11.07.2015 Views

Инфлација - Ekonomija - Fakultet organizacionih nauka

Инфлација - Ekonomija - Fakultet organizacionih nauka

Инфлација - Ekonomija - Fakultet organizacionih nauka

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Инфлација и незапосленостРаднанедељаТематска целинаЦиљ1111. Инфлација и незапосленостТематскајединица11.1 Дефинисање и врстеинфлације; антиинфлационаполитикаСтицање знања оинфлаторнимкретањима, тржиштурада и незапослености.Студент ће битиспособан да разуме,препозна и репродукујепроблематикуинфлације: појам,индикаторе и врсте иантиинфалционуполитику.2


Инфлација и незапосленостРаднанедељаТематска целинаЦиљ11. Инфлација и незапосленостСтицање знања оинфлаторнимкретањима, тржиштурада и незапослености.11Тематскајединица11.2 Појам и облициСтудент ће битинезапослености; тржиште рада и способан да разуме,платепрепозна и репродукујепојам и врстенезапослености,тржиште рада и плате.НАСТАВНИ МЕТОД: ПРЕДАВАЊЕ3


Инфлација и незапосленостРаднанедељаТематска целинаЦиљ11. Инфлација и незапосленостСтицање знања оинфлаторнимкретањима, тржиштурада и незапослености.12Тематскајединица11.3 Дефлација, рефлација,Студент ће битидевалвација и ревалвација способан да разуме,препозна и репродукујезнања о дефлацији,рефлацији, девалвацијии ревалвацији.11.4 Девизни курсеви и платнибилансНАСТАВНИ МЕТОД: ПРЕДАВАЊЕСтудент ће битиспособан да разуме,препозна и репродукујезнања о девизнимкурсевима и платномбилансу.4


PREDAVANJE 11INFLACIJA I NEZAPOSLENOSTProf. dr Dragana Kragulj<strong>Fakultet</strong> <strong>organizacionih</strong> <strong>nauka</strong>5


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politika• Inflacija predstavlja disproporciju novčanih i robnihfondova u jednoj privredi, tj. njenih rashoda iprihoda, pri čemu su novčani fondovi veći od robnih,odnosno, rashodi od prihoda.• Te disproporcije se usklađuju, po pravilu, rastom cena.• Inflacija je monetarna pojava kod koje se pokriće većihrashoda vrši iz nove emisije novca, što izaziva porastnovčane tražnje koja je bez robnog pokrića, pri čemunajčešće dolazi do porasta cena (ali ne mora).• Inflacija je povećanje mase novca u opticaju po stopikoja je iznad stope rasta proizvodnje.6


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politika• Indeks cena na malo• Indeks proizvođačkih cena• Deflator bruto domaćeg proizvoda• Indeksi izvoznih i uvoznih cena7


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politika• Teorija inflacije tražnje• Teorija inflacije troškova• Teorija mešovite inflacije8


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politika9


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politika10


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politika11


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politika12


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politikaAntiinflaciona politika• Gradualistička strategija• “Šok terapija”• Ekonomske mere koje bi ublažile konfliktnost razvojnih istabilizacionih ciljeva13


Definisanje i vrste inflacije; antiinflaciona politikaVremenska dimenzija ekonomske politike - “time lag”:• identifikaciono kašnjenje – vreme potrebno da seproblem ispolji i identifikuje;• administrativno kašnjenje – vreme potrebno da se naosnovu izvršenih analiza odrede optimalne mereekonomske politike;• operativno kašnjenje – vreme koje je potrebno dapreduzete mere daju određene rezultate.14


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate• Stepen razijenosti privrede– indikator stopa zaposlenosti• Nezaposlenost– Deo stanovništva koji nemaju posao, ali gaaktivno traže ili čekaju povratak na posao• Nezaposleni smanjuju životni standard– Ne učestvuju u stvaranju GDP, a učestvuju uraspodeli15


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plateStopa pune zaposlenostibroj aktivnog stanovništvastopa pune zaposlenosti == 1broj potencijalnog aktivnog stanovništvaStopa nezaposlenostistopa nezaposlenosti =broj nezaposlenihukupan broj zaposlenih i nezaposlenih16


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plateOblici nezaposlenosti• Strukturna• Ciklična• Frikciona• Prikrivena17


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate• Kada je privreda u ekspanziji, preduzeća povećavajutražnju za radom što će proizvesti veći domaći proizvod.I obratno.• Kada je privreda u recesiji, smanjuje se tražnja zaradom, povećava se nezaposlenost, a domaći proizvodopada.• Vezu između tržišta proizvodnje i tržišta rada dajetzv. Okunov zakon nazvan po američkom ekonomistiArturu Okunu.18


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate19


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate20


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate21


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate22


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate23


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i plate• Analitički oblici plata– Nominalna plata– Realna plata• Za preduzeće – trošak• Za radnika – dohodak24


Deflacija, reflacija,devalvacija i revalvacijaEfekti visoke inflacije– Redistribucija dohotka i imovine– Zamagljivanje opštih ekonomskih kriterijuma– Poremećaji trgovinskih i platnobilansnih tokova– Deformacije u procesu formiranja i prelivanja akumulacije– Imlikacije u socijalnoj sferi– Implikacije u političkoj sferi25


Deflacija, reflacija,devalvacija i revalvacija• Deflacija se ispoljava kao disproporcija novčanih irobnih fondova, gde su novčani fondovi manji odrobnih, odnosno, gde su rashodi manji od prihoda.• Reč je o procesu koji dovodi do porasta vrednostinovca preko smanjivanja njegove količine u prometu.• Količina roba i usluga premašuje količinu novca uopticaju, što dovodi do smanjivanja cena roba i usluga.26


Deflacija, reflacija,devalvacija i revalvacija• Izlazak iz deflacije se naziva reflacija.• Država može primenjivati deflacione mere zausporavanje rasta količine novca u opticaju, a u ciljusputavanja inflacije. Takva pojava se nazivadezinflacija.27


Deflacija, reflacija,devalvacija i revalvacija• Devalvacija, kojom se postiže promena deviznog kursa,predstavlja značajnu odluku države (u okviru fiksnogsistema deviznog kursa) da domaća valuta postanejeftinija u odnosu na stranu.• Ovom merom se ozakonjuje proces obezvređivanjadomaćeg novca zbog inflacije, s ciljem da se poboljšakonkurentna sposobnost domaće privrede nameđunarodnom tržištu.28


Deflacija, reflacija,devalvacija i revalvacija• Poboljšanje platnog bilansa nastaje u uslovima pozitivnerazlike između promena u agregatnom dohotku iagregatnoj potrošnji koje izaziva devalvacija, što semože izraziti formulom:∆PB = ∆Y - ∆P• ∆PB = promena platnog bilansa;• ∆Y = promena agregatnog dohotka;• ∆P = promena agregatne potrošnje.29


Deflacija, reflacija,devalvacija i revalvacija• Revalvacija je monetarna mera suprotna devalvaciji.• Revalvacija, kojom se vrši promena deviznog kursa,predstavlja odluku države (u okviru fiksnog sistemadeviznog kursa) da domaća valuta postane skuplja uodnosu na stranu.• Preduzima se u slučaju potcenjenosti domaće valute.30


Devizni kursevi i platni bilansEkonomska politika u oblasti međunarodnetrgovinske razmene:• Liberalizam• Protekcionizam31


Devizni kursevi i platni bilans• Otvorena privreda podrazumeva da jedna zemljaslobodno uspostavlja ekonomske i druge odnose saprivredama širom sveta.• U savremenim uslovima svaka nacionalna ekonomija jesa svetskom privredom i svetskim tržištem povezanatrgovinskim tokovima (razmenom roba i usluga) ifinansijskim tokovima (tokovima novca i kapitala).32


Devizni kursevi i platni bilans• Pod valutom se podrazumeva novčana jedinica nekezemlje.S aspekta njene konvertibilnosti razlikujemo:• konvertibilne valute (mogu se menjati u svim zemljamai za sve valute),• ograničeno konvertibilne valute (mogu se menjati uokviru određenog valutnog područja samo za nekevalute) i• nekonvertibilne valute (valute koje se koriste samo uodređenoj nacionalnoj ekonomiji).33


Devizni kursevi i platni bilans• Devizni kurs predstavlja međusobni odnosvrednosti domaće i strane valute.• Devizni kurs je cena koja se u jednoj zemljiplaća za neku stranu valutu, tj. cena stranevalute izražena u domaćem novcu.34


Devizni kursevi i platni bilans• Treba praviti distinkciju izmeđunominalnog i realnog deviznog kursa.35


Devizni kursevi i platni bilans• I nominalni i realni devizni kurs, izražavamo u jedinicamastranog proizvoda u odnosu na jedinicu domaćegproizvoda.• Ali, razlika je u tome, što je taj proizvod kod nominalnogdeviznog kursa valuta, a kod realnog deviznog kursaneko dobro.36


Devizni kursevi i platni bilans• Glavna determinanta deviznog kursa nadugi rok je paritet kupovne moći, nasrednji rok ekonomska aktivnost zemlje ina kratak rok visina kamatne stope.37


Devizni kursevi i platni bilans• Termini devalvacija i revalvacija,upotrebljavaju se u slučaju kada zemlja imafiksni devizni kurs.• Depresijacija i apresijacija se vezuju zasistem fluktuirajućih deviznih kurseva.38


Devizni kursevi i platni bilans• Platni bilans se određuje kao sumarni statistički prikazsvih ekonomskih transakcija koje obavljaju rezidentijedne zemlje u datom periodu vremena (po pravilu, jednegodine), sa rezidentima druge zemlje.• Platni bilans se sastoji iz dva glavna podbilansa:• bilansa tekućih transakcija i• bilansa kapitalnih transakcija .39


Definisanje i vrste inflacije; antiinflacionapolitikaPITANJA:• Šta je to inflacija, stopa inflacije, nivo cena i vrednost novca?Ukratko objasnite ove ekonomske kategorije.• Objasnite i grafički prikažite inflaciju tražnje. Šta se dešava sa AS iAD krivama, tj. cenama?• Objasnite i grafički prikažite inflaciju ponude. Šta je to stagflacija?• Objasnite teoriju mešovite inflacije.• Objasnite Filipsovu krivu. Zašto ona ima oblik opadajuće nelinearnekrive?• Kako kreatori ekonomske politike rešavaju uzroke i poslediceinflacije?• Objasnite vremensku dimenziju ekonomske politike.40


Pojam i oblici nezaposlenosti;tržište rada i platePITANJA:• Šta je nezaposlenost, radna snaga, zaposleni i nezaposleni, stopanezaposlenosti i stopa pune zaposlenosti?• Objasnite sve oblike nezaposlenosti i navedite odgovarajućeprimere.• Objasnite i grafički prikažite Okunov zakon.• Objasnite i grafički prikažite krivu tražnje za radom.• Objasnite i grafički prikažite krivu ponude rada.• Objasnite efekat supstitucije i efekat dohotka. Zašto kriva ponudemože biti savijena unazad?• Objasnite i grafički prikažite ravnotežu na agregatnom tržištu rada.41


Deflacija, reflacija,devalvacija i revalvacijaPITANJA:• Koji su efekti visoke inflacije? Objasnite ih.• Šta podrazumeva inflatorno finansiranje investicija?• Šta je to deflacija? Objasnite uzajamnu povezanost između deflacijei ekonomske krize hiperprodukcije.• Kako se naziva izlazak iz deflacije? Šta je to dezinflacija?• Objasnite pojam i efekte devalvacije.• Objasnite kako devalvacija može dati novi impuls rastu cena, tj.inflaciji.• Objasnite pojam i efekte revalvacije. Kakvo dejstvo ima revalvacijana trgovinske tokove zemlje?• Objasnite razliku između pojmova: devalvacija i depresijacija;revalvacija i apresijacija.42


Devizni kursevi i platni bilansPITANJA:• Koje vrste ekonomske teorije i politike postoje u oblastimeđunarodne trgovinske razmene?• Objasnite razliku između protekcionizma i intervencionizma.• Šta je to valuta? Šta podrazumeva pojam konvertibilnosti valute?• Šta je to devizni kurs? Objasnite razliku između nominalnog irealnog deviznog kursa.• Koje su glavne determinante deviznog kursa na dugi, srednji i kratakrok? Objasnite teoriju pariteta kupovne moći. Šta je to “vruć novac”?• Objasnite razliku između devalvacije i revalvacije s jedne strane, idepresijacije i apresijacije, s druge strane?• Kako definišemo platni bilans? Koja su dva glavna podbilansaplatnog bilansa?43

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!