Vršci Vjetroelektrana na uzvišenju Vršci (592m) iznad uvale Žrnovnica kod grada NoviVinodolski, udaljena od grada oko 6 kmprema Z. 26 MW (13 vjetroagregata)TEMATSKI POKAZATELJIBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom brojuvrstaDVOKUT ECRO d.o.o.Ugrožena staništaFragmentacijastaništa36cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupanteritorij Primorsko-goranske županijeZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)BIOLOŠKARAZNOLIKOSTNASELJASTANOVNIŠTVOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTKRAJOBRAZNASELJASTANOVNIŠTVOIIUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)VODETLOŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODETLOŠUMEDIVLJAKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)POZITIVAN(OCJENA 4)ZRAK IKLIMATSKEPROMJENEZRAK IKLIMATSKEPROMJENEUKUPNAOCJENA***27 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)25 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJVE Peškovo, VE Tuhobi, VEZebarSE Gusta Draga

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)SE Gusta DragaSE BarbiinEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciSunana elektrana, oko 3 km sjevernood grada Novi Vinodolski, uz jaruguGusta draga. Do 10 MW- sunanifotonaponski (FN) sustav.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciSunana elektrana, JI dio otoka Krk,uzvišenje Barbiin (378 m). Do 10 MWsunanifotonaponski (FN) sustav.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciBiološka raznolikostIndeks bioraznolikostiUdio ugroženih vrsta u ukupnom broju vrstaUgrožena staništaFragmentacija staništa cestama/vorištimaZaštiena podruja u odnosu na ukupan teritorij Primorsko-goranskežupanijeEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIII. zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorištavode za pie na crikveniko-vinodolskom podruju (Službene novine PGŽ1/99 i 5/05).Staništa: C.3.5./D.3.1.Izvan zaštienih podruja; oko 700 m JZ nalazi se podruje Vinodolpredloženo za zaštitu u kategoriji Zaštienog krajobraza.UŠP Senj, šumarija Crikvenica, g.j. 929 Radinje, odjeli 8 i 9.Površina koja e se izuzeti je krški kamenjar s oskudnom ili nikakvomvegetacijom.Županijsko lovište VIII/123 Vinodol površine 2 249 ha.Površina koje e elektrana zauzeti zanemariva je u usporedbi s površinamalovišta.Reljefni oblici: ravnanje površina, zatrpavanje ponikvi, degradacija padinapristupnim putom.Oko 3 km sjeverno od grada Novi Vinodolski, uz jarugu Gusta draga.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: C.3.5.Izvan zaštienih podruja; 3 km u smjeru istoka PR Glavine Mala Luka.UŠP Senj, šumarija Krk, g.j.938 Obzova, odjel 45.Površina koja e se izuzeti je krški kamenjar s oskudnom ili nikakvomvegetacijom.Županijsko lovište VIII/101 Krk površine 26 422 ha.Površina koje e elektrana zauzeti zanemariva je u usporedbi s površinamalovišta.Reljefni oblici: ravnanje površina, zatrpavanje ponikvi i lokve, degradacijapadina pristupnim putom.JI dio otoka Krk, uzvišenje Barbiin (378 m).U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: C.3.5.Izvan zaštienih podruja.UŠP Buzet, šumarija Cres-Lošinj, odjeli 91, 92, 105, 106.Površina koja e se izuzeti je krški kamenjar s oskudnom ili nikakvomvegetacijom.Županijsko lovište VIII/108 Cres površine 16 077 ha.Površina koje e elektrana zauzeti zanemariva je u usporedbi s površinamalovišta.Reljefni oblici: ravnanje površina, zatrpavanje ponikvi, degradacija padinaSE Planiš Sunana elektrana, S dio otoka Cres,izmeu uzvišenja Jesenovac (543 m) i V.Graište (562 m), na predjelu Planiš kojise nalazi 3 km južno od naseljaPredošica; zaravnjeni plato izmeu dvavrha na nadmorskoj visini od oko 530 m,površine 24 ha. Do 10 MW- sunaniDVOKUT ECRO d.o.o.fotonaponski (FN) sustav.37TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAVODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAPOZITIVAN(OCJENA 4)ZRAK IKLIMATSKEPROMJENEZRAK IKLIMATSKEPROMJENEZRAK IKLIMATSKEPROMJENEUKUPNAOCJENA***28 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)31 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)31 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJVE VršciNema.Nema.

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)SE OsorSE BelinovicaPlinovod Omišalj-Casal Borsetti DN1000/100 barUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciSunana elektrana, J dio otoka Cres, kodnaselja Osor (prijelaz izmeu otoka Cresi otoka Lošinj), na zaravnjenom terenu,kojeg karakterizira postojanje velikogbroja manjih vrtaa, na srednjojnadmorskoj visini od 130 m, površine 97ha. Do 10 MW- sunani fotonaponski(FN) sustav.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciSunana elektrana, JI dio otoka Rab, oko2,3 km JI od naselja Barbat, nazaravnjenom prostoru prekrivenomoskudnom vegetacijom koji se koristi zaispašu ovaca, na nadmorskoj visini 110-140 m, površine 66 ha. Do 10 MWsunanifotonaponski (FN) sustav.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije uenergetskoj bilanciMeunarodni plinovod prema Italiji, 43km unutar granica županije.pristupnim putom.S dio otoka Cres, izmeu uzvišenja Jesenovac (543 m) i V. Graište (562 m),na predjelu Planiš koji se nalazi 3 km južno od naselja Predošica;zaravnjeni plat izmeu dva vrha na nadmorskoj visini od oko 530 m.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: D.3.4./C.3.5.Izvan zaštienih podruja.Nema šumskih površina.Županijsko lovište VIII/105 unski kurila površine 2 215 ha.Površina koje e elektrana zauzeti zanemariva je u usporedbi s površinamalovišta.Reljefni oblici: ravnanje površina, zatrpavanje ponikvi, degradacija padinapristupnim putom.J dio otoka Cres, kod naselja Osor (prijelaz izmeu otoka Cres i otokaLošinj), na zaravnjenom terenu, kojeg karakterizira postojanje velikog brojamanjih vrtaa, na srednjoj nadmorskoj visini od 130 m.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciIzvan zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.Staništa: C.3.5.Izvan zaštienih podruja.UŠP Senj, šumarija Rab, g.j. 942 Kamenjak, odjeli 74.Zahvat tek djelomino zahvaa šumske površine kojima se gospodari.Obuhvat zahvata nalazi se na tipinom krškom podruju oskudne vegetacijekoja se koristila za ispašu.Županijsko lovište VIII/102 Rab površine 7 056 ha.Površina koje e elektrana zauzeti zanemariva je u usporedbi s površinamalovišta.Reljefni oblici: ravnanje površina, degradacija padina pristupnim putom.JI dio otoka Rab, oko 2,3 km JI od naselja Barbat, na zaravnjenom prostoruprekrivenom oskudnom vegetacijom koji se koristi za ispašu ovaca, nanadmorskoj visini 110- 140 m.U okolici zahvata nisu prisutna registrirana ni evidentirana kulturna dobra.TEMATSKI POKAZATELJIEnergijaUdio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanciOdlukom o utvrivanju osjetljivih podruja (NN 81/10), podrujeOmišaljskog zaljeva odreeno je kao osjetljivo podruje.Staništa: G.3.6.; G.3.2.; G.3.5.; G.4.2.; G.4.1.Izvan zaštienih podruja; podmorje.Mogua prisutnost ugrloženih stanišnih tipova.Podmorje- Rijeki zaljev, Vela vrata, Kvarner. Najbliže naselje Omišalj.ZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)KRAJOBRAZUMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)OPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)VODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJANASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAVODETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENEVODEMORETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOPOZITIVAN(OCJENA 4)ZRAK IKLIMATSKEPROMJENEZRAK IKLIMATSKEPROMJENEUKUPNAOCJENA***26 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)31 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)33 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJNema.Nema.DVOKUT ECRO d.o.o. 38

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okolišNetehniki sažetakUTJECAJI NA DIJELOVE OKOLIŠA/OPTEREENJA NA OKOLIŠ (I)*POKRETAI (D) PRITISCI (P) STANJE (S)Naftovod (JANAF)Izmještanje na dijelu postojee trase -postojea trasa prolazi južno od Ravnegore, planirano izmještanje prolazisjeverno od Ravne Gore; proširenjekapaciteta (izgradnja novog cjevovoda).6,1 km novo zauzimanje prostora kodRavne GoreTEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeIndeks rizika od kemijskih toksikanata zavodene ekosustaveZadovoljavanje kategorizacije vodaZastupljenost spreavanja oneišenjavodaCijela trasa naftovoda prati magistralni plinovod Bosiljevo-Zlobin-Omišalj.Postojea izgradnja: 6,7 km kod naselja Ravna Gora.Neistraženo vodno podruje prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvoravoda za pie na rijekom podruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95,24/96, 4/01, 15/09 i 28/10), IV., III. i II. zona sanitarne zaštite premaOdluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za pie na podrujuGorskog kotara (Službene novine PGŽ 23/04).Prenamjena zemljišta ve izvršena (autocesta).Staništa: C.3.3.; E.5.2.Izmještanje izvan zaštienih podruja.G.j. privatnih šuma 602 Mala Višnjevica, odjel 53a.Županijsko lovište VIII/113 Višnjevica površine 3 459 ha.Reljefni oblici: ravnanje poteza kod naselja Ravna Gora u dužini 6,1 km.Izmještanje trase kod naselja Ravna Gora, cijela trasa naftovoda pratimagistralni plinovod Bosiljevo-Zlobin-Omišalj.U dijelu gdje dolazi do izmještanja trase nisu prisutni objekti/ zone kulturnebaštine.TEMATSKI POKAZATELJIVodeKvaliteta vodeZadovoljavanje kategorizacije vodaZNAAJAN/POTENCIJALNOZNAAJAN(OCJENA 1)VODEOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)UMJEREN(OCJENA 2)VREDNOVANJE UTJECAJA**NIJE ZNAAJAN/NEMA (OCJENA 3)KULTURNA BAŠTINAOPTEREENJA(OTPAD, BUKA,SVJETLOSNOONEIŠENJE,AKCIDENTI)ZRAK I KLIMATSKEPROMJENETLOBIOLOŠKARAZNOLIKOSTŠUMEDIVLJAKRAJOBRAZNASELJA ISTANOVNIŠTVOKULTURNA BAŠTINAPOZITIVAN(OCJENA 4)UKUPNAOCJENA***26 (NIJEZNAAJANUTJECAJ)KUMULATIVNI UTJECAJTrasa plinovoda.DVOKUT ECRO d.o.o. 39

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak2.2. Mjere zaštite okoliša ukljuujui mjere sprjeavanja, smanjenja,ublažavanja i kompenzacije nepovoljnih utjecaja provedbe plana naokolišMJERE ZAŠTITE ZRAKARafinerija nafte Rijeka (Urinj)1. Tehnološke i proizvodne procese u rafineriji trajno usklaivati s najboljimraspoloživim tehnologijama (NRT) koje najbolje odgovaraju specifinim uvjetimalokacije. Primjenjivati i sve ostale mjere zaštite zraka koje se propišu u postupkuutvrivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i/ili postupcima procjene utjecaja naokoliš. Kod utvrivanja mjera uzeti u obzir kumulativne i sinergijske utjecajepostojeih i planiranih izvora emisija u okruženju rafinerije.2. U svim rafinerijskim ložištima trajno koristiti plinsko gorivo, a zemnog plinanajmanje 50% potrebne ogrjevne vrijednosti.3. Ne smije se preraivati sirovina ija prerada uzrokuje emisije koje se ne mogukontrolirati, rad sa estim ispadima i pokretanjima postrojenja i velikim izgaranjemna baklji i/ili prekoraenje dopuštenih vrijednosti oneišenja zraka u okruženjurafinerije.4. Nakon svake bitne promjene sirovine i rekonstrukcije/modernizacijesposobnost postrojenja mora se dokazati u probnom pogonu u trajanju od najmanje3 mjeseca.5. Postrojenje za obradu teških rafinerijskih ostataka (novi izvor emisija) nepoeti graditi prije nego se uspješno završi I. faza modernizacije i ocijeni da je naštienom podruju mogue postii i trajno održati I. kategoriju kakvoe zraka.6. Odabrati provjerenu tehnologiju i opremu iji se uinci na okoliš mogupredvidjeti.7. Kapacitet postrojenja za obradu teških rafinerijskih ostataka ne smije biti veiod potrebnog za obradu vlastitih koliina.8. Sposobnost novog postrojenja dokazati u integralnom rafinerijskom procesu,u najmanje 3-mjesenom probnom pogonu.Cestovne prometnice9. Poduzimati aktivnosti radi što vee primjene plinskog goriva i biogoriva(osobito u javnom prijevozu i na otocima). Kao mjera zaštite kakvoe zraka uzonama poveanog oneišenja zraka ispitati mogunost ograniavanja i naplateulaza vozila u te zone.Luke10. Tehnološke i proizvodne procese u lukama projektirati, izvesti i trajnousklaivati s najboljim raspoloživim tehnologijama (NRT) koje najbolje odgovarajuspecifinim uvjetima lokacije.11. Osigurati da brodovi u lukama, sidrištu i plovidbi u blizini luka primjenjujumjere zaštite zraka koje se primjenjuju u pomorskom prometu i u lukama EU.12. Prije ili u sklopu izrade provedbene prostorno planske dokumentacije utvrditinulto stanje kakvoe zraka i meteoroloških uvjeta kao i tehnike mjere zaspreavanje emisija u zrak ukljuivo kritine uvjete za prijenos oneišenja premapodruju naselja, turistikim, rekreativnim i drugim osjetljivim namjenama prostora.13. Provedbenom prostorno planskom dokumentacijom i projektnomdokumentacijom planirati smještaj moguih izvora znaajnih emisija u zrak nadijelove luke koji se ne nalaze na dominantnom smjeru strujanja zraka premaosjetljivim namjenama.14. Provedbenom prostorno planskom dokumentacijom odnosno projektnomdokumentacijom predvidjeti na lukim pristaništima prikljuke za spajanje brodovana elektrinu mrežu radi korištenja elektrine energije za obavljanje operacijaDVOKUT ECRO d.o.o. 40

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetakpretovara tereta, za osiguranje uvjeta za boravak putnika i posade na brodu (eng."hotelling") te za „hladni pogon“ broda.15. LNG terminal u luci Omišalj opremiti najboljom tehnikom za sprjeavanje ikontrolu gubitaka (curenja) ukapljenog plina (metana).16. Terminal za rasuti teret (žitarice) u luci Bakar opremiti najboljom tehnikom za"besprašni" utovar/istovar žitarica.MJERE ZAŠTITE VODA17. Pristupiti rješavanju obrade otpadnih voda naselja i industrije tehnološkimrješenjima koja omoguuju najmanji mogui štetni uinak (NRT) a po potrebicentralizirati sustave obrade ili uvesti kaskadno proišavanje (shodno optereenju,vei broj sustava).Golf igrališta18. Za svaku od lokacija golf igrališta izraditi studiju bilance voda kojom e seutvrditi dostupnost dovoljne koliine vode za potrebe svakog od golf igrališta.19. Zbog mogueg uzrokovanja trajnog ili dugotrajnog gubitka ili oneišenjavode koja se koristi za pie za golf igralište Jelenje-Dubina (koje se nalazi u II zonisanitarne zaštite) provesti dodatna ciljana hidrogeološka istraživanja/novelaciju zonasanitarne zaštite kako bi se potvrdila ili odbacila mogunost izvedbe golf igrališta naovoj lokaciji (postojeom Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za pie na rijekompodruju (Službene novine 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01, 15/09 i 28/10) u II zonisanitarne zaštite zabranjena je uporaba umjetnih gnojiva i pesticida).20. Provesti edukaciju vlasnika golf igrališta o izboru naina navodnjavanja,izboru opreme za navodnjavanje, doziranju vode (norme navodnjavanja, definiranjeturnusa i broja navodnjavanja), uincima primjene navodnjavanja, racionalnepotrošnje vode, gnojenju površina (plan i vremenski raspored primjene ovisno osadržaju dušika u gnojivu i tlu u suglasju sa zahtjevima biljke, potrebna oprema,nain voenja oevidnika), primjeni sredstava za zaštitu bilja (pesticidi-fungicidi,insekticidi, herbicidi) i pravovremenog uoavanja negativnih posljedica.Cestovne prometnice i pruge, elektroprijenosni ureaji (dalekovodi), naftovod21. Trase novih željeznikih pruga planirati (voditi) na nain da se izbjegnupodruja posebne zaštite voda i poplavna podruja.22. Na dionicama gdje planirana autocesta, brze i državne ceste te željeznikepruge prolaze zonama sanitarne zaštite, tehnikim i drugim mjerama zaštite vodaonemoguiti oneišenje površinskih i podzemnih voda.23. Zaštititi od erozije desnu obalu jezera Valii (Lopaa).MJERE ZAŠTITE MORALuke24. Tehnikim i drugim mjerama zaštite sprjeavati ispuštanje ulja ili mješavinaulja, ostataka štetnih tekuih tvari razvrstanih u razrede X, Y i Z što ukljuujeizgradnju prihvatnih postrojenja/ureaja sposobnih za prihvat vrste i koliine tekuegi krutog otpada i ostataka brodskog tereta, obzirom na vrstu i veliinu plovnihobjekata koji uobiajeno koriste luku, te obzirom na veliinu i zemljopisni položajluke, a na nain koji ne uzrokuje nepotrebno kašnjenje plovnih objekata.25. Odrediti lokacije, vrste i kapacitete prihvatnih postrojenja za prihvat brodskogotpada i ostataka brodskog tereta.26. Luke opremiti najboljom tehnikom za pretovar i manipulaciju teretima rizinimza morski okoliš te tijekom tih operacija provoditi pojaani nadzor.27. Osigurati najbolje opremljene snage i druge uvjete za održavanje reda ulukama i provedbu planova intervencija u sluaju iznenadnog oneišenja mora,plana postupanja s otpadom i drugih sukladno odredbama posebnih propisa.28. Provoditi mjere zaštite dobrog stanja morskog okoliša.DVOKUT ECRO d.o.o. 41

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetakMJERE ZAŠTITE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTICestovne prometnice29. Prilikom planiranja trasa prometnica maksimalno izbjegavati staništaugroženih i zaštienih biljnih i životinjskih vrsta, predvidjeti prolaze za divlje životinjena svim lokacijama gdje je to potrebno za osiguranje kontinuiteta staništa kao iuvjete za praenje korištenja i održavati propusnost prolaza za divlje životinje.Maksimalno izbjegavati fragmentaciju staništa, posebno šumskih ekosustava.Prilikom prijelaza preko vodotoka osigurati povezanost vodenog toka.30. Ograniiti promet u zaštienim ili osobito vrednim delovima prostora.Nizinska pruga Zagreb - Rijeka31. Tijekom planiranja trase nizinske pruge izraditi detaljna biospeleološkaistraživanja i utvrditi stvarni utjecaj i uvjete zaštite prilikom graenja tunela.Akumulacija Kukuljani32. Izraditi detaljnu analizu biološke raznolikosti izvora Rjeine te utvrditi stvarniutjecaj i uvjete zaštite u sluaju realizacije akumulacije Kukuljani i predvidjeti uskladu s rezultatima istraživanja mjere zaštite.Vjetroelektrane33. Prilikom daljnje razrade projekata vjetroelektrana izvršiti detaljna istraživanjaornitofaune i faune šišmiša.MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA PROVEDBE PLANA NAEKOLOŠKU MREŽUAutocesta A7: Dionica Permani – Grobniko Polje (Konj)34. Planirati dionicu autoceste A7 Dionica Permani- Grobniko Polje (Konj) nanain da se izbjegnu staništa vodozemaca i gmazova - ciljeva ouvanja podrujaHR2000661 (Borova draga (Borovica)). Planirati izvedbu zelenih mostova i prijelazaza vodozemce i gmazove ukoliko se utvrdi da trasa presijeca njihove koridorekretanja. Ukoliko se utvrdi da trasa prolazi ugroženim stanišnim tipovima i dauzrokuje fragmentaciju što dovodi do ugroženosti cjelovitosti podruja EMRHprilagoditi trasu na nain da se maksimalno ublaži ovaj utjecaj.Brza cesta D66 (Brestova - Opatija)35. Planirati trasu brze ceste D66: Brestova- Opatija na nain da ne uzrokujefragmentaciju staništa- kestenovih šuma koje su ciljevi ouvanja podrujaHR2000640 (Kestenove šume iznad Lovrana).Državna cesta D105; Lopar – Rab – Mišnjak na otoku Rabu36. Prilikom planiranja trase državne ceste D105: Lopar- Rab- Mišnjak na otokuRabu izbjegavati površine ugroženih stanišnih tipova koji su ciljevi ouvanja podrujaHR2001023 (otok Rab).Elektroprijenosni ureaj, dalekovod 400 kV TS Istra (Pazin) – RP Klana37. Planirati trasu dalekovoda TS Istra (Pazin)- RP Klana tako da se izvede nadovoljnoj udaljenosti od podruja HR2000051 (Jama nad Zastenj).Akumulacija Kukuljani38. Provesti detaljna istraživanja i utvrditi stvarni utjecaj na ciljeve ouvanja icjelovitost podruja HR2000658 (Kanjon Rjeina) izgradnje akumulacije Kukuljani i uskladu s rezultatima istraživanja odrediti mjere.Vjetroelektrane39. Prilikom daljnje razrade projekata vjetroelektrana izvršiti detaljna istraživanjaornitofaune te prema tim saznanjima odrediti broj i razmještaj vjetroagregata (veameusobna udaljenost, udaljavanje od grebena i sl.). Osobito pozornost obratiti naVE Zebar budui da se u krugu od 3 km od potencijalne lokacije nalazi se aktivnognijezdo surog orla.SE Belinovica (Grad Rab)DVOKUT ECRO d.o.o. 42

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak40. Prilikom planiranja granica lokacije sunane elektrane Belinovica na otokuRabu voditi rauna da se izbjegnu površine staništa- ciljeva ouvanja podrujaHR2001023 (otok Rab).MJERE ZAŠTITE ŠUMARSTVA I LOVSTVAAutocesta A7: Dionica Permani – Grobniko Polje (Konj), nizinska pruga Zagreb – Rijeka ielektroprijenosni ureaji (dalekovodi), zrana luka Rijeka41. Tijekom pripreme radova izvijestiti lovoovlaštenika radi dogovora oizmještanju lovno-gospodarskih objekata s trase zahvata (hranilišta, solišta, pojilišta isl.)42. Planirati uzgoj vjetrozaštitnih pojaseva autohtonih drvenastih vrsta narubovima šuma nakon krenja za prolazak prometnica i dalekovoda.MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZA43. Izraditi krajobrazni plan Primorsko-goranske županije.Gospodarske zone, sportski centri, cestovne prometnice, željeznike pruge, luke ivjetroelektrane44. Za gospodarske zone, sportske centre, autocestu i brze ceste, željeznikepruge, luke i vjetroelektrane izraditi projekte krajobraznog ureenja.Luke i sportski centri45. Izraditi analizu i vrjednovanje krajobraza cjelovitih podruja u odnosu naznaajni kumulativni utjecaj: cjelovito podruje Kostrene i Bakarskog zaljeva,cjelovito podruje Omišlja, cjelovito podruje Grobnikog polja te cjelovito podrujeizvorišni dio vodotoka Rjeine.Državna cesta D105; Lopar – Rab – Mišnjak na otoku Rabu46. Državnu cestu Lopar- Rab - Mišnjak na otoku Rabu izmjestiti iz podrujašume Fruga i šume iznad Banjola u Dragi Valata.Brza cesta D66 i državna cesta D10547. Prilikom planiranja preispitati potrebu izgradnje brze ceste D66 i državneceste D105 u odnosu na njihov znaajni utjecaj na krajobraz.Vjetroelektrane48. Izraditi analizu i vrjednovanje krajobraza u odnosu na znaajni kumulativniutjecaj vjetroelektrana na podruju izmeu jezera Bajer i Bakarskog zaljeva.MJERE ZAŠTITE NASELJA I STANOVNIŠTVAGospodarske zone49. Primjenjivati najbolje raspoložive tehnike (NRT), openito ili u posebnimsluajevima, vodei rauna o troškovima i koristima vezanima uz pojedine mjere tevodei rauna o naelima predostrožnosti i spreavanja, uzevši u obzir sljedeezahtjeve:• sprjeavanje ili svoenje na minimum sveukupnog utjecaja emisija naokoliš kao i uz njih vezane opasnosti i sprjeavanje nesree uz svoenje naminimum posljedica za okoliš uz korištenje manje opasnih tvari• korištenje tehnologija kod kojih nastaju male koliine otpada,promicanje oporabe i recikliranja tvari i otpada koje nastaju i koje se koriste uprocesu• smanjena potrošnja i bolja svojstva sirovina (ukljuujui vodu) koje sekoriste u postupku i ciljano djelovanje na poveanje energetske uinkovitosti.50. Poticati korištenje energije dobivene iz obnovljivih resursa (povezivanje snacionalnim energetskim programima BIOEN, SUNEN, ENWIND, GEOEN, MAHE).51. Poticati korištenje naela društveno odgovornog i transparentnog poslovanja iinterakcije s dionicima.Cestovne prometnice, željeznike pruge, luke i zrana luka Rijeka, akumulacija Kukuljani,DVOKUT ECRO d.o.o. 43

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetakelektroprijenosni ureaji (dalekovodi), naftovod52. U pripremi zahvata putem sredstava javnog informiranja, obavijestitizainteresiranu javnost o izgradnji planiranog zahvata i oekivanim utjecajima kojemože poluiti planirana gradnja.Rafinerija nafte Rijeka (Urinj)53. Putem sredstava javnog informiranja, o modernizaciji pogona, uvoenju novihtehnologija i postupku ishoenja okolišne dozvole obavještavati zainteresiranopuanstvo.Elektroprijenosni ureaji (dalekovodi)54. Daljnjom razradom projekata i mikropozicioniranjem stupova, izbjei prolazakkoridora trase dalekovoda kroz graevinska podruja.MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINECestovne prometnice, željeznike pruge, luke, zrana luka Rijeka, akumulacija Kukuljani,elektroprijenosni ureaji (dalekovodi), vjetroelektrane, sunane elektrane, naftovod55. Tijekom pripreme na cijeloj dužini trase ceste, pruge, dalekovoda ilinaftovoda odnosno podruju zrane ili pomorske luke, akumulacije Kukuljani,vjetroelektrane ili sunane elektrane provesti intenzivno rekognosciranje, na osnoviega e se utvrditi lokacije na kojima je potrebno provesti arheološka istraživanjaprije poetka zemljanih radova.MJERE GOSPODARENJA OTPADOM56. Primjenom naela blizine, samodostatnosti kapaciteta i razumnih troškova,Studijom izbora lokacija odrediti mrežu, preferentne lokacije i potrebne kapacitetegraevina za gospodarenje otpadom (osobito pozornost obratiti na graevinski iotpad koji sadrži azbest) koji nastaje na podruju Primorsko-goranske županije, uzostavljanje mogunosti da JLS same odrede mikrolokacije.Gospodarske zone57. Težiti uspostavi unutarnjeg sustava potpune oporabe svih nusproizvoda iproizvodnog otpada koje stvaraju gospodarski subjekti u odreenoj gospodarskojzoni.MJERE ZAŠTITE OD POVEANJA RAZINE BUKE58. U planiranju i projektiranju zahvata koji su izvori buke ili se štite od bukeprimjenjivati naela akustikog planiranja.59. Pojedinane zahvate koji su izvori buke akustiki planirati na nain da se usklopu izrade provedbene prostorno planske dokumentacije odnosno projektnedokumentacije izradi Karta buke sa prikazom predvienih razina imisije buke, odredezaštitni koridori/razmaci, unutar štienih podruja utvrde ona koja bi mogla bitiugrožena bukom, da se propišu mjere za ublažavanje kojima e se buka svesti nadopuštene razine te oekivani rezultati prikažu u Karti predvienih razina imisije bukenakon poduzimanja tih mjera.60. Primjenjivati širokopojasne sustave frekventnih agregata kada su oni nužni zarad uz potpuno onemoguavanje rada brodskih motora (i pomonih), za vrijemeboravka u luci, osim kod manevara vezivanja.Gospodarske zone i sportski centri61. U gospodarskim zonama i sportskim centrima opremu i elemente kojiprigušuju buku odabrati na nain da razina buke na granici parcela ne prelazi 80dB(A), odnosno 40 dB(A) na najbližim granicama susjednih stambenih zona, odnosnoda na granici susjednih zona razina buke ne prelazi propisane najviše dopuštenerazine ovisno o namjeni tih zona.62. .Planirati instalaciju tvornikih objekata u "niskobunoj" izvedbi te eventualnuDVOKUT ECRO d.o.o. 44

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetakugradnju prigušivaa buke. Za sve ureaje - dominantne izvore buke iji rad tijekompojedinih razdoblja dana/noi nije nužan predvidjeti mogunost automatskogpaljenja/gašenja.63. Akustikim planiranjem obuhvatiti infrastrukturu i promet koji pripadapromatranoj zoni ili sportskom centru.MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNOG ONEIŠENJA64. Zaštitu izvoditi primjenom mjera zaštite od nepotrebnih, nekorisnih i/ili štetnihemisija svjetla u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjerazaštite nonog neba od prekomjernog rasvjetljenja.65. Zaštitu izvoditi primjenom naela energetske uinkovitosti, opravdanosti,optimalizacije i ogranienja te odgovarajuoj primjeni naela oneišiva plaa, teodgovornosti proizvoa proizvoda namijenjenih rasvjeti, investitora, operatera iprojektanata rasvjete.66. Rasvjetljavanje izvoditi ekološki prihvatljivim svjetiljkama, prema standardimazaštite od svjetlosnog oneišenja – standardima upravljanja rasvijetljenošu ilipropisanim obveznim nainom rasvjetljavanja.67. Za podruja ekološke mreže Republike Hrvatske izraditi Karte rasvijetljenostipovršine i neba te propišu stroži uvjeti zaštite od propisanih standarda.68. Za rijeku zvjezdarnicu na Sv. Križu odrediti granice zaštite od svjetlosnogoneišenja, izraditi Kartu rasvijetljenosti površine i neba te propisati strože uvjetezaštite od propisanih standarda.MJERE ZAŠTITE OD AKCIDENATAGospodarske zone69. Osigurati adekvatnu nadogradnju cestovne i željeznike infrastrukture zapojedinu gospodarsku zonu u skladu s Prometnim studijama i drugim relevantnimprometno-tehnikim dokumentima za predmetna podruja.DVOKUT ECRO d.o.o. 45

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak3. OPIS PREDVIENIH MJERA PRAENJAZRAK1. Pratiti kakvou zraka:• ukupna emisija staklenikih plinova, emisija po sektorima• ukupna emisija oneišujuih tvari koje uzrokuju zakiseljevanje,eutrofikaciju i prizemni ozon• ukupna emisija teških metala i postojanih organskih otapala• u urbanim i industrijskim podrujima (s obzirom na koncentracijeoneišujue tvari). Nastaviti pratiti kakvou zraka na mjernim postajamasukladno dosadašnjoj praksi u državnoj, županijskoj i lokalnoj mreži te mrežiu okolišu ve prepoznatih glavnih oneišivaa. Mjernu mrežu održavati iosuvremenjivati u skladu s mogunostima.• kakvou zraka u ruralnim i zaštienim podrujima2. Program praenja zraka pojedinog zahvata bit e odreen zakonskimpropisima vezanim uz zaštitu zraka i pojedinanim Rješenjem o prihvatljivosti zahvatana okoliš i/ili Rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.VODE3. Pratiti koliinu vode:• indeks eksploatacije obnovljivih izvora vode• potrošnja vode po sektorima4. Pratiti kvalitetu voda:• prisutnost koliformnih bakterija u vodi za pie• indeks rizika od kemijskih toksikanata za vodene ekosustave• eutrofikacija površinskih voda, izvori oneišenja voda i njihovouklanjanje• zadovoljavanje kategorizacije voda• udio voda koji se obrauje u sustavima za obradu voda• adekvatno obraene industrijske otpadne vode prije ispuštanja u more• adekvatno obraene urbane otpadne vode prije ispuštanja u more• zastupljenost spreavanja oneišenja voda• izvodljivost postrojenja i uinkovitost išenja voda• nastaviti postojea praenja:o površinskih i podzemnih voda na karakteristinim postajama uokviru nacionalnog monitoringa koje provode Hrvatske vode.o površinskih i podzemnih voda – izvorišta vode za pie u okvirunacionalnog monitoringa koje provodi Hrvatski zavod za javnozdravstvo.o hidroloških praenja i praenja razina podzemnih voda putemdržavnog hidrometeorološkog zavoda.5. Program praenja voda pojedinog zahvata bit e odreen (tamo gdje je topotrebno) pojedinanom Vodopravnom dozvolom, Rješenjem o prihvatljivosti zahvatana okoliš i/ili Rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.TLO6. Pratiti status i iskorištavanje zemljišta• prenamjena zemljišta• degradacija tla (ha) – salinitet, alkalitet, aciditet, raznolikost i gustoavegetacije, fizike znaajke tla• udio promjena kvalitete i plodnosti tla u odreenom vremenskomrazdoblju7. Pratiti dezertifikaciju: udio zemljišta degradiran sušom.DVOKUT ECRO d.o.o. 46

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak(vea zastupljenost održive i ekološke poljoprivrede u odnosu nakonvencionalnu, zastupljenost prehrambenog i neprehrambenog lancaproizvodnje, usklaenost biljne i stoarske proizvodnje)• površine pod ekološkom poljoprivredom u ukupnoj poljoprivrednojproizvodnji• primjenu održive umjesto konvencionalne poljoprivredePROMET16. Pratiti socijalni i ekološki utjecaj prometa:• emisije staklenikih plinova prema vrsti prijevoza• emisija za ozon štetnih tvari prema vrsti prijevoza• korištenje istijih i alternativnih goriva• udio voznog parka koji udovoljava standardima vezanima uz buku,emisije i zrak (po vrsti)• ekonominost transporta kao udio u ukupnoj potrošnji energije,emisijama i kretanja za prijevoz putnika, odnosno robeENERGIJA17. Pratiti:• ukupna emisija CO 2 ekv. po sektorima• udio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanci• potrošnju biogoriva kao udio ukupne potrošnje goriva u prometu• mogunost razvoja novih izvora energije u svrhu održivog razvoja.KULTURNA BAŠTINA18. Osigurati povremeni nadzor objekata kulturne baštine u blizini pojedinanihzahvata od strane Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci.OTPAD19. Pratiti stanje sustava gospodarenja otpadom:• ukupna koliina proizvedenog otpada• koliine opasnog otpada• koliina oporabljenog otpada i koliina otpada koji se odlaže• broj reciklažnih dvorišta• postotak recikliranja prema vrsti otpada• postotak adekvatno zbrinutog otpada• stanje kapaciteta za gospodarenje otpadom (razvijenost,rasporeenost i dostatnost infrastrukture za oporabu i zbrinjavanje otpada).BUKA21. Pratiti izradu strateških karata buke i akcijskih planova za aglomeracije, glavne ceste,glavne željeznike pruge i glavne zrane luke na podruju Primorsko-goranske županije:22. Na podrujima aglomeracija pratiti:• broj stanovnika izloženih buci glavnih cesta Lden (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih buci glavnih željeznikih pruga Lden (udB(A)) > 55, 55-59, 60-64, 65-69, 70-74, >75• broj stanovnika izloženih buci glavnih zranih luka Lden (u dB(A))75• broj stanovnika izloženih buci glavnih industrijskih i lukih podrujaLden (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih kumulativnoj buci Lden (u dB(A)) < 55, 55-59, 60-64, 65-69, 70-74, >75DVOKUT ECRO d.o.o. 48

Strateška studija procjene utjecaja Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije na okolišNetehniki sažetak• broj stanovnika izloženih buci glavnih cesta Lnight (u dB(A)) < 44, 45-49, 50-54, 55-59, 60-64, 65-69, >70• broj stanovnika izloženih buci glavnih željeznikih pruga Lden (udB(A)) 70• broj stanovnika izloženih buci glavnih zranih luka Lden (u dB(A))70• broj stanovnika izloženih buci glavnih industrijskih i lukih podrujaLden (u dB(A)) 70• broj stanovnika izloženih kumulativnoj buci Lden (u dB(A)) 70• broj stanova, bolnica, škola, vrtia i ostalih zgrada ija namjena jeosjetljiva na buku izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanova, bolnica, škola, vrtia i ostalih zgrada osjetljive namjeneizloženih buci L night (u dB(A)) 7023. Na utjecajnim podrujima glavnih cesta izvan aglomeracija pratiti:• broj stanovnika izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih buci L night (u dB(A)) 70• veliinu površina (km 2 ) izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanova izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih buci L den (u dB(A)) 7524. Na utjecajnim podrujima glavnih željeznikih pruga izvan aglomeracija pratiti:• broj stanovnika izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih buci L night (u dB(A)) 70• veliinu površina (km 2 ) izloženih buci L den (u dB(A)) < 55, 55-64, 65-74, >75• broj stanova izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih buci Lden (u dB(A)) 7525. Na utjecajnim podrujima glavnih zranih luka izvan aglomeracija pratiti:• broj stanovnika izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih buci L nigh t (u dB(A)) 70• veliinu površina (km 2 ) izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanova izloženih buci L den (u dB(A)) 75• broj stanovnika izloženih buci L den (u dB(A)) 75DVOKUT ECRO d.o.o. 49