Pomorski Vjesnik broj 6 - Sindikat pomoraca Hrvatske

2br. 60 • siječanj 2010UvodnikŠtovani članovi SPH ičitatelji Vjesnika,Poruka2010 - godinapomorcaMeđunarodna pomorskaorganizacija odlučilaje da ovu godinu, kao iSvjetski dan pomorstva,obilježi pod motom“2010: godina pomorca”.Naša je namjera daPrije svega koristim prigodu da Vama i vašim obiteljima zaželimsretnu novu godinu.Iza nas je 2009. godina koju je obilježila globalna ekonomskafinancijska kriza koja je najprije pogodila brodarstvo kao najglobaliziranijudjelatnost u svijetu. Posljedica toga su drastičan padvozarina i višak brodskog prostora. Mnoge brodarske kompanijesu bankrotirale, a neke od njih su morale svoje brodove usidriti ičekati bolja vremena. Brojne kompanije su otkazale svoje novogradnjeili su pak nove brodove preuzele bez ikakve mogućnosti daih u dogledno vrijeme zaposle.To se odnosi i na hrvatske brodare koji su 2009. godinu zaključili snegativnim poslovanjem. U mnogim kompanijama SPH je, usprkoskrizi, uspio sačuvati radna mjesta, ali nažalost ne i u svim. 2010.godina je godina kada bi se trebali pripremati za vrijeme izlaskaiz krize, što znači da treba osigurati dobre pozicije u najboljimkompanijama i pokušati unaprijediti položaj naših pomoraca.Za takvo što potrebna je i logistička podrška unutar RepublikeHrvatske, prije svega mislimo na institucije države (uprava inadležna ministarstva), koja se dosad, nažalost, pokazala nedovoljnom.Stav SPH je da, u doba recesije, gospodarstvo mladomčovjeku ne nudi posebnu alternativu u smislu zapošljavanja, te bidržava (u širem smislu) trebala više podržavati pomorstvo odnosnobrodarstvo i pomorce, jer je to jedna od realnih mogućnostigdje se mladi ljudi mogu dokazati, zaposliti i osigurati pristojnuegzistenciju za sebe i svoju obitelj. Puko birokratiziranje, plaćanjesvega i svačega te neučinkovita uprava nikako nije išla u koristhrvatskog pomorca. SPH će, sukladno svojim kadrovskim i financijskimmogućnostima, činiti sve da se položaj hrvatskog pomorcaunaprijedi.To ćemo to učiniti s dubokimuvažavanjem, prepoznajućiizvanredne usluge koje raditesvakoga dana Vašeg profesionalnogživota, često pod opasnimokolnostima, u isporuci, za višeod 6,5 bilijuna ljudi u svijetu,brašna od kojega se svakodnevnoproizvodi kruh, plina i nafte kojigrije naše domove ili pokrećunaša vozila te darova kojećemo s radošću podijeliti našimobiteljima i prijateljima tijekomblagdana.U IMO-u, smo uvijek svjesnivažne uloge koju igrate da nampomognete u postizanju pouzdanogi sigurnog brodarstva načistim morima i oceanima – ciljkoji, kao specijalizirana agencijaUN-a, postižemo regulacijommeđunarodnog brodarstva, kaočlanovi globalne pomorske zajednice,smo sami sebi zadali.Obilježiti ćemo u 2010. godiniSvjetski dana pomorstva s većimponosom zbog Vašeg doprinosanašim ciljevima, održavanjemviše od 90 % svjetske trgovine sodrživim ljudskim razvojem.Želimo da Vama, koji stenajvažnija karika pomorskeindustrije, mi koji smo odgovorniza međunarodni zakonodavnirežim i koji opslužujemobrodarstvo s kopna, ali i cjelokupnojjavnosti učinimo razumljivimveliki pritisak kojem ste podvrgnutii da naše vlastite ciljevepribližimo i učinimo naklonjenijimaposlu koji Vi obavljate.U isto vrijeme, mi ćemo nastojatidodati zamaha kampanji“Go to Sea!”, koja je pokrenutau studenom 2008. godine zaprivlačenje novih sudionika ubrodarsku industriju i, posebno,za ohrabrivanje mladih ljudi daslijede Vaš trag tako da postanujednog dana pomorci. Pokrenulismo kampanju u suradnji sMeđunarodnom organizacijomrada (ILO) i cijelom pomorskomindustrijom (International Chamberof Shipping, InternationalShipping Federation, BIMCO,International Association of IndependentTanker Owners i InternationalAssociation of Dry CargoShipowners i International TransportWorkers’ Federation –ITF),a svi oni će nam se pridružiti uobilježavanju Godine pomorca.I na kraju, najvažnije, želimoda Vam prenesemo jasnu porukuda cijela brodarska zajednicarazumije i brine o Vama – štopokazuju i napori koje činimo daosiguramo da budete pravičnotretirani kada brod na kojemplovite ima nezgodu; kada seodamo počast Vama,1,5 milijuna pomoraca,muškarcima i ženamadiljem svijeta - za jedinstveni,prečesto podcijenjeni,doprinos kojidajete za dobrobit svihnas.nađete na napuštenom broduu nekoj luci; kada Vam nijedozvoljeno da izađete s broda izsigurnosnih razloga; da budetezaštićeni kada Vas brod naneseu područjima piratstva; da neostanete bez pomoći kada ste upogibelji na moru...1,5 milijuna pomoraca dnevnoopslužuje više od 6,5 bilijunagrađana svijeta! To je činjenicakoja nije dovoljno poznata ilikoju većina ne zapaža, ali to ječinjenica koju treba jasno i glasnojavno izreći. Pomorci su zaslužilinaše poštovanje, prepoznavanjei zahvalnost, a tijekom 2010.godine mi u IMO-u smo odlučilida osiguramo da svijet budeupoznat s Vašom iznimnomulogom i doprinosom te o posebnomdugu svih nas prema Vama.Zahvaljujemo Vam!S najboljim željama za blagdane –i sretan povratak kućama!E.E. Mitropoulosgeneralni tajnik IMO-aApeliramo na solidarnost i suradnju među hrvatskim pomorcimai svim udrugama koje organiziraju hrvatske pomorce, jer samozajedničkim radom možemo osigurati i održati svoje mjesto naglobalnoj pomorskoj sceni.Uz mirno more i srdačan pozdrav,Predsjednik SPHVladimir SvalinaAnketaDa li smatrate da pomorcitrebaju biti naoružani uzonama visokog rizika?68%DA32%NErezultati ankete preuzeti sa www.sph.hr,studeni 2009.Fond solidarnosti SPHDobro je činiti dobroFond solidarnosti SPH se u prosincu uključio u posljednjuhumanitarnu akciju u prošloj godini, s ciljem pomoći obiteljipokojnog Tihomira Burčula, koji je za života bio jedan od aktivnihčlanova Sindikata. Nakon 28 godina provedenih u radnom odnosuna Jadroliniji, Tihomir je preminuo prošlo proljeće, ostavivši izasebe ženu i dvoje mlađe djece koji žive u Galovcu kraj Zadra.5. prosinca 2009., sa g. Nevenom Melvanom na čelu, uručili smoTihomirovoj obitelji podršku u ovim za njih teškim danima, uobliku prijenosnog računala i mobilnog uređaja za djecu. Tuganakon smrti njihovog muža i oca nije zasigurno mjerljiva darovimaodnosno materijalnom pomoći, ali ponekad je i malo dovoljno kaoznak pažnje. (bm)

. 60 • siječanj 20105Bez prejudiciranjanevinosti članova posadebroda “Marko Polo” ili krivicetužitelja.Zgrozila me objava na www.mmpi.hr/vijesti u kojoj nadležno ministarstvo objavljujeda jeCITIRAM:“Inspektor sigurnosti plovidbe Lučkekapetnije Šibenik podnio optužni prijedlogVijeću za prekršje te lučke kapetanije protivzapovjednika Jadrolinijinog broda MarkoPolo, drugog časnika palube te dvojicekormilara, obzirom da je došlo do propustau vođenju navigacije, te se putnički RO-RObrod u subotu, 24. listopada 2009. godineu 01.59 sati nasukao na sjeverozapadnustranu otoka Sita.”Što je u tome grozno?Hrvatska se, Ministarstvo mora posebno,busa u prsa junačka, kako je pomorskazemlja i prokazuje druge koji kriminalizirajupomorce. Što ona radi nego, kriminalizira!Zašto?U svakoj uljuđenoj zemlji, da bi netkopodnio prijavu mora i istražiti i imati argumenteza prijavu, pa tako i ovdje, gdje tekadija istražuje i tuži i sudi, pa opreza nikaddosta.Istraga koju je vodilo Povjerenstvo sukladnoPravilniku o istraživanju pomorskihnesreća (dalje u tekstu Pravilnik), mogla bi,jako uvjetovano rečeno, biti ona u kojoj nijenužno pomorcu osigurati pravni savjet.Zašto?CITIRAM iz Pravilnika:„Pomorska sigurnosna istraga jeistraživanje pomorske nesreće ili nezgode sosnovnim ciljem da se unaprijedi pomorskasigurnost i zaštita okoliša. Pomorskasigurnosna istraga se obavlja kako bi seutvrdili uzroci pomorske nesreće s ciljemda se kroz pouke spriječi ili smanji vjerojatnostponavljanja sličnih pomorskih nesrećaili nezgoda u budućnosti, a obuhvaćaprikupljanje i analizu dokaza, utvrđivanjeuzročnih faktora i, prema potrebi, izradusigurnosnih preporuka.“Zašto naglašavamjako uvjetovano?- zato što je osnovni cilj onaj koji pomažei učesnicima u nesreći/nezgodi u budućemradu i unapređenju zaštite. No ako imaosnovnog cilja, naravno da ima i drugihciljeva.Kako kod nas sve dobije izobličenu sliku,tako i ova istraga biva iskorištavana u svrheu koje se ne smije koristiti, a to je pribavljanjedokaza o krivnji.Nama u pomorstvu, upravo zbog iskrivljavanjadobrih namjera, ne sažive izvanrednodobre ideje.Tako se događa da prijava o „bliskomprolazu“ sa mišljenjem o poboljšanjima kojaće ih ubuduće spriječiti, završavaju otkazomzapovjedniku.Događa se da opisom tijeka nesreće naradu u kojem se naglase dodatni sigurnosnielementi koji bi mogli pomoći da seubuduće nesreće spriječe ili obim štetesmanji, bude upotrijebljen za dokazivanjekrivnje i otkaza zapovjedniku, časniku ilipomorcu izvršitelju.I da ne nabrajam.Započne s dobrim namjerama, a završi skaznama. Da li se u to pretvara i Sigurnosnapomorska istraga?Bez cenzureJoš malo o“Marku Polu”Očigledno da, zato što bi za postizanjeosnovnog cilja pomorska sigurnosna istragamorala bili napravljena od potpuno nezavisnihstručnjaka (sudskih vještaka) ili pakuključivati SVE zainteresirane strane.Nažalost kod nas Povjerenstvo imenujeministar „Mora“ iz redova ministarstva(jedan član HRB i ponekad jednog člana sPomorskog fakulteta).Ima li tu neovisnosti? Nema.Možete misliti što će netko, tko je brodudao klasu ustvrditi da je tehnički neispravan.(HRB)Možete misliti što će netko tko je dopustioisplovljenje broda iz luke ili uplovljenjeu luku ustvrditi da je brod ruina koja nijesmjela ući u vodu, a kamo li navigati u našimteritorijalnim vodama. (MMPI-a).Možete zamisliti što će isti ustvrditi da nisureagirali na vrijeme kod poziva u pomoć, daorganizacijski nisu spremni spriječiti većenesreće na moru i da ne znaju otsukati brod.(Špekuliram da se razumjemo).I sada dolazimo do Upravneistrage.Ova je navodno vođena u isto vrijeme kadai Sigurnosna istraga. Ona pak ni u najboljemslučaja NE SMIJE biti vođena, bez da sepomorce upozori na njihova prava i da im seista osiguraju.Zašto? Odgovor je u nastavkuteksta MMPI-a, kojiizaziva užas, a glasi:CITIRAM:„Također, cjelovita dokumentacija dostavljenaje na nadležno postupanje Državnomodvjetništvu u Šibeniku i na njihovo traženjeKrim odjelu policijske postaje Šibenik:“A rezolucija IMO A.987(24) koja označava“Guidelines on fair treatment of seafarersin the event of maritime accident”, a koja jeod 01.01.2010., (konačno!) obvezujuća za svezemlje potpisnice Konvencije o zaštiti ljudskihživota na moru, s time i za Hrvatsku (pa onaje pomorska zemlja ili se opet busamo u krivaprsa), kaže i nalaže državi:• da osigura da istraga koja se provodi radiutvrđivanja uzroka pomorske nezgode budeobavljana na FER i brzi način (kod nas zaizvješće imaju godinu dana – što sve mogupromijeniti u to godinu dana ?)• surađuje i komunicira sa SVIM zainteresiranimstranama, brodovlasnicima i pomorcimai PODUZMU MJERE DA PREDSTAVNICIORGANIZACIJA POMORACA U LUCI ILI UOBALNOJ ZEMLJI IMAJU PRISTUP POMOR-CIMA.• poduzima potrebne i učinkovite mjere dase zaštite ljudska prava pomoraca za cijelovrijeme....• osigurava da se s pomorcima postupa nanačin koji osigurava njihovo ljudsko dostojanstvoza cijelo vrijeme istrage• osigurava da je za cijelo vrijeme procesapomorcima osigurana zaštita na, ne-diskriminirajućoj osnovi.Ne želim podsjećati na EU direktive, koje sočajničkom ljubavlju uvlačimo u naše zakonodavstvogdje treba i gdje ne treba.Što je od toga država Hrvatska napravila uslučaju pomoraca s Marka Pola? NIŠTA.Sve se krši, ali koga briga. Oni su običnikriminalci. Vidi što su napravili? Nasukali brod.Ogromna šteta.Tekuće vijesti bez cenzure možete pratiti naslužbenom blogu kapetana Brazzodura.http://predragbrazzoduro.wordpress.com/Najveća šteta u svemu tome jeda je država, po tko zna koji put,PALA na ispitu iz prava i pravde,a nauštrb njenih građana.Što mislite tko su najslabije karike u cijelomlancu događanja?Naravno, Zapovjednik, koji je po ocjenitužitelja morao biti na mostu prilikomprolaska kroz rivanjski kanal, a premaPomorskom zakoniku.Uz najbolju volju i dugotrajno listanje iprelistavanje Pomorskog zakonika, Izmjenai dopuna, tekstova o Pomorskom zakoniku,konzultacijama s mnogim (NEZAVISNIM)stručnjacima, nisam mogao utvrditi koji jeto članak Pomorskog zakonika koji optužujezapovjednika. Jedino sam UTVRDIO daZapovjednik određuje, tko će i kada gdje biti,i ima li pravo spavati kad je more mirno,vrijeme idealno za plovidbu, a posada saispravnim svjedodžbama – koje su izdaličlanovi Povjerenstva (valjda u nekomdrugom životu), na svojim mjestima.Kormilar, koji nije bio na mostu, jer je ponalogu obavljao redoviti obilazak broda???I to s imenom i prezimenom na stranicamaministarstva koje bi trebaloprovoditi prihvaćene obveze iz članstva umeđunarodnim organizacijama.Sramota. Užas. Grozno.Kap. P.BrazzoduroP.S.Neka mi se javi roditelj koji će svojedijete poslati u pomorsku školu da postanepomorac. Ne čovjek, već pomorac kojemu seuskraćuju ljudska prava, dostojanstvo. Kojije kriminalac dok ne dokaže suprotno i sveto u tzv. Pomorskoj zemlji.

6br. 60 • siječanj 2010DoprinosiOSNOVICE ZA DOPRINOSE POMORACA UMEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZA 2010. GODINUKalmeta za2010. povisioosnovice !Ministar B. Kalmeta je krajem 2009.godine počastio pomorce povećanjemosnovica za obvezne doprinose pomoracau međunarodnoj plovidbi. Da podsjetimo,SPH je prilikom donošenje socijalne reformetražio da se svi iznosi vezani za davanjapomoraca (obvezni doprinosi, porezi) dogovaraju,a ne da ih donosi ministar svojomnaredbom.Osnovice osiguranja su povećane unatočtome što je brodarstvo u krizi, što suvozarine niske, a brodovi vezuju što seizravno zrcali na pomorce koji ostaju bezposla (zamjenjuju ih jeftinije posade), duljeostaju kod kuće što znači da će ove godineteže ispuniti uvjet za oslobađanje plaćanjaporeza. (dp)Kategorija12345Radno mjestozapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednikosoblja, upravitelj osoblja u strojarniciprvi časnik palube, drugi časnik stroja,rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji),liječnik, zubar, časnik odgovoran za sigurnosnuzaštitu broda, časnik odgovoran za zaštituokolišadrugi časnik palube, zapovjednik jahte, trećičasnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje(direktori), frižiderist, operater postrojenja zaukapljivanje, zapovjednik plutajućeg objekta,zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta,operater dinamičke pozicije, upravitelj strojana jahtitreći časnik palube, časnik plovidbene stražena palubi, četvrti časnik stroja, radiočasnik,više hotelsko osoblje (časnici), više tehničkoosoblje (časnici), elektročasnik, elektroničar,časnik plovidbene straže u strojarniciviše hotelsko osoblje (niži časnici), višetehničko osoblje (niži časnici), električar,mehaničar, prvi kuhar, prvi konobar, vođapalube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki (pumpman),vozač na RO-RO brodovima, medicinskasestra, alatničar, dizaličar, bušač, ronilac,bravar, cjevar, variocosnovica2009 (kn)osnovica2010 (kn)35,5%6.935,00 7.173,00 2.546,415.115,00 5.290,00 1.877,953.865,00 3.997,00 1.418,943.580,00 3.702,00 1.314,213.355,00 3.470,00 1.231,85član plovidbene straže na palubi (kormilar),član plovidbene straže u strojarnici (mazač),hotelsko osoblje, tehničko osoblje63.125,00 3.232,00 1.147,367 drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.865,00 2.963,00 1.051,878vježbenik palube, vježbenik stroja, ostalivježbenici, mornar, čistač, mladić sobe, mladićkuhinje, pomoćnik električara, pomoćnikmehaničara, pomoćnik poslužitelja sisaljki(pumpman), pomoćno hotelsko osoblje,pomoćno tehničko osoblje2.611,00 2.700,60 958,71JadrolinijaAktivnosti u2010. godiniPovjerenik SPH uJadroliniji, DragomirMucić napisao je detaljniizvještaj o radu Jadrolinijeu prošloj godini, odnosnou razdoblju u kojem jepostao povjerenik Sindikatapomoraca Hrvatske u tombrodarskom divu, od kojegprenosimo najvažnije:Kroz proteklo vrijeme,uz stalni aktivni radpodružnice i održanih6 (šest) sjednicaPovjereništva, paralelno suse odvijale i radnje poduzimaneu cilju jačanja SPH udruštvu Jadrolinija, zaštitiprava radnika i pomoraca(dalje samo RiP) , prvenstvenomisleći na zaštituprava na rad RiP zaposlenihpo osnovi ugovora oradu na određeno vrijeme ipružanja informacija svimčlanovima.Jedan od najvećih problema,kako za agencije,tako i za brodove predstavljaradno vrijeme, te da bise to riješilo pokrenuta jeinicijativa za ponovno aktiviranjerada radne grupe,s cijem donošenja Odlukeo radnom vremenu, ali nena osnovama Prijedloga zaizmjenu Odluke o radnomvremenu donesene odstrane Uprave Jadrolinije.Na zajedničkim sastancimas kolegama iz NSPPBHi Predsjednikom UpraveJadrolinija, S. Lončarom,zaključeno je da se nastavis donošenjem Odlukeo radnom vremenu, uzprijedlog PredsjednikaUprave da se razmisli ovezivanju plaća pomoracaza zvanje, liniju i brod, teprimanju iste plaće kućii na brodu, s razlikompomorskog dodatka.Predloženo je da se odmahpristupi pilot-projektu najednom brodu u svakomplovnom području.Postojeći Ugovori o raduna određeno vrijeme,kojih ima među pomorcimapreko 500, a međuradnicima na kopnu oko170, odnosno od ukupnozaposlenih u Jadrolinijioko 65%, su, isto tako,veliki problem u Jadroliniji.Naime, odlukomVlade RH o smanjivanjubruto mase plaća za 10 % inačinom rješavanja toga odstrane Uprave Jadrolinije(za sada ne produžavanjeugovora o radu naodređeno vrijeme), vidljivoje kako će veći radnikaRiP ostati bez posla, uzdio radnika s umanjenimkoeficijentom. Na sjednicamaPovjereništvapodružnice SPH donesen jezaključak, koji je podržan ina 16. sjednici IO SPH, dase stane u zaštitu svih RiP,makar i sudskim putem,koji su dobili prekide Ugovorao radu na određenovrijeme u Jadroliniji,nevezano za njihov statusu članstvu SPH, s tim dase mora paziti na zakonskerokove podnošenja žalbena prekide radnog odnosa.U 2010. će se obaveznoinzistirati na nastavkuizrade NKU, tražećisastanak s ministromB. Kalmetom, kako biMMPI izvršilo pritisakna „male brodare“ nasudjelovanje u izradi NKU,da bi se izbjegla nelojalnakonkurencija. PredsjednikUprave Jadrolinije, nasastanku sa Sindikatima seje složio s našim stavovimai obećao prihvaćanjesvega što prihvate i „malibrodari“, uz opasku da ubudućim pregovorima nemoraju biti prisutni svi„mali brodari“.Okvirno KU za radnikena kopnu je izrađen iuručen Upravi Jadrolinijei kolegama iz NSPPBHs našom željom da istiprouče, u njega ugradesve što misle da je dobro ina kraju da ga zajedničkidonesemo kako bi oko500 radnika na kopnubilo kvalitetno zaštićeno usvojim pravima.Pri kraju je izradakriterija za utvrđivanjeminimalnog broja članovaposade broda u javnomobalnom pomorskomprometu u komercijalnojeksploataciji, od straneradne grupe čiji sastavnidio čine i predstavnici SPH.Zaključeno je da semoramo izboriti i u Zakono mirovinskom osiguranju,Pomorski zakonik i ZORubacili zvanje “pomorac”,pošto svima predstavljaveliki problem ne postojanjazanimanja pomorac,što se reflektira kroz razneprobleme s kojima sesusreću pomorci.I dalje ćemo inzistirati,kod VRH, na ponovnomuvođenju beneficiranogradnog staža za pomorcepo osnovi dostavljenog imelaborata.U ovim kriznim vremenimarecesije, iznos članarineza sve članove, koji plaćuprimaju u kunama prevelik,te je prihvaćeno na 6.sjednici SO SPH održanoj20. listopada 2009. da seisti smanji s 1 na 0,5 %bruto plaće s početkomprimjene od 01. 01. 2010.godine. •Priredila B. Manojlović

SPH:zabrinutzbog sporostiTijekom 2009. godine održana su dvasastanka u MMPI u svezi traženih promjenaPravilnika o zvanjima i svjedodžbamao osposobljenosti pomoraca. Ovdje seponajviše radilo o problematici u dijeluvezanom za stjecanje najviših zvanja upomorstvu, iako je taj dio ostavljan zakasnije rasprave i usaglašavanja, a rješavanasu samo pitanja vezana za primjedbe EMSAa(European Maritime Safety Agency).Da podsjetimo: s obzirom da veliki brojhrvatskih pomoraca ne može napredovati donajviših zvanja zbog toga što se za ta zvanjazahtjeva fakultetska naobrazba pokrenutaje inicijativa (s više strana) da se dodatnomfleksibilizacijom naobrazbe časničkog kadrakoji imaju dugogodišnju praksu omogućistjecanje najviših zvanja.SPH je u svom prijedlogu zahtijevao dačasnici s dužim stažom plovidbe (npr. 3-5godina, iako to još nije definirano) mogu, uzdodatnu naobrazbu i polaganje određenihispita, doći do najviših zvanja što je poznatapraksa i u drugim europskim zemljama.Pomorski fakulteti u Hrvatskoj imajuzadatak da odrede potrebnu razinu (brojsati, predmeti) edukacije. Takva edukacijaodvijala bi se isključivo u okviru fakulteta,pa bi se položeni ispiti priznavali za eventualnodaljnje školovanje.SPH zahtjeva da se takav sustav obrazovanjaprilagodi pomorcima:- da se broj sati svede na razumnu mjeru,- da svi pomorci imaju jednaka prava imogućnosti, da pomorci mogu (s obziromna smjene i boravak na brodu) predavanjaslušati i ispite polagati na bilo kojempomorskom fakultetu u RH, i- da takva naobrazba bude cijenovno urangu drugih europskih zemalja.Prema najavama, prvi ovogodišnjisastanak radne grupe koja pripremaprijedloge, očekuje se najranije u veljači,pa SPH izražava zabrinutost sporošću, jerukoliko se nastavi ovakvim tempom novinačin naobrazbe za najviša zvanja neće moćistartati na vrijeme, u najboljem slučaju, prijeslijedeće godine. (bb i dp)Šibenskaplovidba –mrtvo slovona papiruU utorak 20. listopada 2009. godine uturističkom kompleksu Solaris kraj Šibenikaodržana je konferencija za novinare Sindikatapomoraca Hrvatske na kojoj je Milko Kronja,bivši povjerenik SPH za “Slobodnu plovidbu”iz Šibenika objavio vijest o sporazumuJadranske banke Šibenik i bivših zaposlenika“Slobodne plovidbe” prema kojoj će bankaotkupiti tražbine bivših radnika, njih 58koji imaju pravo potraživanja jer su na danproglašenja stečaja bili još u radnom odnosusa SP. Sporazum je formuliran tako da će imPodsjetnikRok do 2011. godineMinistarstvo mora, prometa i infrastruktureuputilo je u procedure Pravilnik oizmjenama i dopunama Pravilnika ozvanjima i svjedodžbama o osposobljenostipomoraca, a isti se donosi u ciljuproduženja roka u kojem su pomorcidužni zamijeniti svoje svjedodžbe oospobobljenosti koje su, sukladno ranijempropisu, izdavane s neograničenimrokom trajanja.Prema prijedlogu novog Pravilnika, krajnjirok za zamjenu svjedodžbi o osposobljenostibiti će 1. lipnja 2011. godine.Zamjena svjedodžbiObavještavamo Vas da Sukladnoizmjenama i dopunama Pravilnika ozvanjima i svjedodžbama o osposobljenostipomoraca (Narodne Novinebroj 62/2009), pomorci koji su do 6.lipnja 2009. godine odnosno stupanjana snagu izmjena i dopuna Pravilnikastekli:• Svjedodžbu o dopunskoj osposobljenostiza temeljnu sigurnost na brodu• Svjedodžbu o osposobljenosti za članaposade koji čini dio plovidbene straže• Svjedodžbu o osposobljenosti za članaposade koji čini dio plovidbene straže ustrojarnici• Svjedodžbu o osposobljenosti za upravljanjegašenjem požara• Svjedodžbu o osnovnoj osposobljenostiza rad na tankerima• Svjedodžbu o osposobljenosti zarukovanje brodicom za spašavanjei spasilačkom brodicom osim brzespasilačke brodice• Svjedodžbu o osposobljenosti za rukovanjebrzom spasilačkom brodicom• Svjedodžbu o osposobljenosti zapružanje medicinske prve pomoći• Svjedodžbu o osposobljenosti za rad sopasnim teretimamoraju zamijeniti iste u roku od 5 godinaod dana izdavanja, a najkasnije do 06.lipnja 2010. godine bez uvjeta. Pomorcikoji ne zamijene svjedodžbe u roku moratće ponovno odslušati program izobrazbe ipolagati ispit.Osposobljenost zapružanje medicinskeskrbi na broduPodsjećamo pomorce da SukladnoPravilniku o zvanjima i svjedodžbama oosposobljenosti pomoraca, pomorci kojisu do dana stupanja na snagu navedenogPravilnika stekli svjedodžbu o osposobljenostiza pružanje medicinske skrbi nabrodu mogu zamijeniti iste najkasnije do25. svibnja 2012. godine.do konca listopada biti isplaćene zaostale (zakonski minimalne ) plaće i otpremnine uiznosu od 1 517 000 kuna a ukoliko bankauspije naplatiti još nešto u daljnjem tijekustečajnog postupka, obvezuje se isplatitiradnicima još 50 % od tog eventualnognaplaćenog dodatnog iznosa. Inače, ukupnapriznata potraživanja radnika iznose 6 799000 kuna. Uz Kronju javnosti su se obratiliSvjedodžba ima valjanost za razdobljeod pet godina od dana izdavanja. Nakonistjeka propisanog roka svjedodžba će semoći zamijeniti isključivo uz potvrdnicuo izobrazbi.Podsjetnik za vježbenikePodsjećamo da Sukladno Pravilniku ozvanjima i svjedodžbama o osposobljenostipomoraca, vježbenik palube ili strojadužan je prije početka vježbeničke službeovjeriti obrazac vježbeničkog dnevnikau nadležnoj lučkoj kapetaniji. Također sudužni tijekom vježbeničke službe slijeditipropisani program izobrazbe na brodu,pod nadzorom i uz praćenje od straneosposobljenog i ovlaštenog časnikana takvom brodu te voditi vježbeničkidnevnik na hrvatskom ili engleskomjeziku sukladno obrascima propisanimu Prilozima E i F koji su sastavni dio ovogPravilnika.Časnik od 20 godina!Smatralo se da je prošlo vrijeme kada suse svjedodžbe mogle dobiti kupovinom.Sjećamo se slučaja gen. tajnika ITF-aDavida Cockrofta koji je dokazao da se bezdana plovidbe može dobiti svjedodžbaprvog časnika 2001. godine ili slučajadvadesetgodišnjeg pomorca koji je imaosvjedodžbu prvog časnika stroja.Sredinom prošle godine ciparski PSC jeotkrio da od 24 zapovjednika, prvih časnikapalube i stroja na šest brodova samočetvorica imaju valjane svjedodžbe!Još je sramnija bila činjenica da je većinatih pomoraca imala zakonite svjedodžbekoje je izdala državna administracija koja jepotpuno zanemarila svoja temeljne obvezeiz “svete” knjige međunarodnog prava, UNConvention on the Law of the Sea.Tužna je bila i činjenica da su časnici PSCkoji su razgovarali s mladim časnikom,s osnovnim obrazovanjem koji je posjedovaosvjedodžbu za drugog strojara uzpomoć prevoditelja, jer nije znao ni riječiengleskog, na pitanje što će biti s njegovompomoračkom karijerom ako ne bude mogaoploviti kao časnik. Odgovor je bio: imamobitelj koju moram prehraniti i ostati ću nabrodu i raditi kao mazač! (dp)br. 60 • siječanj 20107i Vladimir Svalina, predsjednik SPH, BrankoBerlan, tajnik SPH i Nikša Ninić, jedan odbivših zaposlenika te šibenske kompanije.Brodarska kompanija koja je desetljećimabila zaštitni znak grada Šibenika, ali i izvorprihoda za sam grad i širu okolicu, već desetgodina je u procesu stečaja.Sudbina “Slobodne plovidbe” je odlistopada 1998. do službenog proglašenjastečaja, godinu dana kasnije, bila prepuštenapolitičkoj volji šačice ljudi koji su “bez pardona”odlučili šibensku kompaniju, već ondana početku propasti, svojevoljno “pogurnuti”i ubrzati taj proces. Prethodno Prethodnonajavi o prvom prosvjedu SPH u Šibeniku kojije održan 13. travnja 1999. godine, osnovanaje nova tvrtka “Šibenska plovidba”, ali samona papiru. No, unatoč javno izrečenimobećanjima iz Zagreba i napravljenim elaboratimaisplativosti kupnje 5 do 8 rabljenihbrodova, državne garancije nisu stizale.“Šibenik je ostao bez svoje 50-godišnje tradicije, aljudi bez dostojanstva. Sa čime smo zaslužili takavtretman?”, završio je konferenciju Nikša Ninić.Tekst i slika: B. ManojlovićZa većusuradnjutransportnihsindikata uHrvatskojU Zagrebu je na inicijativu SPH 15. prosinca2009. godine održana sjednica NKOHTS (predstavnici transportnih sindikataiz Hrvatske koji su članovi ITF-a odnosnoETF-a (Sindikat strojovođa Hrvatske,Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikatslužbi kontrole leta, Sindikat lučkih radnikaHrvatske), odnosno sindikati koji su odaslalimolbu za prijem ( Sindikat prometnikavlakova Hrvatske). Sastanak je organizirannakon što je SPH izašao iz članstva SSSH, azaključeno je da se s tim sindikatima nastavisuradnja s ciljem otvaranja dijaloga okopodizanja razine suradnje odnosno da sedogovori prijedlog rada za 2010. godinu.Suradnja među transportnim sindikatimaformalno je započela 1998. godine ustanovljavanjemNacionalnog koordinacijskogodbora hrvatskih transportnih sindikata,a aktivnost odbora doživjela je svoj vrhunac2001. godine kada je zajednički organiziranPrvi kongres ETF-a u Zagrebu, a usklopu priprema za sudjelovanje na Trećemkongresu ETF-a prošle godine zajednički supodnijeli kongresnu rezoluciju pod nazivom“Socijalni dijalog i prava radnika” koja je,nakon predstavljanja, prihvaćena od delegatakongresa.Na sjednici u Zagrebu je zaključeno dase odbor treba izboriti da osigura mjesto zasvog predstavnika u Gospodarsko-socijalnomvijeću (GSV), da se zajednički snažnijenastupa prema Vladi RH i MMPI okopraćenja završnih pregovora oko Poglavlja14- Transport u procesu pristupanja EU. Dokonca siječnja 2010. godine izraditi će setekst Statuta odnosno prijedlog aktivnosti u2010. godini. (dp)

8br. 60 • siječanj 20109U 2012. godini Kyoto protokoliz 1997. godine za sprječavanjeklimatskih promjena i globalnogzagrijavanja koji je stupiona snagu u listopadu 2004. godineprestaje važiti. Njime suse trebale emisije stakleničkihplinova do 2012. godine smanjitiza 5 posto ispod razine iz1990. godine. No, Protokol nisuprihvatili SAD i Australija.Zbog toga je na klimatskojkonferenciji koja je održanau Copenhagenu u prosincuprošle godine u s svakomslučaju trebalo donijeti bilokakav završni dokument.Jedan od najznačajnijih faktora kojiutječu na klimatske promjene usvakom su slučaju ispušni plinovi dizelskihmotora. Ispušni plinovi s brodova smatrajuse značajnim izvorom onečišćenjazraka, jer u njima ima 18-30 % dušikovihoksida (NO X) i 9 % sumpornih oksida(SO X) koji se smatraju onečišćivačima.Ostali sastojci-onečišćivači su ugljičnimonoksid (CO), ugljikovodici (HC) iugljični dioksid (CO 2). Prema nekimistraživanjima 15 velikih brodova emitiraistu količinu sumpornog oksida kao sviautomobili zajedno ! U 2010. godini, kažuzaštitnici okoliša, oko 4 % onečišćenjazraka potjecati će iz ispušnih plinovabrodova. Ako je točan podatak da svjetskimmorima plovi oko 90.000 brodova odkojih je 90 % pogonjeno dizelskim motorimakoji su pouzdani, efikasni, laki zaodržavanje, ali teško da mogu udovoljiti izahtjevima za što nižom emisijom štetnihplinova.Zašto brodski motorionečišćujuKako bi se postigla što veća efikasnostbrodskih dizelskih motora, skraćuje sevrijeme izgaranja goriva u cilindru, pase motoru s duljim stapajem povećavakompresijski omjer.To dovodi do izgaranjagoriva u cilindru pri višim temperaturama,što uzrokuje pojavu štetnih plinova.Sumpor je jedan od sastojaka gorivasporohodnih dizelskih motora, a smanjenjeudjela sumpora u gorivu poskupljuje njegovuproizvodnju i time povisuje njegovucijenu. Srednjehodni dizelski motori, kao iplinske turbine, koriste kvalitetnija goriva,pa time smanjuju onečišćenje, ali imaju imanji stupanj iskoristivosti.Ovakva ograničenja visoke iskoristivostii povećanih ekoloških zahtjeva otvarajupotrebu za razvojem novih pogonskihpostrojenja: putnički i ro-ro brodovi sveTema broja4 posto svih klimatskih promjenauzrokuju brodovi !više koriste prihvatljiviji elektromotornipogon, radi se na razvoju nove generacijeplinskih turbina, a iznimka nisu višekombinirani pogonski sustavi.U brodarstvu je sva pozornost prebačenana smanjenje dušikovih oksida (NO X).Smanjenje NO X-a može se izvršiti na triosnovna načina: obradu prije uporabegoriva, unutarnje ili primarne metode isekundarne metode.Obrada prije uporabe goriva temelji sena smanjivanju dušika u gorivu (denitracija),ali još nema u uporabi praktičnemetode.Unutarnje ili primarne metode mijenjajukonfiguraciju samog motora i djelujuizravno na proces izgaranja. Stvarnosmanjenje ovisi o tipu motora i metodismanjivanja (10-50%).Modifikacija procesa izgaranja možese izvršiti na više načina: smanjenjemtlaka izgaranja čime se smanjuje skoktemperature i zastupljenost NO X(tametoda povećava potrošnju goriva); drugaje metoda prilagodba sapnice rasprskača.Tvrtka MAN B&W je uvela rasprskačkliznog tipa koji smanjuje količinu ugljikovodikai krutih čestica za 30 % i smanjujepotrošnju goriva (samo za motores više od 600 mm promjera cilindra).Promjenom osobina uštrcavanja gorivamože se birati između ekonomičnosti iliniske emisije NO X-a. Može se koristiti iuštrcavanjem vode ili vlaženjem – vodase dodaje u komoru izgaranja odvojenimsapnicama (smanjuje se NO Xza motor naMDO gorivo za 50-60 %). Još jedan jenačin ubacivanjem vode u prostor izgaranjavlaženjem ispirnog zraka ( smanjenjei do 50 % NO X-a, ali nedostatak je velikapotrošnja vode).Sekundarne metode podrazumijevajusmanjenje emisije bez promjene konstrukcijemotora (selektivno katalitičkosmanjenje NO X-a – do 95 % uz dodatakamonijaka ili uree u ispušni plin prijeulaska u katalitički pretvarač). Ta metodaje trenutno najdjelotvornija i zadovoljavanajstrože zahtjeve za plovidbu morem.No, svaka metoda nosi sobom kompromise:smanjuje se emisija NO X-a povećavase potrošnja goriva odnosno emisija nekihdrugih štetnih plinova.SAD prednjačePrema izvješću Irene Blooming, glasnogovorniceeuropske udruge Seas at Risk,gorivo koje se koristi za pogon tankera ikontejnerskih brodova ima visoki sadržajsumpora pa je stoga jeftiniji u odnosuprema gorivu koje se koristi za pogon vozilana kopnu.-Brod kroz ispušne plinove izbacije oko50 puta više sumpora od cestovnog tegljačapo metričkoj toni prevezenog tereta, ističeBlooming.Povećanje trgovinske razmjene izmeđuSAD i Kine posljedično povećava brojbrodova koji plove Tihim oceanom i stvaravelike probleme zaštiti okolišu. Uz to da bise zadržala razina ekonomskog rasta u Kini,ITF – zaštitnik sigurnog ičistog transportaInternational Transport Worker’s Federationprometnuo se u zaštitnika sigurnogi čistog javnog transporta na posebnomseminaru za delegate na Konferenciji oklimatskim promjenama koja je održana uCopenhagenu 15. prosinca.Seminar je bio posvećen ulozi čistih,zelenih poslova u smanjenju emisija, borbiprotiv klimatskih promjena i osiguranjusigurnije i svjetlije budućnosti.Generalni tajnik ITF-a, David Cockroft jetom prilikom izjavio da je transport globalnifenomen koji zahtjeva globalno zakonodavstvo,globalnu suradnju i globalnutehnologiju kako bi se ostvarila stvarnaodrživost za ljude i robu u putovanjima kojemoraju napraviti.On je naglasio da jeftini, nereguliranitransport “ne znači samo smanjenje plaćai trošak rada, već i oštećivanje okolišaodnosno stvaranje rizika kako za putniketako i za radnike.”-Pronalaženje boljih rješenja u poštivanjuokoliša počinje s nalaženjem rješenjakoja poštuju onoga tko u transportu radi iputuje, zaključio je Cockroft.Kada je UN-ova konferencija počela,međunarodna udruga brodara (InternationalChamber of Shipping-ICS) je objavilada snažno podupire globalne mjere koje ćese prihvatiti u Copenhagenu za smanjenjeemisija ugljičnog dioksida u brodarstvu.- Najdjelotvorniji način smanjenjaugljičnog dioksida s brodova znači zakonferenciju u Copenhagenu da daMeđunarodnoj pomorskoj organizaciji(agenciji UN-a) mandat da finalizira sveobuhvatanpaket tehničkih i ekonomskihmjera koji je već razvijen, stav je ICS-a.EU je zatražila dogovor u Copenhagenuza plan smanjenja emisija u globalnompomorskom sektoru za 20 posto od 2005. do2020. godine.Unutrašnja plovidba - 30 %Bez obzira na summit u Copenhagenu oklimatskim promjenama, Inland NavigationEurope, European Barge Union i EuropeanSkippers Organisation su se dogovorili daznatno smanje emisiju ugljičnog dioksida:“To je jedino što mi možemo učinitida učinimo svijet boljim za življenje zasadašnje i buduće generacije.Unutrašnja plovidba je najveći prijateljokoliša u transportu (3,5 puta manjeugljičnog dioksida po toni/kilometru uusporedbi s cestovnim prijevozom), ali tonije sve, ova grana transporta je smanjilapotrošnju goriva od 1990. godine do danasza 15 posto.kupuju se velike količine žita i rudače kojese prijevoze brodovima, a broj putovanja,prema realnim procjenama, će nastavitirasti.Inače, ispitivanja utjecaja ispušnih plinovas brodova na onečišćenje zraka počeloje 1992. godine u Kanadi na brodu “Griffin”,a kasnije se proširilo na 15 trgovačkihbrodova koji su plovili kanadskim vodama.Rezultati su predstavljeni u studenom 1996.godine u IMO-u. Podaci su iskorišteni dase potkrijepi odluka o donošenju zakonskihakata i pravila o onečišćenju zraka kao iza potkrijepu tvrdnje da su brodski ispusigeneratori onečišćenja.SAD prednjače u donošenju zakonskihakata za sprječavanje onečišćenja zrakas brodova, pa su nedavno donijeti standardiza motore i goriva za brodove kojiviju američku zastavu koji će smanjitionečišćenje i uštedjeti preko sto bilijunadolara zdravstvu za liječenje bolesti koje sejavljaju kao posljedica onečišćenja zraka.Cilj je da se do 2030. godine smanjigodišnja emisija dušičnog oksida (NO X) svelikih tankera, teretnih brodova i brodovaza krstarenje za oko 1,2 milijuna tona. Kadase standardi budu u potpunosti primjenjivaliemisija NO X-a će se smanjiti za čak 80posto u odnosu na današnje stanje. Iznijetje i podatak da će primjena tih standarda u2030. godini smanjiti broj preranih smrtnihslučajeva između 12 i 31.000 te da će seuštedjeti čak 1,4 milijuna radnih dana.Međunarodna pomorska organizacija(IMO) će ove godine u ožujku objavitizajedničku američko-kanadsku zonu, ukojoj će se neumoljivo provoditi strogistandardi u pogledu čistoće ispušnihplinova za velike brodove pod stranim iameričkom zastavom koji će ploviti timpodručjem.Što s Hrvatskom ?U travnju 2005. godine hrvatska jeVlada donijela Uredbu o potvrđivanjuProtokola iz 1997. godine naMeđunarodnu konvenciju o sprječavanjuonečišćenja s brodova, 1973. kako jepreinačena Protokol iz 1978. godine.Konvencija o sprječavanju onečišćenjamora s brodova, 1973. kako je preinačenaProtokolom 1978. (MARPOL 73/78)stupila je na snagu 2. listopada 1983.Republika Hrvatska je stranka Konvencije,temeljem notifikacije o sukcesiji od8. listopada 1991. godine. Konvenciju jeratificiralo, prihvatilo ili joj je pristupilo130 država. Konvencija ima pet prilogakoji uređuju: Prilog 1. sprječavanjeonečišćenja uljem - stupio na snagu02.10. 1983.; Prilog 2. sprječavanjeonečišćenja štetnim tekućim tvarimakoje se prevoze u razlivenom stanju -stupio na snagu 06.04.1987.; Prilog 3.sprječavanje onečišćenja štetnim tvarimakoje se prevoze morem u upakiranomobliku - stupio na snagu 01.07.1992.;Prilog 4. sprječavanje onečišćenjasanitarnim otpadnim vodama s brodova- stupio na snagu 27.09.2003. i Prilog5. sprječavanje onečišćenja smećem sbrodova- stupio na snagu 31.12.1998.Protokolom iz 1997. godine naMeđunarodnu Konvenciju o sprječavanjuonečišćenja s brodova, kako je preinačenaProtokolom 1978. (MARPOL 73/78)koji je stupio na snagu 19. svibnja 2005.godine, uvoden je Prilog 6. kojim seuređuje sprječavanje onečišćenja zrakaod brodova.Sprječavanje onečišćavanja zrakaobuhvaća: nadzor nad ispuštanjemdušikovih oksida (NO X) u ispušnimplinovima diesel motora snage iznad 130kW; nadzor nad ispuštanjem tvari kojeuništavaju ozon; nadzor nad ispuštanjemsumpornih oksida (SO X) u ispušnimplinovima diezelskih motora; nadzornad ispuštanjem hlapljivih organskihspojeva s tankera i nadzor rada brodskihspaljivača.I na kraju, zaštita morskog okoliša odonečišćenja iz zraka je novijeg doba,nema međunarodnih ni regionalnihugovora koji su samo posvećeni zaštitimora od onečišćenja iz zraka. Zbog togapravila za sprječavanje onečišćenja izzraka nalazimo u konvencijama kojese bave nadziranjem i sprječavanjememisija u atmosferu i konvencijama oonečišćenjima s brodova i iz kopnenihizvora.U Rio de Janeiru je 1992. godine donijetaKonvencija UN-a o promjeni klime.U njezinoj primjeni države su obveznesurađivati u izradi nacionalnih i regionalnihprograma mjera za ublažavanjeklimatskih promjena kontrolom emisijaplinova koji pridonose globalnomporastu temperature, a nisu obuhvaćeniMontrealskim protokolom. Uz Konvencijudonijet je i Protokol u Kyotu 1997.godine.S primjenom tog protokola se zakasnilo,jer njime predviđene mjere nisudostatne s obzirom na to da je sve višeznakova globalnog zatopljenja.Summit u Copenhagenu usvojio jedokument nazvan Copenhagen Accord,usvojen konsenzusom male grupezemalja uključujući dva svjetska najvećaonečišćivača zraka – Kine i SAD. Sporazumje djelo Baracka Obame (zajednos predstavnicima Kine, Indije, Brazila iJužnoafričke Republike, uz konzultacijes predstavnicima Francuske, Njemačke iV. Britanije), a sporazumu su se protivileVenezuela, Bolivija, Ekvador i Kuba.Konferencija nije prihvatila taj sporazum,već je on “primljen na znanje”. Što toznači ? Pozitivno je da su po prvi putana istoj strani SAD, Kina i druge najrazvijenijezemlje u zajedničkom naporu dase smanji emisija plinova, a negativno jeda nema zajedničkog cilja za smanjenjeemisija do 2050. godine, i da je sporazumneodređen u svojim ciljevima. •(Korišteni podaci B. Milošević-Pujo, N.Jurjević: Onečišćenje mora iz zraka emisijomispušnih plinova)Priredio: D.Prestint

10br. 60 • siječanj 2010Dodjela Plavevrpce VjesnikanajhrabrijimaV. Glavočić prima Plavu vrpcu umjesto kap. J. BrajčićaSvečana dodjela prestižnih nagradaodržala se petog prosinca 2009.godine na trajektu “Zadar” privezanomu Zadru. Plavu vrpcu u pojedinačnojkonkurenciji dobio je dubrovački kapetanJurica Brajčić, a u momčadskoj je Plavuvrpcu dobila posada »Donata« Tankerskeplovidbe pod zapovjedništvom kapetanaTonija Dunatova.»Plava vrpca Vjesnika je nagrada kojase dodjeljuje najhrabrijima međunajhrabrijima za iznimne podvige uspašavanju ljudskih života na moru. Pouzoru na međunarodnu nagradu plavevrpce, Vjesnikov urednik Pomorskerubrike Ratko Zvrko prije 43 godineutemeljio je i našu nagradu na kojuje Vjesnik jako ponosan«, naglasio jeMarinko Bobanović, zamjenik glavnogurednika Vjesnika. »Toliko puno imapomorskih pothvata u Jadranu i nasvim morima svijeta da je zaista teškoizabrati najbolje i najpožrtvovnije«,istaknuo je Mate Botica, predsjednikOdbora za dodjelu nagrada.Nagradu je u ime kapetana Brajčićaprimio njegov kolega, voditelj ureda SPH ikapetan Vladimir Glavočić iz Dubrovnika, auručio ju je Bojan Divjak, direktor Narodnihnovina pressa i član Uprave. KapetanBrajčić je u to vrijeme bio na istoj ruti nakojoj je 30. studenoga 2008. spasio kruzer»Oceania Nautica« od napada somalskihgusara u vodama između Jemena i Somalije.Brajčić se satelitskom vezom zahvalionazočnima, istaknuvši: »Velika mi je častdobiti Plavu vrpcu. Ovo je i nagrada svimčasnicima i posadi koji su sa mnom bili nabrodu u trenutku napada gusara.«Milivoj Fučkar, predsjednik UpraveNarodnih novina je uručio Plavu vrpcu umomčadskoj konkurenciji Toniju Dunatovu,kapetanu »Donata«. Tanker »Donat«Tankerske plovidbe iz Zadra plovio jeAdenskim zaljevom 4. siječnja 2009, utrenutku kad ih je napala skupina pirata.Mlazom iz vodenih topova i vatrogasnihcijevi uspješno su odbili napad somalskihgusara i spasili brod. »Najvažnijaje priprema, jer nepripremljeni brodovinajlakši su plijen gusarima, a tamo su svigusari, pa i ribarski brodovi, i nije se lakoboriti protiv njih«, rekao je kapetan Dunatov.U radu ocjenjivačkog suda za dodjeluPlave vrpce Vjesnika sudjelovao je, u imeSPH, kap. Predrag Brazzoduro.Hrvati spasili18 brodolomacaPred dodjelu Plave vrpce Vjesnika uSU SPH u Rijeci pristigao je e-mail opothvatu posade “LNG Pioneer” (dužine277 metara) koja je pod zapovjedništvomNikole Brzice spasila 18 brodolomaca uIndijskom oceanu, na pola puta izmeđuŠri Lanke i Australije, oko 650 kilometaraod najbližeg kopna. Još devetoricuje iz mora izvukla posada broda “Kuamg”.“LNG Pioneer” je plovio iz Hazire (Indija)za australsku luku Dampier kada je dobiozahtjev australskih vlasti za pružanjepomoći brodu u nevolji. Ukrcavši svih 27brodolomaca, brod ih je, skrenuvši s kursa,sigurno iskrcao, nakon pružene topleodjeće, pića i hrane, na Božičnim otocima.Brod je u managementu MOLNG TransportEurope i vije zastavu Bahama.Zapovjednik i posada su početkom ovegodine dobili pismo zahvale AustraliaBorder Patrol.KriminalizacijaOsiguranjepomoracaČlanovi Središnjeg odboraraspravljali su o prijedloguosiguranja pomoraca –članova SPH od kažnjavanja,na prijedlog P. Brazzodura.Nakon slučaja Marka Pola,gdje smo bili sudionicijavnog linča od stranemedija na pomorce i to utrenutku kada im nije biladokazana krivnja, podržanje prijedlog uz nadu da ćeovakvih slučajeva biti maloili da ih možda neće niti biti.nakon rasprave donesene susljedeće odluke:Da se nakon upravneistrage objavi i prihvatiplaćanje kazne za prekršajepomorca do najvećegiznosa od 20.000,00 kuna.Da je pomorac član SPHsa redovito plaćenomčlanarinom od najmanje 5godina.Da pomorac u svojojodbrani od samog početkaistražnog postupka (pomroskeistrage) do kraja upravnogpostupka mora angažiratiSPH, ovlastiti predstavnikaSPH.Da je pomorac dužan osobnopodmiriti iznos ukolikoje kazna veća od 20.000,00kuna.UkratkoSO SPH donio je odlukuda članarina SPH pomoracai ostalih radnika-članovaSPH koji plaću primaju ukunama iznosi 0,5 posto odbruto plaće (dosad 1 %). Ovavisina članarine primjenjujese do trenutka ukidanjatzv. kriznog poreza.SO SPH donio je odlukuda vježbenici na brodu kaoi radnici pripravnici kojisu pristupili SPH plaćajujedinstvenu članarinu od 20kuna mjesečno.SO SPH donio je odlukuda, u slučaju kada SPHpo prvi put pokreće svojeaktivnosti u nekoj kompanijite učlanjuje nove članoveu toj kompaniji, članarinaza prvu godinu iznosi 30kuna mjesečno.SO SPH donio je odlukuda studenti i đaci kojisu odlučili pristupitiSPH plaćaju jedinstvenučlanarinu od deset kunamjesečno dok su u tomstatusu.20 = 60U 2010. godini Sindikat pomoraca Hrvatske obilježava 20.obljetnicu svog postojanja koja će se obilježiti uglavnom radno– organizacijom okruglih stolova i konferencija o problemimakoji tište pomorce i ostale zaposleniku u pomorskoj privredi.Tako je već u siječnju planirano održavanje okruglog stola natemu Mirenja u pomorskim sporovima u Splitu, a u travnjuće se organizirati Međunarodna (Italija, Slovenija, Crna Gora,Albanija) konferencija o provođenju FOC kampanje u Hrvatskojodnosno u Jadranu. Na proljeće će se organizirati i međ. konferencijao kriminalizaciji pomoraca te okrugli stol o sigurnostiplovidbe na Jadranu.Istovremeno je pred Vama i 60. broj Pomorskog vjesnika štoznači da je, u prosjeku, Pomorski vjesnik tiskan triput na godinu.Međutim, valja imati na umu da je prvih godina Pomorskivjesnik (u starom formatu) tiskan svega jednom na godinu.Blue Line Ltd tražisuglasnostAgencija za obalni linijski putnički promet dobila je zahtjev zadavanje suglasnosti plovidbenog reda za novonabavljeni trajekttvrtke Blue Line Ltd (Split, odnosno druge hrvatske luke – talijanske/jadranskeluke). Predstavnik SPH u UV agencije V. Svalina jeupozorio da SPH više godina upozorava da ovaj, po svemu sudeći,hrvatski brodar djeluje na tržištu pod dampiškim uvjetima sbrodovima koji su upisani pod zastavom pogodnosti Paname štopodrazumijeva angažman jeftinije posade drugih nacionalnostii angažman dijela hrvatske posade (časnika) prema uvjetimameđunarodne plovidbe prema Pomorskom zakoniku, što se nemože primijeniti za jadransku kabotažu.Predstavnik SPH je istaknuo da će problem dodatno eskaliratiukoliko se donese odluka o ukidanju linija prema talijanskimlukama koje sada održava Jadrolinija, koja zapošljava isključivohrvatske pomorce prema postojećem Pomorskom zakoniku iNacionalnom kolektivnom ugovoru te da će SPH pozvati kolegeiz drugih sindikata i sindikata lučkih radnika ( uključujući i ones druge strane Jadrana) da iskoriste sve zakonske mogućnostii poduzmu industrijske akcije kako bi se spriječio takav razvojdogađaja.(dp)

. 60 • siječanj 201011Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranjuUtjecaj naobveznaosiguranja uHrvatskojPrema Ustavu RH“međunarodni ugovorikoji su sklopljeni i potvrđeniu skladu s Ustavom i objavljeni,a koji su na snazi, čine diounutarnjeg pravnog poretkaRH, a po pravnoj snazi suiznad zakona.”To znači da u slučajukolizije između odredbemeđunarodnog ugovorai zakonske odredbe kojauređuje isti pravni odnos ilisituaciju, u praksi se primjenjujuodredbe međunarodnogugovora.Obvezu na osiguranjeprema mjestu radasadržavaju svi međ. ugovorio soc. osiguranju (mogućaje i obveza prema mjestuprebivališta). U slučaju RH,svi ugovori sadržavaju obvezuna osiguranje u državi u kojojse obavlja rad ili djelatnosti,što znači obveznost na osiguranje(mirovinsko, zdravstvenoi dr.) u državi rada.U pravilu nije moguće bitizaposlen i u državi rada bitiosiguran samo na zdravstveno,a u državi podrijetla ostatiosiguranim na mirovinskoosiguranje. Posljedica obvezeosiguranja u jednoj državije isključivanje iz obveze naosiguranje u drugoj državi.Time se izbjegava plaćanjedvostrukog doprinosa povodomiste činjenice rada.No, postoje i izuzeća. Npr.posada broda (izričito senavodi) je obvezna na osiguranjeprema zakonodavstvudržave pod čijom zastavombrod plovi. Hrvatsko zakonodavstvoima posebne odredbeo obveznom osiguranjučlanova posade broda (čl.16 st. 1 ZOMO i čl. 128. i129. Pomorskog zakonikao prijavi i odjavi, osnovici iUgovori o socijalnom osiguranju koji su u primjeniDržavaZdravstvenoosiguranjeMirovinskoosiguranjeOzljede naradu i prof.bolestiobvezi plaćanja doprinosa naobvezna osiguranja članovaposade broda). Valja napomenutii da se ovo izuzećeodnosi ne samo na članoveposade brodova u riječnojplovidbi. U izuzeća spadaju izaposleni u utovaru i istovarubroda, uključujući tu i zaposlenena popravku i nadzorubroda, koji su obvezni naosiguranje prema propisimadržave ugovornice u kojoj jeluka u kojoj se nalazi brod.Primjena ovih dvostranihmeđudržavnih ugovora ne bismjela biti i povod za izbjegavanjeplaćanja doprinosa zazdravstveno i mirovinskoosiguranje (često pitanjepomoraca da li trebajuplaćati obvezna osiguranja),jer ta obveza važi uvijek ujednoj od ugovornih strana.(dp)NezaposlenostObiteljskadavanjaAUSTRALIJA - + - - -AUSTRIJA + + + + -BELGIJA + + + + +BiH + + + + -BUGARSKA + + + + -ČEŠKA + + + + +DANSKA + + + - +FRANCUSKA + + + - +ITALIJA + + + + +JUGOSLAVIJA + + + + -KANADA - + - - -QUEBEC - + - - -LUKSEMBURG + + + + +MAĐARSKA + + + + -MAKEDONIJA + + + + +NIZOZEMSKA + + + + +NORVEŠKA + + + + +NJEMAČKA + + + + -RUMUNJSKA + - - - -POLJSKA + + + - +SLOVAČKA + + + + +SLOVENIJA + + + + -ŠVEDSKA + + + - +ŠVICARSKA + + + - +TURSKA + + + + -VELIKABRITANIJA + + + + +Pregled ugovora o izbjegavanjudvostrukog oporezivanja u Rep.HrvatskojDržavaALBANIJAAUSTRIJABELGIJABJELARUSBiHBUGARSKACRNA GORAČEŠKAČILEDANSKAESTONIJAFINSKAFRANCUSKAGRČKAIRANIRSKAITALIJAIZRAELJORDANJUŽNOAFRIČKAREP.KANADAKINAKOREJALATVIJALITVAMAĐARSKAMAKEDONIJAMALEZIJAMALTAMAURICIJUSMOLDOVANIZOZEMSKANORVEŠKANJEMAČKAPOLJSKARUMUNJSKARUSKA FED.SAN MARINOSLOVAČKASLOVENIJASRBIJAŠPANJOLSKAŠVEDSKAŠVICARSKATURSKAUJEDINJENOKRALJEVSTVO V.BRITANIJE I S.IRSKEUKRAJINAPredmet ugovoraDOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAKDOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINADOHODAKDOHODAK I IMOVINADOHODAK I IMOVINAVladaHrvatskaratificiralaKonvencijuo radupomoracaPredsjednik RH Stjepan Mesić je 28. listopadaproglasio Zakon o potvrđivanju Konvencijeo radu pomoraca iz 2006. godinekoji je Hrvatski sabor donio na sjednici 23.listopada 2009. godine. Treba naglasiti daova Konvencija obvezuje samo one članiceMeđunarodne organizacije rada čije je ratifikacijeregistrirao glavni ravnatelj, da ovaKonvencija stupa na snagu 12 mjeseci oddatuma registriranja ratifikacija najmanje30 članica s ukupnim učešćem u svjetskojbruto tonaži brodova od najmanje 33%te da ova Konvencija stupa na snagu zabilo koju članicu 12 mjeseci od datumaregistriranja njezine ratifikacije.2010.godinaraspisivanjekoncesijaPrema najavama iz MMPI u 2010. godini pripremitiće se i raspisati natječaj za sve linije(trajektne i brodske putničke) koji bi trebaodovoljno dugo biti otvoren da se do konca2011. godine zaključe ugovori s brodarima suključenim žalbenim rokovima. S obzirom naraspisivanje natječaja za novi način funkcioniranjajavnog linijskog pomorskog prometaMMPI je mišljenja da je potrebno vrlo brzo zasvaku liniju izraditi poseban elaborat. Kakose navodi Europska komisija ne bi utjecalau hrvatskom javnom linijskom pomorskomprometu do istjeka zaključenih ugovorabrodara za obavljanje ove djelatnosti, a nakonistjeka tih ugovora na natječaje za obnovuugovora o dodjeli koncesija mogli bi se javiti idrugi brodari iz EU.(dp)ObavijeststudentimaSPH obavještava studente koji su primalistipendije od MMPI, a ne mogu dobitiukrcaj za obavljanje vježbeničkog stažada (prema odgovoru mr.sc. Siniše Prnjaka,dipl. iur, višeg pravnog savjetnika uMMPI) se trebaju obratiti Mare Nostrum,Udruzi hrvatskih poslodavaca-brodara umeđunarodnoj plovidbi (Av. V. Holjevca20, Zagreb) i Split Ship Managementu (zaCROSMA- Udruga hrvatskih poduzetnika upomorskom poslovanju, Boktuljin put bb,Split). Ukoliko navedene Udruge potvrdeda brodari nisu u mogućnosti studentaukrcati na brod, isti nije dužan vratitistipendiju, jer se nije mogao ukrcati zbogobjektivnih razloga, a ne svojom krivnom.

12Odluka općinskog suda u Kopenhagenu,kojom je odbačen zahtjevčetvorice pomoraca koji su proveli 83 danazatočeništvu, nakon otmice broda DANICAWHITE, mogao bi biti presedan s nesagledivimnegativnim posljedicama za pomorce,ali i za brodare.Brod su oteli pirati 1. lipnja 2007. godine uzobale Somalije. Četvorica pomoraca tužilisu kompaniju, vlasnika broda H.Folmerpotražujući naknadu za štete koje su imnastale, a koje uključuju osobne povrede,izgubljenu zaradu i naknadu ukradenihstvari. Potražuju ukupno 253.000 US$naknade.Pomorci tvrde da se radi o nemarukompanije koja je promjenila cilj putovanjai uputila brod uz obalu Somalije, a da nijesavjetovala siguran kurs kroz opasnopodručje. Zapovjednik nije postavio stražui plovio je 140 milja od obale, ignorirajućisavjetovanih najmanje 200 nautičkih milja(u to doba). Na brod koji vozi brzinom od 6 čvorova ičija se glavna paluba nalazi samo 1,5 metaraiznad vodene linije, pirati su se ukrcali ada ih nitko nije opazio. U tužbi je istaknutoi to da zapovjednik nije uključio alarm.Prema tužbi brod je predstavljao, kako ističutužitelji „otvoreni poziv piratima da sepopnu“. Iako je u svojoj odluci sud utvrdiokrivicu zapovjednika i odgovornost brodaraza radnje zapovjednika, iako se zapovjednikne nalazi među četvoricom tužitelja, sud jepresudio u korist brodovlasnika H Folmera,jer tužitelji nisu dokazali da je nemartuženika, direktno uzrokovao otmicu brodaod strane pirata.Pomorci su uložili žalbu višem sudu uDanskoj, nadajući se da će ovakav neprihvatljivstav suda biti promjenjen. Raspravase očekuje tek za šest mjeseci.Zašto je to loše za pomorce i za brodare?PiratiPomorci su uskraćeni za naknadu ionda kada su potpuno bez svoje krivnje ivolje dovedeni u opasno područje i kadase kompanija odnosi neodgovorno i nepoštuje osnove sigurnosti uvjetovanei međunarodnim obveznim pravilimaSudska odluka kojaugrožava pomorce ibrodarebr. 60 • siječanj 2010(ISPS, ISM). U ovom je slučaju očigledno danisu imali izbora, jer je destinacija brodapromjenjena bez mogućnosti da posadaodustane od puta što je osnovno pravopomorca. Radi se o brodu koji ima minimalnibroj posade (bolje rečeno ispod minimumapotrebnog za područje plovidbe), kojimse onemogućuje dovoljno dobra straža zabrod koji je u potpunosti izložen po svojimmaritimnim karakteristikama (mala brzinai niski freebord) piratskom napadu.Iz svega je vidljivo da brodar nije poduzeoništa radi povećanja sigurnosti i pružanjaminimalne zaštite pomorcima, a očiglednonije ni mario o povećanim rizicima plovidbeu području u koje je poslao brod. U ovakvompostupku nije ni moguće dokazati, niti jepotrebno dokazivati NAMJERU brodara daizazove otmicu. Dokaz namjere bi vodio ukrivičnu odgovornost brodara. Ovdje je bilodovoljno dokazati da je nečinjenjem brodarizložio brod i posadu većem riziku od onogakojega bi imali da je postupao „pažnjomdobrog brodara“. Čak i da je poduzeo mjerekao što su: - omogućiti zamjenu pomorcimakoji ne žele ploviti u područje s povećanimrizikom; - odrediti prolaz uz Somalijskuobalu dalje od 400 Nm; - ukrcati dodatnibroj članova posade radi 24 satne straže snajmanje 2 lookouta; - zatražiti pratnju i/ilinadzor ratnih brodova u području plovidbe;- ograditi žicom brod da se oteža pristup napalubu; - uključiti vodene topove/pumpe;- podesiti alarma za automatsko alarmiranjei dr., njegova bi odgovornost za štetunastalu brodu i posadi bila neupitna, ali bimogla biti ograničena na ugovorenu naknadu.Brodari ovom presudom gube, jer će sepomorci morati prilagoditi ovakovim sudskimrješenjima, te će odustajati od plovidbeu opasna područja. To je dugoročno gledanopuno veći trošak od naknade koju je u ovomslučaju trebalo, po pravdi, isplatiti pomorcima.•Piše: Kap. P. BrazzoduroTajne mora, more tajniMobyPrince 6Uz to, te noći na sidrištu lukeLivorno navodno se nalazilai ribarica/brod za prijevozrashlađenog tereta ˝21 OktobaarII˝ u vlasništvu talijansko-somalsketvrtke koji će nekoliko godinakasnije biti u središtu istrage nakonubojstva novinarke Ilarie Alpikoja je ubijena dok je istraživalakrijumičarenje oružja i otrovnihotpada u Somaliju.Zaključak: trajekt se te večerinašao na krivom mjestu u potpunokrivo vrijeme. Pitanje je zbogčega su svi putnici pronađeni upramčanom salonu s pojasevima zaspašavanje i prtljagom kao da suspremni za iskrcavanje? Navodnoje zapovjednik Ugo Chessa (starimorski vuk koji je godinu danaodržavao liniju Livorno-Olbia, uprošlosti je bio zapovjednik jahte˝Nabila˝ u vlasništvu miljarderaKashoggija, slučajno je i to imepovezano sa sumnjivim poslovima utrgovini oružjem), iako je vidljivostdobra, odlučio vratiti se u luku.Putnici su obaviješteni i okupljeni uU istrazi je pronađenoda na pramčanim propelerimatrajekta imatragova eksploziva. I toviše vrsta eksploziva:pet od njih su ˝civilni˝,a dva su vojni koji sekoriste za rušenje. Svisu jake razorne moći,kako sami tako i uzajedničkoj smjesi.salonu gdje su nađeni mrtvi.Da li je rješenje tajne: trajektse vraćao u luku? Dok se trajektvraćao, barža, koja je gorjela,eksplodira oštećujući antene iinstrumente na trajektu. Trajektmijenja smjer da se ne sudari sbaržom, ali ne uspijeva izbjegnutiogroman tanker. Svi drugi brodovibježe, a nafta s tankera pali trajekt.Ometanje radio veza i radarana cijelom području onemogućujespasitelje da lociraju trajekt, a tuje i dim. Salon u kojem su putnicipuni se otrovnim plinovima dokputnici umiru očekujući pomoć.Na suđenju u studenom 1995.godine na optuženičkoj klupi sučetvorica: treći časnik palubetankera ˝Agip Abruzzo˝ ValentinoRolla optužen za višestruko ubojstvoi požar, Angelo Cedro, zamjeniklučkog kapetana i dežurni časnikLorenzo Checcacci optuženi sutakođer za višestruko ubojstvo, jernisu na vrijeme aktivirali spasitelje,a Gianluigi Spartano, običar ročnik,je optužen da nije proslijedio pozivza pomoć.Prvog studenog dvije godinekasnije sud odlučuje da nitko nijekriv. Odbijeno je i samooptuživanjevođe palube Cira di Laura koji jetvrdio da je on ˝oštetio˝ kormilarskiuređaj na podrtini ˝MobyPrincea˝ te tehničkog direktoraNavarme zaduženog za održavanjetrajekta Pasqualea D’ Orsija kojeg jeprozvao vođa palube ...Vraćamo se na noć desetogtravnja 1991. godine zbog jošnekih detalja: u 22.30 zapovjednikbroda „Efdim Junior“, brod kojisu unajmili Amerikanci za svojevojne potrebe, vjerojatno podgrčkom zastavom, piše u brodskomdnevniku da je dobio obavijest usudaru između nekog tankera itrajekta te da priprema brod zaudaljavanje iz sigurnosnih razloga.To čine i drugi brodovi (vojni)koji provode precizni sigurnosniprotokol, suprotan normalnimnautičkim pravilima koji propisujuda se svaki brod mora približitibrodu u nesreći kako bi pomogao.No, s obzirom na teret koji vozeshvatljiva je njihova žurba: morajuse što brže udaljiti od zone sudarazbog rizika za teret u njihovimskladištima. Između sebe ne komunicirajuradio vezama, vjerojatnoi zbog toga što se na brodovimanalaze posebni ljudi zaduženi zaveze (pripadnici vojske, mornariceili unajmljeni civili) koji odgovarajusamo Amerikancima, kojikoriste šifrirane poruke i koji su uvezi sa svojim terminalom putembaze Coltano. Protokol predviđada se ponovno sakupe u sigurnojzoni, koju osiguravaju Amerikanci.Dakle, nema lutanja i samostalnogdonošenja odluka – svi odlazesjeverno od Darsena Toscana, gdjese već nalaze brodovi za prijevozbarži i gdje je sigurnost na većojrazini nego na prethodnom sidrištu.Ti brodovi pružaju „sjenu“ (makari nenamjerno) i za još dva ili trimala broda koji, nakon što suse našli u zoni sudara, dolazećisa sjevera, uzimaju rutu premasjeveru (Darsena Calambrone-Tirrenia-Marina di Pisa). Njihslijedi, navodno, helikopter kojiće se spustiti nedaleko od Marinedi Pisa. Jedan od tih navodnihglisera ili većih gumenjaka s tričovjeka na palubi ostaje u zoni gdje„Moby Prince“ ploveći krmom radikoncentrične krugove. Spasiteljižure prema „Agip Abruzzu“ i jošne znaju za trajekt... „Therese“(postoji mogućnost da se radi oistome brodu koji je s hrvatskomposadom nedavno uhvaćen uPanami s drogom, ali u to doba sukrajinskom posadom) bježi s problemimana kormilarskom uređaju,teško manevrirajući i rizikujući dase i sama sudari s brodom „Nervi“...Naša istraživanja pokazuju da je„Nervi“ ustvari tanker koji će potonutis teretom melase i djelomičnohrvatskom posadom (stradaoupravitelj stroja) nekoliko godinakasnije pod imenom – „Kristal“ !nastavlja sePiše: D.Prestint

14Motorni tanker “ScottishBard” od 35.367 tona nosivosti,koji plovi pod zastavom otokaMan, a u vlasništvu je grčkekompanije Merchant MarineManagement na sidrišteluke Rijeka je stigao još petogožujka 2009. godine s 23člana posade iz Rusije, Indije,Bangladeša i Filipina. Prijetoga je, skoro dvije godine,bio angažiran na prijevozunaftnih derivata između lukaSredozemlja i Nigerije.Kada je brodu istekla klasa, poslan jena putovanje iz Lagosa u Rijeku ubalastu kako bi ovdje napravio neophodnepopravke. Iako je udaljenost od Nigerijedo Jadrana poprilična, u odluci Grkaima i dodatne logike, naime, brod jepod imenom “Tasman” izgrađen prije 19godina baš u pulskom Uljaniku. Nakondolaska na sidrište ispred Rijeke ništa seposebno nije događalo mjesecima, svedo 22. kolovoza, kada je brod konačnoušao u remontno brodogradilište ViktorLenac. Tu je ostao do 15. listopada iobavio neophodne radove kako bi mogaoprodužiti svjedodžbe. U svemu se vlasnicinisu previše žurili, pošto je u proteklomrazdoblju recesija dobrano pogodila tržištetekućih tereta. Isto tako, nisu naručilidokovanje u remontnom brodogradilištu,jer su namjeravali zatražiti od klasifikacijskogdruštva dozvolu da brod obavijoš jedno putovanje do Pireja, gdje suočigledno planirali odgađanje odlaskau dok sve dok se stanje na tržištu nepopravi. Međutim, to im nije dopušteno,i od tada, odnosno ponovnog dolaska naIz dnevnika ITF inspektoraSlučaj:sidrište Rijeka, počinju nevolje posade,koja je u međuvremenu prestala dobivatiplaće. Isplate su do kolovoza bile uredne,a nakon toga nisu dobili ni centa na svojebankovne račune, brodske zalihe hranesu sasvim okopnile, isto ako ne i gore jebilo sa pitkom vodom. Posebna priča jeto što je kompanija dopustila da zalihegoriva dođu skoro do nule, iako ga semaksimalno štedjelo, tako da pomorcinisu mogli niti pripremati hranu nitise normalno grijati niti osvijetliti brod.Stoga su zatražili žurnu pomoć ITF-a i 26.listopada je inspektor Milko Kronja stigaona brod kako bi utvrdio točno stanje iUnatoč problemima osmjeh na licu posade“Scottish Bard” usidren u Kvarnerskom zaljevu“Scottish Bard”probleme na brodu. Nakon sagledavanjasveukupne situacije, zaključeno je daje prioritet hitno nabaviti gorivo, bilopritiskom na kompaniju bilo alarmiranjemnadležnih osoba u MMPI, pošto brod bezpropisnog osvjetljenja predstavlja opasnostza plovidbu po noći. Uspjelo se nabaviti20 tona dizel goriva te su se zalihe hranei vode popunile tako da mogu potrajati dokonca studenoga. Brodovlasnik je i daljeinzistirao na odlasku broda u Pirej, te jeiznio plan da ga tamo otegli i zatim raspremi.Pošto je, i bez tih problema, tanker biopod sudskom zabranom isplovljenja zbogduga prema brodogradilištu, logično jebr. 60 • siječanj 2010bilo da se bar dio posade pokuša iskrcatii to prije svega oni pomorci kojima jeistekao ugovor. To se i uspjelo ostvariti, paje sedam indijskih pomoraca repatriranokućama te su im isplaćene zaostale plaće uiznosu od 30.000 američkih dolara. Nakontoga se pristupilo aktivnostima po pitanjurepatrijacije idućih nekoliko pomoraca,međutim problem je i u činjenici da nabrodu mora biti minimalni broj članovaposade previđen dokumentom o sigurnostiplovidbe, a to je u ovom slučaju 14.Manji broj je predviđen isključivo akobrod uđe u raspremu, a to se na sidrištunije moglo dopustiti. Stoga je bilo rješenjeili brod privezati opet u Lencu ili ishoditisve potrebne papire i platiti dugovanjakako bi se mogao otegliti do Pireja, aposada iskrcati, jer u tom slučaju nitkood sadašnjih pomoraca ne bi imao obvezuostati na tankeru. Kako se u trenutkudovršetka ovog teksta čini, brodovlasnik seipak odlučio za drugu soluciju i jedan odtamošnjih tegljača čeka nalog da isploviprema Rijeci. U svakom slučaju, posadaželjno iščekuje epilog događanja oko“Scottish Barda” i svoje teško zarađeneplaće iako sa brodom praktički nisu ploviliništa, osim onih par milja od sidrišta dobrodogradilišta pa opet nazad. Posla napalubi i u stroju ne manjka ni u tim okolnostima,a onih čuvenih sedam kora je unjihovom slučaju dobilo bar koju više.Iako je motorni tanker Scottish Bard ina početku 2010. godine još uvijek bio nasidrištu riječke luke, za pomorce koji suna njemu mjesecima bili u gorem položajunego da su na robiji, stigli su bolji dani. Udva navrata tijekom studenoga je repatriranoukupno 12 pomoraca, pretežnoFilipinaca. Dug im je isplaćen u potpunosti,ukupno 39.267 US$. Naposljetku su23. prosinca kući otputovali i dva Indijca,prvi časnik palube Kazi Abdul Kader tedrugi časnik stroja, Dayaram Ratawjiya.Njih dvojica su morali čekati dolazaksmjene zbog održavanja minimalnog brojačlanova posade na brodu. Ovim pomorcimaje također u potpunosti isplaćen dugkoji je do dana iskrcaja iznosio 32.415US$. Od stare posade je još ostao slučajzapovjednika, Alexandera Kobushkina, čijaje zamjena već trebala biti na brodu, ali jeu međuvremenu došlo do komplikacija, paće ukrajinski zapovjednik još neko vrijemeostati na brodu. Što se tiče samog broda,većina dugova prema hrvatskim vjerovnicimaje podmirena, te se očekuje konačnaodluka brodovlasnika o idućoj destinaciji,već prije je bilo najavljivano da će ga seotegliti u Pirej. •Ovdje je mogaobiti vaš oglas!Kontakt 051 325 344dprestint@sph.hrbmanojlovic@sph.hrPiše i snima: M. Kronja

. 60 • siječanj 201015Nove knjigeMornarskatrilogijaMornarska trilogija kap. d. pl. BrunaProface, književnika, novinara ipublicista sadrži dvije knjige putopisa:“Ploviti se ne mora” i “Pred morem siuvijek na početku” te knjigu reportaža“Galeb koji se smije” o istaknutim hrvatskimi stranim pomorcima te o nekim fatalnimdogađajima na moru. Svaka knjiga imaoko 270 novinskih kartica.Knjige “Ploviti se ne mora” i “Predmorem si uvijek na početku” su sabraniputopisi, kojima se autor desetljećimajavljao u medijima. U prvoj knjizi to suzapisi s Mediterana, Atlantika i Dunava,a u drugoj s Atlantika i Tihog oceana.Međutim, ovo putopisno štivo, kojeodražava suvremenu pomorsku misao,mnogo je slojevitije. Odgovara duhunašeg vremena, osmišljenog blagodatima,ali i nesavršenošću novih tehnologija nabrodovima.U prvoj knjizi “Ploviti se ne mora” prikupljenasu autorova rana pomoračka iskustvakao mladog časnika na brodu “Mornar”,protkana ironijskim viđenjem svijeta ilučkog polusvijeta. Ti zapisi dijelom izlazeiz okvira pitomog Mediterana i Dunavado obala hladnog Sjevera, a dijelom dozelenih rubova zapadne Afrike. Drugaknjiga “Pred morem si uvijek na početku”je nastala u nešto zrelijoj dobi na putuoko svijeta na stranome brodu “TropicalVeneer” pod liberijskom zastavom. Objeknjige imaju dvije razine pripovijedanja, štoje istaknuto različitim tiskarskim slogom.Putopisna proza s elementima popularnogviđenja navigacijskih pojedinosti tiskana jeu standardnom slogu, a humorne zgode inezgode po raznim lukama u kurzivu.Treća knjiga “Galeb koji se smije” jenajpretencioznija, što je i razumljivo, kadje riječ o trilogiji. Obuhvaća burno prošlostoljeće do naših dana u kojemu su sepogibelji mora znatno izmijenile, ali se nisusmanjile. Sadrži tekstove o nizu istaknutihhrvatskih pomoraca, naših suvremenika,i njihovoj pustolovnoj plovidbi u ratu i mirupreko Sedam mora, te o još neobjašnjenimbrodolomima. Pored toga i intervjue sdesetak zapovjednika, uglavnom školskihbrodova s kojima se autor družio kaodirektor splitske luke. Riječ je o zanimljivimpojedinostima o talijanskoj, kineskoj,portugalskoj, ruskoj, egipatskoj, danskoj,indijskoj, norveškoj, brazilskoj i mađarskojtrgovačkoj mornarici.Svaka knjiga ove autorske trilogijeposebna je cjelina s dodatnim proznimtekstom kao “knjiga u knjizi”. Prvi dodatak“Četiri milje na dan” govori o dramatičnomtegljenju jednog super-tankera prekoAtlantika kao najtežoj strani mornarskogkruhoborstva.U dodatku druge knjige, koji nosi naslov:“Pakleni otok sunca” opisano je još jednomornarsko iskušenje na brodu “Marystar”pod panamskom zastavom, sekvestriranomu mafijaškom gnijezdu Trapani na Siciliji.U treću knjigu uvršten je prozni dodatak“Don Kihoti oceana”, neobične zapisejedriličara-samotnjaka na putu oko svijeta.Autor je za ovu trilogiju dobio poticajMinistarstva kulture za 2008. godinu, ajedan od sponzora bio je i SPH. Knjige semogu preporučiti svim ljubiteljima morai brodova, te budućim naraštajima moreplovaca,koji se pripremaju za zahtjevnopomoračko zanimanje. •ImpressumPomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske,Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman CetinTisak: Novi List, Zvonimirova 20a,51 000 RijekaNaklada: 5.000Objavljeni članci ne moraju nužno održavatistav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uznadođenje izvora. Tekstovi, fotografije,diskete i CD se ne vraćaju.Kud ploviovaj brodprosincu je u Rijeci predstavljenaU najnovija knjiga riječkog novinarai publiciste Gradimira Radivojevića (ipočasnog člana SPH) “Kud plovi ovajbrod “ (Istinite slane priče). U 45 pričaautor spominje na desetine hrvatskihG. Radivojevićbrodova i pomoraca, njihove često nevjerojatnesudbine, (ne) poznate kapetane tedogađaje o kojima se dosad nije pisalo.Jedna od prešućenih povijesnih činjenicaje i prijevoz Židova hrvatskim brodovimapreko hrvatskih luka, prvenstveno Bakra,između 1946. i 1952. godine u njihovunovu domovinu (Izrael). Ta je temadesetljećima bila strogo čuvana tajna…Jedna od najtragičnijih događaja iz dobajedrenjaka je priča o barku “Stefano” kojije izgrađen u riječkom brodogradilištu J.Brazzodura: dio njegove posade (preživjelasu samo dvojica) pokušao je kanibalizmomizbjeći smrt u australskojpustinji, što je jedini takavslučaj u povijesti hrvatskogpomorstva…Tu su još priče o kap.Medaniću (kriv zasvjetskirat), posadi broda“Izabran”, životu kapetanaLovričevića, kapu AcuPaškvanu, kapetanu Veli s“Morske ruže”…Posljednje priče (Ništabolje ni u 21. stoljeću)odnose se na kap. Laptalai iskustvima hrvatskihpomoraca s piratskimnapadima.Knjigu je izdao Dušević& Kršovnik d.o.o. izRijeke, a ilustracije sudjelo riječkog slikara,pomorskog hiperrealisteNevenka Žunića. Međumnogobrojnim sponzorimakoji su pomogliu izdavanju ove knjigeje i Sindikat pomoracaHrvatske. (dp)

16br. 60 • siječanj 2010Tradicionalna pulena na pramcuSvečana galaZaplovila“Kraljica mora”Petog prosinca, u sklopuobilježavanja Dana pomoracais v. Nikole održano je svečanopredstavljanje novog školskogbroda Republike Hrvatske –“Kraljice mora”. Brod je izgrađenu velalučkom brodogradilištuMontmontaža-Greben, a riječje o motornom jedrenjaku tipaloger s dva jarbola dužine 35,širine 8,5 metara koji će moćiukrcati 28 učenika ili studenata,četiri nastavnika i sedam članovaposade. Brod ima 298 brt-a, arazvijati će brzinu od 6 odnosno 11čvorova ovisno o tome plovi li najedra ili motorom. Brod je opremljennajmodernijom opremom,a njegova vrijednost s dodatnimradovima iznosi oko 37 milijunakuna. Brod je radno porinut umore 13. studenog, a kuma brodaje predsjednica Vlade J. Kosor.Prilikom predstavljanja državnitajnik za more B. Bačić je istaknuokako je ovo prvi školski brodizrađen u Hrvatskoj koji ćeomogućiti da hrvatski pomorcisteknu takvo obrazovanje da i daljebudu među najcjenjenijim pomorcimau svijetu.Treba reći da je Vlada krajemsvibnja 2007. godine donijelazaključak kojim je prihvatilaprogram financiranja gradnje ikorištenja školskog broda zbog sveveće potrebe hrvatskih brodaraza časnicima koji se školuju upomorskim školama i fakultetima.Naručitelj broda bilo je MMPI,idejni projekt izradio je Brodarskiinstitut iz Zagreba po “željama”posebne radne grupe MMPI učijem je radu sudjelovao i kap. V.Glavočić iz SPH.Posljednji školski brod “VilaVelebita” izgrađen za potrebepomorskih škola uplovio je po prviput u Bakar (a planira se da će iprva destinacija novog školskogbroad biti Bakar) u listopadu1908. godine. Nakon potonuća togbroda u Drugom svjetskom ratuhrvatske pomorske škole i fakultetikao školske brodove koristili supreuređene ribarske brodove iliislužene putničke brodove. •Napisao i snimio:D.PrestintPremaPomorskomleksikonu:loger.Adresar1. Jedranjak s dva jarbola:sošnajedra i vrške;prečke.2. opalubljena nizozemskai njemačka ribarska jedrilica(Logger, Zeilloger);uspravnjapramčana statva, krmaeliptična;snast keča: gl. je sošnojedro, a krmeno trokutasto, kosnik(pomični) s 2 prečke (prečka,letnjača); duljina 22...29 m, širina5...6 m; 70...100 t.3. brod za obalnu plovidbu i ribarenjena engl. i franc. obalama;2-3 jarbola s oglavnim jedrima,kosnik (pomični) i prečke.4. Neworleanski loger,poluotvoreni ribarski čamac sušća Mississippija;oštra pramca,krma u obliku slova V, uvlačnakobilica;jarbol s oglavnim jedrom;duljina 12,3 m, širina 3,8 m,visina 1,45 m.SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hrURED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 ZadarTel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;ivica.jambrek@zd.t-com.hrURED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hrURED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@du.t-com.hr;vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.ukURED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.ukBrodsko zvono