Pomorski Vjesnik broj 59 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 59 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 59 - Sindikat pomoraca Hrvatske
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
2DnevnikVjerni članovi/čitatelji primijetili supauzu koja je nastala u tiskanju PV-a: odove jeseni krećemo s redizajnom izgleda(veliki posao), a pridružila nam se i novinarkaBojana Manojlović. Nadamo se daće PV biti još bolji i informativniji.Nekoliko posljednjih godina brodarskotržište je cvjetalo, a danas je to samo dobrauspomena – od proljeća 2009. godine čakdeset posto svjetske flote je na mrtvomevezu (vezano je oko 550 kontejnerskih brodova).U istome loncu su i hrvatski brodari– najmovi su su istekli, novih nema, neisplati se te brodove niti prodati, a nema nitko ih kupiti (splitski Jadroplov je najavioprodaju svoja dva kontejnerska broda).Neki brodari tvrde da su plaće <strong>pomoraca</strong>dosegle 50 posto budžeta broda, drugi dajusvoje brodove u strani management kaoAtlantska plovidba d.d., neki ukidaju nekedjelatnosti (npr. Mediteranska plovidbaje najavila gašenje trajektnog servisa)…Istovremeno grade se brodovi: Jadroplovdva bulkcarriera u Splitu (usporeno, ali…),Uljanik plovidba i Tankerska plovidba podva tankera u 3. maju (nije baš sigurnos obzirom na stanje brodogradilišta).Tankerska plovidba najavljuje zamjenu2 product tankera s četiri bulk carriera,Atlantska plovidba zamjenjuje bulkcarriere– tankerima…A što je s pomorcima? Reforma socijalnogpoložaja ide uz probleme, pomorskidodatak bi trebalo dignuti na 1.000 kuna(SPH predlaže na osobni odbitak). SPH tražinovi sastanak svih zainteresiranih, jer znaza probleme državne uprave. Očekuje dokonca godine (koje?) zakon/pravilnik obeneficiranom stažu POMORACA.Sabor je prihvatio ratifikaciju Protokolauz ILO konvenciju br. 147!I – stižu rješenja (za sada sporadična) oobračunu poreza za pomorce – nekima susvote nezamislive i do 120.000 kuna.O ustavnoj tužbi – ništa, unatočpožurnici.Obavijest onaknadamaD. PrestintPomorci koji prolaze područjem u kojemdjeluju pirati pored ugovorne naknadeimali bi u slučaju da budu oteti i/ili napadnutiod pirata i pravo na potraživanjenaknade od kompanije s osnova odgovornostikompanije za događanja, ističe P.Brazzoduro.Ovu vrstu naknade pomorci bi mogliostvariti kada bi dokazali da kompanijanije poduzela potrebne mjere za zaštitubroda i posade. Iz nepoduzimanja mjerazaštite proizlazi odgovornost brodaraprema pomorcu. Jasno da će sud (ako sene postigne dogovor) odlučivati o tomekoje se mjere zaštite mogu smatratidovoljnima za otklanjanje odgovornostibrodara.Osobno smatram da je svaka mjerakoja NE uključuje korištenje koridora izaštitu ratnih brodova ispod minimumakoji je prihvatljiv kao ponašanje dobrogbrodara, te daje pomorcu pravo nanaknadu za sve eventualne posljedicekoje nastanu zbog napada i/ili otmice,uključujući i naknadu za strah, ocijenio jeP. Brazzoduro.Svi su komentari dobrodošli.foto: SPHPrezentirana“bijela knjigao piratstvu”Richard Spector i Bernard Weinsteinodvjetnici iz odvjetničke tvrtke Els,su na poziv tajnika SPH, Predraga Brazzodura,došli na raspravu o nejenjavajućemprob-lemu piratstva koji se dotiče i dijelahrvatskih <strong>pomoraca</strong>.Pozivajući se na Okrugli stol o piratstvu,koji se održao 4. lipnja ove godine uGlobe Theatreu u Londonu, predstavili suskup zaključaka čija bit govori o NAČINUPRISTUPA tom svjetskom problemu. Ključje napominju u sveobuhvatnom i kolaborativnompristupu koji prvenstveno uključujeslobodnu komunikaciju, ne bi li se na tajnačin količinom prikupljenih informacijaspriječilo i na koncu “okončalo” piratstvo.“Čovječanstvo ne razumije u kojojmjeri zapravo piratstvo utječe na njihovusvakodnevnicu. Ne razumiju koliko zaštitamorskih granica utječe na ekonomijudržava, pa čak i do individualnih radnihmjesta”, riječi su danas umirovljenogkapetana Kirka Lippolda (U.S. Navy), koji jebio zapovjednik na američkom “USS Cole-u”u razdoblju napada Al-Qaedinih terorista2000. godine. Upravo on je predsjedaotrosatnu diskusiju u Shakespearovom GlobeTheatru u Londonu, gdje je 25 učesnikasudjelovalo i iznosilo različita pomorskaiskustva, razmatranja i promatranja problemapiraststva sa jednako tako različitihstajališta iz različitih dijelova svijeta.Richard Spector, stariji partner uodvjetničkoj tvrtci Els iz Londona je sumuzaključaka tog važnog događaja ujediniou jedinstven dokument: Bijelu knjigu opiratstvu, s ciljem povezivanja i suradnjepomorskih zemalja u rješavanju problemapiratstva koji nas se tiče globalno, iako jedonedavno to bio problem kojemu se pristupaloisključivo lokalno.Piratstvo nije nastalo u ovom ili prošlomstoljeću, već je problem koji korijene vučeiz davne 1570. godine, kada je započelaZlatna era piratstva i trajala sve do 1730.U ondašnje vrijeme pirati su pljačkalivećinom na otvorenom moru, predstavljajućitrgovačkim brodicama veliku prijetnju, posebicena putu u Novi svijet (današnji američkikontinenti). Teško je povjerovati da jepiratstvo danas opet veliki problem svjetskihtrgovačkih brodova. “Moderni” pirati ucjenjujuvlasnike brodova držeći njihov brodi posadu u zatočeništvu, zauzvrat tražećinovčanu otkupninu. Proces rješavanja takvenesretne situacije zna potrajati tjednima ilimjesecima, s obzirom da se u većini slučajevasve odigra u korist pirata.STATISTIKE60% svjetskih piratskih otmica se događana području obale Somalije, u Indijskomoceanu i Adenskom zaljevu, upravo gdjese i prevozi 1/3 europske zalihe nafte. Uposljednje vrijeme zabilježen dramatičanporast <strong>broj</strong>a takvih incidenata, s većim<strong>broj</strong>em prijavljenih otmica u prvoj polovici2009. godine nego u cijeloj 2008. Nasreću,omjer uspješnih napada je smanjen uusporedbi s prijašnjim godinama. Na koncu2008. na području poznatom pod nazivomRog Afrike, “samo” jedan od tri napada jebio uspješan. Do svibnja 2009., u Indijskomoceanu 1 od 4 napada je prošao u koristpirata, dok je u Adenskom zaljevu taj <strong>broj</strong>smanjen na omjer 1:10. ( izvor: InternationalMaritime Bureau)PRISTUPI RJEŠAVANJUPROBLEMAbr. <strong>59</strong> • listopad 2009U prostorijama MMPI u Zagrebu18.rujna 2009. godine,<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> jeu suradnji s MMPI organiziraoprezentaciju “Bijele knjige opiratstvu” s gostima iz britanskeodvjetničke tvrtke Els-Richardom Spectorom i BernardomWeinsteinom. Uvodnuriječ u događaj je dao kap.Mario Babić, ravnatelj Upravepomorskog prometa, pomorskogdobra i luka, nazvavšiovo predavanje potrebnomedukacijom i prvim korakomu preventivi sve većeg <strong>broj</strong>aotmica brodova na svijetu.Piše: B. ManojlovićPrema riječima Rogera Middletona,konzultanta u tvrtki Chatam House ofLondon (www.chatamhouse.org.uk) koji jestručnjak za područje Roga Afrike, jedinanada za dugotrajno rješavanje problemapiratstva je političko rješenje unutarSomalije.“Piratstvo je zasnovano unutar Somalije, aono što smo vidjeli na tom prostoru unutarposljednjih 20 godina, je cjelovit i ogromankolaps te države. Mladi državljan Somalijemože zaraditi maksimalno 500-600$godišnje u najboljim uvjetima, što je čak iza Somaliju ispod prosjeka za bilo kakav“normalan” život. Ukoliko se odluči postatipirat, šanse za zaradu od 10000 do 20000$su velike, a šanse za pogibelj su male. “Roger Middleton nije jedini koji zagovararješenja globalnog problem prvotnimrješavanjem lokalnog odnosno smirivanjempolitičke i ekonomske situacije unutarSomalije. No, većina se slaže da takav oblikpristupa problemu nije najučinkovitiji nitinajjednostavniji.OKRUTNA STVARNOSTIskustva moreplovaca koji su prošli “torturu”somalskih pirata ima mnogo te su unajmanju ruku traumatična. Per Gullestrup,voditelj Clipper Group korporacije, jedne odvodećih brodarskih konzorcija iz Danske,napominje: “ Naši brodovi su preživjelipribližno 70 piratskih napada dosad. Izmojega iskustva, najvažnije je odmah i navrijeme javiti obiteljima brodske posade onesretnoj situaciji; ciljano prije nego li tosaznaju od novinara. Otmice su nerijetkotraumatičnije iskustvo za obitelji <strong>pomoraca</strong>nego li za samu posadu.”“Činjenicu koju svaki pomorac mora imatina umu jest da je to za Somalske pirate“biznis”; u tome nema nikakve ideologije,zbog čega nema ubojstava za vrijemeotmica- barem ne zasada.” Gullestropobjašnjava i razloge zbog kojih pregovaranjetraje i nekoliko mjeseci: S obziromda se radi o biznisu, s obje strane postojiprofesionalni pregovarač. Gotovo svakopregovaranje započinje praznim papirom odstrane vlasnika broda, a u većini slučajeva seotkupnina podiže postupno za 50000$.”Kapetan Predrag Brazzoduro iz SPHzahtjeva bolju komunikaciju izmeđuvlasnika brodova, pregovarača i obiteljiotetih <strong>pomoraca</strong>, kao i pravo <strong>pomoraca</strong> naodbijanje rada u visokorizičnim područjimau somalskom okrugu. Da bi se pomoracmogao odlučiti, mora biti prvenstvenoinformiran o ruti broda prije samog ukrcaja.Gullestrap još uvijek održava kontakts glavnim pregovaračem pirata, tkz.Mr.Alijem: “Morali smo ostati u kontaktus njim zbog izvora informacija o piratima injihovim operativnim načinima, da bismose u budućnosti lakše ophodili u kriznimsituacijama.”Da li je to rješenje? Za jedne jest, dok sedrugi drže rute oko Rta Dobre nade, čak ikad je u pitanu povećanje potrošnje goriva/nafte za čak 30%. (primjer Kuwait Oil TankerGroup)ZAŠTITA UVISOKORIZIČNIMPODRUČJIMARizik napada na trgovačke brodove možebiti smanjen ukoliko svjetske sile osiguraju
4br. <strong>59</strong> • listopad 2009Prešućenaistina oPiratisomalijskimpiratimaSomalijsko piratstvo napodručju Roga Afrikeveliki je problem svjetskogabrodarstva. Unatoč svimnastojanjima da se napadispriječe i pirati rastjeraju,pomorci na ovome područjui nadalje ploveu velikom strahu i sa punoneizvjesnosti.Somalijska piraterija u našoj je javnostipobudila povećani interes, jer je naotetim brodovima bilo i hrvatskih <strong>pomoraca</strong>koji su u zatočeništvu pirata proživjelimnoge teške dane i dramatične trenutke.Interes bi vjerojatno bio još i veći kadabi se javnosti razotkrila istina o tome zaštosu somalijski ribari postali pirati, te zašto jebaš EU prvi put u povijesti pokrenula akcijuprotiv pirata.Sadašnje stanjeU ribolovnoj zoni Somalije patrolira dosadneviđena armada ratnih brodova iz čak 27zemalja. Osim ratnih brodova iz zemaljačlanica EU (EUNAVFOR) tu su još primjericei brodovi SAD-a, Kanade, Rusije, Indije,Kine, Malezije, Japana, Australije. Moglo bise dakle reći da je pokrenuta flota iz čitavogasvijeta s jednim jedinim zadatkom – spriječitipiratske napade na trgovačke brodove.No, sva ta silna flota pokazala se priličnoneučinkovita. Otmice brodova i dalje sedogađaju, a oteti brodovi se i nadaljeoslobađaju tek nakon plaćene otkupnine.Činjenica je da pirati zaista djeluju navelikom području koje je teško nadzirati ištititi. S matičnih, ribarskih brodova piratiu napad kreću u malim i brzim brodicamapa se njihove namjere mogu otkriti tek utrenutku kad krenu u napad. Napadi sedogađaju čak stotine milja daleko od obalejer im veliki ribarski brodovi (za oceanskiribolov) služe kao matice.Da bi u takvim okolnostima mogliučinkovito kontrolirati čitavo to područje,prema nekim vojnim stručnjacima, bilo bipotrebno angažirati barem deseterostrukoveći <strong>broj</strong> brodova. No, s obzirom na skromnuučinkovitost dosad angažiranih snaga,moramo se upitati bi li angažman velikog<strong>broj</strong>a ratnih brodova jamčio uspjeh?Može li vojna misijaučinkovito suzbitipiratstvo?Mnogi stručnjaci skloni su tvrdnji da sepovećanjem <strong>broj</strong>a brodova učinkovitost nebi znatnije povećala. Naime, treba imatina umu činjenicu da prema odredbamaMeđunarodne konvencije o pravu mora(UNCLOS) ratni brod ne smije vojno napastipirate, jer oni nisu vojnici. Ratni brod bimogao tek policijski djelovati tj. hvatati ih ipritvarati, a u tom slučaju akciju bi trebaliprovesti ukrcani policajci.Prema istoj konvenciji svaka država naotvorenom moru može zarobiti pirate i suditiim prema nacionalnim propisima dotičnedržave. No, tu se javljaju problemi, posebnopravne naravi, oko podizanja optužnice isuđenja. Ako nije napadnut trgovački brodiste zastave, a kako veliki dio svjetske tonažeplovi pod zastavama pogodnosti to najčešćenije slučaj, djelovanje ratnih brodova jeograničeno tek na rastjerivanje pirata. Istinabilo je već mnogo slučajeva zarobljavanja,ali zbog navedenih pravnih zapreka, nakonrazoružavanja pirati se gotovo redovitopuštaju na slobodu. Možda bi i druge pomorskezemlje trebale slijediti primjer SAD-a kojije s Kenijom sklopio sporazum o izručivanjupirata i suđenju u susjednoj Keniji. Tako jeKeniji već izručeno više od stotinu zarobljenihsomalijskih pirata od kojih su neki većosuđeni na višegodišnje kazne zatvora.Što to mediji sustavnoprešućuju?Od 1991. nakon pada vlade i izbijanjagrađanskog rata, u Somaliji je nastupilorazdoblje kaosa i gladi. Zapad je unastaloj situaciji prepoznao dobru prilikuza otimačinu ribljeg bogatstva Somalije iza odlaganje nuklearnog otpada u njihovompodmorju. Tajanstveni europskibrodovi počeli su odlagati neke čudnebačve u gospodarskom pojasu Somalije.Obalno stanovništvo počelo je poboljevati.Početni simptomi su neki čudnovatiosip i mučnina. Javljaju se i malformacijekod novorođenčadi. A onda, 2005. godinetsunami izbacuje stotine bačava na obaleSomalije. Ljudi počinju patiti od bolesti radijacijei preko tristo osoba umire.Ahmed Ould-Abdallah, poslanik UN-a uSomaliji tada je rekao: “U podmorju Somalijeodložen je nuklearni otpad, teški metalii živa. Tragovi vode do europskih bolnica itvornica kojima je, čini se, talijanska mafijaponudila da se, uz povoljnu cijenu, pobrineza zbrinjavanje njihova otpada.” U prilogovoj izjavi govori i nedavno priznanje jednogbivšeg pripadnika kalabrijske mafije kako jetalijanska mafija “poslovala” s nekim vladamai industrijskim tvrtkama oko poslovaodlaganja odnosno potapanja otrovnogotpada u Mediteranu”.Osim toga, neki drugi, opet europski,brodovi dolaze u somalijski gospodarskipojas odnosno ribolovnu zonu, nakonšto su prekomjernim izlovom osiromašilisvoje ribolovne zone, da bi ovoj siromašnoji građanskim ratom napaćenoj zemljibezobzirno otimali njihovo jedino bogatstvo– morsku hranu.Prema normama međunarodnoga pravaobalna država koja ne može optimalnoiskorištavati živa bogatstva svoga gospodarskogpojasa (zbog nedostatnog <strong>broj</strong>aribarskih brodova) dužna je, ali samo ulovviškova, prepustiti ribarima drugih zainteresiranihdržava, na temelju međunarodnogasporazuma i uz naknadu.Umjesto plaćanja odgovarajuće naknade,Europljani su zanemarili legitimnoproglašenu gospodarsku zonu, odnosnosuverena prava jedne obalne države utoj zoni, i tamo jednostavno poslali svojeribarske brodove. Kad su ih domaći ribaripokušali otjerati, poslali su ratne brodoveda štite “slobode otvorenoga mora”, što uzostalo uključuje i slobodu ribolova.Tako je uljuđeni i civilizirani Zapad ovuosiromašenu zemlju jednostavno lišio inaknade i “ribljih viškova”. A očajni somalijskiribari pokušali su najprije svojim brodovimaspriječiti odlaganje otpada i strane ribareodvratiti od kočarenja u njihovim vodama.Tek kada u tome nisu uspjeli počeli su samatičnih ribarskih brodova brzim brodicamapresretati trgovačke brodove, kako biotmicama odnosno otkupninama naplatili“naknadu” za ribolov u somalijskom ribolovnompojasu, odnosno kako bi naplatilibarem dio otetoga.Dojučerašnji ribari, sada somalijskipirati, sebe nazivaju Dobrovoljnom obalnomstražom Somalije. Oni priznaju da otmicenisu legalan oblik borbe za obranu nacionalnihinteresa, ali tvrde da izbora nisu imali.Na to nas je, kako oni kažu, Zapad primorao.Zar smo trebali da, napaćeni od rata i gladi,dok nam stanovništvo umire od radijacije,pasivno promatramo kako europski ribarigrabe i raznose našu ribu, jedino bogatstvokoje nam je još preostalo?Piratstvo otmice, pljačke, ucjene i nasiljapoznato je kako rađaju mržnju s kojom se uovom slučaju svjesno manipulira skrivajućiod javnosti, a posebno od <strong>pomoraca</strong> pravuistinu o pozadini somalijske piraterije.Istina bi u ovom slučaju mogla ublažitisveprisutni govor mržnje koji medijiU svakodnevnom govoru, pa i umedijima, često se pojmovi pirati gusar pogrešno upotrebljavaju ilise koriste kao istoznačnice, pa jepotrebno ukazati na razliku.Gusar (gursar, kaper) lat. cursarius,engl. corsair, njem. korsar,tal. corsaro je ratnik na moru kojiovlašteno i za interes svoga suverenanapada i plijeni neprijateljskebrodove.Pirat lat. pirata, engl. pirate, njem.pirat je razbojnik koji za svoj interesprovodi akcije nasilja, zadržavanja ilipljačke na moru. Čini se da neki našilektori, kad je riječ o somalijskim piratima,pogrešno nameću izraz gusarkao da se radi o istoznačnicama odkojih izraz gusar više odgovara duhuhrvatskoga jezika. Tome stajalištuvjerojatno su doprinijele legendeu našoj predaji koje govore samo ogusarima i uskocima, želeći naglasitisamo pozitivan smisao njihovihakcija. No, zanimljivo je de se unarodu sve do naših dana sačuvaoizraz Lupeška draga (u Kvarneru), aovaj se izraz koristio i za morskograzbojnika (pirata).nameću i našoj javnosti. To je jedan odrazloga što je ova tema uvrštena u radni diosusreta Apostolata mora <strong>Hrvatske</strong>.O stvarnim uzrocima pojave piratstva uSomaliji, očito je da mediji na Zapadu nežele, odnosno ne smiju, izvješćivati. Tomese nažalost ne treba čuditi, jer poznato je dapropaganda Zapada već stoljećima nastojiopravdati svoje imperijalne pretenzije.Tako je uz ostalo trebalo prikriti i razlogezašto je EU prvi put u povijesti pokrenulajednu vojnu akciju i to baš protiv somalijskihpirata. Navodno, trebalo je zaštiti sloboduplovidbe. Gdje li su granice licemjerja te EU?I treba li se čuditi što je Republika Hrvatskamorala donijeti odluku o odgodi primjeneZERP-a za zemlje članice EU.A što se tiče suvremenih medija očito je daoni štite i promiču interese onih koji ih izravnoili neizravno financiraju. O istini i potrebičitatelja odnosno slušatelja i gledatelja dabudu istinito informirani, čini se da u ovomsvijetu nitko ne mari. Mediji biraju što ćeobjaviti, a što prešutjeti! •Mr. sc. Mladen Russo, kap.d. pl.(izlaganje na godišnjem susretu Apostolatamora <strong>Hrvatske</strong> u Karlobagu)
6br. <strong>59</strong> • listopad 2009Strojar u pogonu“Primrose” - OstendeOtvoren dijalog sTranseuropaShipping LinesPomorci usustavu zazapošljavanjeHZZponedjeljak 24. kolovoza je u Kopru,U na zahtjev SPH, održan sastanakizmeđu predstavnika Transeuropa ShippingLines d.o.o. (J. Vidmar, komercijalnimanager i D. Seršen, crew manager), SPH(V. Svalina) i ITF-a (B. Krznarič). Sastanakje održan nakon dužeg vremena nekomuniciranjačime je otvorena komunikacijas kompanijom koja zapošljavaoko 200 hrvatskih <strong>pomoraca</strong> (časnikai ostale posade) na svojim putničkimtrajektima. Tijekom sastanka iznijeti suneki slučajevi hrvatskih <strong>pomoraca</strong> - npr.nestanak konobara s broda PrimroseZ. Kovačevića koji je bez traga nestaopočetkom rujna prošle godine u luciOstende - koji se mogu riješiti boljomkomunikacijom između dvije strane.Na kraju je istaknuto da su razgovori bilivrlo korektni i otvoreni te da predstavljajupočetak kvalitetne suradnje izmeđuSPH i brodara na pitanjima od obostranoginteresa (kolektivni pregovori,socijalna i porezna reforma, edukacija,zapošljavanje).Objavljujemo očitovanje Hrvatskog zavodaza zapošljavanje- Područne službe Rijeka(HZZ) na upite <strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.Temeljem čl. 56 st.1 Zakona o posredovanju prizapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti(Zakon) hrvatski državljanin, koji je biozaposlen u inozemstvu,ostvaruje pravo nanovčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti uskladu s odredbama međunarodnog ugovora.Države s kojima je RH sklopila međunarodneugovore su: Austrija, Slovenija, Makedonija,Češka, Slovačka, BiH, Nizozemska, Luksemburg,Crna Gora, Italija, Belgija, Bugarska,Mađarska, Srbija i Njemačka.St. 2 istog članka Zakona predviđa mogućnostda hrv. državljanin koji je radio u državi skojom RH nema zaključen ugovor kojim suregulirana prava za slučaj nezaposlenosti,može ostvariti novčanu naknadu premaodredbama citiranog Zakona, ako je doprinosza zapošljavanje plaćao Zavodu za vrijeme odnajmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjesecaprije prestanka zaposlenja u inozemstvu. Tose pravo ostvaruje na slijedeći način:- nezaposlena osoba (pomorac) dužanje mjerodavnoj službi HZZ u kojoj imaprebivalište ili uobičajeno boravištepredočiti dokaz (ugovor sa stranom kompanijom)da će raditi u državi s kojom RHnema zaključen ugovor kojim su reguliranaprava za slučaj nezaposlenosti-doprinos za zapošljavanje uplaćuje natemelju ugovora koji nezaposlena osoba (pomorac)sklapa s HZZ prije odlaska na rad udrugu državu, odnosno prije ukrcaja na brod-naznačenim ugovorom utvrđuje se osnovicaza obračunavanje i plaćanje doprinosautvrđena prema odredbama Zakona odoprinosima za obvezna osiguranja, te stopadoprinosa za zapošljavanje koja iznosi 1,7 %-doprinos za zapošljavanje uplaćuje setromjesečno i to za 1/IV do 15/4, za 2/IVdo 15/7 ,za 3/IV do 15/10 te za 4/IV do 15/1.Sredstav se uplaćuju na račun Državnogproračuna RH.Stjecanje prava na novčanu naknadu zavrijeme nezaposlenosti ostvarit će nezaposlenaosoba (pomorac) ako ispuni i ostaleZakonom propisane uvjete za stjecanje togprava, a koji su utvrđeni čl. 37. i 38. Zakona.Za vrijeme trajanja razdoblja nezaposlenostinezaposlena osoba (pomorac) ima pravai obveze utvrđene čl. 10. i 11. Zakona, koje seodnose prvenstveno na: redovno mjesečnojavljanje Zavodu, aktivno traženje posla iraspoloživost za rad (odazivanje na svakipoziv Zavoda radi pripreme za zapošljavanjei zaposlenja). Prethodno opisani postupakza stjecanje prava po osnovu nezaposlenostimože se primijeniti samo na slučajevebudućih zaključivanja ugovora, neposrednoprije odlaska na rad u inozemstvo, odnosnoneposredno prije očekivanog ukrcaja nabrod, a nikako retroaktivno.Pregledi otetih<strong>pomoraca</strong><strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> u dogovorusa stručnjacima u Referentnom centru zaPTSP dogovorio je mogućnost pregleda<strong>pomoraca</strong> koji su imali iskustvo otmice i/ilipokušaja otmice u bilo kojem dijelu svijeta(somalske vode, Nigerija i dr.).-Smatram da je ova inicijativa korisna, jerće stručnjaci pomoći da se sastave uputstvao poželjnom ponašanju za vrijeme i nakonotmice te će pomorci imati dokumentacijukoja im može pomoći u nekon budućemstresu, a koji može imati veće posljedice -izjavio je P. Brazzoduro.SPH poziva sve pomorce koji su imaliiskustva otmice i/ili pokušaja otmice dase jave u Središnji ured SPH u Rijeci radidogovora oko pregleda.Akcije SPHUbrzanjepostupkau HZZOPonukan rješenjem HZZO područni uredSplit kojeg mi je dostavio član SPH zatražiosam sastanak s ravnateljem ureda VinkomMarojevićem koji je održan 18. kolovoza.Nakon konstruktivnog razgovora dogvoorenoje da će se postupak koji je potrebanza odobravanje dopusta roditelju za njegudjeteta s težim smetnjama u razvoju maksimalnoskratiti (od sadašnjih 20-tak dana namaksimalno 3 dana). Uz to dogovoreno je dase pomorci koji imaju slične probleme obrateu Ured SPH u Splitu (za sada samo Split), apredstavnik SPH će kontaktirati s područnimuredom HZZO u Splitu. Istovremeno će SPHuputiti dopis Ministarstvu mora, prometa iinfrastrukture u kojem će ukazati na problemi organizirati sastanak u MMPI uz nazočnostpredstavnika HZZO i SPH, a brodarima iposrednicima (agentima) biti će poslanaobavijest o mogućem rješenju problema ukolikosu kod njih zaposleni pomorci koji imajudijete s navedenim problemom. Naime, članSPH se obratio u Ured SPH u Splitu sa zamolbomda mu se pomogne u bržem ishodovanjuprava na dopust zbog njege djeteta s teškimsmetnjama u razvoju. Član SPH (njegovazaposlena supruga) ima pravo sukladnoZakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ...,Pravilniku o uvjetima i postupku za stjecanjeprava zaposlenog roditelja djeteta s težimsmetnjama u razvoju... na dopust... Pravnogledano majka navedenog djeteta mogla bikonzumirati navedeno pravo, ali problem jeotac djeteta zato jer je pomorac.Cijeli postupak, od vještačenja i dokazivanjada je dijete s teškim smetnjama u razvoju, pado dobivanja rješenja, može potrajati od 2 do3 mjeseca. Uz navedeno, majka djeteta moraposlodavcu najaviti kada će prestati s radom ikoliko će prekid trajati. Taj postupak traje kolikoi pomorcu ugovor o radu, odnosno ukrcaj.Prigodom dolaska pomorca kući, navedenopravo, za koje još nije dobiveno rješenje, segubi. Navedeni postupak se opet ponavlja,često s istim ili sličnim rezultatom.Da bi donekle ublažili tvrdu zakonsku regulativu,dogovoreno je kako je navedeno. Mišljenjasam da bi žurno trebalo ukazati na navedeniproblem kako bi bar donekle olakšali i ubrzalidonošenje pozitivnog rješenja od strane HZZOaroditeljima.A. Malger
. <strong>59</strong> • listopad 20097Na upit SPH od HZZO dobili smoobjašnjenja u svezi osiguranja zahrvatske članove posade koji služe nabrodovima pod švicarskom zastavom. HZZOje potvrdio da je tvrtka The United KingdomMutual Steam Ship Asurance Association(Bermuda) Limited, Hamilton, BermudaUkratko Predstavnici SPH održali su sastanak uAtlantskoj plovidbi d.d. u Dubrovniku 28. rujnao rješevanju problema plaća filipinske posadena brodovima pod zastavom Marshall Islanda.SPH se zalagao za sačuvanje radnih mjesta hrv.<strong>pomoraca</strong> s obzirom da je najavljeno da će dvabroda biti dana u management Wallemu, a uz toSPH je zadržao pravo pregovora i potpisa kolektivnogugovora , uz potporu tajništva ITF-a za tebrodove bez obzira na nacionalnost posada. Porinuće školskoga broda tipa loger uKorčuli najavljeno je za 16. listopada. U Splitu je 30. rujna održan sastanakpovjerenika Jadrolinje za kopno (A. Gate i M.Ilijašić) i zamjenika predsjenika SPH A. Malgerana kojem se raspravljalo o radu u agencijamaJadrolinije. Istaknuto je da su uočene nepravilnostiu ispunjavanju ukupnog <strong>broj</strong>a radnih sati( nije u skladu s Odlukom o radnom vremenuniti s Pravilnikom o radu). Sastanak je održankao priprema za izradu prijedloga kolektivnogugovora za radnike na kopnu. Na inicijativu SPH 24. rujna predsjednikRV Tankerske plovidbe održao je sastanak supravom brodara – razgovaralo se o poslovanjutvrtke te o kriznom porezu. Uprava je odbilaprijedlog o povećanju plaća. U najnovijem prijedlozu izmjena Zakona oradu (ZOR) za SPH je najsporniji dio o preraspodjeliradnog vremena, prekovremenom radu,evidencija rada i rad na određeno vrijeme. Zbog dugovanja plaća prema posadamaOsiguranje podšvicarskom zastavomSPH je poduzeo mjeru uhićenja broda “AdriacemI” kojim upravlja Brodogradilište Cres. SPHje pozvao sve bivše članove posade koji imajubilo kakva potraživanja od tog brodara (s bilokojeg broda) da se jave s potrebitim dokumentima(ugovor, Pomorska knjižica, obračun plaća)u Središnji ured SPH u Rijeci. Nakon odluke Vlade o smanjenju plaćačlanovima uprava tvrtki u vlasništvu države za10 posto, došlo je objašnjenje da se za radnikezahtjeva smanjenje mase plaća za isti postotak.Povjerenici SPH iz Plovputa, Jadrolinije, Jadroplova,Pomgrada i Hrvatskog registra brodovajednoglasno su odbili mogućnost da se plaćeu tim tvrtkama smanjuju. Zbog odluke Vlade uJadroliniji je došlo do neprodužavanja ugovora oradu određenom <strong>broj</strong>u ljudi koji su imali ugovorna određeno vrijeme. SPH poduzima aktivnostikako bi se smanjio <strong>broj</strong> ljudi s takvim ugovorimakoji bi trebali biti zamijenjeni ugovorimana određeno vrijeme. Središnji ured SPH u Rijeci su devetoglistopada posjetili predstavnici Suisse-AtlantiqueSociete de navigation Maritime S.A. iz Geneve(Kurt Buergin, zadužen za crew i catering, DavidMartinez, crew dept manager te predstavnikbrodara u Hrvatskoj Ivica Pavlak). Naglašeno jeda taj brodar upošljava hrvatske pomorce od1950. godine kada su izgradili prvi svoj brod ubrodogradilištu 3. maj te da će na tri novogradnjeuposliti hrvatsku posadu. Raspravljano jeo mirovinskom i zdravstvenom osiguranju tedaljnjoj suradnji između brodara i SPH. Skupština Mare Nostruma održana je 30.rujna uz nazočnost predsjednika SPH VladimiraSvaline. On je istaknuo da socijalna reformapropisano priznata od strane Federalnogureda za socijalno osiguranje u Bernu iovlaštena dati pokriće članovima posadena brodovima pod švicarskom zastavom zaslučaj ozljede i bolesti u opsegu švicarskogFederalnog zakona o pomorskoj plovidbi,članak 84/2 i Uredbe Federalnog zakona,članak 41/1 i članak 42 kao i “Standardnogugovora o osiguranju posade na brodovimakoji plove na moru” što čini Dodatak IIIfederalnog zakona.Dalje se potvrđuje da je osiguranjeu slučaju ozljede i bolesti prošireno na“Kolektivni sporazum o zapošljavanju (CAE)”od 17. veljače 2003. koji je sklopljen izmeđuUdruge brodovlasnika i Švicarskog saveza<strong>pomoraca</strong> UNIA (prije VHTL/FCTA), članak9,10 i 11.Na osnovi Bilateralnog sporazumasklopljenog između RH i Švicarske konfederacijeod 9. travnja 1996. (članak 7/5) sviHrvati članovi posade koji služe na brodovimapod švicarskom zastavom su osiguraniza vrijeme dok služe na brodu za slučajozljede i bolesti prema određenju švicarskogfederalnog zakona i Kolektivnog sporazuma.Sadašnji atest pokriva slijedeće švicarskebrodove: “Corviglia”, “General Guisan”,“Engiadina”, “Lausanne”, “Sils”, “MaerskJaun”, “Maersk Jenaz” i “St-Cergue”.Posebno treba ukazati na Ugovor izmeđuRH i Švicarske Konfederacije o socijalnomosiguranju (čl. 7. st 5.) temeljem kojeg,a suglasno posebnosti zakonodavstvaŠvicarske Konfederacije , pravo na osiguranjeostvaruju i pomorci koji plove nabrodovima pod švicarskom zastavom, aprijavljeni su kod privatnih osiguravatelja.Prema posebnoj dojavi švicarskog nositeljaosiguranja riječ je o brodovima za čije seposade može reći da su osigurane sukladnošvicarskim pravnim propisima te na koje sestoga primjenjuje navedeni članak ugovora.Riječ je o brodovima: “Corviglia”, “GeneralGuisan”, “Engiadina”, “Lausanne”, “Sils”,“Maersk Jaun”, “Maersk Jenaz” i “St-Cergue”.Slijedom rečenog, podnese li pomoracpotvrdu poslodavca (ili ugovor o plovidbi)da je zaposlen na jednom od navedenihbrodova, u razdoblju zaposlenja navedenogu potvrdi, oslobođen je obveze zdravstvenogosiguranja prema propisima RH.Napominje se da će se navedeni popisbrodova usklađivati s eventualnim promjenamao čemu će područni uredi bitiobaviješteni neposredno nakon saznanja zanastalu promjenu.Pomorac koji temeljem ugovora osocijalnom osiguranju, suglasno naprijedrečenom, nije obavezan na zdravstvenoosiguranje, obvezan je, međutim, posredstvomlučke kapetanije ili preko osobnogopunomoćenika mjesno nadležnompodručnom uredu Zavoda, a suglasnočlanku 11. zakona podnijeti prijavu nazdravstveno osiguranje za članove svojeobitelji, koji to pravo nemaju prema nekojdrugoj zakonskoj osnovi i za svakoga odnjih plaćati propisani doprinos za to osiguranje.pokazuje čitav niz problema u primjeni zboglošeg rada i neorganiziranosti državne uprave.Prihvaćen je prijedlog SPH da se upriliči novisastanak SPH , MMPI, HZZO i HZMO. Na 3. sjednici povjereništva podružniceSPH Jadrolinija koja je održana 21. rujna u Zadruzaključeno je da SPH ne pristaje na smanjenjeplaća, ali niti na prekidanje ugovora oradu na određeno vrijeme. Raspravljalo se i ooživljavanju rada ženske sekcije SPH. Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnika 13.kolovoza prodala je bulkcarrier “Koločep” tvrtciMultiocean Shipping Ltd (manager Genbulkmariniz Moskve). Novo ime broda je “Ocean Rider”. Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnikaprodala je 22. rujna kineskim kupcima vremešnibulkcarrier “Pelješac”. brod je izgrađen 1983.godine u riječkom 3. maju.Posebniporez naautomobile,plovila …Hrvatski sabor je krajem srpnjaprihvatio Zakon o izmjenama Zakona oposebnim porezima na osobne automobile,ostala motorna vozila, plovila izrakoplove.Prema izmjenama, novim automobilomi motociklom smatra se osobniautomobil i motocikl koji nije bioregistriran i korišten.Pod registracijomse podrazumijeva godišnja registracija.Novim automobilom i motociklom kojise uvozi u RH smatra se osobni automobilkoji nije bio registriran.Porezna osnovica posebnog porezana osobne automobile, motocikle,plovila i zrakoplove jest: prodajna cijena(cijena bez poreza na dodanu vrijednost)i carinska vrijednost uvećana zaiznos carine pri uvozu.Donosimo tablicu za izračunavanjeposebnog poreza.Osnovica –prodajna cijena (kn)prekodoPosebni porez0 50.000,00 13%50.000,00 100.000,00100.000,00 150.000,00150.000,00 200.000,00200.000,00 250.000,00250.000,00 300.000,00300.000,00 350.000,00350.000,00 400.000,00400.000,00 450.000,00450.000,00 500.000,00500.000,00www.sph.hr6.500,00 + 18%na iznos preko50.000,0015.500,00 + 23%na iznos preko100.000,0027.000,00 + 28%na iznos preko150.000,0041.000,00 + 33%na iznos preko200.000,0057.500,00 + 38%na iznos preko250.000,0076.500,00 + 43%na iznos preko300.000,0098.000,00 + 48%na iznos preko350.000,00122.000,00 + 53%na iznos preko400.000,00148.500,00 + 58%na iznos preko450.000,00177.500,00 + 63%na iznos preko500.000,00
8br. <strong>59</strong> • listopad 2009Pitanja iodgovoriOdgovara: kap. P. BrazzoduroPitanje: Drugi sam časnik na njemačkojkompaniji i imam par pitanja na koja samčuo različite odgovore. Da li je istina da ćeod slijedeće godine osnovni certifikati kaoBasic trening, advance fire fighting, medicalcare i ostali imati limitiranu valjanost od 5godina i kako je to moguće da nešto što imaneograničeni rok valjanosti odjednom postanelimitirano?Plovim desetak godina kao durgi časnik inemam mogućnosti napredovanja, jer me našalijepa država koči u tome i traži od mene, kaoi od drugih <strong>pomoraca</strong>, da pohađamo nekakvečudnovate više škole koje, naravno, morammasno platiti. Moje pitanje na navedenoje kada će se napokon riješiti taj slučaj dapomorci kao ja bez više škole mogu napredovatibarem do prvog časnika palube?Kako je moguće da se naobrazba u inozemstvuupisuje u onih “famoznih” 183 dana, anaobrazba u Hrvatskoj (viša škola) ne ulazi ute dane?Odgovor: Točno je da su u vašem upitunavedene svjedodžbe stavljene u kontekstograničenja na pet godina. To je ustupakpomorcima koji su imali probleme sa svojimsvjedodžbama neograničenog trajanja i koji su,da bi zadovoljili zahtjeve kompanije (registrai zastave broda) morali pribjegavati varanju ouništenoj svjedodžbi kako bi zadovoljili praviloograničenja na 5 godina koje je zahtjevano.Prema izmjenama i dopunama Pravilnikasvjedodžbe se mijenjaju najkasnije u roku odpet godina od dana izdavanja, odnosno u rokuod godine dana od dana stupanja na snagunovog Pravilnika ( 7/6/2009).U tijeku je izmjena kojom bi se omogućilostjecanje svjedodžbi i bez tzv. više škole/fakulteta. Moramo upozoriti da je vezivanjeobrazovanja za stjecanje svjedodžbe prvogčasnika/zapovjednika/upravitelja strojaza srednješkolsko obrazovanje, odnosnofakultetsku naobrazbu, podmetanje koje nevodi rješenju problema.Inzistiram na “drugomputu” stjecanja svjedodžbi za krajnja zvanja.Praksa/teoretska naobrazba u dužem vremenui bez “harača” koje ubiru fakulteti. Priznajese stručna izobrazba u inozemstvu, a nenaobrazba.Pitanje: Imam 60 godina, bivši sam upraviteljstroja koji je plovio 30 godina. Zadnjihdeset godina sam bio inspektor u J. Koreji.Potpisao sam ugovor s norveškom kompanijompočetkom 2009. godine za nadzor gradnjideset product tankera u kojem su bile osnovnetočke (plaća, obveze, raskidi i vrijeme trajanjaugovora- do 2012.). razbolio sam se sredinom2009, operiran sam, liječim se u Zagrebu ičekam još neke operacije.Moja kompanija meosigurala pri Axa PPP koji će platiti liječenje.Kompanija je prekinula ugovor i obvezala seplatiti za 3 mjeseca ( do kolovoza). Da li je toispravno ?Odgovor: Bilo kakav odgovor povezan s ugovornomodgovornošću kompanije bilo bi gatanje,jer za odgovor nužno je imati cijeli ugovor. Štose tiče vanugovorne odgovornosti kompanijei naknade s tim u svezi, odgovor moraju dati,u prvom redu, liječnici. Za takvu odgovornostkompanije nužno je dokazati da je posao uzrokovaoili pospješio pojavu i širenje bolesti.Pitanje: Da li pomorac ima pravo nabolovanje dok je kući i bolest je nastalaisključivo kući i nema veze s posljedicama nabrodu, tj. da li mu to ulazi u onih obveznih183 dana?Odgovor: Nažalost, ne. S obzirom da, kakokažete bolest nije povezana s radom na brodu.Moram istaknuti da je namjera bila (baremSPH u tijeku dogovaranja zakona ) da sepomorac ne ošteti ako je nastupila bolest, jeru njoj nema njegove krivnje (ako se suprotnone dokaže). Slijedom te namjere, tvrdim da sesvako bolovanje koje je povezano sa zaposlenjempomorca mora računati u 183 dana U tobi spadalo bolovanje koje započne na brodu ilina putu do ili s broda i bolovanje zbog bolestiza koju se može lako dokazati da je iniciranana brodu, a posljedice su nastupile nakoniskrcaja (inkubacija bolesti) te bolovanje koje jenastalo za vrijeme godišnjeg odmora (permanentagreement) ili za vrijeme nezaposlenosti, akoje pomorce sprječava u redovitom odlasku nabrod (ovo bi moglo biti dokazivano permanentnimugovorom o zapošljavanju s klauzulomukrcanja/odmora i pomorskom knjižicomiz koje je vidljiv raspored i permanentnost.Kako je ovo samo moje tumačenje, za stvarnoostvarivanje prava (druga strana zakon tumačidrugačije) nužno je u jednom slučaju (dobarprimjer) ostvariti sudsko tumačenje i ondaimati primjenu na sve pomorce.Socijalna reformaPravo na stjecanjeplaćenog bolovanjaObjavljujemo naputak za pomorce usvezi stjecanja prava na plaćeno bolovanjeu slučaju ozljede na radu ili profesionalnogoboljenja. U tom slučaju potrebno je:- provjeriti da li je zaista prijavljen nazdravstveno osiguranje kao pomorac,- potrebno je popuniti tiskanicu “PrijavaOZR” u osam primjeraka. Pomorac morasam popunjavati obrazac, jer se tretirakao samozaposlenik. Zadnju stranicutiskanice “Prijeva OZR” popunjavaizabrani specijalist medicine rada koji jepomorcu određen ili ga je sam izabrao (toje najčešće onaj kod kojega se pomoracpregledava za produženje pomorskeknjižice),-pomorac mora donijeti na Hrvatskizavod za zdravstveno osiguranje zaštitezdravlja na radu svu liječničku dokumentacijuo ozljedi ili profesionalnom oboljenjui liječenju prevedenu na hrvatskijezik (kako bi specijalista medicine radapopunio tiskanicu), a, po mogućnosti,iizvadak iz brodskog dnevnika o ozljedi naradu,-specijalista medicine rada otvarabolovanje s danom nastanka ozljede, alis pravom naknade osiguraniku tek odpovratka u Hrvatsku,-ujedno pomorac mora donijeti nazavod za zdravstveno osiguranje zaštitezdravlja na radu potvrdu Porezne upraveda nema dugovanja ili karticu Porezneuprave za sve doprinose,-isplata naknade vrši se izravno osiguranikuna njegov tekući račun koji trebadostaviti, a doznaku o bolovanju trebadonijeti najkasnije do 10-tog u mjesecu zaprethodni mjesec da bi redovno dobivaonaknadu za bolovanje,-svaki pomorac koji se iskrca s brodazbog ozljede ili profesionalnog oboljenjai nalazi se na bolovanju po prestankuradnog odnosa, Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje zaštite zdravlja na raduprijavljuje na zdravstveno i mirovinskoosiguranje po toj osnovi te mu se upisujestaž u radnu knjižicu,-po prestanku bolovanja Zavod zazdravstveno osiguranje zaštite zdravljana radu odjavljuje pomorca te se on možeprijaviti na zdravstveno osiguranje kaonezaposlena osoba do ponovnog ukrcajana brod.Zastare poreza idoprinosaPrema Općem poreznom zakonu zastaraprava iz porezno-dužničkog odnosanastupa istekom tri godine od dana kadaje zastara počela teći. U roku od tri godinezastarijeva:-pravo poreznog tijela na utvrđivanjeporezne obveze i kamata, a rok počinjeteći istekom godine u kojoj je trebaloutvrditi porezne obveze i kamate;-pravo poreznog tijela na pokretanjeprekršajnog postupka, a rok počinje tećinakon isteka godine u kojoj je prekršajpočinjen;-pravo poreznog tijela na naplatuporeza, kamata, troškova ovrhe i novčanihkazni, a rok počinje teći istekom godineu kojoj je porezni obveznik sam utvrdioporeznu obvezu ili nakon isteka godineu kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznuobvezu, kamate, troškove ovrhe i novčanukaznu;-pravo poreznog obveznika na povratporeza, kamate, troškove ovrhe i novčanihkazni, a rok počinje teći istekom godine ukojoj je porezni obveznik stekao pravo napovrat.Napomena: zastara ne može teći uslučaju kada porezno tijelo nije znalo,niti je moglo znati, za postojanje obvezeporeznog obveznika koji je bio dužanutvrditi (prijaviti) poreznu obvezu.Kada je poreznu obvezu utvrdio samporezni obveznik, zastara počinje tećiistekom godine u kojoj je porezna obvezautvrđena.Kada je poreznu obvezu utvrdiloporezno tijelo, zastara počinje tećiistekom godine u kojoj su porezne obvezeutvrđene, neovisno o godini za koju seutvrđuju odnosno o godini u kojoj ih jetrebao utvrditi porezni obveznik.Prema Zakonu o doprinosima pravona obračunavanje doprinosa, pokretanjeprekršajnog postupka, naplatu doprinosa,kamata, troškova ovrhe i novčanih kaznite pravo obveznika na povrat doprinosaplaćenih bez pravne osnove i višeuplaćenog iznosa doprinosa, kamata,troškova ovrhe i novčane kazne zastarijevaistekom pet godina od dana kada jezastara počela teći.Zastara prava počinje teći:1. na obračunavanje doprinosa i kamata– nakon isteka kalendarske godine u kojojje trebalo obračunati doprinose i kamate;2. na pokretanje prekršajnog postupkanakonisteka kalendarske godine u kojojje počinjen prekršaj;3. na naplatu doprinosa, kamata,troškova ovrhe i novčanih kazni – nakonisteka kalendarske godine u kojoj je obvezniksam obračunao obvezu ili u kojojje tijelo nadležno za obračunavanje doprinosautvrdilo obvezu, kamate, troškoveovrhe i novčanu kaznu;4. na povrat više uplaćenog iznosadoprinosa, kamata, troškova ovrhe inovčanih kazni – nakon isteka kalendarskegodine u kojoj je obveznik stekaopravo na povrat.Zastara nastupa kada istekne posljednjidan zakonom određenog roka.Znači, porezna je obveza zastarjela akoporezno tijelo u zakonom propisanomroku, koristeći sva dopuštena sredstva,nenaplati porezni dug. Taj je rok šest godina.Protekom roka od šest godinaračunajući od dana kada je zastara počelaprvi puta teći,nastupa apsolutna zastara.
. <strong>59</strong> • listopad 20099PodsjetnikSvjedodžbe za upraviteljaodnosno časnika strojaZa stjecanje svjedodžbe za upravitelja stroja/ drugog časnikastroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim(STCW III/2) potrebno je ispuniti slijedeće uvjete:-odslušani položeni svi ispiti prve dvije godine preddiplomskogsveučilišnog studija brodostrojarskog smjera ili drugogodgovarajućeg smjera u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržajidijela A-III/2 STCW Pravilnika, ili-završen preddiplomski studij brodostrojarskog smjera ili drugogodgovarajućeg smjera u trajanju od tri godine u kojima suobuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu A-III/2 STCWPravilnika,-najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu časnika odgovornogza stražu u strojarnici na brodovima sa strojem porivnesnage od 3.000 kW ili jačima ( za drugog časnika stroja),-12 mjeseci plovidbene službe nakon stjecanja svjedodžbe za drugogčasnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 300 kW ilijačima u svojstvu časnika stroja na brodovima sa strojem snage3.000 kW ili jačim (za upravitelja stroja),-udovoljeni propisani zdravstveni uvjeti.Svjedodžba ima valjanost za razdboblje od pet godinaod dana izdavanja.pretraga. sada se pokušava nagovoriti brodare da povećaju <strong>broj</strong>testova čime bi se dramatično bolje štitilo zdravlje <strong>pomoraca</strong> uzminimalne troškove. Inhalacija i kontakt s benzenom može bitifatalna. U 2006. godini zabilježena je smrt jednog časnika natankeru za prijevoz kemikalija “Samho Phoenix” (zastava J. Koreja,3.400 tona nosivosti, izgrađen 2004. godine) nakon što je ušao uprazan tank i inhalirao benzen.Iz Concatena upozoravaju da i kontakt s malim količinama benzenau dužem vremenskom razdoblju može uzrokovati rizike zazdravlje. Test će biti dostupan po cijeni od 50 dolara.Posrednici s dopusnicom1. TA – NA d.o.o. Zagreb, Pavla Hatza 282. ZOROVIĆ d.o.o. Rijeka, Trpimirova 2/113. B.S.M. CENTAR ZA POSADE-HRVATSKA d.o.o. Split, Split, Boktuljin put bb4. GLOBTIK EXPRESS AGENCY d.o.o. Split, Zbora narodne garde bb5. ORION MARINE LTD d.o.o. Split, Kralja Zvonimira 86. SPLIT SHIP MANAGEMENT d.o.o. Split, Boktulijin put bb7. CMA BRODOVI d.o.o. Rijeka, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 3/3 kat8. MORE TRANS ADRIATIC d.o.o. Rijeka, Školjić 69. GLOBE MARINE d.o.o. Rijeka, Pavlinski trg 510. POMORSKA AGENCIJA MUŠTRA d.o.o. Trogir, Kneza Trpimira bb11. PASAT d.o.o. Split, Spinčićeva 2d12. IVA POMORSKA AGENCIJA d.o.o. Split, Marasovićeva 6713. ZAPADNI VJETAR d.o.o. Split, Mažuranićevo šetalište 114. COLUMBIA SHIPMANAGEMENT – RIJEKA d.o.o. Rijeka, Trpimirova 2/VIII15. BOGDAN COMPANY d.o.o. Sinj, Domovinskog rata 3316. DGS d.o.o. Rijeka, Srdoči 6417. MARE NOSTRUM d.o.o. Split, Gundulićeva 26A18. V.BRODOVI HRVATSKA d.o.o. Riva Boduli 1, Rijeka19. ANAMILA d.o.o. Splitska 2/III, Rijeka20. MARINCONSULT d.o.o. Obala kralja Tomislava bb, Kaštel Gomilica21. COLSHIP d.o.o. Riva 16, Rijeka22. CB MARITIME d.o.o. Riva 4, Rijeka23. EUROS d.o.o. Riva Boduli 3/II, Rijeka24. USPINJAČA POSAO d.o.o. Tkalčićeva 27, Zagreb (Ograničeno samo na posredovanjepri zapošljavanju za rad kao hotelsko osoblje na brodu)25. WILHELMSEN SHIP MANAGEMENT d.o.o., Split, Šimićeva 5426. M.O.D.I.N. UKRCAJ d.o.o., Split, Marasovićeva 6727. AZALEA ZADAR d.o.o., Zadar, Liburnska obala 628. PLEIADES – ENTERPRISE d.o.o., Ploče, Trg kralja Tomislava 1129. THOME ZADAR d.o.o., Zadar, Obala kneza Trpimira 230. GRAND CIRCLE DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik, dr. Vladka Mačeka 23PornoprepadiBritanski sindikat Nautilus nastavlja spritiskom prema UK vlastima zbog svečešćih slučajeva da policija, carina i BA(Borders Agency) pretražuje sadržajračunala, mobilnih telefona i memorysticksa za vrijeme pregleda brodova.Nautilus je upozorio na nedavneslučajeve kada je više Filipinacauhićeno i zatvoreno zbog posjedovanjapedofilske pornografije (videoili foto), a materijal je otkriven zavrijeme pregleda brodskih kabina uSeaforth Docks u Liverpoolu. Sličnipregledi izvršeni su i u drugim lukamaV. Britanije, a prilikom posjete brodaluci Teesport zapovjednik je upozoreno posljedicama ukoliko se kod članovaposade pronađe maloljetnička pornografija.Neka ovo bude upozorenje svim pomorcimada paze kakav sadržaj imajuu svojim računalima, mobilnim telefonima,memory stickovima, CD-ima iDVD-ima.Nema oružjana “ArcticSea”Za stjecanje svjedodžbe za časnika stroja odgovornog za stražuu strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCWIII/1) potrebno je ispuniti slijedeće uvjete:-najmanje 18 godina života,-završeno srednješkolsko obrazovanje brodostrojarskog smjera ilidrugog odgovrajućeg smjera u trajanju od najmanje četiri godineu kojem su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu izdijela A-III/1 STCW pravilnika, ili-odslušani i položeni svi ispiti prve dvije godine preddiplomskogsveučilišnog studija brodostrojarskog smjera ili drugogodgovarajućeg smjera u kojima su obuhvaćeni najmanje sadržaji izdijela A-III/1 STCW pravilnika, ili-završen preddiplomski studij brodostrojarskog smjera ili drugogodgovarajućeg smjera u trajanju od tri godine u kojima suobuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno programu iz dijela A-III/1STCW pravilnika,-najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu vježbenika ustrojarnici, od čega najmanje 6 mjeseci plovidbene službe mora bitiostvareno na brodovima sa strojem porivne snage od 3.000 kW ilijačim,-udovoljeni propisani zdravstveni uvjeti,-završena izobrazba programa D2 (temeljna sigurnost na brodu,STCW A-VI/1), D12 (Upravljanje gašenjem požara, STCW VI/3), D17( Rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom osimbrze spasilačke brodice, STCW VI/2) i D19 (Pružanje medicinske prvepomoći, STCW VI/4).Svjedodžba ima valjanost za razdboblje od pet godinaod dana izdavanja.Novi test štiti pomorce od benzenaTestiranje na benzen biti će jednostavnije uporabom novetehnologije koja će tako zaustaviti veće rizike za zdravlje <strong>pomoraca</strong>koji su godinama nezaštićeni.Britanska kompanija Concateno razvila je sistem koji može otkrititragove benzena u urinu, što je mnogo jednostavnije od krvnihUPOZORENJE -Nelegalni posredniciNa internet portalima potrebu za pomorcima objavljuje tvrtkaMaritime Crewing Agency- Zadar. Prema podacima SPH, čovjekkoji predstavlja tvrtku i nepostojeća agencija su, kao i u mnogoslučajeva dosad, samo paravan za potkradanje <strong>pomoraca</strong> kojimase uzima novac (2.300 kuna), a od ukrcaja – ništa!Brodara Thome Ship Management Pte Ltd u Hrvatskoj legalnopredstavljaju posrednici Thome Zadar d.o.o. iz Zadra i Zorovićd.o.o. iz Rijeke. Tvrtka International Maritime Agency iz Šibenika,prema podacima SPH, ne bavi se posredovanjem pri ukrcaju<strong>pomoraca</strong>, a ako se i bavi, onda to čini protuzakonito, jer nemadopusnicu MMPI.<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> poziva pomorce koji imaju informacijeo kršenju Pravilnika o posredovanju da te informacijeproslijede SPH koji će te informacije provjeriti i o eventualnomkršenju pravilnika obavijestiti MMPI i pomorce.Na web stranici SPH mogu se objavljivati potrebe za pomorcima,ali isključivo od posrednika s dopusnicom MMPI i brodara, a takvooglašavanje je besplatno. SPH zadržava pravo uskratiti objavupotreba za pomorcima u slučaju da posrednik ukrcava pomorce nabrodove sumnjive kvalitete ili su uvjeti rada i života na brodovimatog brodara ispod minimuma koji je propisan u Kolektivnomugovoru za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi. UkolikoSPH ustanovi da posrednik ili brodar krše ili ne udovoljavajuuvjetima iz kolektivnog ugovora, SPH će pokrenuti postupak zazabranu rada tog posrednika.Ruske vlasti su napokon dovršileistragu o navodnom otimanju broda“Arctic Sea” (zastava MLT) – premaizvješću na brodu nije pronađennikakav sumnjivi teret. Posada brodaje poslala poruku da su napadnutii oteti od maskiranih otmičara uBaltičkom moru, a ruska mornarica jebrod pronašla nakon dugo vremenakod otoka Cape Verde. Posadu su čakoptuživali za krijumičarenje tajnogtereta (rakete za Iran), ali su istražiteljina brodu pronašli samo teret drva.Poziv mladimaSPH poziva mlađe članove (pomogućnosti časnike) koji su zainteresiraniza rad u SPH na poslovima pregleda brodova,odnosno provođenja kampanje ITF-a,da se jave u Središnji ured SPH u Rijeci(kontakt kap. P. Brazzoduro).Rad će se obavljati u Središnjem ureduSPH u Rijeci odnosno u Uredima SPH (Zadar,Šibenik, Split i Dubrovnik).
10br. <strong>59</strong> • listopad 2009Prijepori okoformacijskog sastavaposadatraženje granskih sindikata barem jednommjesečno održe sastanak i potvrde socijalnidijalog, što otvara sumnju da je očita spregaizmeđu MMPI i Jadrolinije, kao i onih kojiprihvaćaju njihova stajališta.Predstavnici SPH uvažavaju drugačijamišljenja, ali ih ne opravdavaju, jer predstavljajupomorce, a svako smanjenje <strong>broj</strong>aukrcanih <strong>pomoraca</strong> opterećuje rad onihkoji ostaju. Uz to, navedeni postupak nepoboljšava sigurnost plovidbe. PredstavniciSPH žale što ostali članovi radne grupe neprepoznaju prijedlog SPH i protive mu se, au konačnici izrađuju akt na štetu <strong>pomoraca</strong>i sigurnosti plovidbe, a u interesu kapitala.Predstavnici SPH ne žele učestvovati u izraditakvog akta i javno će se od njega ograditi,stoji u reakciji članova radne grupe iz SPH. •Drugog listopada u MMPI održan je trećisastanak u svezi izrade kriterija nautvrđivanje minimalnog <strong>broj</strong>a članova posadebroda u javnom obalnom pomorskom prometuu komercijalnoj eksploataciji i Obrascaizjave o formacijskom sastavu članovaposade broda u javnom obalnom pomorskomprometu na kojem su sudjelovali D. Mucić, A.Malger i N. Predovan iz SPH.Prema pristiglom zapisniku predstavniciSPH su ponovili spremnost da sudjeluju uizradi tablice s kriterijima za određivanjeformacijskog sastava brodova, ali susvoje sudjelovanje uvjetovali prethodnimprihvaćanjem zahtjeva: brodar koji se prijavljujena natječaj za dodjeljivanje koncesijena određenoj liniji s brodom za kojeg imaugovoreni/utvrđeni formacijski sastav istogne može jednostrano mijenjati; na brodovimabrodara koji su plovili na liniji za koju sepokreće postupak takmičenja za dobivanjekoncesije, formacijski sastav posade neće sesmanjivati i isti će se za tu liniju koristiti kaoosnov za određivanje formacijskog sastavaposade za brodove istih ili sličnih karakteristima.Predstavnici MMPI, Jadrolinije i NSPPBHnisu se složili s tim zahtjevima SPH sobrazloženjem da zahtjev SPH nije kriterij.Važno je naglasiti da je u prijedlogu predstavnikaSPH jasno navedeno da su određenatri kriterija; brod, linija i luka, a da se prijedlogSPH može svrstati pod kriterij brod ililinija.Nadalje predstavnici SPH inzistiraju nasvojem prijedlogu iz razloga da se sačuvajuradna mjesta <strong>pomoraca</strong>, a time i izbjegnuotpuštanja ili neobnavljanja Ugovora o raduna određeno, što je počelo biti pravilo, a neizuzetak.Predstavnici MMPI, Jadrolinije i Nezavisnogsindikata <strong>pomoraca</strong> putničkih brodova<strong>Hrvatske</strong> nisu prihvatili navedeni prijedlog,čak i nakon predlaganja predstavnika SPHslijedećeg prijedloga: članovi SPH prihvaćajuda se prijedlog Jadrolinije doradi, postojećivažeći Formacijski sastav posade broda(potpisani NKU) da se po potrebi revidira ida takvi budu osnovica za izradu (novog)kriterija Formacijskog sastava posade broda.Članovi Radne grupe, ne podržavajućiprijedlog predstavnika SPH jasno su dali doznanja da ih ne zanima zaštita radnih mjesta<strong>pomoraca</strong>, radnog vremena, a time niti samasigurnost u cjelini, nakon takve konstatacijepredstavnici SPH napustili su sastanakuz konstataciju da ne žele sudjelovati uizradi akta koji će biti na štetu, a ne na koristpomorcima!Predstavnici SPH su konstatirali da zapisnikne oslikava pravo stanje sa sastanka, jer nijenavedeno da nisu bili nazočni predstavnici„malih brodara“, niti predstavnici trećeg sindikata,što dovodi u pitanje legalnost sastanka.Nadalje u zapisniku nije navedeno niti da jepredstavnik SPH ukazao na činjenicu da jena snazi Nacionalni kolektivni ugovor kojimje utvrđen Formacijski sastav posade broda, anapomenuto je da su neki brodari predlagalida navedeni Formacijski sastav bude priznati od ostalih i da se isti potpiše. To je na traguZamjenik predsjednika SPH A.Malger je 5. listopada uputio inicijativuprema predsjedniku upraveJadrolinije S. Lončaru za održavanježurnog sastanka u svezi formacijskogsastava posade. U pozivu jeistaknuto da je Radna grupa SPHuredno dostavila pisani prijedlog ,koji su prihvatili brodari, osim dvapredstavnika Jadrolinije.- Moram naglasiti da njihovi argumentii obrazloženja nisu ostavili dojamopravdanosti njihovog odbijanja, anavedeno me navelo na pomisao dato ipak nije stav Jadrolinije, nego stavdvojice pregovarača, naglasio je A.Malger.prijedloga SPH (uz podršku NSPPBH i dijelabrodara) da se od ministra zatraži proširenjekolektivnog ugovora na cijelu granu i takosmanji mogućnost nelojalne konkurencije.Odgovor od ministra nikada nije dobiven,iako je Vlada RH naložila ministrima da naDunavski LloydPotpisan SporazumPrvog listopada 2009. godine Dunavski Lloyd –Sisak d.o.o. i <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong><strong>Hrvatske</strong> potpisali su Sporazum o plaćama, naknadama plaća, preraspodjeli radnogvremena i drugim novčanim primicima radnika što je bila završnica višemjesečnihpregovora i sastanaka.O namjeri da izvrši promjenu načina obračuna plaća direktor DL-a Velibor Gazdikje obavijestio SPH na sastanku koji je održan u Sisku 20. kolovoza. Tada je, na prijedlogpredstavnika SPH (V. Svalina i I. Ćuk), dogovoreno da se umjesto odlukom cijeli problemriješi sporazumom između socijalnih partnera.Kako bi se provjerila prihvatljivost novog načina obračuna u Davoru je 7. rujnaodržan sindikalni skup na kojem je zaključeno da se oformi radna grupa koja će uroku od sedam dana dati dvoje mišljene o predloženome, a da se nakon toga održinovi sastanak s direktorom DL-a u Sisku. Nakon što je sve definirano održan je novisindikalni skup 26. kolovoza u Davoru gdje su članovi SPH iz DL-a prihvatili sporazum.Na istome sastanku sudjelovali su i predstavnici Croatia Osiguranja koji su predstaviliZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond <strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.Sporazum predstavlja rezultat rasprave između Uprave i radnika društva tepregovora između Uprave i pregovaračkog odbora SPH, a donijet je zbog lošeg stanjana tržištu brodskog prostora u unutrašnjoj plovidbi, recesiji koja traje u RH i zemljamaokruženja te potrebi očuvanja zaposlenosti radnika, prije svega ukrcanog osoblja,održavanje prihvatljive razine socijalnog standarda radnika, a kako je dogovorenoovaj je Sporazum prijelazno rješenje koje prethodi zaključivanju kolektivnog ugovora.Samim potpisom Sporazuma ugovorne se strane obvezuju započeti pregovore okozakjljučivanja koelktivnog ugovora.Smanjenje plaća ne dolazi u obzirPlovputtumačenje Ustavnog suda RH kako će u slučajuproglašavanja neustavnom odredbe o “kriznomporezu”, povrat novca dobiti samo oni koji suosobno podnijeli tužbu. Odziv radnika je iznimnovelik, te će ovih dana prema Ustavnom sudukrenuti obimna pošiljka tužbi članova SPHu Plovputu.Uprava Plovputa je, sukladno preporuci VladeRH o smanjenju plaća zaposlenika u trgovačkimdruštvima u većinskom državnom vlasništvu za10%, u srpnju pokrenula pregovore sa sindikatimakoji djeluju u Plovputu. Drugog rujna 2009.godine sindikati su donijeli stav o neprihvaćanjusmanjivanja plaće, a razlozi su <strong>broj</strong>ni i teškooborivi: osnovica plaće se nije mijenjala od 2004.do 2007. godine, a od tada do danas je porasla za6%; ono što se događalo u periodu 2004.-2007.suvišno je ponavljati, ali su radnici iz tog periodaizašli zakinuti za mnoga svoja prava, a za to bi semoglo optužiti Vladu RH koja je tadašnju Upravuimenovala; dolaskom nove Uprave, Plovput poslujepozitivno, bez gubitaka, likvidno je i u zakonskomroku izvršava svoje obveze; društvo sredstvaza poslovanje ne dobiva iz proračuna RH, većsvoje prihode ostvaruje na tržištu i pilikom potpisivanjaK.U. krajem 2008. godine, a predviđajućiteško stanje u RH, a time i u Plovputu, sindikatinisu insistirali na povećanju osnovice.Tome se može pridodati opći stav koji vrijedi zacijelu Hrvatsku, da radnici nisu krivi za sadašnjestanje. Krivci su upravo oni koji od nas ponovnotraže odricanja. Neka potraže novac u džepovimaonih koji su ih, uz njihov blagoslov, nemilo punilidok je hrvatski puk ostajao bez posla. RadniciPlovputa su daleko od blagostanja, kao i ostali“obični” ljudi i spremni su braniti svoje plaće svimsredstvima.Održan sastanakpovjereništva podružniceDana 16.rujna održan je sastanak proširenogsastava povjereništva SPH u Plovputu te sujednoglasno doneseni slijedeći zaključci: nećese prihvatiti smanjivanje plaća u Plovputu, tražise poštivanje kolektivnog ugovora i produženjevaljanosti istog, podržavaju se dosadašnji zaključcidoneseni nakon pregovora s Upravom i istupi koordinatora;podržava se inicijativa IO SPH o istupanjuSPH iz SSSH, kao i jačanje koordinacije transportnihsindikata u RH, a učlanjenih u ITF; traži se učešćeu zajedničkim i dobro organiziranim prosvjedimasindikata kao i drugih ugroženih skupina (studenti,seljaci, umirovljenici…). Također se podržavaprijedlog o prosvjedu sindikalnih profesionalaca naMarkovom trgu u Zagrebu.Prikupljaju se ustavne tužbeprotiv “harača”SPH - podružnica Plovput je pokrenulaprikupljanje “prijedloga za pokretanje postupkaza ocjenu suglasnosti s Ustavom RH”. PostojiInternet na svjetionicima ibrodovima Plovputa<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> je prema UpraviPlovputa uputio inicijativu za nabavu i instalacijuprijenosnih PC-a na udaljene svjetionike i radnebrodove Plovputa. To je danas, u 21. stoljećunužnost radi potrebe što kvalitetnijeg informiranjasvjetioničara i <strong>pomoraca</strong>, koji su radidislociranosti često vrlo loše, pogrešno ili nikakoinformirani. Takvo umrežavanje je na korist itvrtki i radnicima. Realizacijom tog projekta bi itelekomunikacijske tvrtke mogle dokazati onošto u reklamnim spotovima često tvrde – 100%-tnu pokrivenost hrvatskog Jadrana.Prve reakcijeUprave su bile vrlo pozitivne, te se nadamoskoroj realizaciji. Inicijativa je potekla od A.Malgera nakon posjeta svjetionicimaSušac i Palagruža.
12br. <strong>59</strong> • listopad 2009Carinski propisiPovlastice zapomorce?Isplaćene plaćePovodom upita SPH o carinskimpropisima kod oslobođenja od plaćanjacarine za hrvatske pomorce koji plove umeđunarodnoj plovidbi, glasnogovornicaCarinske uprave Republike <strong>Hrvatske</strong> SanjaCrnković odgovara:- Oslobođenja od plaćanja carine propisanasu odredbama članka 187. Carinskogzakona (Narodne novine, <strong>broj</strong> 78/99do 45/09), te Uredbom o uvjetima ipostupcima za ostvarivanje oslobođenjaod plaćanja carine (Narodne novine, <strong>broj</strong>5/07). Člankom 187. st. 1. točka 11.Carinskog zakona propisana su oslobođenjaod plaćanja carine za rabljene predmetekućanstva pri preseljenju fizičkih osoba izinozemstva u Republiku Hrvatsku, a kojesu prethodno u drugoj zemlji boravileneprekidno najmanje 12 mjeseci, dok sudetalji za ostvarivanje ove olakšice propisaničlancima 17. i 18. Uredbe o uvjetimai postupcima za ostvarivanje oslobođenjaod plaćanja carine. Tako, uvoz predmetakućanstva nije ograničen vrstom, količinomi vrijednošću, no uvjetovan je njihovomnajmanje šestomjesečnom uporabom uinozemnom kućanstvu. Predmeti kućanstvauz oslobođenje od plaćanja carine mogu seuvoziti u roku 12 mjeseci od dana preseljenja.Pod predmetima kućanstva smatraju senamještaj, kućanski aparati, razni električniuređaji, razni drugi predmeti za uređenje iopremanje kuće ili stana, kućne biblioteke,videoteke, a isto tako i hobi alat, manjepoljoprivredne alatke i uređaji, kao što sumotorna pila, freza, kosilica i sl., ukolikose radi o predmetima podobnim za kućnuuporabu ili uporabu u slobodno vrijeme,odnosno ne za profesionalno bavljenjenekom djelatnošću. U predmete kućanstvapotpadaju i osobni automobili, motocikli,prikolice, kamp prikolice, plovila, kućniljubimci i životinje za jahanje, ukoliko jei ove predmete korisnik povlastice ili kojiZastoj upregovorimasa ShellomS obzirom na mnogo<strong>broj</strong>ne upite<strong>pomoraca</strong>-članova SPH koji su prisustvovalisastanku u ožujku u Šibeniku u svezipotpisivanja novog kolektivnog ugovorasa Shellom: ugovor, nažalost, još uvijekUpozorenjeOpasnaindijskarudačačlan njegove obitelji imao u vlasništvu šestmjeseci, ali i razumne količine potrošnerobe koje su kupljene radi stvaranja kućnihzaliha u zemlji prethodnoga boravka,prije nastanka okolnosti koje su uvjetovalepreseljenje (i koje podrazumijevajukoličine za podmirivanje jednomjesečnihpotreba kućanstva), no za koje, obziromna njen karakter nije obvezatno prethodnošestomjesečno posjedovanje. Predmetimakućanstva ne smatraju se alkohol i alkoholnapića, duhan i duhanski proizvodi, komercijalnasredstva prijevoza, strojevi, te alati iinstrumenti za obavljanje određene profesionalnedjelatnosti. Svi spomenuti predmetioslobođeni su i od plaćanja poreza nadodanu vrijednost, uz gore navedene uvjete.Posebne povlastice za hrvatske pomorce bilesu propisane člankom 27. stavak 1., točka 4.Carinskog zakona objavljenog u Narodnimnovinama, <strong>broj</strong> 53A/91, a ispravke i izmjeneZakona u Narodnim novinama, <strong>broj</strong> 64/91,33/92, 106/93, te 92/94. Odredbom navedenogčlanka bilo je propisano da „hrvatskidržavljani – članovi posada brodova, tehrvatski državljani i stranci koji su popropisima bivše SFRJ smatrani jugoslavenskimdržavljanima, a na dan 8. listopada1991. godine imali prebivalište u RepubliciHrvatskoj, koji su po bilo kojem osnovubili na radu u inozemstvu najmanje dvijegodine neprekidno ili najmanje 24 mjesecau posljednje 4 godine ili boravili u inozemstvunajmanje sedam godina – na predmetesvog kućanstva i na predmete gospodarskoginventara za obavljanje gospodarske ilislične djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kojeuvezu ili unesu iz inozemstva u roku odšest mjeseci od dana povratka u Hrvatsku,u vrijednosti koju propiše Vlada Republike<strong>Hrvatske</strong>“.nije potpisan, jer je nakon pregovora uožujku na brodove poslan draft ugovorakoji je sadržavao neke elemente koji nisubili dogovoreni, a i način na koji se odnosimanagement prema pregovaračkom timuSPH (nisu poslali pisane odgovore na postavljenezahtjeve) nije bio prihvatljiv. Bitnoje da se utvrdi i razlog izmjena u članku 12.ugovora i po mogućnosti izmijeni - taj novonapisaničlanak ustvari otvara mogućnostda manager ima diskrecijsko pravo prekinutiplaćanje permanentnog ugovora za časnikeu slučaju dužeg ili kraćeg razdoblja plovidbeod ugovorene.Britanski UK P&I Club odaslao je upozorenjeu svezi prijevoza željezne rudačeiz luka zapadne obale Indije nakon štoje potonuo brod “Black Rose” (zastavaMongolija, 37. 657 tona nosivosti) uBengalskom zaljevu prošloga mjeseca.Klub upozorava na “povećanje <strong>broj</strong>aproblema” koje stvara povišena količinavlažnosti u željeznoj rudači. U potonućumongolskog broda stradao je jedanpomorac.Od samog početka 2009. godine za inspektore ITF-a u svijetu, pa tako i one uHrvatskoj, je izrazito puno posla oko naplate različitih potraživanja <strong>pomoraca</strong>. Što setiče jadranskih luka, ni srpanj nije u tome iznimka; početkom ovog mjeseca, teretnjak“Baltic Star” je ukrcaja drva za izvoz u Egipat šest dana proveo na prisilnom vezuu zadarskoj luci Gaženica. Dio posade je zatražio pomoć od strane ITF inspektoraMilka Kronje te su odbili isploviti dok im se ne isplate zaostale plaće. Tek kada jeosiguran novac, a radilo se o svoti od približno 24 000 američkih dolara, brod jekrenuo prema odredišnoj luci Aleksandriji.Protekli tjedan je inspektor Kronja na poziv rumunjskog pomorca Saidana Ablezaizvršio pregled na talijanskom tankeru “Maritea” koji je bio usidren u luci Bakar.Tom prilikom je utvrđeno da se rumunjskom kormilaru nisu poštivala prava kojamu pripadaju po nacionalnom kolektivnom ugovoru, koji je važeći za sve članoveposade a ne samo za Talijane, kako je to tumačio brodar. Nakon što je izračunato daje za tri i po mjeseca boravka na brodu zakinut za čak 1.730 eura na ime odrađeniha neplaćenih prekovremenih sati, intervencijom inspektora dug mu je isplaćen, aSaidan Ablez repatriran. Čestitamo inspektoru!!!Apostolat moraJačatisuradnjuU Karlobagu je 23. rujna 2009. godineodržan godišnji susret djelatnika, suradnikai prijatelja Apostolata mora <strong>Hrvatske</strong> nakojem je SPH predstavljao Neven Melvan.Na godišnjem skupu Apostolata mora koji jeodržan u Kapucinskom samostanu Sv. Josipa,a kojeg je predvodio msgr. Ivan Milovan ove jegodine učestvovao veliki <strong>broj</strong> vanjskih suradnika:predstavnici Lučkih kapetanija Rijeka iKarlobag, Udruge kapetana, Udruge strojara,lokalne samouprave, Pomorskog fakulteta uRijeci, HRM-a, te medija.Nakon pozdravne riječi i izlaganjasvećenika u službi Apostolata mora,kap.Mladen Russo je održao izlaganje na temu«Prešućena istina o somalijskim piratima»koje je i kod nazočnih, a pogotovo kod medijapobudilo veliko zanimanje. Istaknuvši svojproblem pri plasiranju u medije svog članka,zamolio je SPH da kroz svoju web stranicu i<strong>Pomorski</strong> vjesnik objavi njegovo izlaganje štoje prihvaćeno.Tema “Globalna ekonomska kriza i njezinutjecaj na položaj Hrvatskih <strong>pomoraca</strong>” kojusam prezentirao na skupu izazvala je <strong>broj</strong>neupite i komentare nazočnih, posebno o stanjuu hrvatskim brodarskim kućama i refleksijamana pomorce.Prof.dr. Nadan Petri, stručnjak za pomorskumedicinu iz Splita, održao je vrlo eksplicitnuprezentaciju o pomorskim i podmorskimozljedama, također pozvavši SPH na suradnjuu izradi i distribuciji materijala po brodovima.Na kraju je Župnik Gospe od Pojišana uSplitu, vlč. Miljenko Vrabec, prezentirao novuweb stranicu Apostolata mora, te ponudio suradnjusvim nazočnim Udrugama i pojedincimai najavio da će se sva izlaganja objavitina web stranici Apostolata mora.Neven Melvan
14br. <strong>59</strong> • listopad 2009SaborprihvaćenizakoniiStockphotoU zagrljaju“Čelične Lady”Za vrijeme boravka u New Castleu proradilami radio-stanica u šupljem zubu,emitirajući cjelodnevni “repperski” programod kojega mi se vrtilo u kutiji zanejasna pitanja.Natekla mi prepredena faca, a nekakva mračna “ roletaželja” spustila nad jednim okom. Onim drugim, krozgusarski durbin, vidio sam samo bolju polovicu Engleske.Obraćam se nekom znancu za savjet, jer rado primamsavjete, pogotovu kad je riječ o ljepoti.On se prihvatio humanitarne zadaće da me privedenajbližem zubaru. A kako nije znao njegovu e-mail adresu,uskoro nam se pridruži neka vucibatina iz obližnjeg puba.Zatim još jedna, pa još jedna. Ako ne računamo mene, ukupnočetiri vucibatine!I tako pođemo. I idemo. Možda ipak negdje i dođemo.Na putu nam se ispriječilo desetak usputnih pubova.Ubrzo smo se izgubili u zadimljenom prostoru i vremenu(po meridijanu Greenwicha). Udahnuvši punim plućimaponešto ljekovitog smoga - na svakome uglu obraćali smose ponekom Bobbyju dvometrašu, koji bi nam se radopriključio.Uvidjevši da je moja zubobolja prerasla u globalnuekološku manifestaciju: “Greenpeace - spasimo kitove ipreostale ugrožene sisavce na brodovima!” pokušavam imneprimjetno izmaći.Ništa od toga. Odred pajkana prati me uslužno u stopu(engleska mjera za dužinu). Da me u tome trenutku vidjelostaro društvo sa splitske Rive, sigurno bi pomislili da meovi krelci vode na električnu stolicu. Kakva bi to tek bilasenzacija! No, meni nije bilo do šale, inače bih se pretplationa “punč” bez ruma...Naposljetku sam se našao u jednom od onih kloniranihpredgrađa u kojima su svi kućerci jednako jadni poput“stanova solidarnosti” u Mezopotamiji prije pronalaskanafte. Uzalud kucam na sto i prva vrata do vratiju (“door todoor”). Na kraju smo natrapali na krajnje oronulu ordinaciju,opremljenu za prihvat izbjeglica iz Krezubistana.Ušao sam u raskošno predsoblje s gomilom domaće peradi inekoliko suhozemnih kornjača.Već na prvome koraku oduševljeno me primilo nekakvoPiše: kap. Bruno Profacaneodređeno dvonožno stvorenje, rijetkih nogu (“na štakamaoko svijeta”). Bože, kakva li je to zubarica “dr. univ. med.spec. stom. prot.” kojoj nedostaju prednje kljove?!Moja tjelesna straža ostaje pred vratima, uznemirenočeka na ishod događaja. Momci su nestrpljivi, lomeći nervoznoprste, raspušili su se kao u rodilištu.Popravio sam petparačku “kravatu-croatu” i u trećojbrzini uletio u njezin kick-boxing zagrljaj. Žestokim protuudarcemona me prikucala u tvrdi zubarski tron. Prepuštamse vječnom zaboravu bez prava na injekcijsku eutanaziju.- Otvorite “Ralje IV”! - šapće mi čelična “Lady, be Good” .- AAA! - zinem kao podignuti pramac na praznomtrajektu.- Jače!- AAAAA!- Gotovo! Sljedeći...Začuvši lavlju Metro-Goldwyn-Mayer riku iz ordinacije,moje odane vucibatine istog su se trenutka netragom izgubile,dospjevši u ured za izgubljene stvari. Još uvijek su tamo.Lady Godiva mi je za svoj brzopotezni trud u muževnomuklanjanju zuba “željeznom mašću” (komplet Gedora)naplatila deset funti. Uostalom, to nije vrijedno ni spomena,jer naši dobroćudni momci, iz urođene rastresenosti, ne nosesobom iskaznicu dopunskog osiguranja. •Vlada je na sjednici 23. rujna 2009 Saboru uputilaprijedlog Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskihbrodova i luka kojim se propisuje obveza brodara, luka i<strong>pomoraca</strong> radi podizanja razine sigurnosne zaštite, kao iobveze nadležnih državnih tijela u provedbi tog zakona.Propisani su stupnjevi sigurnosne zaštite, kako je toutvrđeno ISPS Pravilnikom, definirane su nadležnostipojedinih državnih tijela, te mehanizmi njihove suradnje.Značajne odredbe odnose se i na postupke u slučajusigurnosne prijetnje.Novim Zakonom osigurat će se potpuna usklađenosts Uredbama Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosnojzaštiti brodova i lučkih operativnih područja, teDirektivom o sigurnosnoj zaštiti luka.Proširuje se primjena Zakona i na brodove u nacionalnojplovidbi i luke u koje ti brodovi uplovljavaju, pričemu se opseg proširenja utvrđuje prema provedenojsigurnosnoj provjeri.Također, jasnije se definira uloga priznatih organizacija,način njihova ovlašćivanja i nadzor nadnjihovim radom, propisuje se obveza osnivanja službisigurnosne zaštite pri lučkim upravama, odnosnokoncesionarima luka posebne namjene. Uz to, definirajuse postupci, informacije i nadležnosti prilikom najaveuplovljavanja broda te način koordinacije aktivnostii komunikacije sa nadležnim tijelima EU i državamačlanicama.Pored navedenog, Zakon propisuje i obveze u pogleduizdavanja i nošenja identifikacijskih oznaka za osobei vozila koji se zadržavaju na lučkom području. Zakontakođer donosi preciznija određenja komunikacijskoglanca u slučajevima sigurnosne prijetnje. Uz to, odredbeZakona usklađuju se i sa odredbama drugih zakona,a poglavito Pomorskog zakonika i Zakona o tajnostipodataka.Hrvatski sabor je 2. listopada prihvatio Zakon uz 94glasa “za” i 4 “suzdržana”, a na istoj sjednici prihvaćenje Zakon o potvrdđivanju protokola iz 1966. godine uzKonvenciju o minimalnim standardima na trgovačkimbrodovima iz 1976. godine uz 88 glasova “za” i 2“suzdržana”. (bm)SPHizlazakiz SSSHNa sjednici IO SPH koja je održana 7. rujna u SplituA. Malger, zamjenik predsjednika SPH je predložio daSPH izađe iz sindikalne središnjice Saveza samostalnihsindikata <strong>Hrvatske</strong> (SSSH) radi lošeg i inertnog rada,pasivnosti kao i činjenice da je kao član Predsjedništvai Vijeća SSSH davao konstruktivne prijedloge koje nisubile dobrodošle, a niti prihvaćene.Zaključeno je da IO SPH podržava i predlaže da seizvrše pripreme za izlazak SPH iz sindikalne središnjiceSSSH o čemu će se odluka donijeti na sjedniciSredišnjeg odbora. Odlučeno je da se na sjednicu IOSPH koja će prethoditi sjednici SO pozove predsjednicaSSSH A. Knežević.S obizorm na podijeljeno mišljenje oko organizacijeprosvjeda SPH, članovi IO SPH su zaduženi da provjeremišljenje i stav članova SPH nakon čega će se pristupitipripremama za organizaciju prosvjeda.
. <strong>59</strong> • listopad 200915Ukratko 19. rujna u brodogradilištu 3. maju obavljeno je porinućetankera “Verige” za Uljanik plovidbu d.d. iz Pule. Nakonporinuća postavljene su kobilice za dva tankera koje sunaručili Uljanik plovidba i tankerska plovidba d.d. iz Zadra. Trajekt “Dominče” iz flote Mediteranske plovidbe d.d.iz Korčule je 28. kolovoza isključen iz plovidbe zbog prodoravode, a nakon toga je nasukan kod Zaostroga. Nakon što suvatrogasci ispumpali more trajekt je otegljen u korčulanskobrodogradilište.Dan HRMProslava uRijeciDan Hrvarske ratne mornarice ove je ove godine svečanoobilježen u Rijeci. Tim povodom riječka je luka dobila vrlorijetke goste za ove vode - ratne brodove. U riječkoj lucitako su se našli “Dubrovnik”, “Vukovar”, “Cavtat”, “Cetina”,“Krka”, “Korčula”, “Kralj Petar Krešimir IV”, “Faust Vrančić” ...Posebnu pažnju plijenila su dva novonabavljena brodastara 25 godina, koji su bili u raspremi finske ratne mornarice, nabavljeni su po cijeni od 8 milijuna eura, kojikoriste isti protubrodski raketni sustav švedske prozvodnjeRBS-15 kao i domaće topovnjače. Finske topovnjače “Kotka”Foto kutaki “Oulu” dobila su ime herojskih gradova Vukovar i Dubrovnik.Nabavom korveta klase “Helsinki” HRM je znatnoojačao svoje sposobnosti za protupovršinsku i PZO borbu,a dobivena je i novu sposobnost za protupodmorničkodjelovanje, koju dosad Hrvatska mogli razvijati.Treba reći da se Dan HRM obilježava 18. rujna - u spomenna bitku kod Makarske koja se dogodila 887. godine. Riječka Jadrolinija najavila je skori odlazak iz flote dijelastarih brodova: “Nehaj”, “Lovrijenac”, “Božava”, “Ero”, “Istra”,“Vanga” i “Borik”. Splitski Jadroplov International d.d. najavio je prodajunajstariji brod u floti – “Zrin”. brod je izgrađen 1994. godine uriječkom 3. maju.A nekad je to bio zapovjednički mostSponzorstvaPharos- SPHsrebrni sponzorNa ovogodišnjem 34. Međunarodnom prvenstvu <strong>Hrvatske</strong> udaljinskom plivanju – Faros Maratonu 2009 koji je održan uStarom Gradu 29. kolovoza pod pokroviteljstvom predsjednikaS. Mesića <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> je po tradiciji biosrebrni sponzor.Ovogodišnji Faros je po kvaliteti organizacije i sudionikapotvrdio primat najboljeg svjetskog maratona i najvećemeđunarodne manifestacije Lijepe naše – nikada nijesudjelovalo toliko elitnih maratonaca iz svjetskog vrha.Najbolji dokaz tome je činjenica da je Talijan ValerioCleri, aktualni svjetski prvak zaostao gotovo 11 minuta zapobjednikom Alexanderom Studzinskim koji je postigaonovi rekord staze s fantastičnih 3:01:55. Najbolji plasiraniHrvat bio je Josip Soldo koji je osvojio osmo mjesto. Međuplivačicama najbolje vrijeme postigla je A. Uvarova, a KarlaŠitić je osvojila drugo mjesto.U sklopu prvenstva održana je i jedriličarska regata Split-Stari Grad- Split.A. MalgerImpressum<strong>Pomorski</strong> vjesnikISSN 1330-736Nakladnik:<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,Središnji ured Rijeka,Krešimirova 4,51 000 RijekaZa nakladnika:Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik:Danilo PrestintDizajn i prijelom:Roman CetinTisak:Novi List,Zvonimirova 20a,51 000 RijekaNaklada:5.000Objavljeni članci ne morajunužno održavati stav SPH.Pretisak članaka dozvoljen uznadođenje izvora.Tekstovi, fotografije, diskete iCD se ne vraćaju.Oglasi:1/1 str. 5.200/4.0001/2 str. 2.800/2.2001/4 str. 1.800/1.5001/8 str. 1.000/700Priprema se posebnonaplaćuje. Odobravaju sepopusti za uzastopno objavljivanjeili posebne dogovoreInformacije na + 385 51 325 344ili dprestint@sph.hr
16br. <strong>59</strong> • listopad 2009“Pionir”“Asmas” - matična luka IstanbulIz povijestiMoreplov“Carmen Carina”domaćihkontejneraša“Astir” - matična luka SingaporeZahvaljujući bivšeminspektoru za havarijeMilivoju Baretiću (Jugolinija/CroatiaLine),sada opet pomorcu,došli smo u posjed slikebroda koji nikada nijebio u vlasništvu Jugolinije,iako je plovio podnjenim oznakama (aline i pod jugoslavenskomzastavom).Radi se o kontejnerskombrodu “Astir” (IMO 7414860,matična luka Singapore) kojije prije 1980. godine prevoziospremnike iz riječke luke premalukama SAD za račun Jugolinije(vidi oznake na dimnjaku).Brod je izgrađen 1975. godine ubrodogradilištu Salamis Shipyard(novogradnja brod 121), imao je5.834 tona nosivosti s ukupnomdužinom od 120 i širinom od 20,3metra. Imao je dva vijka i mogaoje razviti brzinu od 16 čvorova.Osamdesete godine je promijenioime u “Condor”, slijedećegodine postao je “Ville de Providence”,a slijedila su imena “EuropeanExpress” (1982), “Cecilia”(1985) i “Skybridge” (1986).Zanimljivo je da nema podatakao sudbini broda...Iz cyberspacea svemogućeginterneta izronila je slikaturskog broda “Asmas” u kojojsmo prepoznali negdašnjegkontejneraša “Buzet” riječkeJugolinije/Croatia line. Iakose sumnjalo da će ikada višezaploviti nakon sudske prodajeu Rijeci, brod i dan danas brodirutama, pod imenom “Nordina-G”i panamskom zastavom, Dalekogistoka sudeći prema pregledimaTokyo MoU koji mu pronalazi sveviše nedostataka.Izgrađen je 1979. godine ubrodogradilištu Weser Seebecku Bremerhavenu (novogradnja1020, od 12.430 tona nosivosti,ukupne duljine 144,7 i širine 23,0metara) kao “Holstenclipper” dabi zaplovio kao “Seaway Clipper”,a godinu dana kasnije je opetbio “Holstenclipper”. Jugolinijaga kupuje 1982. godine, a sudga prodaje 2002. godine turskojtvrtci Nemtas Nemrut Liman.Slijedeće godine kupuje ga sirijskibrodar Nour Ship ManagementCo Ltd iz Tartousa.U kretanjima je vidljivo daje u siječnju ove godine bio uHaiphongu, a u veljači u Bangkoku.Velikoj većini naših čitateljaime broda “Aristandros” ne značiništa, ali upravo je brod izgrađenpod tim imenom plovio u najmupočetaka kontejnerizacije Jugolinije.Brod je izgrađen 1972.godine u brodogradilištu Mitsui(novogradnja 921) u Osaki, imaoje 18.858 tona nosivosti, bio jedug 147,7 i širok 22,9 metara.Treba reći da je izgrađen kao“cargo ship”, a da je 1979. godineprodužen na 170,8 metara, damu je tada nosivost porasla na21.876 tona i da je postao –kontejnerski brod. Prije nego štoje zaplovio za Jugoliniju 1974.godine je promijenio ime u“Frankenfels”, 1980. mijenja imeu “Fulda Express”, a pod bojamariječkog brodara plovio je 1984.godine kao “Biscay” i od 1986.kao “Carmen Carina”. Devet godinakasnije mijenja ime u “Heung-A Grace”, 1998. postaje “Grace”,iste godine “ZIM Constantza I”,2004 – “Good Luck” i 2004. “MSCSharjah”. U pijesku indijskogAlanga završio je svoja putovanja16. studenog 2008. godine...I na kraju prvi vlastiti kontejnerskibrod Jugolinije – “Pionir”koji je izgrađen 1973. godineu brodogradilištu Schurenstedtu Bardenflethu kao “MaritimeChamp”. Slijedeće godine kupujega Jugolinija, nadodaje mudizalicu i upućuje na Atlantik.Imao je 6.3<strong>59</strong> tona nosivosti, bioje dug 110,1 i širok 16,2 metra.Brod je 2001. godine prodan nasudskoj dražbi te je postao “NadaI”, 2003. postaje “Seaqueen”, a2004. – “Astra”. U veljači 2004.godine završava svoje plovidbe unekom indijskom rezalištu. •Piše: D.PrestintAdresarSREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hrURED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 ZadarTel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;ivica.jambrek@zd.t-com.hrURED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hrURED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.ukURED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.ukwww.sph.hr
Change language