HRVATSKE ŠUME 27 (10.11.1993)

10, studenoga 1993.ŠUMARIJA NA NOVOM POČETKUŠUMARIJA ĐULOVAC, DVIJE GODINE POSLIJEIZ ŠUMSKEKRONIKEIspredobnovljenezgrade šumarije:inž. VladoLacina i inž.Željko OlijanŠkola u Dulovcu počela je prošlegodine raditi s 20 učenika. Danasih je 360! Treba se pažljivovoziti kroz selo jer malci u grupamaneočekivano izranjaju iz dvorišta.Neki drugačiji dosad nepoznatinatalitet u mjestu koje dvije godinenakon oslobađanja u posljednjemkrvavom ratu počinje novi život. Aoko 1500 novih žitelja, doseljenika sKosova, iz Letinaca, daju i nova obilježjaDulovcu, selu u kome su tragovirazaranja i nezarasle rane još takosvježi. Za razliku od nekih okolnihpustih sela i polja koje su preuzelitrava, korov i divlje raslinje, Dulovacponovo živi.U tom okružju na novom je početkui šumarija Dulovac. Na drvenojtabli ispred zgrade još piše »ŠumarijaMiokovićevo u Dulovcu«, jer »u svimpapirinaa još nije promijenjeno ime«.I tamo se sve broji i svi razgovori počinjui završavaju s usporedbama kakoje bilo »prije i kako je poslije rata«.— Neću zaboraviti kako smo 19. kolovoza91. pošli na posao a naši nasdojučerašnji susjedi dočekali na barikadama,da ne možemo dalje u»srpske šume«, prisjeća se ondašnji isadašnji upravitelj šumarije inž. VladimirLacina.Prije rata sjeklo se 32.000 kubika,premda je propisani etat veći, a sadase sječe 17.000 kubika. U odnosu naranije razdoblje kada je šumarija zapošljavala99 radnika, sada ih je 51.Još jedna zanimljiva usporedba: od»starih« radnika, ne po godinama većonih koji su tu bili »prije«, ostalo je 17.Šumarija Dulovac, kako to voli rećiinž. Lacina, »jest šumarija koja putuje«!Stručni kadar, poslovođa, inženjeri,uglavnom svakodnevno dolazena posao iz Garešnice, Virovitice, Suhopolja,G. Polja. Za potpunije razumijevanjesadašnjeg trenutka trebareći da je šumarija u ratu ostala bezkompletne mehanizacije, bez osamkombija, 18 traktora, motornih pila.Počelo se gotovo od nule. Jedan odrevirnika, inž. Željko Olijan govori-.»Pronašli smo nekoliko kombija, dakakoneispravnih, skrpali šest traktorai počeli raditi. Jedan smo kombiposudili iz Daruvara, no osnovni problemostaje — stara mehanizacija.Radi se o prosječnoj starosti od osamdo deset godina.« U Dulovcu nemajudovoljno ni osobnih automobila.Unatoč svemu kreće se naprijed, a utim naporima značajna je pomoć Up-Iz »šumske kronike« koju uredno vodi upravitelj šumarije inž. V. Lacina prepisujemo:»Godina 1991: Ova je godina obilovala burnim događajima kakvi se ne pamtena ovim područjima...Šumarija je prekinula s radom 18. kolovoza jer se od toga dana našla u okruženjusrpskih terorista i paravojnih formacija, i ostala pod okupacijom sve do 15.prosinca kada su u mjesto Miokovićevo (nedjelja, između 10.00 i 12.00 sati) ušlipripadnici ZNG...Upravna zgrada šumarije doživjela je veća oštećenja, uništeno je krovište iveći dio dokumentacionog i kancelarijskog materijala. Skladište je većim dijelomopljačkano, a mehanička radiona potpuno. Od postojeće mehanizacije nestalo jeosam kombija, jedan TAM-80, zastava 750, Traktori i utovarne sprave pronađenisu po selima i šumama, više ili manje oštećeni...«Nešto starih traktora srno osposobili, no bez ovih novih ne bismo ništa napravili — inž.Ž. Olijan i mehaničar Branko Paljevac.rave šuma ostvarena kroz nabavkučetiri nova traktora upućena u Dulovac.Danas, dvije godine poslije, šumarijaDulovac izvršava planove. A to jeveliki korak naprijed! Uz jedan manjidrvno prerađivački pogon (Gaj) teradnu jedinicu Badela, šumarija takoostaje nositelj obnove ovog kraja uUNPA zoni.Tri grupe radnika rade u predjeluŠandrovac, u blizini najviše točkeCrni Vrh. To su sjeverne padine Papuka,nepristupačni tereni, gdje i saminazivi pojedinih vrhova »kao Samarica,Vrletnica i drugi odražavajuprirodu ovog kraja«.Posebni su problemi u uzgoju.Zbog ratnog stanja neke vrste uzgojnihradova, kao na primjer njega, nisuobavljane dvije godine. Odličanurod bukvice iz roda 1990, »a ovo jepodručje lijepe, visoke, »bijele« bukve,nije iskorišten jer nije mogla bitiobavljena priprema staništa. Inž.Snježana Kostelac-Majcan: »Zbogsvega toga sada intenzivno radimona pripremi staništa. Svakodnevnoimamo po 30-ak GPO radnika na uzgoju«.U dovršnim sječinama problemje održavanje šumskog reda,skupljanje granjevine, jer okolna sela(G. Cjepidlake, Stara i Nova Krivaja,Bastaji, i druga) su prazna, nema tkopokupiti granje. U višim predjelimazbog dvogodišnjeg izostanka njegakupina je već napravila »pravi tepihod 20 — 40 cm« koji će se zakorijeniti.A ovdje nema ispaše koja bi značajnopripomogla »čišćenju tepiha«. Nefunkcionira u potpunosti ni čuvarskaslužba, ne samo zbog broja ljudi već inesigurnosti obilaska.U šumariji ovih dana, a bit će tako icijeli slijedeći mjesec, borave projektantiiz uprave. Intenzivno se radi,kaže inž. Lacina, na povećanju fondašumskih cesta. Dvije godine zaostatkau izgradnji cesta smanjile su ionakomali broj kilometara po hektaru.Trasiraju se nove ceste Jajinac—Vukovje,Škodinovac, zatim Škodinovac—Markovacte cesta Šabanovaklupa— Miletinac.Sve je u pokretu. Nema, doduše,ovog, nema onog, nesigurno je iopasno, na sastancima upraviteljainž. Lacina uporno ponavlja već poznatepoteškoće, no—radi se. U šumariističu — dobra je i složena ekipa,a »kad se ljudi slože...«Miroslav MRKOBRADUZ IZMDENE I DOPUNE ZOŠ-AŠUMARSTVO I DRUŠTVENE PROMJENENa ljetnom zasjedanju Saboradonesen je Zakon o izmjenamai dopunama Zakona ošumama, kojim je ozakonjenaUredba Vlade od 15. veljače ovegodine, o kojoj smo detaljno pisali u»Hrvatskim šumama« br. 18. od 8.svibnja ove godine. U Zakonu se uvećini članova vrše »kozmetičke« korekcije,odnosno mijenjaju se riječiDNA u HV i slično. Najvažnije izmjenese odnose na šume i šumska zemljištakojima gospodare društvenapoduzeća, poduzeća koja će se privatiziratii koja su dužna šume kojimagospodare prije pretvorbe vlasništvapredati »Hrvatskim šumama«.Tijekom rasprave zastupnici suiznijeli više razmišljanja, koja s predloženimizmjenama i dopunama Zakona— nisu imala ništa zajedničko.Prijedlozi i razmišljanja odnosili su sena denacionalizaciju i način financiranjaopćina i županija, te na osiguranjesredstava potrebnih za zaštitu šumaod požara.Iz ovih je diskusija proizašao i jedannovi član Zakona, koji glasi:»Pravne osobe i građani koji vršeZakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama otvorio je neka nova pitanja iprobleme, a nije mnogo pridonio ni rješavanju već otvorenih pitanja...prodaju proizvoda iskorištavanja šuma(drvne sortimente) plaćaju šumskidoprinos od 2,5 posto od prodaje cijeneproizvoda.Sredstva šumskog doprinosa uplaćujuse na poseban račun jedinicelokalne samouprave na čijem područjuje izvršena sječa šume i koristese za financiranje izgradnje komunalneinfrastrukture«.Što znači ovaj član?Inicijativa je stigla iz Gorskog kotara,koji ima vrlo malo industrije i mogućnostida financira komunalnu djelatnost,pa je upućen na šumarstvo umnogim stvarima, pa čak i u raščišćavanjuprometnica od snijega. Osimtoga — novoosnovane općine nemajusredstava za normalan rad i tražeih i ovakvim putevima.— Prije nekoliko dana posjetili sume predstavnici općine Draganić —komentirao je inž. ]osip Maradin, v.d. upravitelja UŠ Karlovac - i tražilida im pomognemo pri izgradnji mostai puteva. Budući smo uvijek pomagaliu takvim situacijama željeli smoto učiniti i sada, ali je već 27. kolovoza,dakle dva dana nakon stupanjaovog Zakona na snagu, iz iste općinestigao i zahtjev za njegovom primjenom.Očito je da obadva zahtjeva nemožemo ispuniti...— Riječ je o šumskoj renti — komentiraoje inž. Mihajlo Tompak,savjetnik u Ministarstvu poljoprivredei šumarstva — ili bolje rečeno — onekoj vrsti poreza, što nije trebalougraditi u Zakon o šumama, već u poreznisustav. Ovaj su porez dužneplaćati i fizičke i pravne osobe, daklei šumovlasnici. Dosada su šumovlasnicimorali plaćati troškove izrade iprovođenja programa gospodarenjašumom u iznosu od 20 posto vrijednostiprodanog drveta. taj su propisčesto izigravali, pa su prilikom podnošenjazahtjeva za doznaku napisalida sijeku za vlastite potrebe. Tako suizbjegavali plaćanje, a trupce su držaliuz kuću i prodavali ih u najpogodnijemtrenutku. Pokušalo in-i sedoskočiti odredbom o plaćanju ovogdoprinosa prilikom doznake, bez obzirada li se radi o vlastitim potrebamaili sječi drvne mase za prodaju. Tadaje broj zahtjeva za doznakama drastičnopao, pa je sada regulirano dase doprinos plača na prihod ostvarenprodajom drveta. Sada se postavljapitanje — kako kontrolirati uplatušumskog doprinosa od 2,5 posto, kadnismo u stanju osigurati kontrolu uplataza izradu i provođenje programagospodarenja? Po Zagrebu, Rijeci,Osijeku i ostalim većim centrima natržnicama šumovlasnici sada prodajuogrjev, a u proljeće kolce i sličneproizvode. Nitko redovno ne kontrolirada li su platili onih 20 posto od prodanogdrva, a kud još i ovih 2,5 posto.Povremene kontrole šumarskih itrgovinskih inspektora pokazale su daove doprinose gotovo nitko ne plaća.O raznim firmama i trgovinama kojeprodaju rezanu građu bolje je i negovoriti.Zanimljivo je da su prijedlozi ouvođenju šumskog doprinosa stigliod zastupnika županija sa najviše privatnihšuma u Hrvatskoj. Siguran samda se ti zastupnici nisu konzultirali sasvojim biračima i da nisu imali njihovudozvolu za uvođenje novog doprinosa.Zanimljivo bi bilo provesti-anketušto o tome misle oni kojima su njihovizastupnici nametnuli novi trošak?Osim toga, šumska renta sigurno nepostoji, na što je zastupnike upozorioi ministar Ivan Tarnaj — dodao je inž.Tompak.U izmjene i dopune ZOŠ-a unesenaje i odredba iz Uredbe Vlade od15. veljače ove godine o predaji šumau državnom vlasnišh/u kojimaiznimno gospodare druge pravneosobe Javnom poduzeću »Hrvatskešume«. Dakle, ostali su i problemi vezaniuz preuzimanje šuma od nekadašnjihdruštvenih poduzeća koja sukrenula u pretvorbu vladništva.Ako svemu tome dodamo i očekivanjavezana uz donošenje Zakonao denacionalizaciji (o čemu se očekujenova rasprava) — postaje jasnoda nam slijedećih sezona neće bitidosadno. V. H.