Pomorski vjesnik broj 75. - Sindikat pomoraca Hrvatske

. 75 • lipanj 20133ETF Kongres Berlin - 29-31. svibnja 2013.POBUNA PROTIVNEOLIBERALISTIČKEEUROPEBrazzoduro u Izvršnomodboru ETF-aZavršetkom Kongresa ETF-a u petak 31.svibnjau Berlinu usvojen je program rada i inicijativaradnog naziva “Od globalne krize premaglobalnoj pravdi - Europski transportni radniciuzvraćaju udarac! “ koji definiraju prioriteterada ETF-a u nadolazeće četiri godine. Nazavršnom danu kongresa, ponovno je izabranza sljedeći mandat predsjednik Lars Lindgren(Švedski sindikat transportnih radnika), afunkciju glavnog tajnika zadržao je EduardoChagas.Novost i čast koja je pripala predstavnikuSindikata pomoraca Hrvatske jest mjestočlana Izvršnog odbora ETF-a, koje će unaredne četiri godine čuvati glavni tajnik SPHPredrag Brazzoduro. Što to znači za sindikat injegove članove? Otvara neposrednu prisutnostu organu koji donosi odluke i mogućnostutjecanja na iste, kao i mogućnost da sebude bliže izvoru informacija, ali i novcu zaunapređenje posla sindikata ili za ostvarenjefinancijske podrške u budućim projektimavezanim uz poboljšanje socijalnog statusapomoraca i lučkih radnika u Hrvatskoj i EU.Prihvaćena je vodeća inicijativa kongresaETF-a i aktivnosti koje treba poduzeti utijeku sljedećeg mandata, u odnosu napolitiku prometnog sektora i održivi transport,radnička i sindikalna prava, globalnoorganiziranje, izgradnju sindikalnog kapacitetai teritorijalno neograničeno zastupanje ikoordinaciju. Kroz tri dana trajanja kongresa,predstavnici pridruženih europskih sindikataunutar ETF-a su raspravljali o programu radaza period od naredne 4 godine i strategiju zaborbu za globalnu pravdu.Predsjednik ETF-a Lars Lindgren je daosvoje mišljenje o kongresu, kao i dogovorenimzajedničkim inicijativama: “Ja sam vrlosretan s ishodom ovog kongresa. Glavni planrada i djelovanja prihvaćen na Kongresu jeizvrstan dokument koji postavlja jasne ciljeveza ETF i udružene sindikate te definira onošto treba biti učinjeno u iduće četiri godineu cilju jačanja sindikalne snage i povećanjanašeg utjecaj na europsku politiku. “Glavni tajnik ETF-a, Eduardo Chagas, dodaoje: “Kongres je potvrdio važnost ulaganja uizgradnju kapaciteta sindikata, a raspravakoju smo imali s mladim sindikalistima,pokazala je da se možemo osloniti na njih,ali ih i aktivno uključiti u našu borbu zasocijalnu Europu i snažniji sindikalni pokret.Vrijeme je da svi transportni sindikati uETF-u realiziraju dogovoreni program radajer jedino kao snažna i ujedinjena organizacijasmo u mogućnosti odgovoriti nažestoki napad na radnu snagu koji se događau Europi.” • Bojana ManojlovićU Berlinu je održan kongresEuropean Transport WorkersFederation (ETF), europske rukeInternational Transport WorkersFederation, u čijem radu susudjelovala i tri delegata Sindikatapomoraca Hrvatske te dvojepredstavnika u radu Sekcijemladih.Kongresu ETF-a, koji se održao od 29.do 31. svibnja, prethodila je druga poredu radionica za mlade Transunion youth,organiziranog ciljano za mlade sindikalnelidere u tranportnom sektoru. Ishod togprojekta biti će jasan na završnoj konferencijiu Zagrebu u listopadu ove godine, kada ćese izabrati članovi Odbora mladih ETF-a tepostaviti ciljevi rada u periodu za naredne 4godine. Sekcija mladih SPH će se uključiti urad budućeg Odbora mladih ETF-a.Zahtjev kongresu od strane europskihtransportnih randika je bila ujedno i sloganovogodišnjeg kongresa: Od globalne krizedo globalne pravde- europski transportniradnici uzvraćaju udarac! Naglasak je bioKongres ETF-a u Berlinuna zaustavljanju liberalizacije transportnogsektora u Europi te postavljanju okvira zaregulaciju tržišta u transportu, tj. vraćanjeistog u javni sektor. S obzirom na trenutnadogađanja u javnom sektoru u Hrvatskoj iproces restrukturiranja koji tek počinje, očitoje da nas čeka neizvjesna budućnost kojaje Europu već sustigla i odvela na krivi put.Neoliberalni kapitalizam je uništio ekonomijuEU zemalja i pokazao se kao neodrživ modeltržišne politike, pa je logično zaključiti dase neminovno moramo uključiti u borbu zapromjene na starom kontinentu.Predsjesnik ETF-a Lars LindgrenGLAS MLADIH JEGLAS BUDUĆNOSTIDva dana prije početka Kongresa održalase druga po redu ovogodišnja radionicaza mlade Transunion, kao nastavak pričezapočete u Torinu u ožujku. U listopaduove godine u Zagrebu će se održati posljednjepo redu, ali i najvažnije okupljanjeučesnika Transunion radionice, s ciljemodabiranja članova budućeg Izvršnogodbora mladih ETF-a.Na berlinskoj radionici je sudjelovalo čak50 mladih sindikalista i radnika iz cijeleEurope, a raspravljalo se o problemu nezaposlenostimladih u Europi, o aktivnostimamladih u sindikatima, europskojkrizi i posljedicama iste, ravnopravnostispolova na radnom mjestu te klimatskimpromjenama, na koje uvelike utječeprometni sektor. Svi sudionici su zajedničkipripremali dvosatnu debatu i predstavljanjeaktivnosti i ciljeva na Kongresu, kojaje polučila povijesnim rezultatom: nakonstvaranja Odbora mladih ETF-a, jedan odčetiri izabrana člana sudjelovat će u raduIzvršnog odbora ETF-a (kroz rotaciju,ovisno o mogućnostima mladih predstavnikaunutar Izvršnog odbora mladih) te ćejedan predstavnik biti izabran na funkcijučlana Nadzornog odbora (tzv. ETF managerialbody).Također je odobrena inicijativa (i financijskastruktura) za pokretanje kampanjau narednom periodu od četiri godine,koje bi trebale obuhvatiti gore navedenegoruće teme za mlade u transportnomsektoru. Razoga za kampanju je mnogo,ali neke od činjenica koje potvrđuju lošusituaciju na europskom radnom tržištusu zabrinjavajuće i ukazuju na potrebuza buđenjem i reagiranjem onih koje istanajviše pogađa:Pripreme za kongres na Transunion radioniciProblem mladih u EUNezaposlenost mladih je problemkoji ne jenjava. U travnju 2013, 3,6milijuna ljudi u dobi do 25 godinazabilježeno je bez posla u eurozoni,što je drugim riječima stopa nezaposlenostiod 24,4%. U vremenskomperiodu od 12 mjeseci do travnja2013, posao je izgubilo 1.6 milijunaljudi. (Eurostat, travanj 2013)Eurostat procjenjuje da je 26,588milijuna muškaraca i žena u EU-27,od kojih su 19.375.000 u eurozoni(EA-17), bilo nezaposleno u travnju2013. U usporedbi s ožujkom 2013broj nezaposlenih povećan je za104.000 u EU-27 i 95.000 u eurozoni.U usporedbi s travnjem 2012, nezaposlenostje porasla za 1 673 000 uEU-27 i 1 644 000 u eurozoni.S ulaskom u Europsku Uniju 1.srpnja, europski problemi postajui naši, pa je možda vrijeme da urješavanju istih počnemo i sudjelovatikoristeći hrvatsku mladu snagu.

4Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)Izmjena zakonaUpravno vijeće bezpredstavnika SPHOvim izmjenama zakona uređujuse pitanja vezana za obavljanjelinijskog pomorskog prijevoza,sukladno načelima Uredbe Vijeća3577/92 o slobodi pružanja uslugau pomorskom prijevozu unutardržava članica (pomorska kabotaža)kao i primjena novih pravila kojauređuju pitanje dodjele državnihpotpora u obliku naknade za obavljanjeusluga od javnog interesa.Osigurava se i primjena UredbeVijeća 1177/2010 u svezi pravaputnika u pomorskom prometute nadležnost Agencije za obalnilinijski pomorski promet o pravimaputnika kada putuju morem iunutarnjim plovnim putovima.Zakonom se definira i drugačijisastav Upravnog vijeća Agencijeu odnosu prema dosadašnjimodredbama: sada Upravno vijećesačinjavaju predsjednik i četiričlana (tri predstavnika ministarstvanadležnog za poslove pomorstva odkojih je jedan predsjednik Vijeća),jedan predstavnik ministarstvanadležnog za poslove financija ijedan predstavnik ministarstvanadležnog za poslove razvoja otoka.U odnosu prema dosadašnjem,u Upravnom vijeću više nemaNakon što je prošlom sastankuCleo Doumbia-Henry, ILO direktoricaza International Labour Standard,o primjeni Konvencije o radupomoraca izjavila da je potrebnafleksibilnost kod prihvaćanja definicijeda su svi koji su ukrcani na brod- pomorci, gl. tajnik SPH je upozorioda je prizivanje fleksibilnosti opasnoi neprihvatljivo. O temi je ponovnootvorena rasprava, pa se raspravljalos argumentima u svezi obvezeostvarenja statusa člana posadebroda odnosno pomorca - npr.obveza poznavanje temeljne sigurnosti(STCW konvencija), obvezaunošenja u master plan, poznavanjaobveza u slučaju požara, pomoćibrodu u nesreći ili napuštanjabroda... Isto se odnosi, ne samo zatzv. zabavljački dio posade, već i uslučaju letećih ekipa za popravke.Brodari su podržali ideju da su sviukrcani - pomorci iz jednostavnograzloga, jer u slučaju nesreće, akonisu pomorci mogu se smatratiputnicima, pa su naknade deseterostrukoveće.U svezi novog modela kolektivnogugovora (new Model Agreement),Na sjednici Sabora 21.lipnja sa 76 glasova za, 17protiv i četiri suzdržanaprihvaćen je Zakon oizmjenama i dopunamazakona o prijevozu ulinijskom i povremenomobalnom pomorskogprometu koji stupa nasnagu danom pristupanjaEU.predstavnika Hrvatske gospodarskekomore, Hrvatskog registra brodova,predstavnika kojeg predlažuudruge brodara te predstavnikakojeg predlaže Sindikat pomoracaHrvatske. Obrazloženje za smanjenjebroja članova Upravnog vijećaCruise task forceSvi ukrcani – pomorci!P. Brazzoduro i R. Perićsu 18. I 19. lipnja u Istambulusudjelovali nasastanku ITF Cruise TaskForce – raspravljalo se oprimjeni Konvencije oradu pomoraca i o novimugovorima.je: povećanje njegove operativnosii efikasnosti u donošenju odluka.Sastav Upravnog vijeća uskladitiće se u roku od šest mjeseci odstupanja na snagu ovog zakona.Izmijenjen je i članak koji se odnosina uvjete za dodjeljivanje koncesijaza obavljanje javnog prijevozanakon ulaska RH u EU i koji suusklađeni s pravnom stečevinomEU. Između ostaloga, radi zaštiteinteresa hrvatskih pomoraca ibrodara te omogućavanje učinkovitekomunikacije posade s putnicimai radi osiguranja sigurnosti zaključne članove posade zadužene zasigurnost propisuje se obveza znanjahrvatskog jezika kao i ispunjavanjedrugih uvjeta u pogledu broja isastava članova posade koje propisujeministar. Dakle, članovi posadesu državljani RH ili druge državečlanice EU koji imaju sklopljenugovor o radu s brodarom, a isti setemelji na radnim i socijalnim standardimautvrđenim u Nacionalnomkolektivnom ugovoru i svi članoviposade broda koji su zaduženi zaposlove sigurnosti putnika (musterlista) moraju govoriti hrvatskijezik što se dokazuje potvrdomovlaštenog učilišta.Koncesija za obavljanje javnogprijevoza može se, prema izmjenamazakona, dati samo brodaru EUkoji ispunjava određene uvjete (daje u upisnom listu broda s kojimnamjerava obavljati javni prijevozupisana kao kompanija kako jedefinirano odredbama posebnogzakona; da ima odgovarajući brodza liniju za koju se traži koncesija;da je brod upisan u odgovarajućiupisnik trgovačkih brodava u RHili drugoj državi članici EU; dabrod ispunjava propisane tehničkeuvjete). • (dp)predstavnik talijanskog sindikatapomoraca Remo di Fiore, doveo je upitanje odredbu o pokriću u slučajusmrti, smatrajući da samoubojstvone bi smjelo imati pokriće zbog togašto bi to moglo dovesti do značajnogpovećanja premije osiguranja zabrodare. Upozoren je da kompanijekoje operiraju brodovima zakrstarenje nemaju klupsko osiguranje,jer je ionako preskupo za sveveći broj članova posade (od stotinudo 2.400). Prevladalo je mišljenjeda ne treba unaprijed brodaraosloboditi odgovornosti prilikomsamoubojstva, jer se u tom slučajuteret dokazivanja prenosi na slabijustranu (sindikat). Naime, samoubojstvomože biti posljedica pritiska naradnom mjestu, a ako to nije slučaj,teret dokaza je na brodaru. No, uslučaju da se prihvati da je brodaroslobođen odgovornosti za slučajsamoubojstva, pa se želi dokazatida je izazvano stanjem na brodu zakoje je odgovoran brodar, opet jeslabija strana u obvezi dokazivanja.U raspravi je istaknuto da ITFinspektori još uvijek kao osnovnirazlog posjete brodu navode - rutinskuinspekciju, a predložen je i noviCruise Inspection Report. R. Perićje iznio primjedbe na taj dokumentte je predložio njegovu dopunu.Sekretarijat će doraditi dokument ipredati ga na odobrenje FPC SteeringCommittee.Pod posebnim nadzorom biti ćebrodovi za krstarenje na jedra kojiplove Sredozemljem, jer je ustanovljenoda su uvjeti rada i života nanjima neprimjereni za posadu te dase krše njihova radna prava.U svezi ograničenja izlaska sbrodova, između ostalih, prozvanaje Hrvatska kao zemlja u kojojpomorci plaćaju za izlazak s broda uluci. Gl. tajnik P. Brazzoduro je jasnodao na znanje da u Hrvatskoj nemarazličitih tumačenja zakona, većse primjenjuje zakon o strancima.Pomorci onih nacionalnosti s kojimaHrvatska ima uspostavljen viznirežim moraju ishodovati vizu pocijeni od 19 eura (vrijedi 90 dana).Brodari, pogotovo na brodovima zakrstarenje, taj trošak nastoje prebacitina pomorca zbog velikog brojačlanova posade. SPH je pokušaonagovoriti nadležne da se izvršeizmjene i dopune zakona uzimajućiu obzir da se radi o pomorcima i okratkotrajnom boravku, ali problemnije dugoročno rješen, a neće bitiriješen niti ulaskom Hrvatske u EU.Slijedeći sastanak će se održati uRotterdamu ili Dubrovniku. • (pb)MPPIIdentifikacijskeisprave za pomorce umeđunarodnoj plovidbiMinistarstvo pomorstva, prometai infrastrukture (MPPI)u suradnji s lučkim kapetanijamazapočelo je, sredinom lipnja,zaprimati zahtjeve za izdavanjeidentifikacijskih isprava pomorcimau međunarodnoj plovidbi.Identifikacijske isprave, kojenisu obvezujuće i ne zamjenjujupomorsku knjižicu, pomorcima ćeizdavati ministarstvo na osobnizahtjev pomorca. Posjedovanjepomorske knjižice samo je uvjetza izdavanje nove isprave. Zahtjevse može predati u bilo kojoj lučkojkapetaniji ili ministarstvu neovisnoo prebivalištu pomorca ili mjestuizdavanja pomorske knjižice.Osim predočenja pomorskeknjižice zahtjevu je potrebnopriložiti i jednu fotografiju kojazadovoljava iste kriterije za izraduosobne iskaznice ili putovnice.Troškovi izdavanja iznose 40 knza upravne pristojbe i 100 kn zatroškove izrade dokumenta. UMinistarstvu pomorstva, prometai infrastrukture također se možepredati zahtjev za žurnu izradu stim da je trošak izrade 200 kuna.Isprave se izdaju sukladnoPravilniciPropisaniuvjeti zabrodarceSredinom lipnja u Narodnimnovinama objavljen Pravilnik oizmjenama i dopunama pravilnika ozvanjima i stručnoj osposobljenostibrodaraca kojega je donio ministarTako je izmijenjen čl. 6 kojipropisuje uvjete za stjecanje zvanjazapovjednika - vrsta B (uvjeti:najmanje 21 godinu života, dokaz ostručnoj osposobljenosti za rukovanjeradiotelefonskim uređajem,najmanje osnovno obrazovanje ikonvenciji ILO Seafarers’ IdentityDocuments Convention (Revised),2003. (No. 185), a vrijedit će 10godina od dana izdavanja.Sustav identifikacijskih ispravapomoraca, po Konvenciji br.185 temelji se na biometrijskojidentifikaciji pomoraca koji imajuodgovarajuće pomorske knjižiceizdane sukladno zahtjevimaKonvencije. To jesu strože mjeresigurnosne zaštite, ali pomorcimaomogućavaju određena prava iolakšavaju njihovo putovanje udruge države u svrhu ukrcaja nabrod, prekrcaja na drugi brod irepatrijacije, kao i njihov iskrcajna obalu i kratkotrajan boravaku granicama grada u kojem jesmještena luka pristajanja.Svaki pomorac koji ima valjanuidentifikacijsku ispravu pomoracaizdanu sukladno odredbama oveKonvencije od strane članica zakoje je Konvencija na snazi bitće priznat kao pomorac u smisluKonvencije, osim ako postojiosnovana sumnja u vjerodostojnostidentifikacijske ispravepomorca” (odredba čl.6,st.1Konvencije). • (bm)najmanje jednu godinu plovidbeneslužbe na motornim plovilimau unutarnjoj plovidbi u zvanjukormilar ili zapovjednik vrsta Cte završavanje izobrazbe i polaganjestručnog ispita za stjecanjezvanja zapovjednik - vrsta B; ili imazavršeno srednješkolsko obrazovanjeza nautičara unutarnje plovidbeu trajanju od najmanje četiri godinei jednu godinu plovidbene službe naplovilu unutarnje plovidbe te položistručni ispit za stjecanje zvanjazapovjednik vrsta B).Prema pravilniku zvanja u službipalube su: voditelj skele, mornar,vođa palube, kormilar, zapovjednikvrsta A, B i C i rukovatelj tehničkogplovila. Zvanje u službi stroja je -strojar unutarnje plovidbe. Pravilnikpropisuje za stručni ispit broj satiteorije i što sve on obuhvaća, aposebno je objavljen naputak zavođenje vježbeničkog dnevnika zazvanje zapovjednik vrsta B. (dp)Dan pomoracaI ove godine, 25. lipnja, u cijelom svijetu obilježen je Dan pomoraca.Obilježavanje se odvijalo na društenim mrežama: zahvale, slike,poruke...Cilj je bio zahvaliti pomorcima i prikazati ljudsko lice brodarskeindustrije: brodovi prijevoze 90 posto roba, a brodovi bez pomorcasu samo željezo.Slika kap. Đ. Obradovića iz Dubrovnika govori kao tisuću riječi.

. 75 • lipanj 20137JadrolinijaOdržaniskupovi radnikai pomoracaKroz mjesec lipanj, u skladus donesenim zaključkom naposljednjoj sjednici RV, održani suskupovi pomoraca i radnika u Jadroliniji.kako slijedi:Rijeka, 03. 06. prisutno oko 25zaposlenika.Split, 04. 06. prisutno oko 25 – 30zaposlenika.Zadar, 05.06. 2013. godineprisutno oko 20 zaposlenika.Na svim skupovima, nakon čitanjaizvještaja, prisutne je pozdravionovi Predsjednik Uprave, gospodinKlanac. Sukus njegovog izlaganjaje bio kako mu predstavlja velikučast voditi društvo Jadrolinija, te daje njegov cilj napraviti bolju, većui sigurniju Jadroliniju. Kao prioriteteje naveo pod 1. Jadroliniju,2. pomorce i 3. brodovi. Naglašavakako međunarodne i brzobrodskelinije čeka tržišna utakmica,te vjeruje u timski pristup radu izajedništvo, što će rezultirati dobrimrezultatima. sada je osnovna zadaćasvih da se turistička sezona odradidobro da bi se stvorio što veći dohodak.Zato se mora posebno paziti nasigurnost na radu, sigurnost putnikai posada, kao i održavanje linija.Napomenuo je kako su vrata njegovogureda uvijek i za sve otvorena,uz poštivanje procedure najaverazgovora.Zaključeno je:• Izmjene Pomorskog zakonika(u čemu nisu učestvovali socijalnipartneri), ne prejudicirajuizmjene radno – pravnog statusapomoraca, pogotovo ako se znada ZOR-u preferira zapošljavanjePregovoriNKUHPPregovori oko izmjena idopuna NKUHP sporo napreduju.09. svibnja je održansastanak pregovaračkogodbora sindikata i brodara,na kojemu je postignutkonsenzus za 37 članakakolektivnog ugovora tese očekuje skori nastavak.Naime, promjenom Upraveu Društvu Jadrolinija, dosadaobavljeni “posao” kolektivnogpregovaranja mora bitipotvrđen kroz novu upravu, kao i dogovor za daljnji radsa sindikatima, što trenutnousporava pregovaranje.Ukazano je na postojanjePrijedloga KU za radnikena kopnu, uručenog starojUpravi prije dvije godine,nadom da ćemo odraditi ito za dobrobit Jadrolinije iradnika u Jadroliniji.s UOR na neodređeno vrijeme.• Konstatirano je da dužobalnalinija l. Rijeka – Dubrovnik nemože prebaciti više putnika ivozila tijekom sezone, dok sene nabavi novi i veći brod, tesmatramo da suho iznošenjestatističkih podataka o paduprometa ne predstavlja stvarnostanje. Stav da broj putnikai vozila na međunarodnimlinijama opada zbog lošijeginteresa istih nije točan, većje razlog tome jaka i nelojalnakonkurencije. Potreban nam jenovi brod, a za nabavku novijegbroda potrebno je pronaći oko25.000.000. EUR.• O dodijeljenim koncesijamaza održavanje svih linija prisutneje upoznao zamjenik glavnogtajnika SPH, Vladimir Svalina:Jadrolinija danas održava jednubrzobrodsku liniju više negodosada. Trošarine na pogonskogorivo su izbačene, međutimgorivo će se krcati na dosadašnjinačin, uz varijantu naknadnogvraćanja trošarina, jer je nabavkagoriva po novom sustavukomplicirana.• Problem pitke vode će seriješiti na način nabavke aparatai uložaka (boca) kapaciteta18 litara, te će posada moćikoristiti vode koliko treba, bezkoličinskog ograničenja.• Isplaćivanje zarađenih satipreraspodjele, po riječima gđeČehlar ide po planu i potpisanomdogovoru između sindikatai Uprave.• Tragom prijema u stalniradni odnos 113 pomoraca, teobećanja o prijemu dijela radnikana kopnu u radni odnos naneodređeno vrijeme, kap. Lukšićje najavio to kao mogućnostnakon turističke sezone. • (bm)Rekli suAlan Klanac,predsjednik upraveJadrolinije u razgovoruza La voce del popolo:Nije predviđeno smanjenje brojazaposlenih. Što se tiče novogzapošljavanja, postoje određenaograničenja koja utječu nafleksibilnost i autonomiju tvrtkeu nuđenju novih radnih mjesta,jer su povezana s politikom i sdržavnom strategijom. S dobromreorganizacijom na razini tvrtkemože se napraviti mnogo.Mogućnost zapošljavanja novihosoba je ovisna o broju onih kojisu pred odlaskom u mirovinu.U svakom slučaju, raditi ćese o mladim, obrazovanimljudima koji se žele dokazati,koji su ambisiozni i u stanju dapridonesu jačanju imidža tvrtke.Napušteniu PapuiTri hrvatska pomorca s tegljača Tarragal (IMO6924416, izgrađen 1969. godine, gt 299, vlasnikSierra Fleet Services PNG Ltd., manager SierraFleet Services PTY Ltd. iz Sydneya, zastavaPapua New Guinea) zatočena su na brodu u luciKavieng - nisu dobili plaće mjesecima, oduzetesu im putovnice, nemaju ulazne dozvole teim je poništena radna dozvola. Diplomacija jezakazala: pomoći će, ali ne mogu platiti repatrijaciju.SPH, uz pomoć kolega iz Australije, radina isplati zaostalih plaća. Vjerojatno će platiti irepatrijaciju. Brodar, naravno, optužuje posadu...SPH je uvijek spreman pomoći hrvatskimpomorcima u nevolji i to uvijek čini kada su upitanju – članovi. Odvjetnik brodara traži dase pomorci iskrcaju pod prijetnom hapšenjate odbija isplatu plaća i repatrijaciju. Carinai imigracija podržavaju posadu i pokušavajuprisiliti brodara da riješi situaciju. Nakon 90dana boravka u luci, život posade je sve teži –hrane je sve manje... (dp)OpasnaSavaNa 46. Kilometru Save kod Obrenovca (Srbija),krajem svibnja pljačkaši su napali brod Segestasisačkog brodara Dunavski Lloyd. Šesteročlanuposadu pod zapovjedništvom kap. NedeljkaŠišića napala su dva dobro naoružana pljačkašakoji su brodu prišli motornon brodicom. Tražilisu da im se pretoči gorivo u kanistre, a kad je toodbijeno, napali su zapovjednika nožem dok senalazio za kormilom. Potom su izvadili pištoljei pod prijetnom posadi ukrali su nešto goriva,maziva i drugog brodskog materijala,aktiviraliaparate za gašenje požara te su pjenom zasulimost i strojarnicu, razbacali brodsku opremu iverbalno maltretirali posadu.Na sreću nitko nijeozlijeđen. SPH je kontaktirao posadu i osudionapad. (dp)Pomoracslobodan, ali...Hrvatskog pomorca sud je pustio iz zatvora, aline smije napustiti Panamu dok ne istekne žalbenirok. Nije dobio radnu dozvolu da bi mogaoplaćati smještaj i hranu. Bio je ukrcan kao mazačna brodu kompanije MSC, uhićen je na ulici...SPH je, odmah po uhićenju, kontaktirao veleposlanstvou Washingtonu koje pokriva Panamukoje je osiguralo odvjetnika.SPH je odlučio da osigura sredstva za zrakoplovnukartu te pokušava uspostaviti dijalog sbrodarom koji je odmah nakon uhićenja javioSPH da, zbog politike kompanije, čim je u pitanjudroga, ne poduzima – ništa! SPH je u kontaktu spredstavnicima talijanskog sindikata pomoraca,koji su potpisali kolektivni ugovor i preuzeliobveze prema pomorcima, kako bi se riješilopitanje neprihvatljivog tumačenja kolektivnogugovora od strane brodara. Još se uvijek ne znakoliko treba čekati na odluku suda. (dp)NestaovježbenikNekoliko sati pred uplovljavanje u Singapore skontejnerskog broda NYK Atlas nestao je hrvatskikadet. Poduzeta potraga nije dala rezultata.SPH je uključen u rasvjetljavanju slučaja, aocjenjuje da su neopravdani napadi u tiskuda nitko ne čini ništa: šutnja ne znači nebriga,već korektno i detaljno istraživanje okolnostii svjedoka... Tragično je da se kadet trebaoiskrcati i vratiti kući. Nažalost, nije rijedakslučaj nestanka hrvatskih pomoraca s brodova uplovidbi koji se nikada ne rasvijetle. (dp)

8Danom ulaska RepublikeHrvatske u punopravnočlanstvo EU,prvog srpnja, počela seprimjenjivati RezolucijaEU 883/2004 o koordinacijisustava socijalnesigurnosti koja propisujeda se socijalnadavanja (doprinosi zamirovinsko i zdravstvenoosiguranje) plaćajusukladno mjestu (državi,zastavi broda) u kojemosoba (pomorac) obavljasvoj posao (bez obzira nasjedište poslodavca).Iako je datum ulaska odavnopoznat, još uvijek postojenejasnoće oko dobivanjaodobrenja za prijavu na socijalnoosiguranje u RH za pomorce nabrodovima EU zastave. Iakopredstavnici Ministarstva radai mirovinskog sustava tvrde dasu spremni, ipak ima otvorenihpitanja koja proizlaze iz Uredbe883/2004.Uredba 883/2004Europskog parlamenta i Vijećaod 29. travnja 2004. godineodnosi se na koordinaciju sustavasocijalne sigurnosti, a odnosi sena zemlje članice EU i Švicarsku.Norme koordinacije morajuosigurati osobama koje se krećuunutar EU zadržavanje stečenihprava i prednosti odnosno koje suu tijeku sticanja.A1 – dozvola zarad u EUMinistarstvo rada i mirovinskogsustava izdaje tiskanicu A1 zaEuropu (dozvola za rad na teritorijuEU), a isti se obrazac ne možeizdati bez poslodavca, koji temeljemUredbe 883/2004 mora isplaćivatiplaću. Takvim tumačenjem Uredbeposrednici u RH mogu postati poslodavcikoji će pomorcima isplaćivatiplaću, ali i uplaćivati doprinose zamirovinsko i zdravstveno osiguranje.S druge strane, takvo tumačenjeuredbe nije u skladu s Pomorskimzakonikom u kojem stoji daje pomorac koji je član posadebroda u međunarodnoj plovidbinositelj obveze plaćanja doprinosa.No, Uredba upućuje na primjenunacionalnog zakonodavstva, akako se na plaćanje doprinosa zapomorce u međunarodnoj plovidbine primjenjuje Zakon o radu, većPomorski zakonik ostaje da prijavui odjavu na obvezno mirovinsko iobvezno zdravstveno osiguranjeEUZA POMORCE – RADNA DOZVpodnosi domaći poslodavac, brodarili kompanija, dok za članove posadebroda, posrednik pri zapošljavanjupomoraca podnosi nadležnoj lučkojkapetaniji sve podatke potrebne zapodnošenje prijave i odjave. Oniposrednici koji će postati poslodavcina način da će pomorcima isplaćivatiplaću, vršit će prijavu i odjavu naobvezno mirovinsko i obveznozdravstveno osiguranje za pomorceu međunarodnoj plovidbi kao iostali domaći poslodavci, brodarii kompanije. U svim slučajevimadoprinose za mirovinsko i zdravstvenoosiguranje i nadalje će uplaćivatisami pomorci.Očekuju seproblemiPitanja u svezi primjene imamnogo, a pomorci već imajuproblema. Npr. ako se na pomorcaprimjenjuje zakonodavstvo državečlanice pod čijom zastavom brodplovi i nakon prekida ugovoras tim poslodavcem i nastavkaplovidbe/rada pod zastavomčlanice gdje se primjenjujeodstupanje ili izaslanstvo ilirad na brodu koji vije zastavunečlanice EU ili Švicarske – postavljase pitanje koja je procedurapri vraćanju u hrvatski socijalnisustav. Kako se u tom slučajuodređuje mirovina s obziromna mijenjanje zakonodavstva iliviše njih te ima li promjena popitanju zdravstvenog osiguranja.Odgovor hrvatske administracijeglasi: sa svakim prelaskom nanovi brod koji vije zastavu EU iliŠvicarske potrebno je izdati noviA1 i tim putem pomorac prelaziu osiguranje države članice podčijom zastavom je brod, ili, ako sene izdaje A1 mora se prijaviti uhrvatski sustav osiguranja. Uz to,članovi obitelji imaju ona pravapropisana zakonodavstvom učiji sustav je prijavljen pomorac.Administracija je prihvatila da,zbog brzog premještaja radnesnage, napravi tiskanicu koja bislužila kao potvrda da je zahtjevza izdavanje A1 predan, te da istabude na engleskom jeziku.A1 je dostupan na web stranicamaHZMO (i SPH), ali mogućnostizdavanja tiskanice A1 moguća jetek od 1. srpnja. Do tog dana RHnije mogla izdavati potvrde premauredbama EU o koordinacijisustava socijalne sigurnosti, jer ihkao država izvan EU nije moglaniti primjenjivati. HZMO je postaonadležna ustanova za određivanjezakonodavstva koje će se primjenjivatiprema uredbama i izdavatiA1 s danom pristupanja RH upunopravno članstvo EU.No, norveški poslodavci su već ulipnju počeli tražiti A1 i prijetiloje prekidanje ugovora o radu zahrvatske pomorce. Istovremeno jeHZMO tvrdilo da nadležno tijeloKraljevine Norveške zna da RH nemože izdavati A1 prije 1. srpnjatako da se eventualni otkazi ugovorana brodovima pod norveškomzastavom ne mogu dovesti u vezus činjenicom nemogućnosti izdavanjaA1.Gdje slatizahtjeveZahtjeve za izdavanje A1 (zaodstupanje) pomorci trebaju slatiu HZMO, Središnja služba, Sektorza provedbu međunarodnih ugovorai pravnih propisa EU u Zagreb.Treba znati da se A1 izdaje kadaposlodavac ima sjedište i pomoracprebivalište u istoj državi članici,a pomorac plovi na brodu koji vijezastavu druge države članice.Svi zahtjevi se, osobno potpisani,dostavljaju u papirnatom oblikus potvrdom o prebivalištu zapomorca te ugovorom o radus poslodavcem. Potvrda A1 ćebiti dostavljena pomorcu, jer jeona ujedno rješenje u upravompostupku (potrebno je potpisatidostavnicu uz A1 ili poslodavacima punomoćenika za primanjepismena).Pomorci koji su se 1. srpnjazatekli na brodovima koji vijuzastave država EU odnosnošvicarsku zastavu su u posebnompoložaju: ugovor sa Švicarskomneće od 1. srpnja biti odmahzamijenjen uredbom EU. SaŠvicarskom nema, za sada, posebnogdogovora, pa će od datumaprimjene uredbe odmah trebatiizdavati A1.Rok izdavanjaAko je predmet kompletiran potrebnimdokazima, A1 je moguće izdatiu roku od 24 sata. U slučaju primjeneizuzeća, potrebna je razmjenapismena između nadležnih tijelaili ustanova, pa se A1 izdaje tek pookončanju takve prepiske. Ako bi senadležna tijela ili ustanove dogovorileza komunikaciju elektronskompoštom (e-mail) ili faksom i poduvjetom da postoji prethodna načelnasuglasnost druge države o izuzećimai taj bi postupak bilo moguće ubrzati.A1 za pomorce nema vremenskoograničenje. U slučaju primjeneizuzeća moguće je da nadležno tijeloili ustanova druge države članiceodredi rok važenja A1, ali to ovisi oslučaju i nema pravila.U slučaju da tijekom ugovorapomorac bude prekrcan na drugibrod istog poslodavca koji vije druguzastavu ili zastavu države čije sezakonodavstvo primjenjuje: akobrod vije drugu zastavu države EU –potreban je novi A1, a za primjenuzakonodavstva države prema zastavibroda A1 nije potreban.Ako je pomorcu poslodavac izvanEU, a brod na kojem je ukrcan vijezastavu države EU vrijedi praviloosiguranja u državi prema zastavibroda, poslodavac, ma gdje bio,dužan je plaćati doprinose u tomslučaju. To je pravilo osiguranja zakoje ne treba A1 i ne predstavljaizuzeće.

Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)nota, HZMO mora provesti postupakprimjenom čl. 16. i zatražiti suglasnostdruge države članice u svakompojedinom predmetu.br. 75 • lipanj 20139Čl.3.Uredba se odnosi na svesektore socijalne sigurnostikoje se odnose na: naknade zabolovanje, naknade za materinstvoi očinstvo, naknadeza invalidnost, naknade zastarost (mirovina), naknadeozljede na radu i profesionalnebolesti, naknade u slučajusmrti, naknada za nezaposlenost,naknada za prijevremenumirovinu, naknade za obitelj.OLA ?Zdravstvena zaštitaSocijalna sigurnost uključuje:mirovinsko i zdravstveno osiguranje,nezaposlenost, doplatakza djecu... Ukoliko je pomoraczdravstveno osiguran u RH, kaoi svaki drugi hrvatski osiguranikostvaruje pravo na Europskukarticu zdravstvenog osiguranja(EKZO) koja se izdaje za razdobljeod godine dana. Ukoliko pomoracnije zdravstveno osiguran u RH,EKZO mu izdaje nadležni nositeljzdravstvenog osiguranja u državiu kojoj je osiguran (država zastavebroda). U tom slučaju, ukolikoima prebivalište u RH, a zaposlenje u nekoj drugoj državi članiciEU, može od nadležnog nositeljazdravstvenog osiguranja zatražitii izdavanje potvrde E106 ili S1,s kojom za vrijeme kada je uHrvatskoj ostvaruje pravo na punuzdravstvenu zaštitu..Razmjena notaUkoliko postoji informacija danadležna institucija zemlje članicene želi razmjenu nota oko odstupanjaod pravila za određivanje zakonodavstvakoje se primjenjuje prema čl.16. Uredbe 883/2004, HZMO će bitinadležan za primjenu tog članka.Moguća su izuzeća i bez razmjenenota, razmjena nota je samoispitivanje raspoloženja određenedržave članice. S ili bez razmjeneTiskanica za izuzećeTiskanica zahtjeva za izuzećeprimjenom čl. 16. je vrlo logična inisu potrebna posebna uputstva.Pod OIB-om se misli samo nahrvatski OIB.Pod upit država/države radamože se navesti samo zastavabroda za koju se zna da pomoracide na ukrcaj, ali se ne može znatihoće li biti prekrcan na drugibrod druge zastave – za svakiprekrcaj s broda na brod potrebanje novi A1.Pod „mjesto rada“ podrazumijevase brod – pa treba navestiime broda.Tiskanice na hrvatskom jezikusu samo pomoć i nisu obvezne.Strani poslodavac može podnijetizahtjev na bilo kojem jeziku EU,ali onda mora računati na čekanjezbog prijevoda pogotovo ako se neradi o engleskom jeziku.Ugovor o radu bi također trebaobiti preveden na hrvatski jezik, aline mora biti ovlašteni prijevod.Mogu se koristiti i tiskaniceuobičajene u drugoj državi zaizuzeća primjenom čl. 16.HZMO je najavio izradutiskanice na engleskom jezikukoja bi pomorcima koji plove umeđunarodnoj plovidbi pod EUzastavom služila kao dokaz da jepredan zahtjev za izdavanje A1. •(priredio dp)Čl. 161. Dvije ili više država članica,nadležne vlasti tih država iliimenovani organi tih vlastimogu, prema dogovoru, utvrditi,u interesu nekih osoba ilikategorija osoba, izuzeće GlaveII – Utvrđivanje primjene zakonodavstvai to članaka 11. (općapravila), 12. (opća pravila), 13.(rad u dvije ili više država EU),14. (dobrovoljno osiguranje ilifakultativno stalno osiguranje) i15. (pomoćni agenti EU).2. Osoba koja prima mirovinuili mirovine prema zakonodavstvujedne ili više državačlanica i koja ima prebivališteu drugoj državi članici, možebiti oslobođen, na svoj zahtjev,od primjene zakonodavstva oveposljednje države pod uvjetomda se to zakonodavstvu neprimjenjuje zbog obavljanjanjegove aktivnosti.Scorpio Ship ManagementUgovor zahrvatskepomorceKrajem svibnja je u Monaku potpisan IBF InternationalCollective Bargaining Agreement izmeđuSindikata pomoraca Hrvatske i Scorpio Ship ManagementS.A.M. Poptisali su ga V. Svalina (pomoćnik gl.tajnika SPH za kolektivno pregovaranje i kolektivneugovore) i M. Innocentini (crew manager). Ugovor jepotpisan nakon pregovora u kojima je sudjelovao kap.Virender Punia (general manager).Ugovor se odnosi na sve pomorce (osim Indijaca iLatvijaca) koji plove na brodovima u floti (bez obzirada li se zapošljavaju izravno ili preko posrednika), ali ina brodovima koji će tek biti isporučeni. Trenutno su ufloti 23 broda (crude oil tanker i chemical/oil productstanker), koji viju zastave Marshall Islandsa i Cipra, a nanjima plovi oko 60 hrvatskih pomoraca (zapovjednici,Bourbon OffshorePotpisan globalniokvirni kolektivniugovorMarseillesu je 27. lipnjaU potpisan globalni okvirnikolektivni ugovor između predstavnikakompanije BourbonOffshore (Christian Lefevre, ChiefExecutive Officer), ITF-a (FrancoisCaillou, Coordinator ITF France/UFM CFDT i Norrie McVicar,Chairman ITF Offshore Task ForceGroup) te francuskog sindikataUFM CFDT (Thierry Leguevel,General Secretary). Ugovor seupravitelji stroja, prvi, drugi i treći časnici, drugi, trećii četvrti strojari, elektro časnici, poslužitelji sisaljki imehaničari), s time da se očekuje da će broj hrvatskihpomoraca dosegnuti oko 200 nakon ulaska u flotu novihbrodova.U ugovor je u potpunosti implementirana Konvencijao radu pomoraca (MLC, 2006), a primjenjuje seod prvog lipnja 2013. s trajenjem 31. prosinca 2014.godine. U posebnim dodacima posebno su reguliranitrajanje ukrcaja (4 mjeseca, odnosno 3 ili 5 za časnike, 6mjeseci, odnosno 5 ili 7 za ostale), normalni broj radnihsati, praznici, plaće, zajamčeni broj prekovremenih satimjesečno (103, osim za časnike), godišnji odmor (devetdana za svaki puni mjesec plovidbe), naknade u slučajuinvalidnosti i smrti te ratne ili ratu slične zone odnosnonaknada za plovidbu u tim zonama (IBF Warlike OperationsArea: - 12 NM od sjeverne obale Somalije; IBF HighRisk Area: Adenski zaljev+ 400 NM od istočne obaleSomalije; IBF Extended Risk Zone: zapadni Indijski ocean;IBF High Risk Area: Gvinejski zaljev, teritorijalne vode(12NM), luke u unutarnje vode Nigerije i Benina).• (dp)odnosi na sve aktivnosti nad kojimaBourbon Offshore ima potpunukontrolu i utjecaj, ali i nad onimagdje ih nema, ali može utjecati daosigura da se primjenjuju standardiutvrđeni u ovom ugovoru.Ugovor se odnosi i na svetvrtke-kćeri kompanije te otvaravrata svim nacionalnim sindikatimapomoraca čiji pomorciplove na brodovima tvrtke dazapočnu pregovore s predstavnicima(posrednicima) tvrtke okozaključivanja kolektivnih ugovora.Dogovoreno je da će se ubudućeodržavati godišnji sastanci potpisnikaugovora na kojima će se raspravljati,između ostaloga, o generalnojpolitici tvrtke u svezi zapošljavanja,zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštitiokoliša, ekonomskom i financijskomstanju te budućim planovima tvrtke,treninzima i sindikalnim pravima.S obzirom da je na BourbonOffshore i njezinim tvrtkamakćerimazaposlen veliki brojhrvatskih pomoraca, Sindikatpomoraca Hrvatske je već dogovoriosastanak s posrednikom koji ukrcavahrvatske pomorce na brodovekompanije kako bi započeli pregovoriza kolektivni ugovor. • (dp)

. 75 • lipanj 201311Sekcija ženaDa li je ženasama?Nije važno da li ste udanaili rastavljena žena, uzdužno poštovanje neprosperirate najbolje nanekim radnim mjestimakoja su uvažena kao„muški poslovi“ ili ste uokruženju muškog svijetararitet.Zamislite da pišete tisuće zamolbii ne prima vas nitko, što zboggodina koje imate, što ne odgovaratedanašnjem profilu koji se tražiili jednostavno vas je pregazilovrijeme pa niste više dovoljnoškolovani za neke poslove.,a vamatreba kora kruha, zar ne. Očito seradi o sili koja ne pita ni tko steni što ste, vi jednostavno morateraditi – vama se djeca školuju,računi stižu, rate kredita i ovrhenad životom….i zamislite dan kadustajete, a nema nikoga da kažete–kako ćemo ovo riješiti- sama stei morate misliti isključivo svojomglavom. Znam iz iskustva dapametne i snažne stabilne ženeuglavnom ostaju same i uspješnejer očito je da slabi muškarcirado upotrijebe silu nego razum ikomunikaciju kako bi na neki načinpobijedili u verbalno-mentalnomsukobu žene i muškarca.Zašto udarac?Postavimo pitanje što je ispravnonakon udarca. Kako se oduprijetinasilju ako je muž ili suradniknasilnik.Za takvo ponašanje u društvupostoji sudska kazna, ali realneposljedice znamo: malo zatvora,a kući ostaju djeca žrtve cijelogživota.A što je sa demonstracijomsile, kako to ovo društvo i zakontretiraju ,nažalost nikako. Sve sesvodi na puste odlaske centru zasocijalni rad, a da nikada nije došlodo rješenja kako procesuirati nasilnikau obitelji ili na radnom mjestu,kako ga naučiti da ne bude nasilan,da upotrijebi komunikaciju, a nefizički obračun.Nažalost, naše društvo nema nitijedan takav centar koji bi vršioneku vrstu oblikovanja ponašanjaprihvatljivog u obiteljskoj ili radnojzajednici .,doduše postoje savjetodavnicentri koji su nedovoljnoiskorišteni, a ne znam zašto ne biimali centar za preodgoj nasilnihočeva i muževa, šefova ili suradnika..Vjerujem da bi takav centar uzstručni tim imao uspjeha pa nakonrehabilitacije po odluku stručnogtima otpuštao na nastavak života uzajednici pod nadzorom još nekovrijeme. Možda jednoga dana ovonaše društvo shvati potrebu zatakvim centrom.Brod - sredinaneprilagođena ženiBROD je neka vrsta luke gdje steriješili egzistencijalno pitanje, aliste psihički slomljena, povrijeđenai ne možete vjerovati kako jezatvorena sredina kao brod otrovnaza vas samu i dovodi vas unemoralne priče koje su plod bujnemašte muškog mozga.Koliko ćemo još biti malograđani,do kada ćemo se ponašati kao danam je sve dozvoljeno. Smatramda nije bitno gdje radite i da vasdruštvo ne treba osuđivati zbogtoga jer vi samo zarađujete za životi imate pravo na svoju privatnostšto u našem naoko modernomdruštvu izgleda ne funkcionirajer ipak je patrijahalno doba jošuvijek na snazi…u nekim radnimsredinama. Primjerice na brodu.Nažalost psihičko i fizičko nasiljeje postalo svakodnevnica i ne znamda li postoji sredina koja se jošnije susrela sa ovim problemom..Taj problem nagriza sve sredine,urbane i ruralne.Da tragedija bude još veća, ženese ne usude takvo što ni prijaviti,jer žena je uvijek sama kriva za sve,Ako i prijave bilo koju vrstu nasiljai ucjenjivanja tad zakonodavstvone vjeruje relevantnim dokazima-upravo ih ponovo stavljajuu situaciju da svjedoče i ponovnose susreću sa osobom koja ih jezlostavljala na ovaj ili onaj način.Zaštite realno nema, izlaz postajeutopija.Psihičko zlostavljanje iliponižavanje i diskriminiranje pospolnoj osnovi, posebice na temuvaše osposobljenosti za dotičanposao, klasična pitanja i odgovoriSINDIKAT POMORACA HRVATSKEna koji način je žena dospjela napoziciju na brodu na kojoj jest,upravo je niz bitaka koje žena vodiu borbi za ravnopravnost.Mišljenja sam da svi mi, cijelodruštvo, imamo taj zajedničkiproblem; potrebno je mnogoviše truda,ulaganja, edukacija,obrazovanja i građanskih normi,prihvatljivijih obrazaca ponašanjau tzv. “urbanom civiliziranomdruštvu”…..Uglavnom sve počinjeod kuće pa do škole, ali ako nismouspjeli usaditi sve kao roditelji,tada su škole drugi roditelji gdjese provodi više vremena negokod kuće i upravo tobi trebao bitirasadnik ljubavi i poštivanja, kakobi mladi sutra bili zdravi članovizdravog društva.Sekcija žena Sindikata pomoracaHrvatske stoji na usluzi svimčlanicama nježnijeg spola kojeimaju problema na radnimmjestima ili u svojim domovima..Zajedno smo jače, javite nam se.Iako naočigled rješenja za vasnema, mi ćemo ga iznaći zajednos vama. •Tatjana Božić, predsjednicaSekcije žena SPHTranseuropaFerriesPosadarepatriranaPočetkom svibnja SPH jeorganizirao repatrijacijuautobusom pedesetak članovaposade s trajekata Larkspuri Gardenia koji su ostali namrtvom vezu u Ostendeu(održavali su trajektnu linijuOstende-Ramsgate) nakonšto je brodar TranseuropaShipping Lines Ltd. iz Kopraobustavio plovidbe zbognagomilanih dugova. Brodarje ostao dužan i zaostale plaćevelikom broju članova posade– SPH prikuplja dokumentacijuo potraživanjima kakobi se mogla dostaviti sudu.S obzirom da brodovi vijuzastave Cipra, a da su zaustavljeniu Belgiji očekuje se jakodugo razdoblje za eventualnuisplatu zaostalih plaća.Ostala dva trajekta koja subila u floti slovenskog brodara,Wisteria i Oleander, pronašlasu novog vlasnika i plove podnovim imenima (Vronskiy iSherbatskij) u španjolskimvodama, a u managementusu tvrtke Kajster d.o.o. izPortoroža (Slovenija).(dp)Luka Mišić,novi voditeljureda Zadar1. Predstavi senašim članovima ičitateljima :)Pozdrav svim članovima Sindikatate naravno Vama čitateljimaPomorskog vjesnika. Novi samVoditelj ureda SPH Zadar, gdjedolazim umjesto sad već legendarnogMarka Miočića koji odlaziu višekratno zasluženu mirovinu,svakako mi je želja da budemmeđu članovima i pomorcimaprihvaćen kao što je i on bio.Inače, rođen sam 1985. godineu Šibeniku, a diplomu Pravnogfakulteta u Splitu stekao sam 2010.2. Kako vidiš svoj posaou uredu SPH u Zadru?Kako planiraš pomoćipomorcima u Zadru?Kao diplomirani pravnik saprethodnim radnim iskustvomu Hrvatskom zavodu zazapošljavanje, gdje sam seprvenstveno bavio radnopravnomproblematikom, vjerujem daću biti od pomoći u rješavanjuproblema pomoraca i to od onihsvakodnevnih, pa nadam se ubudućnosti i strukturalnih.ITFStephenCotton –generalnitajnikS 31. svibnjem dosadašnjidugogodišnji generalni tajnikITF-a David Cockroft predao jesvoju funkciju, poslove i odgovornostiStephenu Cottonu.Prilikom odstupanja zbog odlaskau mirovinu Cockroft je poslaoosobnu poruku u kojoj navodida će u slijedećem razdobljuipak sudjelovati u radu pojedinihtijela ITF-a, da ostaje i direktor3. Što te zanima usferi pomoračkogzanimanja?Prvenstveni mi je interesupravo u rješavanju pravnihproblema pomoraca koji proizlazeiz radnog odnosa te onogšireg pravnog okvira na koji mikao Sindikat možemo utjecati imijenjati, odnosno kolektivnogugovora.4. Što bi po tvommišljenju sindikattrebao predstavljati?Prvo što mi pada na pamet ukontekstu sindikata je svakakosolidarnost, te jedna za toprikladna izreka odnosno tzv.manifest solidarnosti njemačkogpastora Martina Niemolleraiz vremena II. svjetskog rata– “Kad su došli po komuniste,ja sam šutio, jer nisam biokomunist; kad su zatvorili sindikalce,ja sam šutio, jer nisambio sindikalac; kad su došlipo Židove, ja sam šutio, jernisam bio Židov; kad su došlipo mene, više nije bilo nikogada se pobuni.” Dakle pomorci,ali i šire, moraju biti solidarnisada jer poslije može biti kasno,a upravo je Sindikat pomoracaHrvatske taj koji štiti i promičeprava i interese pomoraca, azato su potrebni upravo svipomorci. • (bm)Seafarers’ Rights International doisteka mandata i da želi nasljednikuuspješan mandat.David Cockroft je postao generalnitajnik 1993. godine. (dp)HRBZorankaTomićnovapovjerenicaSredinom svibnja održana jeskupština podružnice SPH uHrvatskom registru brodova nakojoj je izabrana nova povjerenica:Zoranka Tomić. Dosadašnjipovjerenik Jadran Tomić je otišaou mirovinu.Usprkos činjenici da u HRB-uSPH nema potpisani kolektivniugovor, članovi nemaju primjedbina poštivanje prava, redovitostisplate plaća i uvjete rada.Izražena je želja za aktivnijimradom podružnice te značajnijeangažiranje u Sekciji žena. (nm)

12Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)Međunarodna pomorska organizacijaIndustrijaprotiv smjernicaNakon smrti na brodu zakrstarenje Rebecce Coriam(2011.) i vježbenice AkhoneGeveza (2010, u Kvarnerskomzaljevu) IMO će u studenomprihvatiti predložene smjernice otome kako zapovjednici morajusakupljati i sačuvati dokaze iosiguraju pastoralnu podršku zažrtve zločina.Taj dokument (dvadesetakstranica) pod nazivom Preservationand collection of evidencefollowing an allegation of aserious crime having taken placeon board a ship, or following areport of a missing person froma ship, and on pastoral andmedical care of victims, razvijenje za korištenje na svim vrstamabrodova, ali je izazvao žestokereakcije brodarskeindustrije ilobija za sigurnost na brodovimaza krstarenje.Glavna briga industrije je daizbjegne terećenje brodskihzapovjednika novim poslovima injihovo stavljanje u situacije kojesu prijemčljive kriminalizaciji.Deidre Fitzpatrick je, utemeljitelji izvršni direktor Seafarers’Rights International, pokušalaIMO pravila su dočekanakritikom da će se koristitiza potkopavanje regionalnihzakona.umiriti protivnike tvrdeći dasmjernice ustvari smanjujuodgovornost zapovjednicimatijekom prikupljanja dokaza injihovo sačuvanje.- Zapovjednici nisu obučeniza istraživanje mjesta zločinai nisu instruirani kako uspostavititemelje za svakuodgovornost, krim ili drugo... u sačuvanju i/ili rukovanjedokazima, rekla je Fitzpatrick.S druge strane lobi za sigurnostna brodovima za krstarenjeu SAD gorljivo brani jedandrugi dokument: Cruise VesselSafety and Security Act (CVSSA),prihvaćen 2010. godine, koji je,slično IMO smjernicama, razvijenza rješavanje problema u svezis kriminalitetom na brodovimaza krstarenje. Lobiste podržavaKomitet za trgovinu, nauku itransport američkog Senata, a onje u svibnju zatražio da CruiseLines International Association(CLIA) dostavi „značajnukoličinu“ informacija o sigurnosti,taksama i porezima, pravimaputnika i zakonskom statusu.Mark Gaouette, član odboraameričkog International CruiseVictims Association i bivšidirektor za sigurnost u PrincessCruises tvrdi: - IMO smjernicepropustile su dati bitnesmjernice...prvenstveno jer suvoluntarističke i oslobađajuzapovjednika...propisujućinjegove obaveze na pogrešanili aljkav način.Tvrdi i da je zabrinut jer susmjernice snažan rival jakimameričkim regionalnim zakonimai ne pojašnjavaju pravnapitanja. Smjernice „su, čini seu konfliktu“s CVSSA u davanjusmjernica u slučaju izvješća okriminalnom činu tvrtkinomčasniku za sigurnost kao zakonskiprovedbenom časniku kao štoje to propisano u CVSSA.I dok su smjernice dopuštajukompleksnost međunarodnogzakonodavstva, ne pružaju jasnusmjernicu za čije interese se vodiistraga prilikom kriminalnog činapočinjenog na brodovima podstranim zastavama. Istovremenose postavlja pitanje zašto nemapoveznice s Crime Manual forShip’s Security Officers (HampshireConstabulary, UK) iz2009. godine koji je namijenjenistraživanju kriminalnih činovana brodovima za krstarenje.Voditelj službe za praćenje zakonau međunarodnom sindikatupomoraca Nautilus, koji predstavljaInternational Federation ofShipmasters’ Associations u IMOradnom tijelu, brani smjernice.Tvrdi da su međunarodne smjernicebile potrebne kako bi seodredila jurisdikcija, a njihov statussmjernica znači da ne mogubiti iznad regionalnih zakona. Uzto objašnjava da smjernice nisurazvijene kao „proaktivni posaosa sigurnosnim elementima kaošto su prevencija“. One su samosmjernice za očuvanje dokazanakon počinjenog kriminalnogdjela.• (IMO, priredio dp)Crew Service port DubrovnikP. Brazzoduro, voditelj CentraPredrag Rajlić i Vladimir Glavočić24 sata nausluzipomorcimaDubrovnik je nezaobilaznastanica za brodoveza krstarenje. Siniša Golaci Predrag Rajlić voditeljisu Crew Service Centra,prostora koji se nalazi unutarluke Gruž i posvećenje pružanju usluga ipomoći posadama brodovaza krstarenje. Nakonjednogodišnje stanke,ekipa iz tvrtke Uspinjačaje ponovno dobila koncesijuza ovaj prostor unutardubrovačke luke, ovogaputa na dvije godine.Nisu htjeli pokrenuti standardniSiemens Club koji se možezateći svjetskim lukama u kojimapomorac neaktivno provodi slobodnovrijeme i čeka odlazak izluke. Internet, restoran i telefonisu trenutno na usluzi posadamakoji su često iz najudaljenijihdijelova planete. Posade brodovatako mogu za cijenu od 2 eurasurfati internetom sat vremena ilipak razgovarati telefonom, primjerices SAD-om i Kanadom za 27centi po minuti razgovora.Uz osnovnu ponudu, etabliranisu prodavači avio karata koje pomorcimogu rezervirati ili kupitiu trenutku kada uplove u Dubrovnik.Na usluzi im je takođertkz. CREW SHUTTLE, kombi kojiih vozi do grada bez naknade! naSindikat pomoraca Hrvatske je2011. ugovorio kupnju kombijaza dubrovački centar za pomorceu organizaciji Seafarers Trust priITF-u, koja pomaže pomorcimadiljem svijeta. Ukoliko se pomorcinađu u bilo kakvim zdravstvenimtegobama, isti kombi služi zaprijevoz bolesnika u obližnju bolnicu.Takva praksa je dubrovačkojbolnici donijela svjetski certifikatROYAL CARIBBEAN MEDICALCERTIFICATE. Golac napominjeda je atmosfera izrazito dobra,posade često organiziraju roštilje idnevne zabave. Sportske aktivnostisu posebice važne za pomorcekoji najčešće traže nogometnuloptu, te je ove godine već organiziranmalonogometni turnir.Organizirane eskurzije u Konavle,Slano i Međugorje su takođerjedna od opcija za pomorce ukolikoimaju vremena za obilazaknajjužnijeg dijela hrvatske obale isusjedne nam Hercegovine.U Hrvatskoj je danas na snaziuredba o ‘short passu’ ili pomorskojvizi, zbog koje posadakruzera, ukoliko žele zakoračitina hrvatsko tlo, moraju platitioko 25 dolara. Kako to nije slučajs ostalim nam konkurentnimodredištima kruzera, primjericeŠpanjolskom, lučke upravenadležnima već godinama sugerirajuukidanje naplate. Svi kojisu u viznom režimu RepublikeHrvatske, morjau platiti tu pristojbu,no prema riječima voditeljacentra, većina posada ima pravoizaći na područje unutar luke.također je dosta primjera kompanijakoje osiguraju vize zasvoje posade, ali primjerice nesmiju napustit luku, dok onih kojezabranjuju svojim zaposlenicimaizalzak na kopno također nemanjka..Golac napominje da njihovinteres u ulaganje u ovaj projektnije nikako bio komercijalan jerim je cilj osigurati posadi domaćuatmosferu dok su daleko od svojihkuća.Posada je upravo ta kojase vraća, a ne gosti! Budućnostnosi mnogo nadogradnje jer je uplanu i u suradnji sa Sindikatompomoraca Hrvatske još mnogoprojekata. Crew Service Centrezasad radi samo 7 mjeseci ugodini, dok traje sezona, iakose koncesija od 7000 kuna namjesec plaća cijelu godinu.Možete ih pronaći i na internetuputem www.crewcenter.net tena Facebooku i popratiti njihovrad i aktualna zbivanja: CREWCENTER DUBROVNIK. Mi u Sindikatupomoraca Hrvatske želimoim još više uspjeha u budućnostii nadamo se skorom ponovnomsusretu...• (bm)

. 75 • lipanj 201313Projekt HorizonTko spavana straži ?Preveliki broj radnih satidovodi u rizik zdravljepomoraca i njihovu sigurnost.Preko 80 postosvjetske trgovine obavlja2008. i 2010. godine otkrila da jeoko 70 posto časnika drijemalo nastraži za vrijeme svoje karijere.Britanski Marine Accident InvestigationBranch (MAIB) je 2004.godine analizirao ulogu umora u 66sudara, bliskih susreta i nasukanjaistraženih u razdoblju 1989-1999.Studija je pokazala da je umordoprinijeo u 82 posto nasukanjakoja su se dogodila između 00:00 i06:00 sati. Druga istraživanja umorapomoraca ukazala su na slijedećefaktore: veliki broj radnih sati zaveći brod članova posade; problemiu dosezanju kvalitetnog sna; utjecajturnusa straže (6 on/6 off); stresi radno opterećenje; često ticanjeluka i rad s teretom; dužina ukrcaja.Spavanje na dužnosti je stvarnai značajna opasnost za sigurnost usvim vrstama prijevoza, a brodarstvonije izuzetak. Rezultati pokazujuda više pomoraca spava na stražiu turnusu straža 6 on/6 off negoIntenzivno povećanje prirodebrodarskih operacija znači dapomorci često moraju raditi velikibroj radnih sati. Prema pravilimaILO-a (Međunarodna organizacijarada) pomorcima je dozvoljenoraditi 91 sat sedmično, a premaSTCW konvenciji IMO-a dozvoljenje 98-satni radni tjedan najviše dvatjedna u „izvanrednim“ situacijama.Prema Konvenciji o radu pomoraca(koja stupa na snagu prvog srpnja):najveći broj sati rada ne smije bitiveći od 14 sati tijekom bilo koja 24sata; i 72 sata tijekom bilo kojihsedam dana (odnosno najmanji brojsati odmora ne smije biti manji od 10sati tijekom bilo koja 24 sata i 77 satitijekom bilo kojih sedam dana).Buka, vibracije, valjanje, učestaloticanje luka, rukovanje teretom idruge aktivnosti smanjuju mogućnostda pomorac ima kvalitetan sanza vrijeme razdoblja odmora. Podumorom se uglavnom podrazumijevastanje akutnom mentalnog i/ilifizičkog umora u kojem progresivnoopadaju performanse i budnost.Pomorcima se pravilima kompanije,specifičnog sektora, zastave brodaili IMO pravilima zabranjuje ilioštro smanjuje uporaba alkohola namoru. Istraživanja pokazuju da oko22 sata bdijenja ima iste učinke kao(ovisno o individualnim osobinamapomorca) 0.10 posto koncentracijealkohola u krvi odnosno dvaput višeod zakonski dozvoljene koncentracijeu mnogim zemljama EU za vozače.Umor je i važan zdravstveniproblem pa postoje podaci da dugobdijenje postaje rizični faktor zagojaznost, kardiovaskularne problemei šećernu bolest (dijabetes).Projekt Horizon je pokrenut kaoodgovor na povećanja brige za zdravljepomoraca odnosno povećanjabroja dokaza o ulozi umora u pomorskimnesrećama. Projekt sponzoriraEU zajedno s Warsash MaritimeAcademy (Southampton), ChalmersTekniska Hoegskola AB (Švedska) iStress Research Institute of StockholmUniversity te osam drugihse morem, preko 90 postoeuropske trgovine obavljase morem, a 40 postounutarnje trgovine međuzemljama EU obavlja seshort sea shippingom.kompanija i organizacija.U proteklih 20 godina brodarskaindustrija postala je svijesna„ljudskog faktora“ za sigurnost.Statistike pomorskih osigiravateljapokazuju da je ljudska greška uzrokoko 60 posto nesreća, dok drugaistraživanja pokazuju da je za 80do 90 posto sudara i nasukanjakriv ljudski faktor. Značaj ljudskogfaktora u brodarstvu je porastao,prepoznata je uloga umora upomorskoj sigurnosti. Veliki je broj,često skupih, nesreća u kojimase umor pomoraca pokazao kaoključan. Npr. nesreća tankera ExxonValdez 1989. godine. AmeričkiNational Transportation SafetyBoard otkrio je da je 24 sata prijenasukanja broda, časnik u stražiimao samo 5 do 6 sati sna. Ili, smrtfilipinskog kormilara da brodu poddanskom zastavom Thor Gittau svibnju 2009. godine. Istragaje utvrdila da je on samo 2,5 satispavao u posljednjih 38,5 sati prijenesreće.Izvješće iz 2006. godine, kojeg jeprovelo Centre for Occupational andHealth Psychology u Cardiff University,pokazalo je da jedan od četiričasnika u straži tvrdi da je zaspaoza vrijeme straže. Oko 53 postoanketiranih izvijestilo je da nisuimali mogućnost da spavaju šest satiu komadu. Švedsko istraživanja suu turnusima 4 on/8 off, ali razinastatističkog značaja nije dosegnuta.Najmanje 50 posto pomoraca u obaturnusa straža 6 on/6 off pronađenoje da spava na zapovjedničkommostu! Postotak spavača u straži jerelativno jednak za straže na mostui strojarnici.Na kraju, što se može zaključiti:neočekivano visoki postotakpomoraca spava za vrijeme stražena mostu; više pomoraca spava zavrijeme noćno/jutarnjih straža negoza vrijeme dnevnih/ranovečernjihstraža; više pomoraca spava uturnusrima straža 6 on/6 off nego usustavu 4 on/8 off; nema značajnerazlike između straža na mostu i ustrojarnici. •(www.project-horizon.eu,priredio dp)

. 75 • lipanj 201315PRIDRUŽITE SE,MI SMO OVDJE ZA VAS!PlaćanjeSindikat pomoraca Hrvatskeje sindikat pomorskihprofesionalaca koji okupljapomorce i brodarce bezobzira na to kod kojegbrodara plove, pod kojomzastavom i na kojoj vrstibroda plovi. Mi pregovaramos poslodavcima ovisini plaća, uvjetima rada,radnim satima da bi osiguraliugovor koji prepoznajevještine i iskustvo članova.Pravna pomoćSindikat pomoraca nudičlanovima široku lepezupravne pomoći. Kada nijemoguće dati pravni savjetili slučaj riješiti unutarSPH koriste se pojedinaodvjetnička društvaili samostalni odvjetnici,lojalni SPH, koji su specijaliziraniza pomorsko radnopravo ili opće radno pravo.PodrškaSPH ima stručnjake kojimogu dati odgovor itumačenja ugovora,rješavati probleme neisplateplaća, isplata naknadau svezi povreda na radi ilismrti, diskriminacije...PorezSPH je predložio, što je iprihvaćeno, da pomorci,ukoliko budu u tijekugodine najmanje 183dana na brodu (uključujućiputovanje, obrazovanje uinozemstvu, bolovanje...)budu oslobođeni odplaćanja poreza na dohodak.MirovinaSPH je predložio, što jeusvojeno, da pomorcimogu u mirovinu sa 60godina života i 15 godinaplovidbe, a utemeljioje Zatvoreni dobrovoljnimirovinski fond Sindikatapomoraca Hrvatske kakobi svojim članovima pružiomogućnost mirovinskeštednje po najpovoljnijimuvjetima (dodatna mirovina).MeđunarodnapodrškaSPH predstavlja stajalištapomoraca na nacionalnimi međunarodnim tijelimauključujući European TransportWorkers’ Federation(ETF), International TransportWorkers’ Federation(ITF). SPH ima predstavnikeu tijelima InternationalMaritime Organisation(IMO) i International LabourOrganisation (ILO) gdje sedonase globalne odluke usvezi uvjeta rada, zdravljai sigurnosti te obrazovanjapomoraca.KontaktČlan SPH u svakom trenutkuima na raspolaganjumogućnost kontaktiranjadužnosnika i pružanjapomoći ( 24 sata na danbez obzira na vremenskurazliku i luke u kojoj sebrod nalazi). Dužnosniciposjećuju pomorce nabrodovima, učenike istudente u srednjimškolama i fakultetima,održavaju kontakte snacionalnom administracijom,nacionalnim i stranimbrodarima, posrednicima prizapošljavanju.Vaš sindikat,vaš glasSPH predstavlja glasdvadesetak tisuća hrvatskihpomoraca-profesionalacakoji rade u svim sektorimaindustrije na morui na kopnu, uključujućiunutrašnju plovidbu, velikejahte i offshore.AktivnostSPH je demokratski sindikattemeljen na dobrovoljnomčlanstvu koji nudi članovimamogućnost da budu aktivnii da iznesu svoja mišljenja– na lokalnoj, nacionalnoj imeđunarodnoj razini.www.sph.hrPRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji uredKrešimirova 4, 51000 RijekaŽelim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske(molimo ispuniti TISKANIM slovima)Prezime Ime M / ŽJMBGAdresaGrad Poštanski broj Tel.E-mailMob.NajblIža rodbinaPrezime Ime SrodstvoAdresa Grad Pošt. brojBrodarPosrednikBrodIMO br.SvojstvoPomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi doŠkolska spremaDetalji o glavnoj svjedodžbiIzdana odDa li ste prethodno bili član SPH Da NeČl. brojPlaćanje članarineGotovinom na blagajni SPHPrema ugovoru SPH s brodarom/posrednikomDatumMjestoZvanjeUplatom na žiro račun SPHDatum izdavanjaKada ste prestali biti članDa li ste član drugog sindikata Da Ne KojegPridružite nam se nadruštveniminternet servisima:Vlastoručni potpisDatum primitkaBroj iskazniceNOVO - baza podataka za članove SPHPopunjava SPHNa stranici www.sph.hr, otvorena je nova rubrika ISKLJUČIVOza članove SPH, u kojoj se nalazi sva dokumentacija vezana uzkolektivne ugovore, pravilnike i zakone RH koji se odnose naradno-pravni položaj hrvatskih pomoraca u RH i inozemstvu.Članovi se mogu registrirati online koristeći broj svoječlanske iskaznice i besplatno pročitati ili preuzeti željenedokumente na svoje računalo.Internet adresa na kojoj se nalazi baza podatakahttp://sph.hr/dokumenti/SPH Adresar400.000TEUKapacitet kontejnerskihbrodova koji će u 2013.završiti u rezalištuSREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr,brazzoduro_predrag@itf.org.uk, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, dprestint@sph.hr,bmanojlovic@sph.hr; jkanadic@sph.hr, ljbobic@sph.hrURED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 ZadarTel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: lmisic@sph.hrURED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: nmelvan@sph.hr, kseverdija@sph.hrSEDAM KORA2brodaBroj brodova trenutno urukama somalskih pirataURED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: rperic@sph.hrURED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hrnova Internet TV emisijaSindikata Pomoraca Hrvatskewww.sph.hr60Broj kontejnerskih vlakovakoji dnevno kreću iz lukeFelixtoweImpressumPomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske,Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman CetinTisak: Novi List, Zvonimirova 20a,51 000 RijekaNaklada: 5.000Objavljeni članci ne moraju nužno održavatistav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uznadođenje izvora. Tekstovi, fotografije,diskete i CD se ne vraćaju.

16Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)AUTOR:VALTERSISAČKIRIJEČNIBRODARDESNIPRITOKSAVE KODJASENOVCAMADARSKASPOJ DVAJU SAŠIVENIHKOMADA TKANINEIME JEDNOG OD BRODOVATEGLJAČA RIJEČNOGBRODARA IZ KRIŽALJKEZOJA ODAKBOJNIOTROVPLIKAVACBELGIJAEPSKOPJESNIŠTVOPOLJSKAAVIONSKAKOMPANIJAVOĆNINAPITAKTIP PLOVILA ZA ČIŠĆENJEDNA I VADENJE PIJESKAKAKVO POSJEDUJE BRODARIZ KRIŽALJKEMJERA ZASIROVUNAFTU(IZVORNO)LAGANALEGURA ZAIZRADUDIJELOVAZRAKOPLOVAGORANIVANIŠEVIĆRIJEČKAŽENSKAPOP-GRUPA(”OČI SUTI OCEAN”)DAVANJE NASVE STRANEBESTJELESNOBIĆE“UJEDINJENINARODI”ČAMAC NAVESLA (ENGL.)HRVATSKIPJESNIK,NIKOLANAROD NABORNEUVEDRIČARBRODARA IZKRIŽALJKEAnegdote s moraUZDANJE,UFANJEBELGIJSKISLIKAR, EKS-PRESIONISTJAMES S.NAKLADNICIPLOVILO ZAPODVODNIISKOPPIJESKAIVAN ZAJCStari morski vuk sjedi na klupina pristaništu kada naiđe mladić.Bio je naočit, pogotovo zbog frizure:svaki pramen je imao druguboju: zelenu, crvenu, narančastu,plavu i žutu.Mladić je uskoro zamijetio da gastari morski vuk pomno promatra:- Što je, oldtimeru, nikad nisiništa divlje učinio u životu ? Starimorski vuk mu odgovori: - Jednomsam se toliko napio da samse oženio za papagaja. Upravorazmišljam da li si ti moj sin !Kap. Gordon je preminuo.Susan odlazi u lokalne novine daobjavi osmrtnicu. Službenica jojizrazi saučešće i upita Susan štoželi napisati o Gordonu. Susanje odgovorila: - Stavite samo:Gordon je umro. Službenica jebila zgranuta: - Samo to? Ako jeu pitanju cijena: prvih pet riječije besplatno... Susan je nekolikominuta razmišljala i konačnoizustila: - Ako je to tako, stavite:Gordon je umro. Prodajemjedrilicu.Nautičar je pao sa svoje jedriliceu more. Uskoro naiđe brodica: -Uskočite, spasiti ću vas! Nautičarodgovori: - Ne, mene će Bogspasiti! Prošle su još dvije brodice,a nautičar stalno odbija spas sistim obrazloženjem. Konačnostigne i helikopter: - Poslali sunas da vas spasimo. Nautičar jeopet odbio: - Ne, mene će Bogspasiti! Nautičar se utopio, a dušaode prema nebu gdje sretne Isusa:- Sve nade polagao sam u tebe,a ti si me pustio da se utopim?!.Isus odgovori: - Hej, poslao samtri brodice i helikopter !!!AUSTRIJARUSKI PISAC,VASILIJIVANOVIČPLOSNATAMORSKA RIBAUISTINU,DOISTANATJECANJEU TRČANJUPRIRODOMSAMOSTALNOIZVODENJEGLAZBENOGDJELADEUTERIJ“VISITORBASEDNETWORK”TIP BAGERABRODARA IZKRIŽALJKEPOLITIČARDURAKOVIĆRUSKI GRADNA VOLGIIMENJAKINJAGLUMCABEŠLAGIĆAObljetnicaIME BRODAPOTISKIVAČASISAČKOGBRODARAMALA RANARUSKI OSVA-JAČ SIBIRA,VLADIMIRVASILJEVIČSANDUK UKOJEMU SEUZGAJAJUSADNICE ZARASADIVANJESTARAMJERA ZATEKUĆINENERAVAN,ISKRIVLJENVRH UGORSKOMKOTARU(1386 m)TULIPANIVICAOLIĆZLO,ZLOČESTODUGORAZDOBLJERAŠČLAMBALUČKI GRADU ERITREJITONSKI RODNEUGODANZADAH,SMRADGRAD UZAPADNOJUKRAJINIDJED UPRIMORJURIJEČKIKVART(STADION!)GRAD UGORNJOJAUSTRIJINA DUNAVU“EAST”OZNAKA ZALOVCA UŠAHU“PERCEIVEDUSE VALUE”ELEVATORBRODARA IZKRIŽALJKEODREDENOSTDOZE LIJEKA12 KOMADAISTOVRSNIHPREDMETATIP PLOVILAS POGONOMBRODARA IZKRIŽALJKEIME SAMO-HODNOGTANKERABRODARA IZKRIŽALJKEPOTISKIVAČBRODARA IZKRIŽALJKEPRAOTACDORANAUDUBINABLAGIHKOSINAIZMEDU BRDANEPTUNIJPotopljenariječka DianaDUGA RIJEKANA SJEVERUSJEVERNEAMERIKETIP BAGERABRODARA IZKRIŽALJKEPOSUDA ZAUMIVANJEVALNEAOD MILJADONJI DIOPOSUDEPALAČAU KOJOJOBITAVAVLADAR (MN.)GLE, ETOTJESNOĆA,USKOSTSTARO-ZAVJETNIŽIDOVSKIPROROKPUTNIČKIBROD UFLOTI NABRODARAŠEGITALIJAIME JEDNOGTEGLJAČABRODARA IZKRIŽALJKEKANTAUTORMOROSINBOLESTSMANJENOGIMUNITETA“RADIJUS”RIMSKI: 57JAJOLIKIPOSLUŽAVNIK“MEDITERAN-SKE IGRE USPLITU”TALIJANSKIKANTAUTORBrzi brod Diana izgrađen je1940. godine u riječkombrodogradilištu Cantieri Riunitidel Quarnaro (današnji 3. maj).Trebala je to biti jahta za Mussolinija,ali rat je odredio drugačijunamjenu. Imao je 15.68 gt, 113,9metara dužine i 11,7 metaraširine. Pogonila su ga dva parnastroja trostruke ekspanzije brzinomod čak 32,0 čvora.Nakon dovršetka, brod jedoživio dva incidenta: 28. rujna1940. godine se sudario u luciMessina s podmornicom Onicekoja je oštećena; prvog studenog1940. oko devet sati dok jemanevrirao u luci Rijeka (vjerojatnoza vrijeme pokusnih vožnji)udario je tegljač Quarnero koji jepotonuo.Dvadeset i devetog lipnja 1942.godine britanska podmornicaHMS Thrasher (zapovjednik lt.H.S. Mackenzie) je, sjeverno odTobruka, na brod ispalila šesttorpeda od kojih su četiri pogodilacilj i potopila brod. Podmornicaje izbjegla protunapadtalijanskih motornih torpednihčamaca koji su bili u pratnji.Po prvi puta objavljujemoimena članova posade koji sustradali pri torpediranju, aporijeklom su iz naših krajeva:Benussi Alceste (r. 1913., Rijeka),Cossi Mario (r. 1919.), GirardelloBenedeto (r. 1905), Greffi Andrea(r. 1914., Rijeka), MaraspinSergio (r. 1919., Piran), MiletichGiuseppe (r. 1920., Plomin,mornar/električar), RotarGiovanni (r. 1922., mornar),Scopazzi Aldo (r. 1923), SissaAmato (r. 1920) i Valente Giordano(r. 1920., topnik) • (dp)ILIJALONČAREVIĆOSOBNAZAMJENICAŽIVOTINJE(LAT.)UZLOVIRIMSKI: 101FAUSTVRANČIĆDEPARTMANU ISTOČNOJFRANCUSKOJ“LITRA”SAMOHODNITANKERBRODARA IZKRIŽALJKEKuhinjaJuha odmorskih algiZNAMENITIMOST UVENECIJISTRANADUŽINSKAMJERA, COLSastojci (za 6 osoba): kamen smorskim algama, korjenasto povrće(mrkva, celer, peršin korijen, koraba,sol, papar, riža, maslinovo ulje.Priprema: Kamen s morskimalgama i povrće kuhamo.Pred krajdodamo rižu, zančinimo i poslužimos maslinovim uljem.Buzara odmrkačaSastojci (za 6 osoba): 1,5 kgmrkača, 1,5 kg krumpira, 0,1 lmiješanog ulja, češnjak, peršin, sol,papar, 0,08 l maslinova ulja.Priprema: Krumpir narezati naploške, posoliti i popapriti. Polovicukrumpira staviti u nauljenuposudu, prekriti prethodno s kuhanimmrkačen narezanim na malo većekomade i dodati malo maslinovogulja. Prekriti ostatkom krumpira i opetnauljiti. Peći u pećnici dok krumpir neomekša i porumeni. Uz ovo jelo serviratidomaći radić ili rigu. (gastronaut)