29.01.2015 Views

Pomorski vjesnik broj 74. - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski vjesnik broj 74. - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski vjesnik broj 74. - Sindikat pomoraca Hrvatske

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Nezavisno glasilo<br />

<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

br. 74 ožujak 2013 godina 19<br />

Zajedno za bolju budućnost<br />

NE štednji!<br />

ZA radna mjesta<br />

mladih !<br />

Na poziv European Trade Union Confederation (ETUC) delagacija<br />

Sekcije mladih SPH je 14. ožujka sudjelovala na velikom<br />

prosvjedu u Bruxellesu ( Parc du Cinquantenaire)<br />

koji je održan pod motom Zajedno za bolju budućnost: NE<br />

štednji! ZA radna mjesta mladih!<br />

delegaciji su bili: Romano Perić,<br />

U Tonka Čupić, Antonio Matković, Ivan<br />

Juričević, Klaudia Brdarić, Neven Melvan i<br />

Danilo Prestint.<br />

ETUC je oglasio uzbunu: treba napraviti<br />

dodatne napore da se smanji nezaposlenost<br />

i nesigurnost mladih, jer oni trebaju jamstva<br />

da će budućnost biti bolja, kvalitetne<br />

poslove, solidarnost među generacijama,<br />

a socijalni partneri moraju odigrati svoju<br />

ulogu u tom procesu.<br />

Zatraženo je da se jamči brza integracija<br />

mladih na tržište radne snage osiguravanjem<br />

mreže škola, preuzimanjem obveza<br />

vlada da jamče pristup kvalitetnim treninzima<br />

za sve i jamstvo stvaranja kvalitetnih<br />

poslova za mlade. Za sve te inicijative traži<br />

se da budu financirane iz European Social<br />

Funda.<br />

Očito je da se štednom neće postići boljitak,<br />

jer štednja vodi ekonomiju u recesiju<br />

koja prisiljava najranjivije stanovnike na<br />

siromaštvo. Samo promjena ekonomskog i<br />

političkog sustava može povećati zaposlenost.<br />

Prema objavljenim podacima iz kraja<br />

prosinca čak 5,7 milijuna mladih ispod 25<br />

godina nije bilo zaposleno u EU, a kada<br />

su zaposleni imaju „atipične ugovore“. Ti<br />

su poslovi nesigurni, loše plaćeni i daju<br />

nikakve ili male prilike za treninge.<br />

Prosvjed je organiziran u trenutku kada<br />

se u Bruxellesu održavala sjednica Europskog<br />

vijeća, a sudjelovali su sindikalisti iz<br />

Belgije, Francuske, Njemačke, Portugala,<br />

Španjolske, Slovenije, Poljske,<br />

Grčke (...) u zajedničkom slanju<br />

poruke da se konačno ...<br />

> str.2<br />

Zatražena<br />

ostavka ministra<br />

- ministar odbio<br />

Neposredan povod zahtjevu bio je<br />

razgovor ministra u Novom listu u<br />

kojem je izjavio da „Nažalost to znači da<br />

beneficiranog staža za pomorce nema,<br />

niti će ga biti uskoro.“ što je izazvalo<br />

uzbunu među pomorcima te izjava u<br />

svezi <strong>pomoraca</strong> zaposlenih u Jadroliniji:<br />

„ Kad je riječ o <strong>broj</strong>u <strong>pomoraca</strong> mislim da<br />

on ne bi trebao biti upitan, da ga neće biti<br />

potrebno drastičnije smanjivati.“<br />

> str.3<br />

Iz dnevnika ITF inspektora<br />

Akcije duž cijele<br />

Jadranske obale<br />

> str.6-7<br />

Nepoznata povijest<br />

Petrarca –<br />

stradalo 15<br />

članova posade<br />

iz Istre<br />

Gotovo redovito se zanemaruju stradavanja<br />

<strong>pomoraca</strong> iz naših krajeva na brodovima pod<br />

drugim zastavama. Nastojimo izvući iz zaborava<br />

priče tih <strong>pomoraca</strong>. Zračni napad na<br />

Crotone u južnoj Italiji 13. veljače ...<br />

> str.14<br />

Zdravlje<br />

Pomorci ili<br />

astronauti<br />

> str.8-9


2<br />

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr<br />

Uvodnik<br />

Prema najavama u SPH dolazi<br />

do pomlađivanja: neki su<br />

otišli u mirovinu, a zamijenili<br />

su ih mlađi. Tako je u Rijeci<br />

došla Jana Kanadić za tajnicu,<br />

u Dubrovniku je novi ITF inspektor<br />

Romano Perić, a u uredu u<br />

Splitu je Neven Melvan. Ovih<br />

dana doći će i novi voditelj<br />

ureda u Zadru. Uz to Branko<br />

Berlan sprema se na odlazak u<br />

London gdjeće preuzeti novu<br />

funkciju- predstavnika ITF-a u<br />

IMO-u.<br />

U ovom razdoblju ministar je<br />

pokazao da ne zna što govori,<br />

SPH je odmah zatražio ostavku<br />

koja je odbijena...<br />

Oko izmjena i dopuna<br />

Pomorskog zakonika – ništa<br />

novoga. Zajednički prijedlozi<br />

SPH, Udruge brodara i MPPI su<br />

odbila druga dva ministartva.<br />

Prema tome: nastavlja se opće<br />

nerazmijevanje politike. Nema<br />

niti njihovih alternativnih<br />

prijedloga, a niti – komunikacije.<br />

Nula bodova...<br />

Aktivirana Sekcija mladih<br />

SPH bila je na prosvjedima u<br />

Bruxellesu, bili su zapaženi i<br />

medijski popraćeni u Hrvatskoj.<br />

Dugi put i vremenske neprilike<br />

nisu ih pokolebale. Na mladima<br />

svijet ostaje...<br />

Nastavljamo i seriju napisa<br />

o zdravlju i zaštiti zdravlja<br />

<strong>pomoraca</strong>: ovoga puta o novim<br />

inicijativama. Usput: kada bi se<br />

primjenjivali sadašnji propisi<br />

o zdravstvenim pregledima<br />

<strong>pomoraca</strong> onako kako bi trebalo,<br />

rezultat bi bio porazan...<br />

Bilježimo i nestanak hrvatskog<br />

zapovjednika u Indijskom<br />

oceanu (tanker Asian Progress<br />

IV japanskog brodara Mitsui) te<br />

pretjerana mjera određivanja<br />

pritvora za sirijskog zapovjednika<br />

u Rijeci na čijem je brodu<br />

stradao lučki radnik. Srećom,<br />

pritvor je trajao samo 24 sata,<br />

jer je brodar promptno izdao<br />

novčano jamstvo. Naravno, SPH<br />

se oglasio...<br />

Bilježimo i pojačanu aktivnost<br />

oko kolektivnih ugovora<br />

hrvatskih <strong>pomoraca</strong> kako kod<br />

domaćih brodara tako i kod<br />

posrednika i njihovih principala.<br />

Ideja vodilja je: kolektivni<br />

ugovori za hrvatske pomorce,<br />

bolji uvjeti života i rada te<br />

– stvaranje uvjeta za ukrcaj<br />

vježbenika.<br />

U novoj rubrici Nepoznata<br />

povijest ekskluzivno pišemo<br />

o nepoznatim stradavanjima<br />

<strong>pomoraca</strong> iz Dalmacije,<br />

Primorja i Istre koji su plovili<br />

na brodovima pod talijanskom<br />

zastavom. Ovoga puta<br />

pišemo o torpediranju broda<br />

Petrarca, a neposredan povod<br />

je bilo proglašenje kap. Denisa<br />

Bonette zapovjednikom godine<br />

kompanije Mitsui: u razgovoru<br />

smo saznali da ne zna sudbinu<br />

svog djeda koji je stradao u<br />

Drugom svjetskom ratu. Otkrili<br />

smo da je stradao na brodu<br />

Petrarca!<br />

Romano Perić: tražimo radna mjesta za vježbenike<br />

Klaudia Brdarić: država malo toga čini<br />

promijeni smjer.<br />

Delegacija SPH bila je jedina<br />

iz <strong>Hrvatske</strong> i jedina koja je sudjelovala<br />

iz zemlje koja još nije članica EU<br />

tako da su Romano Perić i Klaudia<br />

Brdarić dali najprije izjave za HRT<br />

(dopisnik Željko Korpar) i Hrvatski<br />

radio (dopisnica Vera Tomašek), a<br />

kasnije iz Al-Jazeeri.<br />

Prilog iz Bruxellesa emitiran<br />

je u središnjem dnevniku u<br />

sklopu izvješća posjete državne<br />

delegacije na čelu s premijerom Z.<br />

Milanovićem.<br />

Romano Perić je istakao problem<br />

mladih vježbenika koji ne mogu<br />

započeti pomoračku karijeru jer ne<br />

mogu odraditi obavezan vježbenički<br />

jednogodišnji staž na brodovima<br />

hrvatskih brodara, pa traže svoje<br />

mjesto na brodovima europskih i<br />

svjetskih brodara.<br />

- SPH je preuzeo odgovornost i želju<br />

da se tim mladima pomogne u početku<br />

njhove karijere, jer radnih mjesta<br />

ima - vlada manjak časnika, ahrvatski<br />

časnici su traženi, istaknuo je R. Perić.<br />

- Nemamo podršku hrvatske Vlade,<br />

pa smo se pridružili prosvjedima<br />

europskih sindikata u pritisku na EU,<br />

rekla je Klaudia Brdarić.<br />

Pod pritiskom prosvjeda sindikata<br />

Europsko vijeće je odučilo odvojiti<br />

šest milijardi eura za zapošljavanje<br />

mladih, a dio tih sredstava moći će<br />

koristiti i Hrvatska.<br />

Treba reći da je delegacija Sekcije<br />

mladih SPH do Bruxellesa putovala<br />

kombijem (ukupno su prešli preko<br />

2.600 kilometara pod snježnim<br />

uvjetima), a da je i za vrijeme prosvjeda<br />

povremeno padao gusti snijeg<br />

uz temperaturu ispod nule.<br />

Tom prilikom je snimljen i videomaterijal<br />

koji će biti objavljen u<br />

video-vijestima SPH. •(dp)<br />

Unatoč snijegu – uspješno sudjelovanje


. 74 • ožujak 2013<br />

3<br />

Zatražena<br />

ostavka ministra<br />

- ministar odbio<br />

Neposredan povod zahtjevu<br />

bio je razgovor ministra u<br />

Novom listu u kojem je izjavio<br />

da „Nažalost to znači da beneficiranog<br />

staža za pomorce nema, niti<br />

će ga biti uskoro.“ što je izazvalo<br />

uzbunu među pomorcima te<br />

izjava u svezi <strong>pomoraca</strong> zaposlenih<br />

u Jadroliniji: „ Kad je riječ o<br />

<strong>broj</strong>u <strong>pomoraca</strong> mislim da on ne bi<br />

trebao biti upitan, da ga neće biti<br />

potrebno drastičnije smanjivati.“<br />

- Beneficirani radni staž postoji i<br />

pomorci za njega plaćaju obvezan<br />

doprinos, ali to ministar<br />

ne zna. Izmjenama Pomorskog<br />

zakonika željeli smo ispraviti neke<br />

nedostatke, što nije prihvaćeno.<br />

Tražili smo da se prijedlog izmjena<br />

povuče iz procedure kad smo vidjeli<br />

da se odustalo od svega što smo<br />

dogovorili (MPPI, SPH i Udruga<br />

brodara), ali odgovor nismo dobili.<br />

Ministar također pogrešno govori o<br />

Predrag Brazzoduro<br />

nekom višku ljudi u Jadroliniji, jer<br />

očito ne zna kako nedostaje ljudi,<br />

pa su za ovu sezonu potrebna još<br />

143 pomorca te dodatni <strong>broj</strong> ljudi<br />

na kopnu. Nema komunikacije<br />

između SPH i ministra, a očito je<br />

loša i komunikacija između ministra<br />

i njegovih pomoćnika koji bi<br />

mu trebali objasniti da u Jadroliniji<br />

nema viška, već manjka djelatnika,<br />

izjavio je P. Brazzoduro.<br />

Odgovor MPPI objavljen je u<br />

Slobodnoj Dalmaciji (!): „Ministarstvo<br />

pomorstva i prometa<br />

prihvatilo je sugestije <strong>Sindikat</strong>a<br />

<strong>pomoraca</strong>, ali su iz drugih<br />

nadležnih ministarstava, onih<br />

rada i financija poručili kako u<br />

državnom proračunu nema novca<br />

za plaćanje dodatnih beneficija za<br />

pomorce“. Uz to demantiraju se<br />

navodi <strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> da je<br />

ministar tvrdio kako u aktualnom<br />

Glavni tajnik SPH Predrag<br />

Brazzoduro je 25. ožujka<br />

zatražio ostavku ministra<br />

Siniše Hajdaša Dončića zog<br />

očigledne neinformiranosti<br />

i nepoznavanja odredbi<br />

Pomorskog zakonika.<br />

zakonu ne postoji beneficirani<br />

staž za pomorce, kao i da nikada<br />

nije ustvrdio kako u Jadroliniji<br />

postoji višak zaposlenih <strong>pomoraca</strong>.<br />

Napomenuto je da Siniša<br />

Hajdaš Dončić neće podnijeti<br />

ostavku.<br />

Očito je da bi ministar trebao<br />

podnijeti ostavku, jer je odbačen<br />

prijedlog izmjena i dopuna<br />

Pomorskog zakonika koji se<br />

odnosi na subvencije brodarima i<br />

pomorcima. Da podsjetimo: radi<br />

se o zajedničkom prijedlogu resornog<br />

ministarstva (MPPI), Udruge<br />

brodara Mare Nostrum i SPH<br />

koji je u skladu sa sugestijama<br />

EU, a prema kojem bi se olakšala<br />

konkuretnost brodara putem tzv.<br />

tonnage tax (povoljniji sustav<br />

oporezivanja vezan za tonažu<br />

broda) dok bi beneficije prema<br />

pomorcima bile ukidanje poreza<br />

na zaradu u međunarodnoj<br />

plovidbi i smanjenje davanja<br />

za socijalni paket. Takve mjere<br />

provode države EU da bi vlastitim<br />

pomorcima osigurale konkurentnost<br />

na međunarodnom tržištu.<br />

- Oko 17 tusuća hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> plovi u međunarodnoj<br />

plovidbi, a njih samo pet tisuća<br />

plovi kod domaćih brodara-<br />

pomorce moramo učiniti<br />

konkurentnima na stranom<br />

tržištu, jer nisu stvoreni uvjeti za<br />

zapošljavanje na domaćem, rekao<br />

je P. Brazzoduro.<br />

Činjenica je da su predstavnici<br />

ministarstva rada i financija došli<br />

na dogovor s predstavnicima SPH<br />

i Udruge brodara, ali sa stavom<br />

da ne prihvaćaju niti jedan<br />

prijedlog i da – nemaju mandat<br />

da raspravljaju o bilo kakvom<br />

drugom prijedlogu!<br />

Kako dio prijedloga izmjena<br />

i dopuna Pomorskog zakonika<br />

sadrži izmjene sukladno zahtjevima<br />

Konvencije o radu <strong>pomoraca</strong>,<br />

2006, koje zahtjevaju tripartitno<br />

usuglašavanje, SPH je prisiljen<br />

zatražiti mišljenje Međunarodne<br />

organizacije rada (posebno o<br />

pravu ministra da uređuje primjenu<br />

Konvencije).<br />

U međuvremenu je o izmjenama<br />

o dopunama Pomorskog zakonika<br />

rapsravljao saborski odbor za<br />

zakonodavstvo, a i Vlada je dala<br />

nekoliko amandmana. • (dp)<br />

Obvezni<br />

doprinosi<br />

Nema<br />

smanjenja!<br />

Kako smo objavili u Pomorskom<br />

<strong>vjesnik</strong>u br. 73, SPH je<br />

predložio smanjenje iznosa<br />

obveznih doprinosa zbog krize<br />

na svjetskom brodarskom<br />

tržištu, pada vozarina, ali i<br />

smanjenja plaća pomorcima.<br />

Ministar nije prihvatio<br />

obrazloženje tako da je na snazi<br />

odluka koja je objavljena kao<br />

prijedlog:<br />

za prvu kategoriju - 3.124,40;<br />

za drugu kategoriju - 2.303,95;<br />

za treću kategoriju - 1.740,95;<br />

za četvrtu kategoriju - 1.612,25;<br />

za petu kategoriju - 1.511,25;<br />

za šestu kategoriju - 1.407,70;<br />

za sedmu kategoriju - 1.290,25<br />

i za osmu kategoriju (jedina<br />

koja se povećala) - 1.197,00<br />

kuna.<br />

EU ante portas<br />

Što čeka hrvatske pomorce <br />

Uklanjanjem posljednjih<br />

prepreka (Slovenija) Hrvatska<br />

će ovoga ljeta ući u EU – a<br />

to znači da će se hrvatskim<br />

pomorcima unekoliko izmijeniti<br />

status: naime početi<br />

će se primjenjivati direktiva<br />

883/04 koja regulira pitanja<br />

socijalnog osiguranja unutar<br />

EU.<br />

Osnovna postavka te direktive<br />

je da se socijalna davanja<br />

plaćaju sukladno mjestu (državi)<br />

u kojem osoba obavlja svoj posao<br />

(bez obzira na sjedište poslodavca).<br />

Npr. ukoliko osoba radi u<br />

Njemačkoj obavezna je plaćati socijalna<br />

davanja u toj državi prema<br />

njezinim zakonima do povratka u<br />

matičnu državu.<br />

Time se mijenja status hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> koji plove na brodovima<br />

pod zastavama država članica EU,<br />

tako da hrvatski pomorci odlaze iz<br />

hrvatskog sustava (mirovinskog,<br />

zdravstvenog), smanjuje se prihod<br />

državnog proračuna i povećavaju<br />

troškovi rada za strane poslodavce<br />

(i/ili pomorca)- što znači<br />

da će vjerojatno izgubiti radno<br />

mjesto. Prema podacima SPH to će<br />

zahvatiti oko 2.500 <strong>pomoraca</strong>.<br />

Cilj SPH je da se zadrže trenutni<br />

uvjeti zaposlenja i ostanak u<br />

hrvatskom socijalnom sustavu<br />

uz nastavak plaćanja socijalnih<br />

davanja u državni proračun kao i<br />

do sada.<br />

Da se to ostvari postoje dva<br />

rješenja: bilateralni ugovor sa<br />

svakom od zemalja članica EU koje<br />

zapošljavaju hrvatske pomorce<br />

uz uspostavljanje procedure (vrlo<br />

dugotrajan proces iz iskustva s<br />

Norveškom, upitna suradnja, problemi<br />

u budućnosti kod izračuna<br />

mirovina....).<br />

Direktiva omogućava iznimku za<br />

pomorce –pomorci koji plove na<br />

brodovima pod zastavom zemalja<br />

članica EU mogu plaćati socijalna<br />

davanja u zemlji u kojoj su<br />

rezidenti, ali samo u slučaju da im<br />

se poslodavac nalazi u istoj zemlji.<br />

Ova iznimka omogućava hrvatskim<br />

pomorcima da ostanu konkurentni<br />

na međunarodnom tržištu rada<br />

s obzirom da je hrvatski socijalni<br />

sustav za pomorce uvjerljivo<br />

najpovoljniji (barem što se iznosa<br />

plaćanja tiče) od EU.<br />

Hrvatska pravna regulativa<br />

omogućava takvo rješenje, npr. u<br />

Pomorskom zakoniku je utvrđeno<br />

da je pomorac obveznik plaćanja<br />

poreza na dohodak te doprinosa<br />

(zdravstveo, mirovinsko, tzv. beneficirani<br />

staž) u skladu s propisima<br />

RH, a poslodavac nije obvezan<br />

obračunavati ni plaćati iste.<br />

Dakle, da bi ostvarili zadani cilj<br />

potrebno je da poslodavac pomorcima<br />

bude hrvatska pravna osoba<br />

koja nema obavezu obračunavanja<br />

ni plaćanja predujma poreza<br />

na dohodak te obveznih doprinosa<br />

za mirovinsko i zdravstveno<br />

osiguranje ( a kako je u zakonima<br />

i utvrđeno), već za rad pomorcima<br />

isplaćuje bruto plaću u skladu s<br />

ugovorom o radu. Hrvatski poslodavac<br />

svoje zaposlenike (pomorce)<br />

šalje na rad na brodove u<br />

međunarodnoj plovidbi, a u skladu<br />

s ugovorom koji ima s inozemnim<br />

brodovlasnikom, te za svoj rad<br />

naplaćuje naknadu (koja uključuje<br />

i plaću isplaćenu pomorcu).<br />

Na ovaj način svi su na dobitkupomorci<br />

zadržavaju radna mjesta,<br />

brodovlasniku se ne povećavaju<br />

troškovi rada, a hrvatska država<br />

zadržava prihod državnog<br />

proračuna. • (dp)<br />

Sudbine<br />

U raljama<br />

Schengena<br />

(2)<br />

Priča objavljena u Pomorskom<br />

<strong>vjesnik</strong>u br. 69 dobila je ovih<br />

dana epilog: SPH je dobio mail od<br />

Sonje Lovrek Velkov iz hrvatskog<br />

veleposlanstva u Rimu u kojem<br />

navodi: - Nećete vjerovati, danas<br />

(14/3) dobila sam fax informaciju da<br />

je istekla zabrana ulaska u Schengen<br />

9/3/2012 (!) te da ista nije bila<br />

produživana. Fax sam dobila nakon<br />

što sam neki dan po četvrti puta<br />

od prošle godine (ožujak) poslala<br />

požurnicu da mi se dostave navadene<br />

informacije...<br />

Na dokumentu Questure di<br />

Savona (14/3, urgente) koji je<br />

poslan veleposlanstvu u Rimu,<br />

dužnosnik (nečtkog potpisa) piše da<br />

je postupak prema strancu istekao<br />

9/3/2012 i da nije produžen!<br />

A sve je počelo u siječnju 1996.<br />

Godine kada je hrvatskom pomorcu<br />

navadena Questura izrekla mjeru<br />

izgona s naredbom napuštanja<br />

nacionalnog teritorija u roku od<br />

deset dana jer je povrijedio talijanski<br />

zakon o imigraciji – nije imao<br />

dozvolu za boravak dok je plovio na<br />

brodu pod talijanskom zastavom.<br />

Nakon toga pomorac je nastavio<br />

ploviti, a mjera mu je produžavanja<br />

svaki put kada bi pokušao prijeći<br />

granicu, a u razdoblju kada je mjera<br />

istekla prema rješenju.<br />

U međuvremenu je pomorac, da<br />

bi preživio, ukrcan na hrvatski brod,<br />

ali je izbjegavao odlaziti na ukrcaj<br />

preko schengenskog teritorija.<br />

O brzini dostave rješenja talijanske<br />

administracije o prestanku mjere<br />

(puna godina dana) – nemamo<br />

komentara! • (dp)


4<br />

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr<br />

Središnji odbor SPH<br />

Jana Kanadić, Predrag Brazzoduro i Ivica Grga<br />

sredstva odnosno pokroviteljstva<br />

- Da se napravi internetska<br />

stranica Plava vrpca Vjesnika<br />

prvenstveno kao dioslužbene<br />

stranice SPH, a kad se prikupe<br />

sredstva i kao samostalnog<br />

projekta<br />

- Da se prihvate ponuđeni<br />

materijali koji se nalaze u<br />

Pomorskoj školi Bakar, te da se<br />

zatraže i materijali u posjedu<br />

Vjesnika i napravi stalni postav<br />

izložbe posvećene Plavoj vrpci<br />

Vjesnika, a povremeno i izložbe<br />

duž Jadrana<br />

- Da se nastavi s razgovorima<br />

oko organiziranja tradicionalne<br />

dodjele pod pokroviteljstvom<br />

Primorsko – goranske županije,<br />

koje podrazumjeva umanjenje<br />

financijske izloženosti SPH<br />

- Započeti razgovore s gradom<br />

o dodjeli prostora koji bi bio<br />

uredom SPH i prostorom stalne<br />

izložbe Plave vrpce Vjesnika<br />

Nakon rasprave o primjeni<br />

Konvencije o radu <strong>pomoraca</strong><br />

koja stupa na snagu u kolovozu<br />

ove godine, uz prihvaćanje<br />

predloženih zaključaka, dodano<br />

je i jednoglasno prihvaćeno,<br />

da treba uključiti MPPI u rad<br />

predstavnika malih brodar te<br />

podsjetiti MPPI na zaključke<br />

okruglog stola održanog u Opatiji<br />

u listopadu. Potrebno je također<br />

provjeriti interes zapovjednika i<br />

časnika kako o potrebi educiranja<br />

o MLC 2006 i pregledima brodova<br />

sukladno zahtjevima konvencije,<br />

tako u prvom redu domaćih<br />

brodara a potom posrednika u<br />

zapošljavanju naših <strong>pomoraca</strong>.<br />

Prihvaćen je i prijedlog da SPH<br />

medu đacima i studentima <strong>Pomorski</strong>h<br />

fakulteta rade na prezentaciji<br />

i upoznavanju istih s izmjenama i<br />

dopunama zakona o Konvenciji o<br />

radu <strong>pomoraca</strong> 2006.<br />

Organizirana je tombola, a u<br />

mogućnosti dobitka nagrade<br />

sudjelovali su svi članovi <strong>Sindikat</strong>a<br />

<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> koji<br />

su podmirili članarinu za 2012<br />

godinu.Dobitnika Acer prijenosnog<br />

računala je Ceraj- Cerić<br />

Leo, zaposlenik Lučke kapetanije<br />

Dubrovnik.• (bm)<br />

Pripreme za konvenciju<br />

o radu <strong>pomoraca</strong><br />

Dodijeljena nagrada<br />

U Vodicama je uz 28 prisutnih<br />

održana treća sjednica<br />

po redu Središnjeg odbora<br />

SPH 21.veljače.<br />

Nakon izrečene dobrodošlice u<br />

SPH kolegi Nevenu Melvanu<br />

na mjesto voditelja ureda Split,<br />

jednoglasno je prihvaćen prijedlog<br />

o imenovanju Hrvoja Mendekića<br />

na mjesto stalnog člana Središnjeg<br />

odbora SPH, čime su zadovoljeni u<br />

potpunosti kriteriji iz Statuta SPH<br />

o najboljoj mogućoj regionalnoj i<br />

strukovnoj zastupljenosti u tijelima<br />

SPH.Sjednicu je vodio Ivica Grga,<br />

novoizabrani predsjedavatelj<br />

Središnjeg odbora SPH, nakon<br />

odlaska Nevena Melvana s iste<br />

funkcije. Jednoglasno je prihvaćen<br />

prijedlog da kolegica Jana Kanadić<br />

zamjeni Anu Manojlović kao<br />

članica Fonda solidarnosti.<br />

Na mjesto nacionalnog inspektora<br />

II zaposlen je Romano<br />

Perić, koji je ujedno radi u uredu<br />

SPH u Dubrovniku, te je u RIjeci<br />

zaposlena nova tajnica-administratorica<br />

Jana Kanadić. U mirovinu<br />

su krajem 2012/početkom 2013.<br />

otišli zaposlenici SPH Anton<br />

Malger, Ana Manojlović i Vladimir<br />

Glavočić.<br />

Jedan od zkaljučaka Središnjeg<br />

odbora jest da će se od Ministarstva<br />

prometa, pomorstva i<br />

infrastrukture zatražiti naputak o<br />

Ada Gate, Sany Banđen i Goran Majnarić<br />

ujednačavanju stava glede propisa<br />

o pomorskoj knjižici, valjanosti<br />

liječničkog pregleda, certifikata<br />

i izdavanju novih pomorskih<br />

knjižica i svjedodžbi te da isti<br />

dostavi svim lučkim kapetanijama.<br />

Također je jednoglasno<br />

prihvaćena informacija o<br />

dosadašnjim aktivnostima Plave<br />

vrpce Vjesnika, te o obvezi svih<br />

članova, a posebno članova S.O.<br />

da populariziraju Plavu vrpcu<br />

Vjesnika u svojim sredinama i<br />

aktivno učestvuju u predlaganju<br />

dobitnika. Zaključak je dopunjen<br />

aktivnostima:<br />

- Izmjena i dopuna Pravilnika o<br />

dodjeli Plave vrpce Vjesnika<br />

Hrvoje Mandekić - novi član SO SPH<br />

- Kooptiranje novih članova u<br />

Odbor za dodjelu Plave vrpce<br />

Vjesnika i to na način da se uzima<br />

u obzir regionalna podjela, da<br />

su prisutni predstavnik brodara,<br />

ministarstva pomorstva, sindikata,<br />

pomorske privrede, pomorskih<br />

škola, pomorskih fakulteta i<br />

medija<br />

- Da se posveti puno veća pažnja<br />

dodjeli, te da slijedeća dodjela<br />

okupi sve postojeće dobitnike<br />

dosada (pojedinačno)<br />

- Da se napravi knjiga s imenima<br />

dobitnika i pothvatom kao<br />

nastavak na do sada izdanu, a da<br />

troškove podjele svi zainteresirani<br />

- Da se odredi budžet i prikupe<br />

U radu sjednice sudjelovali su:<br />

Grga Ivica, Banđen Sany,<br />

Brazzoduro Predrag, Fruhtwirth<br />

Eduard, Gate Adela, Jašović<br />

Siniša, Lovrin Leon, Majnarić<br />

Goran, Mandekić Hrvoje,<br />

Mlikota Bosiljko, Predovan<br />

Goran, Ševerdija Neven, Šimićev<br />

Edi, Škibola Marinko, Tadić Dino,<br />

Vukić Ante, Svalina Vladimir,<br />

Berlan Branko, Miočić Marko,<br />

Ševerdija Ksenija, Kronja MIlko,<br />

Melvan Neven, Manojlović<br />

Bojana, Perić Romano, Mucić<br />

Dragomir, Glavočić Vladimir,<br />

Jambrek Ivica i Kanadić Jana.<br />

Vladimir Glavočić je prvog ožujka u Uredu SPH u Dubrovniku<br />

uručio Leu Ceraj-Ceriću. Leo radi u Lučkoj kapetaniji u Dubrovniku<br />

na poslovima traganja i spašavanja, a član je SPH od samog osnutka.<br />

U spomen palim pomorcima<br />

Svjetionik Pomorac<br />

ponovno svijetli<br />

Nakon dva desetljeća ponovno je zasvjetlilo svjetlo na<br />

svjetioniku “Pomorac”. Trećega travnja je konačno aktiviran<br />

splitski svjetionik s Katalinić briga.<br />

Svjetionik Pomorac koji je<br />

sagrađen 1958 god. u spomen<br />

svim poginulim pomorcima pogašen<br />

je 1991 god. nakon granatiranja<br />

grada Splita od strane jugovojske<br />

imenom Split. Svjetionik je izravno<br />

pogođen s dva projektila i nakon<br />

toga je pogašen.<br />

Mi kao <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong><br />

<strong>Hrvatske</strong> smo niz godina pokušavali<br />

ukazati na potrebu saniranja i<br />

obnove svjetionika „Pomorac“. Uz<br />

činjenicu da je taj svjetionik spomenik<br />

grada Splita, on predstavlja i<br />

potencijalnu opasnost za ugrozu<br />

života djece i ostalih šetača. Naime, u<br />

svjetionik „Pomorac“ ugrađeno je oko<br />

5700 staklenih prizmi (pepeljara),<br />

koje prigodom jakog vjetra ispadaju<br />

iz svog ležišta i padaju okolo svjetionika,<br />

a svaka teži oko 1 kg.<br />

Zahvaljujući razumijevanju Plovputa,<br />

napravljena je ograda, stavljeni<br />

znaci upozorenja i rasvjeta i tako<br />

umanjena opasnost od „pepeljara“.<br />

Nagrada u prave ruke<br />

Na sve navedeno i još više ukazivali<br />

smo javno, na sastancima u Gradu,<br />

Županiji, dopisima, a u pravilu<br />

osim obećanja, a češće šutnje nismo<br />

uspjeli više, zbog čega smo ovu<br />

vijest primili kao konačnu pobjedu<br />

nad tromošću državne birokracije.<br />

Čestitke Plovputu! • (bm)


. 74 • ožujak 2013<br />

5<br />

Članovi okupljeni u prostorijama<br />

“NK Posavac” u Davoru<br />

Dunavski Lloyd<br />

NEIZVJESNA<br />

BUDUĆNOST<br />

Vladimir Jakarić i<br />

Predrag Brazzoduro<br />

IZABRANO JE POVJERENIŠTVO,<br />

A ONI ĆE MEĐU SOBOM<br />

DJELITI FUNKCIJU POVJERE-<br />

NIKA OVISNO O BORAVKU NA<br />

BRODU, ODNOSNO KOD KUĆE.<br />

Tridesetoga siječnja posjetili<br />

smo Davor, gdje se<br />

održala Izborna skupština<br />

podružnice SPH u Dunavskom<br />

Lloydu s ciljem biranja<br />

novoga povjerenika, ali i<br />

rješavanja tekućih problema<br />

neplaćanja zaposlenika<br />

koji su mahom svi<br />

članovi SPH.<br />

Sastanku je prisustvovalo 44<br />

zaposlenika. Trojica su postavili<br />

zahtjev da postanu članovi SPH.<br />

Nakon detaljnog izvještaja<br />

o sastanku s Upravom, koji je<br />

održan u ponedjeljak 28. siječnja<br />

dogovoreno je sljedeće:<br />

- Prisutni su odbili gotovo<br />

jednoglasno ponudu o<br />

zapošljavanju u novom vremenskom<br />

okviru, tzv. 9/3 te će<br />

ista biti odbijena na sljedećem<br />

sastanku s Upravom.<br />

- Traže odgovore na pitanja<br />

vezana uz zakonsku zaštitu i<br />

mogućnosti naplate potraživanja.<br />

(Zakon o radu i prekovremeni<br />

sati, ukrcaj Ukrajinske posade na<br />

brodove pod HR zastavom, način<br />

isplate dodataka, pitanje ovrhe<br />

kroz FINU itd.)<br />

- Jednoglasno su za ultimativni<br />

zahtjev prema Upravi o naplati<br />

zaostalih potraživanja ili utuženju<br />

nakon istjeka 15 dana (ovrha<br />

na račun kompanije), te im je<br />

objašnjeno da i Uprava ima druge<br />

mogućnosti koje može koristiti.<br />

- Primjere lošeg vođenja broda<br />

opovrgavaju prozvani uz opasku<br />

da su dva Ukrajinska zapovjednika<br />

odbila primiti brod koji<br />

nizvodno ne može voziti više od<br />

6,1 milju, a minimalna je brzina<br />

6,5 tako da su izbacivani iz rute<br />

od peljara.<br />

- Također su naveli primjere<br />

velike zarade za obavljene<br />

prijevoze koje bi samo na jednom<br />

brodu mogle pokriti plaće posadama<br />

(500.000 Kuna), ali nestaju<br />

u nepoznatim troškovima.<br />

- Uprava traži od zaposlenika<br />

izvršavanje određenih radnji koje<br />

nemaju osnove u zakonu. Primjer:<br />

zapovjednika i upravitelja<br />

Novi povjerenici su:<br />

Mišić Ivan<br />

Štivičić Branko<br />

Ćuk Ivan<br />

Gelemanović Željko<br />

Matošević Marin<br />

Jakarić Vladimir<br />

natjerali su na prekrcaj goriva<br />

s broda na brod u Srbiji, gdje<br />

je to zabranjeno. Kazne su bile<br />

dovoljne za 1.200 tona goriva,<br />

a platio ih je Dunavski Lloyd,<br />

no zapovjednik i upravitelj su<br />

od tamošnjeg suda osuđeni na<br />

uvjetnu kaznu od 2 godine uz<br />

kušnju. To nije platila Uprava.<br />

-Na koncu su izabrana dva<br />

zapovjednika, jedan kormilar i<br />

dva strojara s ciljem pregledavanja<br />

Kolektivnog ugovora i davanja<br />

opaski, kako bi napravili novi<br />

prijedlog za Upravu (Grujičić<br />

Zdenko, Matošević Marin,<br />

Štivičić Branko i Ćuk Ivan).<br />

Neizvjesna budućnost<br />

Prema informacijam koje<br />

dobivamo od brodaraca, plaća u<br />

Dunavskom Lloydu je isplaćena<br />

Glasovanje za nove povjerenike<br />

za prvi dio rujna 2012. godine,<br />

a ima problema s isplatom<br />

dnevnica koje se također plaćaju<br />

sa zaostatkom. Brodarci tvrde<br />

da bi ostvareni poslovi morali<br />

pokrivati troškove i nije im jasno<br />

kako dolazi do negativnog trenda<br />

i neisplate plaća. Obvezali su<br />

<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> da<br />

nakon upozorenja vlasnicima<br />

kompanije u njihovo ime napravimo<br />

prisilnu naplatu njihovih<br />

zaostalih plaća, što se i čini.<br />

U Dunavskom Lloydu ne<br />

poštuju hrvatske zakone.<br />

Na brodove pod hrvatskom<br />

zastavom ukrcavaju se strane<br />

posade (Ukrajinci i Srbi), pa<br />

čak i zapovjednici broda. I<br />

jedno i drugo je protuzakonito.<br />

Zakon nalaže da zapovjednik<br />

broda pod hrvatskom<br />

zastavom mora biti građanin<br />

Republike <strong>Hrvatske</strong>. Za ostalu<br />

posadu ne postoji izričita zakonska<br />

odredba, no postoji zakonska<br />

obveza o zapošljavanju stranaca<br />

u Hrvatskoj što je moguće ako<br />

se za to izda dozvola, a ista ovisi<br />

o tome da nema naših građana<br />

koji traže taj posao. Provjerili<br />

smo i uvjerili se da nije zatražena<br />

dozvola za zapošljavanje brodaraca<br />

na brodovima pod Hrvatskom<br />

zastavom.<br />

Poslovodstvo Dunavskog Llojda<br />

je upozoreno na kršenje zakona.<br />

Za sada nema pozitivnog<br />

odgovora.<br />

Ministarstvo pomorstva, prometa<br />

i infrastrukture, gospodin ministar<br />

Hajdaš je osobno upozoren<br />

na kršenje zakona, ali ni on ne<br />

mari. Ministra Hajdaša je vlasnik<br />

Dunavskog Lloyda nekoliko puta<br />

do sada pozivao na sastanak zbog<br />

problema koje kompanija ima,<br />

ali to se još nije dogodilo, iako je<br />

Dunavski Lloyd u djelomičnom<br />

vlasništvu RH.<br />

Na kraju valja istaknuti da poslovodstvo<br />

Dunavskog Lloyda iz dana<br />

u dan smanjuje <strong>broj</strong> zaposlenih u<br />

maniri “odgovornog” kapitaliste.<br />

<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> je<br />

zatražio pomoć kolega iz Ukrajine<br />

i Rumunjske. Detektirali<br />

smo pozicije brodova i nadamo<br />

se da ćemo zajedničkom akcijom<br />

uspjeti naplatiti plaće brodaraca<br />

i osigurati njihova radna<br />

mjesta.• (bm)<br />

Prijedlog SPH<br />

Rješenje<br />

za<br />

vježbenike<br />

Glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro je<br />

sredinom veljače ministru Hajdaš Dončiću<br />

poslao pismo s prijedlogom rješenja problema<br />

ukrcaja vježbenika (uz naglasak da<br />

SPH u izravnim pregovorima s brodarima<br />

nastoji ukrcati što veći <strong>broj</strong> vježbenika).<br />

Predlaže se da se pravilnikom dozvoli da<br />

se dio vježbeničkog staža (do najviše šest<br />

mjeseci) odradi u nacionalnoj plovidbi, u<br />

kompanijama i ustanovama povezanim s<br />

morem (brodske agencije, lučke kapetanije,<br />

inspektorati uključivši i ITF/SPH, na<br />

brodovima Carine i Pomorske policije, ribarskim<br />

brodovima preko 24 metra ...). Uz to<br />

traži se da se vježbenici oslobode plaćanja<br />

zdravstvenog osiguranja na godinu dana i<br />

da MPPI preuzme plaćanje (ili nadoknadi)<br />

troškove repatrijacije vježbenika. (dp)<br />

EU<br />

Fond<br />

za<br />

rezališta<br />

Komitet za okoliš Europskog parlamenta<br />

donio je odluku o realizaciji Europskog fonda<br />

namjenjen rezalištima brodova kao odgovor<br />

zakonima Europske komisije koji imaju za cilj<br />

da se brodovi pod zastavama država članica<br />

režu samo u rezalištima gdje se primjenjuju<br />

sigurnosne norme o sigurnosti na radi i u<br />

kojima se poštuje okoliš. Komesar za okoliš<br />

Janez Potočnik je izjavio da se posljednjih<br />

godina postupno poboljšavaju uvjeti rada,<br />

ali da još uvijek veliki <strong>broj</strong> rezališta radi u<br />

neprihvatljivim uvjetima. Najavljeno je objavljivanje<br />

popisa takvih rezališta koji će morati<br />

poštovati standarde više od propisanih u tzv.<br />

Hong Kong konvenciji. Ulaskom <strong>Hrvatske</strong> u<br />

EU i hrvatski brodari će morati voditi računa<br />

o tome gdje će slati svoje brodove na posljednje<br />

putovanje. (dp)<br />

ETF i IDC<br />

Ograničite<br />

utjecaj<br />

brodara!<br />

ETF (European Transport Worker’s<br />

Federation- europska ruka ITF-a) i IDC-E<br />

(europska ruka International Dockworkers<br />

Council) izrazili su zadovoljstvo što je<br />

Europska komisija, u okviru svojeg procesa<br />

revizije aktualnog europskog zakonodavstva<br />

za luke, objavila namjeru da ne<br />

intervenira na cargo handling aktivnosti<br />

i lučke poslove, ali su izrazili zabrinutost<br />

bilo zbog ponovljenih zahtjeva brodara da<br />

se liberalizira rad u lukama jer je preveliki<br />

utjecaj brodara na odluke komisije.<br />

Te izjave su objavljene nakon susreta<br />

predstavnika ETF-a i IDC-E koji je<br />

održan u Bruxellesu kako bi se raspravila<br />

najnovije političke odluke EU u svezi luka<br />

i posebno kritične situacije u Španjolskoj,<br />

Grčkoj i Portugalu.<br />

Terje Samuelsen, predsjedavajući sekcije<br />

lučkih radnika ETF-a i europski koordinator<br />

IDC-a, Anthony Tetard, izjavili su da su<br />

vrlo zabrinuti zbog pokušaja na nacionalnoj<br />

razini da se oslabe sindikalne organizacije<br />

lučkih radnika u tim zemljama.<br />

-Europska komisija promovira socijalni<br />

dijalog na europskoj razini i trebala bi<br />

ohrabrivati i nacionalne vlade da riješe<br />

kritične situacije koje se događaju u nekim<br />

državama članicama, pogotovo u portugalu<br />

i Grčkoj, socijalnim dijalogom. Za<br />

dobro cijelog sektora, Europska komisija<br />

mora jamčiti da je zajamčena transparentnost,<br />

da se uzmu u obzir socijalni aspekti<br />

i da se poštuju prava radnika u slučaju<br />

dodjeljivanja koncesija privatnim operatorima<br />

i investitorima.<br />

ETF i IDC su se okomili na kinesku<br />

brodarsku grupu COSCO koja je, putem<br />

filijale COSCO Pacific i njezinog potpuno<br />

kontroliranog društva Piraeus Container<br />

Terminal (PCT), koja upravlja kontejnerskim<br />

terminalom Pier II u luci Pirej. Dvije<br />

organizacije traže da europske i grčke<br />

institucije zaustave način na koji COSCO<br />

upravlja aktivnostima u Pireju bez ikakvog<br />

respekta prema temeljnim pravima<br />

radnika i slobode udruživanja.(dp)


6<br />

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr<br />

Iz dnevnika ITF inspektora<br />

Akcije duž cijele<br />

Jadranske obale<br />

Za Romana Perića, našeg<br />

novog ITF inspektora, je<br />

početak rada u uredu SPH<br />

Inspektor Romano Perić s<br />

prvim časnikom broda Nazlim<br />

obračunu plaća svakog pojedinog<br />

člana posade te ustanovili manje<br />

nedostatke u smislu sigurnosti,<br />

radnih i životnih uvjeta na brodu i<br />

ukupni dug brodara prema pomorcima<br />

od oko 53,000$.<br />

Nakon oštrog upozorenja poslanog<br />

brodaru da će brod uz potporu<br />

posade te pravnim akcijama biti<br />

zadržan u luci Ploče, isplata plaća<br />

se obavila u najkraćem mogućem<br />

roku te se mirno izvršila predviđena<br />

smjena posade.<br />

Tijekom riješavanja problema<br />

<strong>pomoraca</strong> na brodu ˝Thekla˝,<br />

ITF inspektor Romano Perić je zaprimio<br />

hitan poziv za pomoć od susjednog<br />

broda ˝Nazlim˝-IMO7802122<br />

(TUR). Na brodu je bilo 26 <strong>pomoraca</strong><br />

turske nacionalnosti, kojima<br />

je njihov brodar dugovao plaće u<br />

vrijednosti od oko 45,000$. Posada je<br />

bila odlučna neisploviti do primitka<br />

zaostalih plaća te su se uz koordinaciju<br />

i pregovore ITF inspektora sa<br />

zapovjednikom broda i brodarom<br />

uspjela naplatiti potraživanja u roku<br />

od 24 sata.<br />

SPLIT<br />

U nepuna dva tjedna – dva<br />

poziva upomoć hrvatskom inspektoratu<br />

ITF-a i to od <strong>pomoraca</strong> sa<br />

brodova koji su za svoju destinaciju<br />

imali luku Split. Nije to<br />

ništa čudno u doba velike krize<br />

u pomorstvu kada kompanije<br />

ne samo da ne plaćaju uredno<br />

pomorce i dobavljače već nerijetko<br />

i same propadaju, međutim<br />

ovaj put je bilo zanimljivo to<br />

što su u oba slučaja asistenciju<br />

ITF-a zatražili bugarski pomorci,<br />

za nekoliko mjeseci naše kolege<br />

unutar EU. Dok je prvi slučaj bio<br />

relativno jednostavan, pomorac<br />

Emil Nikolov je tražio repatrijaciju<br />

i isplatu te nakon primitka<br />

sume od 4,600 dolara otišao<br />

kući u Bugarsku, u drugom se<br />

javila grupa časnika s teretnjaka<br />

Pearl K., koji plovi pod zastavom<br />

Sv. Vincenta i Grenadina, a u<br />

Split je plovio s teretom soje<br />

iz indijske luke Kandla. Na<br />

brodu izgrađenom u japanskom<br />

brodogradilištu Kure u siječnju<br />

1987., najmlađem od četiri<br />

praktički istovjetna broda za<br />

prijevoz općih tereta i spremnika<br />

kojim upravlja tvrtka Varna Shipping<br />

& Trading je 21 član posade,<br />

časnički kadar je iz Bugarske i<br />

Ukrajine a ostatak posade iz Indije.<br />

Kako je brod na svom prethodnom<br />

putovanju proveo skoro<br />

tri mjeseca u vodama Zapadne<br />

Afrike, pretežno na sidrištu,<br />

pritom izgubio teret koji ga je<br />

čekao, posada je postala nervozna<br />

i saznavši da ih put vodi u europske<br />

vode obavijestila inspektore<br />

o neisplati plaća i zahtijevala<br />

da ih se iz Splita pošalje kući.<br />

Kako je Pearl K. usidrio ispred<br />

Splita u nedjelju 24. veljače<br />

uvečer, iduće jutro odmah nakon<br />

uplovljenja na vez ispred silosa<br />

brod su posjetili inspektori ITF-a<br />

Milko Kronja i Romano Perić<br />

u Dubrovniku, obilježen<br />

nizom poziva upomoć od<br />

stranih <strong>pomoraca</strong> u našim<br />

lukama. U Splitu i Rijeci<br />

mu je u pomoć stigao ITF<br />

inspektor Milko Kronja iz<br />

Šibenika.<br />

PLOČE<br />

Početkom ove godine, nakon<br />

poziva upomoć s brodova<br />

u pločanskoj luci, pomogao je<br />

riješiti neisplatu plaća dvjema<br />

posadama. Ovakva akcija našeg<br />

inspektora je dio ITF-ove Kampanje<br />

protiv zastava pogodnosti (tzv.<br />

FOC kampanje), kao i Kampanje<br />

protiv luka pogodnosti (tzv. POC<br />

kampanja).<br />

Na razini ITF-a širom svijeta vrši<br />

se razmjena informacija vezanih<br />

za brodarsku kompaniju ˝Intersee<br />

Schiffahrtsgesellschaft mbH & Co.<br />

KG vessels˝. Brodar je trenutno<br />

u financijskim problemima te<br />

ne isplaćuje redovna primanja<br />

svojim pomorcima na oko 40-tak<br />

brodova. Jedan od njihovih<br />

brodova imenom ˝Thekla˝-<br />

IMO 9259020, koji vije zastavu<br />

Antigue&Barbude je bio najavljen<br />

za dolazak u luku Ploče desetog<br />

siječnja, a predhodno je i zaprimljen<br />

poziv posade za pomoć u<br />

vezi naplate zaostalih plaća svim<br />

pomorcima za period od više<br />

mjeseci.<br />

Inspektor ITF-a i predstavnici<br />

Port State Controla koji su došli<br />

po njegovom pozivu su pristupili<br />

detaljnom pregledu,inspekciji te<br />

Nazlim na vezu u luci Ploče<br />

Thekla na vezu u luci Ploče<br />

Pearl K na vezu u luci Split


. 74 • ožujak 2013<br />

7<br />

kao i novi voditelj ureda SPH u<br />

Splitu Neven Melvan. Bugari<br />

i Ukrajinci su ostali pri svojim<br />

zahtjevima dok su Indijci kazali<br />

da zasada neće tražiti asistenciju<br />

pošto su se na brod ukrcali<br />

tijekom prethodnog mjeseca.<br />

Pregovori su potrajali puna dva<br />

dana i u njima se tražilo rješenje<br />

kako isplatiti pomorce koji su<br />

imali nepovoljne ugovore o radu<br />

odnosno u istima je praktički bilo<br />

legalizirano kašnjenje plaća bez<br />

odgovornosti kompanije dok je<br />

dio s obvezama <strong>pomoraca</strong> bio<br />

nakrcan klauzulama i penalima.<br />

Poziv upomoć s broda Turgut Reis u Rijeci<br />

Posada broda Pearl K<br />

Turgut Reis na vezu u luci Rijeka<br />

To je bio još jedan dokaz u prilog<br />

tezi da je neophodno da se čim<br />

prije primijeni nova pomorska<br />

konvencija, MLC 2006, gdje se<br />

precizno propisuje što sve mora<br />

imati ugovor o radu, kolika mora<br />

biti minimalna plaća i rokovi<br />

isplate odnosno koje uvjete mora<br />

osigurati brodar za normalan rad<br />

i život <strong>pomoraca</strong> na brodovima.<br />

Ona je u Hrvatskoj ratificirana u<br />

kolovozu 2012., dakle do primjene<br />

u našim lukama ostalo je<br />

još pet mjeseci. Dvoje od petero<br />

časnika je u igri živaca popustilo<br />

i pristalo isploviti s brodom do<br />

slijedeće luke čije se ime još nije<br />

znalo dok je za trojicu, drugog<br />

časnika palube Georgija Tzoneva,<br />

trećeg časnika palube Ahmeda<br />

Elsibaija te električara Mykolu<br />

Slatenka dogovorena isplata zaostalih<br />

plaća u iznosu od 28,850<br />

US$ i repatrijacija iz Splita.<br />

Nakon obavljenog posla, inspektori<br />

su i dalje pratili kretanje<br />

broda koji je iz Splita otplovio u<br />

španjolsku luku Huelva te su u<br />

kontaktu sa španjolskim kolegama<br />

ukoliko i tamo bude trebalo<br />

asistirati pomorcima.<br />

RIJEKA<br />

Brod Turgut Reis je inspektor M.<br />

Kronja posjetio u Rijeci 15.ožujka.<br />

na zahtjev kolege, ITF inspektora<br />

iz Gruzije Meraba Chijawadzea.<br />

Naime, prije putovanja na relaciji<br />

Recife - Rijeka s teretom šećera s<br />

ovog turskog broda koji plovi pod<br />

panamskom zastavom iskrcana<br />

su šestorica Gruzijaca i umjesto<br />

njih su ukrcani turski pomorci,<br />

bez prethodne isplate pomorcima<br />

na odlasku. Radilo se o svoti od<br />

4,800$. Nakon posjeta inspektora<br />

M. Kronje, kompanija se odmah<br />

javila gruzijskom kolegi i dogovoreno<br />

je da se dug isplati. Ostali<br />

pomorci na brodu nisu imali<br />

primjedbi po pitanju plaća, osim<br />

problema s pregledom PSC-a koji<br />

je ustanovio nedostatke na brodu,<br />

koji su morali biti otklonjeni<br />

tijekom duljeg boravka broda u<br />

riječkoj luci (neprestano je padala<br />

kiša).• (bm)


8<br />

Brodari imaju sve veću<br />

potrebu za podizanje<br />

kvalitete provjere zdravstvenog<br />

stanja <strong>pomoraca</strong>,<br />

a sve više osoba želi na<br />

brod. Koliko je neka bolest<br />

prepreka za dobivanje<br />

liječničke svjedodžbe <br />

Kvaliteta i detaljnost liječničkog<br />

pregleda <strong>pomoraca</strong> je veliki<br />

izazov za pomorsku industriju, ali<br />

i za International Maritime Health<br />

Association (IMHA) koja je pokrenula<br />

akciju koja bi trebala zadovoljiti<br />

pomorce, ali i brodare koji se ne<br />

žele izložiti eventualnim rizicima<br />

ukrcavajući osobe koje zbog svog<br />

zdravstvenog stanja ne bi mogle<br />

zadovoljiti.<br />

Zove se IMHA Quality Assurance<br />

(IMHA QA), novi „proizvod“<br />

koji je predstavljen u siječnju ove<br />

godine na kongresu organizacije<br />

koji je održan u Manili i koji je plod<br />

rada najvećih autoriteta u svjetskoj<br />

pomorskoj medicini. Među njih<br />

desetak koji su godinama inzistirali<br />

na potrebi, za taj tip pregleda,<br />

kontrole kvalitete na globalnoj<br />

razini, nalazi se i dr. Nebojša Nikolić<br />

(autor elaborata SPH o potrebi tzv.<br />

beneficiranog staža) iz Rijeke.<br />

-Trebalo je nešto poduzeti u zaštiti<br />

zdravlja <strong>pomoraca</strong>, jer kriterije koje<br />

su postavili brodari i P&I klubovi,<br />

odnosno troškovi koji nastaju u<br />

slučaju nesreće ili bolesti tijekom<br />

plovidbe, su dostigli toliku razinu da<br />

svjetski stručnjaci pomorske medicine<br />

smatraju da je nefer imati ugovor s<br />

tim klubovima. Problem je što uloga<br />

Zdravlje<br />

Pomorci ili<br />

astronauti <br />

Dr. Nebojša Nikolić<br />

P&I klubova nije primarna, odnosno<br />

da oni jamče brodaru osobu koja<br />

je u stanju odraditi cijeli ugovor,<br />

već oni nastoje smanjiti sve moguće<br />

kratkoročne rizike. Posljedično tome,<br />

pomorcu s minimalnim zdravstvenim<br />

problemom, koji ne kompromitira<br />

njegov rad na brodu, biva automatski<br />

odbijena mogućnost ukrcaja iz<br />

jednostavnog razloga da se spriječe<br />

eventualni troškovi smještaja u<br />

bolnicu, lijekova odnosno poštede za<br />

vrijeme ukrcaja, kaže Nikolić.<br />

Konvencija o radu <strong>pomoraca</strong>, 2006<br />

(MLC) propisuje obvezu za ukrcane<br />

na brodu da budu pregledani svake<br />

dvije godine. Uskrpkos tome, veliki<br />

brodari počeli su tražiti svježe<br />

liječničke svjedodžbe pri svakom<br />

ukrcaju i nastoje uvesti čak i praksu<br />

chek-upa pri svakom iskrcaju! Sve<br />

to da bi se osigurali da je njihov<br />

zaposlenik u dobrom zdravstvenom<br />

stanju kada se iskrcava te koristili<br />

tu svjedodžbu u slučaju eventualne<br />

“<br />

Nedavno je na jednom<br />

međunarodnom sastanku<br />

jedan kolega pitao brodara:<br />

Vi želite astronaute na<br />

brodu. Odgovor je bio vrlo<br />

jasan: Da!<br />

”<br />

sudskog postupka kojeg je pokrenuo<br />

pomorac dok je kod kuće. Nakon<br />

intervencije sindikata <strong>pomoraca</strong> ova<br />

je praksa zaustavljena na začetku,<br />

iako, još uvijek ima brodara koji<br />

Na Malti je u veljači<br />

održana radionica pod<br />

nazivom Maritime telemedicine-<br />

state of art u<br />

organizaciji Norwegian<br />

Center for Maritime<br />

Medicine i IMHA-e, a pod<br />

pokrivoteljskom ITF-a. Na<br />

toj radionici sudjelovao je<br />

i dr. N. Nikolić.<br />

Treba reći da Radio Medico<br />

Norway djeluje od 1949.<br />

godine, a godišnje primi oko 2200<br />

poziva, a da postoje i druge radio<br />

medico postaje (uključujući i u<br />

Hrvatskoj).<br />

Služba je uspostavljena kao dio<br />

mjera da se smanji rizik od bolesti<br />

i povrede pomorcima na moru, a u<br />

sklopu međunarodnih konvencija,<br />

pravila i propisa. Pomorske države<br />

su obvezne da daju tu uslugu, no<br />

samo nekoliko razvijenih zemalja je<br />

toj obvezi udovoljilo, dok nerazvijene<br />

zemlje i mnoge zemlje s<br />

tzv. otvorenim upisnicima to nisu<br />

poštovale.<br />

Razvoj komunikacijske tehnologije<br />

omogućio je da brodovi magdje se<br />

nalazili imaju pristup pomorskim<br />

satelitima. Ta se tehnologija uveliko<br />

koristi za management broda i<br />

tehničke funkcije, ali nije adekvatno<br />

korištena za pomorski telemedicinski<br />

servis.<br />

S druge strane, sposobnost članova<br />

posade da identificiraju simptome,<br />

znakove bolesti i uspostave<br />

dijagnozu i na kraju- odrede način<br />

liječenja, treba unaprijediti. Promjene<br />

u treningu su potrebne da bi<br />

se povećala uporaba protokola tretmana<br />

što uključuje i uporabu telemedicine.<br />

Dio tih treninga moguće<br />

je izvesti na brodu korištenjem<br />

telemedicinskih linkova.<br />

No, treba razvijati i standarde telemedicine,<br />

a oni moraju „pokrivati“:<br />

trening i kompetencije profesional-<br />

Pomorska telemedicina<br />

Potrebna<br />

modernizacija<br />

usluge


Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr br. 74 • ožujak 2013<br />

9<br />

se na takav način nastoje zaštititi.<br />

<strong>Sindikat</strong>i, s pravom, tvrde da<br />

postoje bolesti koje imaju dugu<br />

inkubaciju, pa iako nisu manifestirane<br />

na brodu ili pri iskrcaju, mogu<br />

se pojaviti i nakon mjesec dana, a<br />

očito je da su nastale na brodu.<br />

-U stvarnosti najveći zdravstveni<br />

problem <strong>pomoraca</strong> je da su bolesti<br />

kumulativne, odnosno pojavljuju<br />

se kod starijih godišta, kada osoba<br />

odlazi u mirovinu. Pomorci, uz<br />

to, žive kraće od onih koji rade na<br />

kopnu. Pomorci žive pod stalnim<br />

stresom, rade i žive pod utjecajem<br />

vibracija i isparavanja, žive na način<br />

koji nedvojbeno dovodi do kardiovaskularnih<br />

problema i povišenog<br />

tlaka, do osteoporoze, a nerijetko<br />

i do tumora. Problemi koji mogu<br />

nastati tijekom radnog vijeka, a<br />

pogotovo tijekom jednog ugovora<br />

su minimalni. Jasno je da u pedesetim<br />

godinama naše tijelo podložno<br />

promjenama koje su rizične za<br />

zdravlje, kao što je povišeni kolesterol.<br />

Moramo otkriti koliko to<br />

može utjecati u kratkom razdoblju<br />

na sposobnosti <strong>pomoraca</strong>, jer ima<br />

kompanija koje ne žele ukrcati osobu<br />

koja ima povišeni kolesterol (malo<br />

iznad dozvoljene razine). Vrlo je<br />

ozbilna stvar nekome od 50-55 godina<br />

oduzeti sve što ima - posao. Mi<br />

koji radimo svakog dana s pomorcima,<br />

vrlo dobro znamo kada je tržište<br />

zasićeno i kada nedostaje <strong>pomoraca</strong>,<br />

jer su P&I klubovi i brodari modificirali<br />

svoje kriterije. Nedavno je na<br />

jednom međunarodnom sastanku<br />

jedan kolega pitao brodara: Vi želite<br />

astronaute na brodu. Odgovor je bio<br />

vrlo jasan: Da!, nastavio je Nikolić.<br />

“<br />

U stvarnosti najveći<br />

zdravstveni problem <strong>pomoraca</strong><br />

je da su bolesti kumulativne,<br />

odnosno pojavljuju se<br />

kod starijih godišta, kada<br />

osoba odlazi u mirovinu.<br />

”<br />

Kriteriji kojima se određuje<br />

anamneza u klinikama ovlaštenima<br />

od P&I klubova nisu jednake u<br />

cijelom svijetu i malo je država koje<br />

apliciraju princip reciprociteta u<br />

priznavanju liječničkih svjedodžbi.<br />

Postoji neka vrsta neokolonijalizma:<br />

engleski pomorac ima manje pregleda<br />

od hrvatskog, a hrvatski manje<br />

od filipinskog, koji ima deset puta<br />

veći <strong>broj</strong> pregleda od hrvatskog.<br />

Zbog toga je IMHA odlučila intervenirati<br />

i propisati standarde koji će<br />

biti globalno prihvaćeni. Projekt su<br />

izradili najveći stručnjaci pomorske<br />

medicine zajedno s engleskom tvrtkom<br />

specijaliziranom za provođenje<br />

sustava kvalitete na polju medicine.<br />

Uloga IMHA-e će biti sličan sustavu<br />

certificiranju po sustavu ISO, s<br />

tom razlikom da taj sustav jamči<br />

kvalitetu rada unutar tvrtke, dok će<br />

IMHA QA jamčiti kvalitet medicinskih<br />

kontrola i pregleda <strong>pomoraca</strong>.<br />

-Prema novim standardima<br />

neće više postojati popis bolesti<br />

i određenih zdravstvenih uvjeta<br />

koji automatski sprječavaju ukrcaj<br />

pomorca. Najveću ulogu imati će<br />

liječnici koji će pažljivo morati procijeniti<br />

svaku pojedinačnu patologiju<br />

u odnosu prema specifičnom poslu<br />

pomorca, odnosno stavljati osobu u<br />

kontekst rizika koji donosi. Liječnici<br />

će imati veću slobodu odlučivanja,<br />

ali i veće odgovornosti. Morati će<br />

točno znati zahtjeve svakog radnog<br />

mjesta i broda. Liječnici moraju znati<br />

koji je položaj tijela kada se radi u<br />

strojarnici, kada se penje brodskim<br />

stepenicama i koliko su široki prolazi<br />

za slučaj nužde. Morati će vrlo dobro<br />

procijeniti da li bolest predstavlja<br />

prihvatljivi rizik za pomorca ili ne.<br />

Da objasnim: netko tko boluje od<br />

dijabetesa, ako ne uzima inzulin,<br />

mogao bi pasti u krizu, pa će trebati<br />

da netko intervenira na vrijeme da<br />

mu pomogne. Može li osoba s takvom<br />

patologijom biti pomorac Ja tvrdim<br />

da može, ali samo u obalnoj plovidbi.<br />

Ili: može li osoba s problemom vida<br />

biti pomorac Liječnik mora biti<br />

siguran da nosi naočale, ali u isto<br />

vrijeme ne smije mu dozvoliti da se<br />

ukrca ako zna, da ako ih izgubi,<br />

da se ne može kretati u slučaju<br />

napuštanja broda, nastavlja Nikolić.<br />

Kao u certificiranju prema sustavu<br />

ISO, tako i prema IMHA QA, zainteresirane<br />

klinike će morati udovoljavati<br />

određenim kriterijima kako<br />

bi dobile svjedodžbu, ali jednom<br />

kad to dobiju imati će svu moguću<br />

podršku od strane IMHA-e da<br />

unaprijede svoje liječničke preglede<br />

kako bi mogle udovoljavati potrebe<br />

<strong>pomoraca</strong> i brodara. Brodari će biti<br />

sigurni da će zapošljavati osobe<br />

čija anamneza ne donosi rizike bilo<br />

kakve vrste za vrijeme plovidbe.<br />

-Projekt je tek predstavljen i još je u<br />

fazi pilota koja će trajati do sredine<br />

ove godine. U ovom trenutku pratimo<br />

klinike, od Filipina do Nizozemske,<br />

da bi vidjeli kako sustav radi. U<br />

Hrvatskoj još nitko nije zatražio<br />

ulazak u sustav. To će morati učiniti,<br />

jer će veliki brodari početi tražiti<br />

našu svjedodžbu. Nedavno smo zajedno<br />

s predstavnicima SPH predstavili<br />

projekt ministarstvima zdravlja i<br />

pomorstva te preporučili da prevedu<br />

pravila IMHA QA i dostave ga zainteresiranim<br />

liječnicima. Iako smo<br />

država s malom flotom, ne nalazimo<br />

se na periferiji pomorske medicine.<br />

Ako Norveška, čije su liječničke<br />

svjedodžbe oduvijek bile cijenjene,<br />

ozbiljno razmišlja o prihvaćanju<br />

IMHA QA, ne vidim razloga zbog<br />

čega to ne bi napravila Hrvatska,<br />

završio je Nikolić. •<br />

Piše D. Prestint<br />

nog kadra telemedicine s potrebnim<br />

kvalifikacijama i iskustvom; jezične<br />

vještine- međunarodni pružatelji<br />

usluge moraju dobro znati engleski<br />

jezik uz znanje pomorskih termina<br />

i uvjeta (moraju znati komunicirati<br />

standardnim pomorskim komunikacijskim<br />

frazama); mogućnost<br />

promptog pristupa prevoditeljskim<br />

servisima (elektronski ili osobni);<br />

razumijevanje telemedicinskih<br />

sustava i njihova primjena na brodu<br />

(uključujući RCC i SAR usluge);<br />

poznavanje brodarskih ruta,<br />

životnih i radnih uvjeta, rizike,<br />

kulturu i linije zapovijedanja);<br />

prethodne liječničke treninge za<br />

zadužene članove posade te mjerodavne<br />

pomorske propise.<br />

Moderna komunikacijska<br />

tehnologija omogućuje glasovni<br />

kontakt, slanje teksta s privicima,<br />

bazičnu video vezu, a konferencijske<br />

veze se rijetko koriste zbog visokih<br />

troškova. •<br />

Priredio D. Prestint


10<br />

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr<br />

Edukacija mladih sindikalista<br />

POČETAK RADA<br />

ODBORA MLADIH NA<br />

EUROPSKOJ RAZINI<br />

34 predstavnika europskih sindikata na cjelodnevnim radionicama<br />

Nastavak prošlogodišnjeg projekta<br />

pod nazivom Transunion<br />

- transport workers preparing<br />

change for a fair and sustainable<br />

sector započeo je 12. ožujka u<br />

ILO centru u Torinu te završio 14.<br />

ožujka nakon 3 dana radionica,<br />

vježbi, prezentacija i postavljanja<br />

temelja za rad budućeg Odbora<br />

mladih unutar ETF-a.<br />

projektu organiziranom od strane ETF-a,<br />

U kojega je financirala Europska komisija<br />

će do kraja 2013. godine biti održane još<br />

dvije konferencije: sljedeća je na rasporedu u<br />

Berlinu za vrijeme ETF Kongresa te konačno<br />

u Zagrebu u listopadu, kada će se izabrati<br />

mladi predstavnici svake od transportnih<br />

sekcija unutar ETF-a na funkcije u radu planiranog<br />

Odbora mladih ETF-a.<br />

Na prvoj u nizu u Torinu sudjelovalo je<br />

34 predstavnika europskih sindikata iz svih<br />

prometnih sektora, od kojih je veliki <strong>broj</strong><br />

predsjednika Sekcija mladih u svojemu sindikatu.<br />

Zadana su tri cilja i okosnice rada u<br />

narednom razdoblju: utjecaj transporta na<br />

klimatske promjene, ravnopravnost žena<br />

i muškaraca na radnom mjestu te problematika<br />

nezaposlenosti mladih u Europi<br />

unutar transportnog sektora.<br />

Tri grupe sudionika su radile na postavljanju,<br />

ali i traženju optimalnog rješenja gore<br />

navedenih problema koji su goruće teme<br />

u prometnom sektoru. Prometni sektor je<br />

vodeći na listi današnjih zagađivača planeta,<br />

osobe ženskog spola su nerijetko nepoželjne<br />

na radnim mjestima koja su nesigurna unutar<br />

istog te su podplaćene, a sama zanimanja u<br />

prometu su za mlade u Europi “neprivlačna”<br />

te je <strong>broj</strong> zaposlenih do 35. godine života sve<br />

manji.<br />

Cilj budućeg Odbora mladih ETF-a je raditi<br />

upravo na osvještavanju ostalog dijela ove<br />

europske organizacije na probleme mladih u<br />

tom sektoru, povećati utjecaj i rad mladih u<br />

ETF-u te uključiti glas i perspektivu mladih<br />

na sjednicama Izvršnog odbora ETF-a.<br />

<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> će sa svojom<br />

Sekcijom mladih sudjelovati u radu ovog<br />

Evelin Toth<br />

Vittorio Longhi, ITUC stručnjak<br />

budućeg Odbora, što je ujedno i razlog zašto<br />

smo krenuli u ovaj projekt Europske federacija<br />

transportnih radnika.<br />

Naravno, da bi se svijest o istome proširila<br />

treba započeti u svojemu nacionalnom<br />

sindikatu pa su stoga organizirane opsežne<br />

radionice na temu komunikacije, prezentacije<br />

vlastitoga znanja i komunikacijskih<br />

vještina, koje je u konačnici najvažnije proslijediti<br />

članovima sindikata. Patti Jenega,<br />

stručnjakinja iz Međunarodne organizacije<br />

rada je pokazala prisutnima u kolikoj mjeri<br />

je komunikacija i slanje poruke suradnicima<br />

i članovima važno, te na koji način se to<br />

može učiniti s uspješnim ishodom. Ona je<br />

ujedno i “ekspert” za MLC Konvenciju za<br />

pomorce 2006, koju podučava ITF inspektore<br />

i brodare. Poruka kojom je sažela svoju<br />

dvodnevnu radionicu jest da je upravo cilj<br />

prezentacije prenijeti poruku slušateljima<br />

jednostavno i razumljivo.<br />

Osim Patti, jedan od predavača bio je<br />

Vittorio Longhi, ITUC stručnjak (www.<br />

ituc-csi.org), koji je sudionicima predstavio<br />

nedavno pokrenutu internet stranicu www.<br />

equaltimes.org i na primjeru pokazao kako<br />

se i zašto najbolje šalje poruka čitateljima<br />

online vijesti, koji je smisao tzv. online<br />

peticija, ali i pohvalio različite inicijative,<br />

pa tako primjerice i našu o planiranom SOS<br />

skype telefonskom <strong>broj</strong>u, napomenuvši da je<br />

takva ideja “vrijedna krađe”.<br />

Karika koja je povezivala sudionike i<br />

predavače, te to odradila profesionalno jest<br />

Evelin Toth, organizatorica aktivnosti u ILO<br />

centru u Torinu. Intervju sa spomenutom<br />

gospođom moći ćete pogledati u drugoj<br />

epizodi novog projekta SPH, video vijestima<br />

za pomorce “Sedma kora”.<br />

Zaključak nakon ovakvog trodnevnog<br />

seminara jest da je posla mnogo, vremena<br />

malo, a znanja o istome još manje. Ljude<br />

je potrebno educirati o vremenima koja<br />

predstoje, ali i o pravima koje sada imaju<br />

na vlastitim radnim mjestima. Spomenut je<br />

također sindikalist po imenu Saul Alinsky,<br />

koji je u prošlosti prvi pokrenuo način<br />

razmišljanja u sindikalnom pokretu koji<br />

se oslanja na pojedinca-sindikalista kao<br />

nositelja vlastite sudbine i znanja uz pomoć<br />

sindikalnih alata. Upravo tu počiva bit i srž<br />

sindikata kao organizacije koja se bori za<br />

prava radnika. Mi kao organizacija stojimo<br />

članovima na usluzi, ali prava borba se<br />

vodi kroz kolektivnu svijest o solidarnosti i<br />

pravima koje vi pomorci zaslužujete i imate<br />

na radnom mjestu.<br />

S obzirom da u lipnju planiramo održati<br />

prvi Sabor Sekcije mladih SPH, o ovome<br />

projektu i seminarima koji slijede porazgovarati<br />

ćemo uživo te prenijeti dobivene<br />

informacije s ciljem odabira članova koji su<br />

zainteresirani pohoditi ETF-ove radionice u<br />

budućnosti. •<br />

Bojana Manojlović<br />

Europa ne<br />

donosi čarobni<br />

štapić za mlade<br />

u Hrvatskoj<br />

Evelin Toth, koja radi u Međunarodnom<br />

centru za edukaciju Međunarodne organizacije<br />

rada (ILO) U Torinu porazgovarala<br />

je s nama o problemu nezaposlenosti<br />

mladih u Europi. Evelin se bavi sindikalnom<br />

edukacijom već sedam godina, gdje<br />

uglavnom organizira projekte za europske<br />

sektorske federacije, uključujući Europsku<br />

federaciju transportnih radnika.<br />

EVELIN: Cilj radionice Transunion 2013 je<br />

raditi na komunikacijskim vještinama mladih<br />

ljudi i pripremiti ih za njihovo efikasno<br />

sudjelovanje na Kongresu ETF-a u Berlinu<br />

u svibnju, gdje će se po prvi puta formirati<br />

Odbor za mlade radnike unutar ETF-a.<br />

Zbog čega je ovo bitno upravo za mlade<br />

u Hrvatskoj<br />

EVELIN: Bitno je iz više razloga. Ne radi se<br />

samo o sektoru prometa, na svjetskoj razini<br />

ključni odnosno gorući problem je problem<br />

nezaposlenosti mladih, gdje prema podacima<br />

ILO-a u 2013. godini nezaposlenost mladih u<br />

svijetu doseći će <strong>broj</strong>ku od 74 milijuna. Trend<br />

je loš u Europi, ali i na razini cijelog svijeta,<br />

ali to nije samo problem nezaposlenosti<br />

mladih jer je to samo vrh ledenjaka. Tu je i<br />

cijela vojska mladih ljudi koji rade privremeno,<br />

povremeno i ne primaju plaće, naknadu<br />

za prekovremeni rad, jako je puno radnika<br />

koji rade u neslužbenom gospodarstvu i koji<br />

rade na određeni rad. Prisutan je veliki <strong>broj</strong><br />

obesrpavljenih mladih ljudi.<br />

Nama kao sindikalistima je veliki problem<br />

što primjećujemo da mladi ljudi vrlo često<br />

nemaju svijest o svojim pravima na radnom<br />

mjestu. Hrvatska tu nije iznimka, ona je po<br />

<strong>broj</strong>u nezaposlenih u samom vrhu u Europi.<br />

Koja je tu uloga sindikata<br />

EVELIN: <strong>Sindikat</strong>i se moraju ukoliko žele<br />

opstati i ukoliko žele biti zaista reprezentativni<br />

na način da zastupaju sve radnike koji<br />

su na tržištu rada danas napokon OTVORITI,<br />

posebice prema tzv. ranjivim skupinama;<br />

mladima, ženama, imigrantima, radnicima<br />

u neslužbenom gospodarstvu. Prostora za rad<br />

ima, sindikati morjau imati političku volju<br />

dati mladima prostora, motivirati mlade da<br />

se učlane u sindikate, da postanu aktivni<br />

u sindikalnom radu i najvažnije dati im<br />

mogućnost da sami razvijaju svoje aktivnosti<br />

te da sudjeluju u tijelima odlučivanja sa svim<br />

svojim entuzijazmom i hrabrošću. Danas<br />

mladi žele mijenjati svijet.<br />

Da li 1. srpnja donosi pozitivne promjene<br />

za mlade u Hrvatskoj<br />

EVELIN: Ulazak u EU je veliki korak na<br />

političkoj razini za Hrvatsku, a u segmentu<br />

gospodarstva, brisanje granica omogućiti<br />

će prisutnost hrvatskih radnika u Europi,<br />

moći će izaći iz okvira svoje zemlje. To je<br />

jedna od pozitivnih strana. S obzirom da<br />

postoje određeni radni i socijalni standardi na<br />

prostoru cijele Europe, tzv. europski socijalni<br />

model, hrvatska mladež će morati započeti<br />

sukreirati tu istu politiku, ali i boriti se za<br />

svoja prava kroz međunarodne i europske<br />

organizacije. Pomoć moramo tražiti onda<br />

kada nam je potrebna, jednako kao i solidarnost,<br />

ali istu moramo i dati. To je proces u<br />

kojemu svako od nas mora odraditi svoj dio<br />

jer Europa ne donosi čarobni štapić niti za<br />

Hrvatsku niti za mlade u Hrvatskoj.


. 74 • ožujak 2013<br />

11<br />

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

Tonka Čupčić, Ana Magaš<br />

i Ivana Kovačević - nove<br />

članice Sekcije žena SPH<br />

U Vodicama je 20.veljače<br />

održan prvi sastanak<br />

buduće Sekcije SPH, s<br />

članovima starosne dobi<br />

do 35 godina s područja<br />

Sekcije SPH<br />

Nove snage u<br />

redovima SPH<br />

Prvi sastanak članova Sekcije mladih s područja Dalmacije<br />

Dalmacije.<br />

Prisutnima je podijeljena prva<br />

neslužbena verzija Pravilnika o<br />

radu Sekcije mladih, koji bi trebao<br />

biti usvojen na Skupu kojeg ćemo<br />

organizirati u svibnju ili lipnju<br />

ove godine. Također će se na<br />

istome skupu odabrati predsjednik<br />

Sekcije te njegovi zamjenici, te<br />

će isti imati pravo sudjelovati u<br />

radu Središnjeg odbora SPH i na<br />

taj način zastupati stavove Sekcije<br />

mladih SPH.<br />

Upoznavanje mladih članova<br />

s područja Rijeke, ali i Siska, tj.<br />

iz sektora unutarnje plovidbe,<br />

održano je tjedan dana ranije u<br />

Rijeci. Dogovoren je zajednički<br />

susret s ostalim članovima buduće<br />

Sekcije, kao i usvajanje Pravilnika<br />

i izbori za nositelje Sekcije.<br />

Također je u istome danu održan<br />

i sastanak Sekcije žena SPH.<br />

Nakon poslanog poziva svim<br />

članicama da započnu s aktivnim<br />

audjelovanjem u radu Sekcije,<br />

organiziran je prvi sastanak i<br />

susret starih i novoprijavljenih<br />

članica SPH.<br />

Zasada se prijavilo ukupno<br />

25 žena za sudjelovanje u radu<br />

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

Svi koji se želite priključiti ovoj<br />

inicijativi za mlade u sindikatu,<br />

javite nam se PRISTUPNICOM,<br />

emailom, telefonom te se<br />

priključite našoj Facebook grupi:<br />

www.facebook.com/<br />

groups/SekcijamladihSPH/<br />

Sekcije žena, od kojih su neke već<br />

sudjelovale u prosvjedu u Briselu<br />

14. ožujka u organizaciji SPH.<br />

Dogovorena je revizija postojećeg<br />

Pravilnika o radu Sekcije, koji će<br />

također biti usvojen na Skupu u<br />

svibnju ili lipnju ove godine, kao i<br />

ponovno biranje nositelja funkcija<br />

predsjednice i njezinih zamjenica<br />

unutar Sekcije. • (bm)<br />

Jadrolinija<br />

2013. je godina<br />

promjena<br />

Prvi kvartal 2013. godine je<br />

za podružnicu SPH u Jadroliniji<br />

donio niz novosti.<br />

Koncem veljače je donesena<br />

dugo očekivana odluka<br />

o primanju 113 <strong>pomoraca</strong> u<br />

stalni radni odnos.<br />

Naime, predsjednik Uprave<br />

Jadrolinije Slavko Lončar<br />

25.veljače 2013. potpisao je ugovor<br />

o primanju 113 <strong>pomoraca</strong> Jadrolinije<br />

u stalni radni odnos. Nakon<br />

odgode promjene ugovora o radu<br />

zaposlenika Jadrolinije s određenog<br />

na neodređeno radno vrijeme zbog<br />

iščekivanja promjene Uprave Jadrolinije,<br />

koja se uzgred dogodila nije,<br />

pravda je ipak izvršena za stotinjak<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

Kap. Dragomir Mucić je uputio<br />

predsjedniku Uprave dopis 4.<br />

veljače 2013, podsjetivši ga na<br />

dana obećanja u 2012. o primanju<br />

113 <strong>pomoraca</strong> u stalni radni odnos.<br />

No, to nije jedini dopis koji je<br />

upućen direktoru Jadrolinije;<br />

14.ožujka je poslan i dopis na istu<br />

adresu u kojemu u ime <strong>Sindikat</strong>a<br />

<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> kap. Mucić<br />

traži konačnu promjenu UOR s<br />

određenog na neodređeno vrijeme<br />

za radnike na kopnu.<br />

Krajem prošle godine, na<br />

zajedničkom sastanku između<br />

sindikata i Uprave Društva Jadrolinija,<br />

uz obećanje za izmjene<br />

UOR s određenog na neodređeno<br />

vrijeme za pomorce, predsjesnik<br />

Uprave je obećao da će se u stalni<br />

radni odnos, prije početka turističke<br />

sezone 2013. godine, primiti i<br />

ČETIRI NOVA TRAJEKTA ZA<br />

JADROLINIJU<br />

U Rijeci su 4.ožujka predstavnici brodogradilišta Uljanik d.d. iz<br />

Pule i Jadrolinije potpisali ugovor o gradnji četiri nova trajekta.<br />

Trajekti su namijenjeni održavanju lokalnih linija, a završetak<br />

gradnje najavljen je za početak slijedeće turističke sezone.<br />

Ukupna vrijednost ugovora iznosi 32 milijuna eura, a radi se o<br />

trajektima kapaciteta 616 putnika i 145 osobnih vozila. Trajekti će<br />

biti dugi 99,80 i široki 17,50 metara.<br />

Istaknuto je da će se sva četiri trajekta graditi istovremeno čime<br />

se nastavlja suradnja Uljanika i Jadrolinije u gradnji putničkih<br />

brodova.<br />

određeni <strong>broj</strong> radnika na kopnu<br />

(oko dvadesetak).<br />

Jedna od novosti je i raspisani<br />

natječaj za zapošljavanje 142<br />

pomorca za predstojeću sezonu, s<br />

obzirom da Jadrolinija ima manjak<br />

<strong>pomoraca</strong>, ali i radnika na kopnu.<br />

Kadrovi koji će se moći prijaviti na<br />

natječaj kreću od časnika plovidbene<br />

straže preko vježbenika do<br />

mladića kuhinje.<br />

U ožujku je održana i peta po<br />

redu sjednica Povjerneištva SPH<br />

u Jadroliniji u Zadru, na kojoj<br />

je između ostalog zaključeno da<br />

je potrebno održati skupove po<br />

plovnim područjima, ne samo<br />

zbog informiranja članstva, već i<br />

zbog prikupljanja tzv. “žive riječi” s<br />

terena. Skupovi su planirani za kraj<br />

travnja i početak svibnja.<br />

Novi natječaji<br />

Temeljem odluke Upravnog<br />

vijeća Agencije za obalni linijski<br />

pomorski promet raspisan je<br />

natječaj za odabir koncesionara<br />

na 14 državnih brzobrodskih<br />

linija i na 23 trajektne linije i 8<br />

klasičnih brodskih linija. Odluka<br />

je donešena krajem ožujka i<br />

početkom travnja.<br />

Rok za predaju ponuda na tim<br />

linijama je 2. svibnja 2013. godine<br />

u 15 sati, a Stručno povjerenstvo<br />

će prispjele ponude otvoriti 6.<br />

svibnja 2013. godine s početkom u<br />

10.30 sati, također u prostorijama<br />

Agencije.<br />

Rok za donošenje odluke o<br />

odabiru iznosi 30 dana od isteka<br />

roka za dostavu ponuda.• (bm)


12<br />

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr<br />

Panamski kanal - slika 2<br />

Panamski kanal - Solin (Jadroplov)<br />

Nerijetko u ured <strong>Sindikat</strong>a<br />

<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> stigne email<br />

sa pozdravima i fotografijama naših<br />

članova koji “tuku more” daleko od<br />

kuće. Kap. Igor Glad javio se s crude<br />

oil suezmax tankera Ast Sunshine<br />

koji se nalazi oko rta Dobre Nade u<br />

plovidbi prema Kamerunu. Radi se<br />

o novom tankeru (IMO 9585900,<br />

gt 81.187, dwt 159.039, zastava<br />

Panama, vlasnik Solar Shipping<br />

& Trading S.A., Panama/Asahi<br />

Tanker Co. Ltd. iz Tokya, operator<br />

je Stena Sonangol iz Houstona,<br />

a manager Northern Marine<br />

Management Ltd. iz Clydebanka)<br />

koji se nalazi na prvom putovanju<br />

nakon što je preuzet 10. siječnja<br />

u brodogradilištu Samsung Heavy<br />

Industries Co. Ltd. (Geoye Shipyard)<br />

u Južnoj Koreji.<br />

U trenutku primopredaje na<br />

brodu su se nalazila dva hrvatska<br />

pomorca, a nakon izvršene smjene<br />

jedini hrvatski član posade je<br />

zapovjednik kap. Igor Glad. Nakon<br />

primopredaje tanker je ukrcao teret<br />

u Koreji i Tajvanu te zaplovio prema<br />

Beiri (Mozambik) tzv. piratskom<br />

rutom. Nakon ukrcaja u Kamerunu,<br />

predviđeno je da će tanker teret<br />

iskrcati u Tenerifi ili Huelvi.<br />

Posada broda Solin, bulk carriera<br />

brodarske tvrtke Jadroplov, poslala<br />

je <strong>Sindikat</strong>u <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />

fotografije prolaska kroz Panamski<br />

kanal 6. veljače 2013. Kako kažu,<br />

citiramo: “Evo, prošli Panamski<br />

kanal, dočekao nas uvijek mirni i<br />

topli Pacific. Nakrcali se goriva, spize<br />

i potrošnog materijala i pravac Kina,<br />

Javljanje <strong>pomoraca</strong><br />

RAZGLEDNICE S<br />

JUGA, JUGO-ZAPADA<br />

Qinhuangdao. Dobili smo i dobre<br />

ribe. Eto, par sličica prolaska koji je<br />

svaki put zanimljiv na svoj nacin.<br />

Ovaj put nije bilo tropskih pljuskova,<br />

cijeli prolaz je bio za dana. Lp, Solin”<br />

Pero Macan<br />

Jaki u teglju<br />

Pozdrav iz Sierra Leone<br />

Pero Macan koji plovi na Brodospasovom<br />

tegljaču Jaki, javio se iz<br />

daleke Sierre Leone, te uz niz fotografija<br />

objavljujemo i pisanu poruku<br />

kojih Pero ima mnogo na svojemu<br />

blogu http://mojabarka.blogspot.<br />

com/.<br />

NEDJELJA, 10. VELJAČE 2013.<br />

Nema me već duže vremena na<br />

blogu, a ni na fejsu. Toliko puno<br />

radimo da se ne možemo ni naspavat.<br />

Sutra nam dolazi pojačanje. Još<br />

jedan kapetan i kapo, pa se nadam se<br />

da će biti malo lakše.<br />

Inače smo u jednoj zemlji najljepšeg<br />

imena, ali i najsiromašnijoj. Od<br />

177 zemalja prema ekonomskom<br />

monitoringu Sierra Leone je na<br />

kraju liste. Zadnji! A prema rudnim<br />

bogatstvima, zlatu i dijamantima,<br />

slika bi trebala biti osjetno svijetlija.<br />

Duga i ribari<br />

Nisu pirati<br />

Panamski kanal - slika 3<br />

Panamski kanal - slika 4<br />

U glavnom gradu nema struje, voda<br />

dolazi na kapaljku, a ulice su pune<br />

mladih ljudi regrutiranih kao djeca, a<br />

potom osakaćenih u dugogodišnjem<br />

krvavom ratu za dijamante. Svi smo<br />

gledali DiCapriov “Krvavi dijamant”.<br />

Najpoznatiji dijamant je Star of Sierra<br />

Leone, a jedan sličan, poklonjen od u<br />

Hagu doživotno osuđenog liberijskog<br />

predsjednika, krasio je neko vrijeme<br />

ruku Naomi Campbell. Na sudu se<br />

pravdala da nije znala za porijeklo.<br />

Hm... Valjda i nije razmišljala o tome.<br />

Gdje je naš mali tegljač u cijeloj<br />

ovoj priči Željeznu rudaču iskopanu<br />

u tim lavljim planinama, Jaki na<br />

teglenicama tegli niz rijeku do broda<br />

za izvoz. U pravilu sva ruda ide za<br />

Kinu. Tko može znati gdje završi<br />

zlato i dijamanti Možda opet na<br />

tijelu neke manekenke<br />

Eto toliko. I da. Proguglajte malo o<br />

ovoj zemlji i otkrit ćete puno zanimljivosti.<br />

Ovdje se nalazio najveći<br />

sabirni logor za robove na Banana<br />

islands, prema pobuni robova na<br />

brodu El Amistad snimljen je film sa<br />

Morganom Freemanom u glavnoj<br />

ulozi, a lavlji dijamanti očarali su<br />

cijeli svijet. Od mene malo više o<br />

glavnom gradu Freetownu čim<br />

uhvatim vremena, a za sada veliki<br />

pozdrav. Mora se raditi. •<br />

Dredger De Laperoude<br />

Ribarska obitelj<br />

Ovakve poruke i javljanje<br />

<strong>pomoraca</strong> koristimo kao<br />

priliku za poziv svima vama<br />

koji imate fotografije ili video<br />

uratke da nam iste pošaljete u<br />

svrhu promocije pomoračkog<br />

zanimanja i hrvatskih <strong>pomoraca</strong><br />

koji su jedni od najboljih na<br />

svijetu u svome zanatu!


. 74 • ožujak 2013<br />

13<br />

ITF Seafarers’ Section<br />

Maritime Safety Committee<br />

ukoliko su ima dvije sekcije zaplavljene<br />

(problem formule stabilnosti),<br />

potrebe kontinuiteta zapošljavanja<br />

posade, nesposbnosti države<br />

zastave broda da zaštiti zapovjednika,<br />

potrebe za uvođenjem dvije<br />

uzdužne pregrade te da se napusti<br />

koncept da se brod za krstarenje<br />

može vratiti u luku (odnosno da<br />

je najsigurnije ostati na brodu).<br />

Izražena je i zabrinutost razine<br />

treninga dijela posade na brodovima<br />

za krstarenje koja je zadužena za<br />

borbu protiv požara, evakuaciju<br />

putnika i općenito familijarizaciju<br />

dijela ne-nautičke posade u procedurama<br />

prilikom izvanrednih stanja.<br />

B.E. Kristoffersen i B. Berlan su<br />

zaduženi da istraže i sačine prijedlog<br />

za dva dokumenta o sigurnosti<br />

putničkih brodova (trening i <strong>broj</strong><br />

članova) i konceptu da je „brod<br />

ustvari čamac za spašavanje“.<br />

Što se tiče kulture sigurnosti na<br />

brodu, komitet je prihvatio da, iako<br />

MLC konvencija traži da brodski<br />

komitet za sigurnost sačinjava pet<br />

ili više <strong>pomoraca</strong>, što je korak<br />

naprijed, je prihvatljivije rješenje iz<br />

ISM koda.<br />

Umor <strong>pomoraca</strong> je konstantno na<br />

dnevnom redu komiteta koji je izrazio<br />

zabrinutost pokušajima industrije<br />

da izbjegne rješavanje problema.<br />

Zabrinutost<br />

sigurnošću<br />

Od 29. do 31. siječnja u<br />

Mumbaju (indija) održana<br />

je sjednica ITF MSC-a u<br />

čijem je radu sudjelovao u<br />

Branko Berlan.<br />

obzirom da izvješće o korištenju<br />

S azbesta na brodovima još uvijek<br />

nije dovršeno (nizozemska vlada<br />

nije zainteresirana, a njemačka tek<br />

provodi istraživanje) B. Berlan je<br />

predložio da se razmisli o eventualnoj<br />

zajedničkoj inicijativi<br />

Međunarodne organizacije rada<br />

(ILO) i Međunarodne pomorske<br />

organizacije (IMO) za istraživanje<br />

problema.<br />

Najavljeno je skoro pokretanje<br />

web foruma MSC-a, a B. Berlan je<br />

zadužen za sastav i kratko izvješće o<br />

funkcionalnosti i mogućnosti uporabe<br />

LinkedIn odnosno Google maila<br />

kao platformi za raspravu s obzirom<br />

da se radi o otvorenim platformama<br />

s problematičnom sigurnošću.<br />

Što se tiče rada predstavnika<br />

ITF-a u Međunarodnoj pomorskoj<br />

organizaciji (IMO) posebna pažnja<br />

usmjerena je na: nesposobnost talijanskih<br />

vlasti da naprave konačno<br />

izvješće o nasukanju broda Costa<br />

Concordia, dok je neslužbeno<br />

izvješće neprihvatljivo; problemu s<br />

balastnim vodama i nemogućnosti<br />

da se prihvati jedinstveni sustav<br />

za tretiranje voda na svjetskoj<br />

razini i da se ograniči ili potpuno<br />

isključi rizik zakonske odgovornosti<br />

strojara; problem sati odmora zbog<br />

različitih odredbi Konvencije o radu<br />

<strong>pomoraca</strong> (MLC) i STCW konvencije<br />

što omogućava državama zastave<br />

broda da tumače i prilagode svoje<br />

zakonodavstvo, koje nije u korist<br />

<strong>pomoraca</strong>; problem e-navigacije<br />

koja je izazvala veliku zabrinutost<br />

među pomorcima, a ima naznaka da<br />

su i druge utjecajne organizacije u<br />

pomorskoj industriji te neke države<br />

zabrinute- pokušati će se dobiti<br />

konsenzus za zajednički stav; problem<br />

komunikacije <strong>pomoraca</strong>, taj<br />

problem će biti izraženiji kod novih<br />

generacija <strong>pomoraca</strong> te će vjerojatno<br />

izazvati pomanjkanje mlađeg<br />

časničkog kadra koje neće biti<br />

privučeno da započne pomoračku<br />

karijeru.<br />

Raspravljalo se i o predstavnicima<br />

ITF-a u raznim komitetima i<br />

podkomitetima IMO-a te je ažuriran<br />

njihov popis prvenstveno jer<br />

dosadašnjeg stalnog predstavnika<br />

Bjorna-Erika Kristoffersena zamjenjuje<br />

Branko Berlan (SPH).<br />

Raspravljajući o sigurnosti<br />

brodova za krstarenje istaknuto je<br />

da je sve više slučajeva u kojima ti<br />

brodovi ne mogu riješiti problem<br />

Istaknut je Project Horizon kojeg<br />

provodi australska administracija<br />

kako bi procijenila radne uvjete<br />

<strong>pomoraca</strong> na offshore brodovima,<br />

koji su izloženi ekstremnim temperaturama,<br />

koji ne utječu samo na<br />

pomorce već i na sigurnost.<br />

Slijedeća sjednica ITF MSC-a<br />

održati će se u Buenos Airesu.• (dp)


14<br />

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr<br />

Gotovo redovito se zanemaruju<br />

stradavanja <strong>pomoraca</strong><br />

iz naših krajeva<br />

na brodovima pod drugim<br />

zastavama. Nastojimo<br />

izvući iz zaborava<br />

priče tih <strong>pomoraca</strong>.<br />

Zračni napad na Crotone u<br />

južnoj Italiji 13. veljače 1943.<br />

imao je jednog tajnog svjedokabritansku<br />

podmornicu HMS Una,<br />

koja je već nekoliko dana bila u<br />

vodama između Punta Stilo i Punta<br />

Alice u sklopu misije nadgledavanja<br />

Mesinskog tjesnaca i istočne obale<br />

Calabrije. S podmornice, koja je<br />

na periskopskoj dubini u razumnoj<br />

udaljenosti od obale, zapovjednik<br />

Martin i njegovi podčasnici pratili<br />

su napad na Crotone prije nego su<br />

odlučili zaploviti prema Capo Trionto.<br />

Podmornica je već zabilježila<br />

jedno potapanje 10. veljače kod<br />

Punta Stilo: u rano poslijepodne<br />

tog dana ugledali su trgovački brod<br />

Cosala od 4.064 tona, naoružan<br />

topovima na pramcu i krmi kojeg<br />

je pratio zrakoplov. HMS Una je<br />

ispalila četiri torpeda, samo jedan<br />

je pogodio, ali je i on bio dovoljan<br />

da se brod potopi. Prisustvo HMS<br />

Une u talijanskim vodama bilo je<br />

potvrđeno, jer je 10. veljače uočena<br />

u plovidbi na periskopskoj dubini<br />

od zrakoplova koji su nadgledali<br />

područje.<br />

U 20:06 sati 13. veljače, dok je<br />

Crotone vidao rane od bombardiranja<br />

zrakoplova 9. Air Force,<br />

HMS Una je dobila zapovjed da<br />

istraži nasukani brod kojeg je otkrio<br />

zrakoplov oko deset nautičkih<br />

milja južno od Punta Alice. U<br />

8:40 slijedećeg dana ugledali su<br />

trgovački brod čiji su bokovi obojani<br />

sivim bojama radi težeg uočavanja.<br />

Parobrod, za koji još Britanci nisu<br />

znali kako se zove, je bio Petrarca.<br />

Isplovio je iz Taranta u 18 sati devetog<br />

veljače s ratnim materijalom i<br />

njemačkim vojnicima prema Tunisu<br />

s pratnjom torpiljarke Pegaso.<br />

Oko 7:30 sati desetog veljače<br />

brod se nasukao na 800 metara od<br />

plaže u blizini Marina di Strongoli.<br />

S podmornice su primjetili da brod<br />

nije uopće oštećen. Jaki vjetar iz<br />

smjera tramontane dizao je valove<br />

i sprječavao napad što bi pri<br />

mirnom moru bila laka igra. HMS<br />

Una se udaljila od obale na sigurnu<br />

udaljenost.<br />

U zoru 15. veljače HMS Una se<br />

ponovno približila, u podvodnoj<br />

vožnji, brodu Petrarca. U tom<br />

području u ophodnji su brigantin<br />

i goleta koji su se koristili<br />

kao pomoćni brodovi u lovu<br />

na podmornice. Tu je još bila<br />

naoružana jahta i jedan hidroavion.<br />

Prethodne večeri HMS Una je bila<br />

prisiljena ostati pod vodom više od<br />

sat vremena zbog dolaska zrakoplova<br />

koji je pregledavao površinu<br />

mora s reflektorom montiranim<br />

ispod trupa. Toliko opreza nije bilo<br />

neuobičajeno: parobrod, zajedno s<br />

talijanskim i njemačkim vojnicima,<br />

prevozio je oružje i municiju. Osim<br />

toga bio je laka meta, jer je bio<br />

nepomičan. Još za vrijeme plovidbe<br />

Petrarca je privukao pažnju<br />

Nepoznata povijest<br />

Petrarca – stradalo<br />

15 članova posade<br />

iz Istre<br />

saveznika. U noći između devetog<br />

i desetog, britanski zrakoplovi su<br />

ga napali bombama i torpedima.<br />

Napad nije uspio zbog spleta<br />

povoljnih okolnosti i sreće, plovidbe<br />

pod obalom i reakcija mitraljezaca<br />

koji su otvorili snažbu paljbu na<br />

zrakoplove. Ploveći blizu obale<br />

zrakoplovi nisu imali prednosti koje<br />

pružaju napadi na otvorenom moru,<br />

a brod je, uz to, mogao računati na<br />

zaštitu kopnenih topovskih baterija<br />

Regia Marine i protuzračne obrane<br />

kopnene vojske. Što se tiče odbrane<br />

od podmornica, plovidba uz obalu<br />

Petrarca<br />

IMO 5608097<br />

Izgrađen: 1910.<br />

Brodogradilište: Clyde<br />

Shipbuilding & Engineering Co.<br />

Ltd., Glasgow<br />

Novogradnja br. 292<br />

Pozivni znak: ICBS<br />

Izgrađen kao: Szent Istvan<br />

Vlasnik Royal Hungarian Sea<br />

Navigation Co. Adria Ltd., Fiume<br />

Grt: 3.329 t<br />

Dimenzije: 108,7x13,9x6,9 m<br />

Pogon: triplex<br />

Snaga: 372<br />

Brzina: 11,0<br />

1919<br />

-Adria Societa Anonima di<br />

Navigazione Marittima, Fiume<br />

1921<br />

Petrarca<br />

1937<br />

-Societa Anonima di<br />

Navigazione Tirrenia, Fiume<br />

10.02.1943<br />

Nasukan nakon što je torpediran<br />

i oštećen 10 nautičkih milja<br />

sjeverno od Crotone od britanske<br />

podmornice HMS Una<br />

15.02.1943<br />

Napadnut od savezničkih zrakoplova,<br />

ponovno torpediran od<br />

HMS Una, južno od Punta Alice.<br />

značila je pružati podmornici<br />

samo jedan bok kao cilj, ali i rizik<br />

nasukanja. Iako je Petrarca plovio<br />

minimalnom brzinom, neažurirane<br />

pomorske karte dovele su nasukanja.<br />

Počelo je od<strong>broj</strong>avanje zadnjih<br />

sati njegova života...<br />

Vjetrovitog jutra 15. veljače<br />

HMS Una je bila u zasjedi na<br />

periskopskoj dubini, gledajući<br />

brodice oko nasukanog broda<br />

koje su prekrcavale dio tereta na<br />

kopno. Uvjeti si diktirali da se brod<br />

mora olakšati da se ne bi još jače<br />

nakrivio. Operacija je bila teška<br />

zbog valova i nedostatka opreme<br />

na brod . Čekala se oprema iz<br />

Crotonea. Brodski komesar Gino<br />

Gilli će kasnije izjaviti: - Oko 16 sati<br />

tog dana, s obzirom da se očekivao<br />

napad zrakoplova, a imajući na<br />

umu da brodsko oružje neće biti<br />

od koristi zbog nagnuća broda, dao<br />

sam naredbu podnaredniku da<br />

prenese na kopno razmontirane<br />

mitraljeze s municijom i vojnim<br />

personalom zaduženim za njih i<br />

da ih postavi na brežuljke uz plažu<br />

kako bi organizirao protuavionsku<br />

zaštitu. Poslao sam i njemačke<br />

vojnike da to isto učine, ali su oni<br />

izjavili da je njihov mitraljez, s<br />

četiri cijevi, pretežak i da bi trebala<br />

posebna oprema, koju nismo imali,<br />

da se iskrca. Ostali su na brodu.<br />

U međuvremenu se vrijeme<br />

proljepšalo i more se smirilo. Na<br />

podmornici je odlučeno da se<br />

napad izvede pri zalasku sunca,<br />

kada su se izviđački zrakoplovi<br />

trebali vratiti se u baze i kada<br />

bi bilo vrlo teško uočiti tragove<br />

jurećih torpeda. U 17:00 sati HMS<br />

Una se približila meti. Imajući na<br />

umu dubinu, odlučen je napad s<br />

razdaljine od 2.300 metara. Trebao<br />

se ispaliti jedan torpedo, i ovisno o<br />

o njegovom učinku, ispaliti drugi<br />

korigirajući putanju. No, prije<br />

dolaska na izabranu poziciju,<br />

periskopom se otkrivaju dvije golete<br />

koje se nalaze lijevo od podmornice<br />

i naoružana jahta na oko tri<br />

milje. Zbog toga časnici HMS Une<br />

se odlučuju za ispaljivanje čak<br />

tri torpeda u razmaku od deset<br />

sekundi te brzi manevar odlaska.<br />

U 17:04 ispaljena su tri torpeda<br />

na brod Petrarca. Prvi je usmjeren<br />

u pravcu ispod dimnjaka, drugi po<br />

sredini broda, a treći ispod glavnog<br />

jarbola. Iz periskopa promatraju<br />

tri bijele pruge koje se približavaju<br />

meti. Nema vremena da se pogleda<br />

učinak. Spušta se periskop dmah<br />

po ispaljivanju prvog torpeda, ali<br />

jasno čuju prvu eksploziju, odmah<br />

nakon toga drugu te cijelu seriju<br />

manjih eksplozija. U 18:20, dok<br />

podmornica bježi prema otvorenom<br />

moru, dodatna velika eksplozija<br />

čuje se iz smjera obale. Eksplodirala<br />

je municija koju je zahvatio požar<br />

koji se razvio nakon torpednih<br />

pogodaka.<br />

Nalazio sam se u salonu sa<br />

zapovjednikom Paisom i inspektorom<br />

ing. De Vitom kada se<br />

dogodila kataklizma. Sjećam se<br />

da sam teturao među limovima<br />

prema pramcu. Čuo sam zapovjednika<br />

kako viče, odjednom je glas<br />

nestao i ja sam bez svijesti bio u<br />

vodi, svakako nakon pada s velike<br />

visine. Iako sam bio bez pojasa<br />

za spašavanje i potpuno obučen,<br />

uspio sam ostati na površini. U<br />

međuvremenu sam ustanovio da<br />

sam ranjen u glavu, i da krv teče u<br />

velikim količinama. Kao posljedica<br />

leta u more nakon drugog pogotka<br />

torpeda bila je potpuna amnezija,<br />

tako da nisam raspoznavao pravo<br />

stanje stvari;ali to je stanje kratko<br />

strajalo, pa sam počeo dozivati<br />

upomoć dok sam pokušavao doći<br />

do obale. U svezi uzroka dvije<br />

eksplozije, saznao sam tek kasnije<br />

da su uzrokovane torpedima, od<br />

kojih se jedan nasukao na obalu.<br />

Saznao sam i da, od osoba koje su<br />

se u trenutku eksplozije nalazile<br />

na brodu, samo ja, mladić sobe i<br />

tri njemačka vojnika, više-manje<br />

ranjeni, smo ostali živi, prepričao<br />

je Gilli.<br />

Tragična sudbina onih koji su<br />

ostali na brodu mnogo godina<br />

kasnije je obilježena mauzolejem<br />

koji je izgrađen na groblju<br />

u Strongoli: „Ovdje počiva 18<br />

mornara broda Petrarca koja<br />

je torpedirana 15. veljače 1943.<br />

Comune di Strongoli u spomen, 2.<br />

studeni 1971.“. U mauzoleju su<br />

deponirani manji ostaci broda koji<br />

su pronađeni u moru.<br />

Početkom kolovoza 1997.<br />

godine pronađen je neeksplodirani<br />

artiljerijski projektil dug 30<br />

cm i promjera osam centimetara.<br />

Eksplozija broda Petrarca je bila<br />

toliko jaka (torpedo plus municija)<br />

da su dijelovi zapovjedničkog<br />

mosta teški preko tone odbačeni<br />

više stotina metara od broda. Ono<br />

što je preostalo od Petrarce, još<br />

je uvijek pod vodom i pijeskom.<br />

• (dp)<br />

<strong>Pomorski</strong> <strong>vjesnik</strong> donosi<br />

originalni izvadak iz popisa<br />

posade sa stradalima iz naših<br />

krajeva<br />

Babarcich Francesco (r. 1912 u<br />

Zagorje, Donadići, pomorac);<br />

Balacich Francesco (iz Raše,<br />

konobar); Boboschich Francesco<br />

(iz Brijuna, ugljenar); Bonetta<br />

Giuseppe (iz Kožljaka, pomorac);<br />

Chersevani Giuseppe (r. 1914.<br />

Plomin, pomorac); Ferluga<br />

Romeo (iz Pule); Godenas Silvio<br />

(iz Rovinja); Koziak Giuseppe<br />

(iz Rijeke); Merslich Tommaso<br />

(iz Plomina); Musich Giovanni<br />

i Perovich Giovanni (iz Cresa);<br />

Poldrugo Paolo (iz Felicije kod<br />

Labina); Scopaz Antonio (iz<br />

Labina); Stancich Giacomo<br />

i Tardi Antonio (iz Raše) i<br />

Zustovi Giovanni (iz Plomina).


. 74 • ožujak 2013<br />

15<br />

PRIDRUŽITE SE,<br />

MI SMO OVDJE ZA VAS!<br />

Plaćanje<br />

<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />

je sindikat pomorskih<br />

profesionalaca koji okuplja<br />

pomorce i brodarce bez<br />

obzira na to kod kojeg<br />

brodara plove, pod kojom<br />

zastavom i na kojoj vrsti<br />

broda plovi. Mi pregovaramo<br />

s poslodavcima o<br />

visini plaća, uvjetima rada,<br />

radnim satima da bi osigurali<br />

ugovor koji prepoznaje<br />

vještine i iskustvo članova.<br />

Pravna pomoć<br />

<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> nudi<br />

članovima široku lepezu<br />

pravne pomoći. Kada nije<br />

moguće dati pravni savjet<br />

ili slučaj riješiti unutar<br />

SPH koriste se pojedina<br />

odvjetnička društva<br />

ili samostalni odvjetnici,<br />

lojalni SPH, koji su specijalizirani<br />

za pomorsko radno<br />

pravo ili opće radno pravo.<br />

Podrška<br />

SPH ima stručnjake koji<br />

mogu dati odgovor i<br />

tumačenja ugovora,<br />

rješavati probleme neisplate<br />

plaća, isplata naknada<br />

u svezi povreda na radi ili<br />

smrti, diskriminacije...<br />

Porez<br />

SPH je predložio, što je i<br />

prihvaćeno, da pomorci,<br />

ukoliko budu u tijeku<br />

godine najmanje 183<br />

dana na brodu (uključujući<br />

putovanje, obrazovanje u<br />

inozemstvu, bolovanje...)<br />

budu oslobođeni od<br />

plaćanja poreza na dohodak.<br />

Mirovina<br />

SPH je predložio, što je<br />

usvojeno, da pomorci<br />

mogu u mirovinu sa 60<br />

godina života i 15 godina<br />

plovidbe, a utemeljio<br />

je Zatvoreni dobrovoljni<br />

mirovinski fond <strong>Sindikat</strong>a<br />

<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> kako<br />

bi svojim članovima pružio<br />

mogućnost mirovinske<br />

štednje po najpovoljnijim<br />

uvjetima (dodatna mirovina).<br />

Međunarodna<br />

podrška<br />

SPH predstavlja stajališta<br />

<strong>pomoraca</strong> na nacionalnim<br />

i međunarodnim tijelima<br />

uključujući European Transport<br />

Workers’ Federation<br />

(ETF), International Transport<br />

Workers’ Federation<br />

(ITF). SPH ima predstavnike<br />

u tijelima International<br />

Maritime Organisation<br />

(IMO) i International Labour<br />

Organisation (ILO) gdje se<br />

donase globalne odluke u<br />

svezi uvjeta rada, zdravlja<br />

i sigurnosti te obrazovanja<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

Kontakt<br />

Član SPH u svakom trenutku<br />

ima na raspolaganju<br />

mogućnost kontaktiranja<br />

dužnosnika i pružanja<br />

pomoći ( 24 sata na dan<br />

bez obzira na vremensku<br />

razliku i luke u kojoj se<br />

brod nalazi). Dužnosnici<br />

posjećuju pomorce na<br />

brodovima, učenike i<br />

studente u srednjim<br />

školama i fakultetima,<br />

održavaju kontakte s<br />

nacionalnom administracijom,<br />

nacionalnim i stranim<br />

brodarima, posrednicima pri<br />

zapošljavanju.<br />

Vaš sindikat,<br />

vaš glas<br />

SPH predstavlja glas<br />

dvadesetak tisuća hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong>-profesionalaca<br />

koji rade u svim sektorima<br />

industrije na moru<br />

i na kopnu, uključujući<br />

unutrašnju plovidbu, velike<br />

jahte i offshore.<br />

Aktivnost<br />

SPH je demokratski sindikat<br />

temeljen na dobrovoljnom<br />

članstvu koji nudi članovima<br />

mogućnost da budu aktivni<br />

i da iznesu svoja mišljenja<br />

– na lokalnoj, nacionalnoj i<br />

međunarodnoj razini.<br />

www.sph.hr<br />

PRISTUPNICA<br />

<strong>Sindikat</strong> Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

Središnji ured<br />

Krešimirova 4, 51000 Rijeka<br />

Želim se učlaniti u <strong>Sindikat</strong> Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

(molimo ispuniti TISKANIM slovima)<br />

Prezime Ime M / Ž<br />

JMBG<br />

Adresa<br />

Grad Poštanski <strong>broj</strong> Tel.<br />

E-mail<br />

Mob.<br />

NajblIža rodbina<br />

Prezime Ime Srodstvo<br />

Adresa Grad Pošt. <strong>broj</strong><br />

Brodar<br />

Posrednik<br />

Brod<br />

IMO br.<br />

Svojstvo<br />

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do<br />

Školska sprema<br />

Detalji o glavnoj svjedodžbi<br />

Izdana od<br />

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne<br />

Čl. <strong>broj</strong><br />

Plaćanje članarine<br />

Gotovinom na blagajni SPH<br />

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom<br />

Datum<br />

Mjesto<br />

Zvanje<br />

Uplatom na žiro račun SPH<br />

Datum izdavanja<br />

Kada ste prestali biti član<br />

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg<br />

Pridružite nam se<br />

na društvenim<br />

internet servisima:<br />

Vlastoručni potpis<br />

Datum primitka<br />

Broj iskaznice<br />

Popunjava SPH<br />

SPH Adresar<br />

SEDAM KORA<br />

nova Internet TV emisija<br />

<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

www.sph.hr<br />

14<br />

Novih heavy-lift brodova<br />

s dizalicama od najmanje<br />

250 tona biti će<br />

isporučeno ove godine<br />

83<br />

VLCC narudžbi unatoč<br />

malim vozarinama<br />

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />

Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr,<br />

brazzoduro_predrag@itf.org.uk, vsvalina@sph.hr, dprestint@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr;<br />

jkanadic@sph.hr, ljbobic@sph.hr<br />

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />

Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />

E-mail: mmiocic@sph.hr<br />

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />

Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />

E-mail: bberlan@sph.hr, nmelvan@sph.hr<br />

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />

Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />

E-mail: rperic@sph.hr<br />

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik<br />

Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />

E-mail: mkronja@sph.hr<br />

Anketa<br />

Da li ste u 2012. uspijeli ispuniti kvotu od 183 dana<br />

u međunarodnoj plovidbi<br />

Da 76%<br />

Ne 24%<br />

3%<br />

Povećanje cijena prolaza<br />

Sueskim kanalom od<br />

svibnja<br />

Impressum<br />

<strong>Pomorski</strong> <strong>vjesnik</strong><br />

ISSN 1330-736<br />

Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />

Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />

51 000 Rijeka<br />

Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />

Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />

Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />

51 000 Rijeka<br />

Naklada: 5.000<br />

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />

stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />

nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije,<br />

diskete i CD se ne vraćaju.


16<br />

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr<br />

JEDAN OD<br />

TRAJEKATA<br />

NAŠE<br />

SJEVERNO-<br />

JADRANSKE<br />

BRODARSKE<br />

KOMPANIJE<br />

DIO<br />

STAROG<br />

ZAGREBA<br />

OLIVER<br />

(MLAKAR)<br />

OD MILJA<br />

SLAVNI<br />

ŠVEDSKI<br />

TENISAČ,<br />

BJÖRN<br />

NOTA<br />

SOLMIZACIJE<br />

MJESTO NA<br />

OTOKU<br />

CRESU<br />

BRODICA U<br />

BRODARA IZ<br />

KRIŽALJKE<br />

(PLOVI ZA<br />

LUN)<br />

KUKA NA<br />

KONOPU<br />

KOJOM SE ŠTO<br />

DOHVAĆA,<br />

MAČKA<br />

FRAKTURA, PUCANJE<br />

PJEVAČICA,<br />

ČLANICA<br />

POP-DUETA<br />

“MERITA’S”,<br />

ANITA<br />

LJETNI<br />

MJESEC<br />

AUSTRIJA<br />

VODA U<br />

PLINOVITOM<br />

STANJU<br />

GLAGOLSKI OBLIK KOJI<br />

OZNAČUJE DA SE RADNJA<br />

VRŠI NA SUBJEKTU,<br />

TRPNO STANJE (GRAM.)<br />

STANOVNICA<br />

POKRAJINE<br />

U SJEVERNOJ<br />

GRČKOJ<br />

ISPITIVANJE<br />

PSIHIČKIH<br />

SPOSOBNOSTI<br />

“LOCUS<br />

SIGILLI”<br />

TANJA<br />

TORBARINA<br />

DOMAĆI<br />

BRODAR<br />

GLAZBA<br />

CRNACA S<br />

JUGA SAD-a<br />

“INTER-<br />

NATIONAL<br />

OCEAN<br />

RACING”<br />

TAMANITELJ,<br />

UNIŠTAVAČ<br />

MUŽJACI<br />

ŠUMSKE<br />

ZVJERKE<br />

TANKA<br />

STRUJA<br />

TEKUĆINE<br />

(MN.)<br />

ŽENA NA<br />

ČELU NEKE<br />

KOLONE ILI<br />

POKRETA<br />

NORVEŠKA<br />

AUTOR:<br />

VALTER<br />

RATNI<br />

TROFEJ<br />

SJEVERNO-<br />

AMERIČKIH<br />

INDIJANACA<br />

MANJA<br />

VOJNA<br />

POSTROJBA<br />

BRODSKI<br />

ZVUČNI<br />

DUBINOMJER<br />

TALIJ<br />

ITALIJA<br />

RUSKO PIĆE<br />

SLIČNO<br />

PIVU<br />

“AMPER”<br />

MJESTO<br />

GDJE SE<br />

ŠTO<br />

ISKOPAVA<br />

“PAVILION”<br />

SPOSOBAN<br />

ZA NAPORE<br />

“HIGH<br />

PRESSURE<br />

AIR”<br />

JEDAN OD<br />

TRAJEKATA<br />

BRODARA IZ<br />

KRIŽALJKE<br />

KRUNA<br />

NA GLAVI<br />

MISICE<br />

NJEMAČKI<br />

KANCELAR<br />

OD 1982. DO<br />

1998. GODINE,<br />

HELMUT<br />

PARAGVAJSKI<br />

NOGOMETAŠ,<br />

OSCAR<br />

SVOJSTVO<br />

TEKUĆINE<br />

SPORTSKI<br />

NOVINAR<br />

KOŽUL<br />

SUBMOLE-<br />

KULARNA<br />

ČESTICA<br />

SLOVENSKI<br />

PISAC, IVAN<br />

PRIŠTIĆ OKO<br />

KORIJENA<br />

DLAKE<br />

KANTAUTOR<br />

SPALATO<br />

RIMSKI: 50<br />

STRUČNJAK<br />

ZA JAPANSKI<br />

JEZIK<br />

SKIJAIŠTE<br />

KOD GRAZA<br />

UZAJAMNI<br />

UTJECAJI<br />

SUSJEDNIH<br />

JEZIKA<br />

MEMBRANA<br />

AMERIČKI<br />

SKLADATELJ<br />

COPLAND<br />

CJELOKUPNA<br />

SKLADETELJ<br />

ČAJKOVSKI<br />

OBILJEŽJE<br />

IJEKAVICE<br />

ŠTAPI<br />

ČIŠĆENJE<br />

Ć ZA<br />

UHA I SL.<br />

TRAJEKTNA<br />

LUKA SLOŽENO PODNO<br />

VELEBITA SLOVO<br />

U KOJU<br />

PRISTAJU<br />

BRODOVI IZ<br />

KRIŽALJKE<br />

TIP MLAZNOG<br />

AVIONSKOG<br />

MOTORA<br />

MALA<br />

GLINENA<br />

DUHAČKA<br />

GLAZBALA<br />

PROZORI<br />

DODAVANJE,<br />

PRI-<br />

BRAJANJE<br />

POTVRDNA<br />

RIJEČ<br />

STIPE<br />

PLETIKOSA<br />

ČAROBNJAK<br />

POKOJNI<br />

MAKEDONSKI<br />

POLITIČAR,<br />

LAZAR<br />

BIBLIJSKI LIK,<br />

PREŽIVIO<br />

OPĆI POTOP<br />

OTOČJE U<br />

Z IRSKOJ<br />

VOĆKA<br />

KRUPNOG<br />

PLODA<br />

SLOVENSKA<br />

MARKA<br />

KAMIONA I<br />

AUTOBUSA<br />

SITAN DIO<br />

TEKUĆINE<br />

NJEMAČKA<br />

REVOLUCIO-<br />

NARKA, CLARA<br />

AMERIČKA<br />

KNJIŽEVNICA,<br />

GERTRUDE<br />

ODBOJNOST<br />

(LAT.)<br />

DRUKČIJE,<br />

DRUGAČIJE<br />

NAJBLIŽI<br />

RODAK<br />

SUZA<br />

IZAZVANA<br />

VESELJEM<br />

DONJI UD<br />

U ČOVJEKA<br />

MJERA ZA<br />

ZAPREMINU<br />

TRAJEKT<br />

BRODARA IZ<br />

KRIŽALJKE<br />

“VOJNA<br />

ŠPORTSKA<br />

UDRUGA”<br />

TRAJEKT NA-<br />

ŠEG BRODARA<br />

IVAN<br />

LENDL<br />

LITIJ<br />

AUSTRALSKA<br />

GLUMICA<br />

DE ROSSI<br />

MAKARSKA<br />

PRVA ŽENA<br />

PO BIBLIJI<br />

GLUMAC<br />

PACINO<br />

URAN<br />

STRANA<br />

DUŽINSKA<br />

MJERA,<br />

INČ<br />

PORTUGAL<br />

ABELOV<br />

BRATO-<br />

UBOJICA<br />

MALTA<br />

OTOČNA<br />

TRAJEKTNA<br />

LUKA NA<br />

SLICI<br />

DRŽAVA<br />

KOJOM<br />

PROLAZI<br />

SUESKI<br />

KANAL<br />

IMENJAKINJA<br />

SLIKARA<br />

VIDOVIĆA<br />

Anegdote s mora<br />

O kapetanima<br />

Nakon što je jedva izbjegnuta<br />

pobuna na brodu zbog arogancije<br />

i bahatosti kapetana komodor<br />

mu je naredio da posjeti psihijatra.<br />

Nakon što je legao na kauč,<br />

psihijatar ga upita: - Kako je sve<br />

počelo Kapetan odgovori: - Ok,<br />

na početku stvorio sam nebo i<br />

zemlju ...<br />

Posada je izgubljena na moru.<br />

Sunce je na zalazu, valovi su sve<br />

veći. Jedan od mornara se obrati<br />

kapetanu: - Zar niste tvrdili da<br />

ste najbolji prokleti kapetan u<br />

Kaliforniji Kapetan odgovori: -<br />

Jesam, ali se bojim da smo sada u<br />

vodama Meksika...<br />

Novinar razgovara sa zapovjednikom<br />

tegljača prilikom proslave<br />

82. rođendana. Bio je najstariji<br />

kapetan na toj rijeci. Na kraju<br />

novinar kaže: - Želim da ponovno<br />

razgovaramo kada budete imali<br />

90 godina... Kapetan odgovori:<br />

- Ne vidim razloga zašto ne bi<br />

mogli. Ne izgledate tako loše ...<br />

Izjava kapetana: - Moja<br />

supruga je odlučila da sam ja<br />

zapovjednik mog broda!<br />

Kapetan je uvijek u pravu.<br />

Može biti loše informiran, traljav,<br />

grub, hirovit, glup, ali nikad nije<br />

u krivu!<br />

Obljetnica<br />

Potopljen Vojvoda<br />

Putnik<br />

Osmog ožujka 1943. godine<br />

parobrod Vojvoda Putnik<br />

(Jugoslavenski Lloyd A.D., Zagreb)<br />

napustio je konvoj SC-121 zbog<br />

problema s kormilarskim uređajem<br />

nakon oluje. Plovio je iz Bahie<br />

Blance preko New Yorka i Loch Ewe<br />

za London.<br />

Brod je izgrađen kao Kerry Range<br />

(vlasnik Neptune Steam Navigation<br />

Co.Ltd. iz Liverpoola) 1916. godine<br />

u brodogradilištu Northcumberland<br />

S.B. Co. u Howden-on-Tyne.<br />

Imao je 5.856 tona, a 1920. godine<br />

mijenja ime u Blossom Heath<br />

(vlasnik Steam Navigation Co. of<br />

Canada Ltd. iz Montreala), a od<br />

1925. vije jugoslavensku zastavu.<br />

Poslijepodne je s broda odaslana<br />

posljednja poruka da brod tone oko<br />

600 milja istočno-jugoistočno od<br />

Cape Farewell. Nakon toga brod<br />

je proglašen nestalim s 38 članova<br />

posade i šest topnika. Njemačka<br />

podmornica U-591, zapovjednik<br />

Hans–Jurgen Zetzsche, je tog<br />

poslijepodneva pokušala napasti<br />

brod, ali morala je zaroniti zbog<br />

pojave zrakoplova tipa Liberator.<br />

Navečer je podmornica ispalila<br />

tri torpeda na brod nakon čega je<br />

napustila područje zbog prisutnosti<br />

savezničkih ratnih brodova. Izvjestila<br />

je da je jasno čula zvukove<br />

potonuća.<br />

Stradali su M. Petrić, N. Beusan,<br />

N. Bojanić, A. Brinić, I. Pinterić,<br />

I. Juričić, S. Fajs, V. Stojanac, N.<br />

Stetić, S. Bobić, D. Žeželić, M.<br />

Lučin, V. Andreis, A. Juričić, K.<br />

Konatić, J. Gojanović, G. Vranković,<br />

I. Selestini, J. Mavrinac, M.<br />

Brnabić, Š. Alviri, A. Radić, B.<br />

Zurak, V. Gršković, K. Dunić, A.<br />

Parčić, V. Kursar, I. Starčević, K.<br />

Štimac,M. Luštica, P. Marković, N.<br />

Šarin, I.Mandić, M. Bralić, M. Ferdija,<br />

Š. Vukić i M. Legac. • (dp)<br />

Kuhinja<br />

Mornarski<br />

gulaš<br />

Sastojci:<br />

5 dag maslaca<br />

1 glavica luka<br />

½ dag kapara<br />

kim<br />

majčina dušica<br />

2 očišćene srdele<br />

žličica mjevene paprike<br />

½ kg pisane pečenke<br />

½ dl kiselog vrhnja<br />

Priprema: na maslacu<br />

prepržite nasjecakani luk,<br />

dodajte usitnjene kapare, srdele,<br />

kim, majčinu dušicu i mljevenu<br />

papriku, zatom na kocke narezanu<br />

pečenku pa je pirjajte na<br />

vrućem ulju oko pola sata. Na<br />

kraju u umak umiješajte kiselo<br />

vrhnje.<br />

Druga imena: kalandraka,<br />

gvacet.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!