10. studenoga 1993.IZJAVA DR. JOSE GRAČANA PO ZAVRŠETKU SAVJETOVANJA: ZNANSTVENE TEME I AUTORIPRODOR MLADIH ZNANSTVENIKARiječi doministra dr. Jose Vukelića plijenile su pažnju svihSavjetovanje »Znanstveno istraživačkirad i razvoj šumarstva Hrvatske«,prikazalo je ostvarene rezultateistraživanja tijekom 1991. i 1992. godine.,onih zadataka i programa koje obavljajuznanstveni i stručni djelatnici šumarskoginstituta Jastrebarsko. U skladu saizloženim referatima i raspravom zaista semože reći da je savjetovanje uspjelo i da ćemnogi od prikazanih referata biti poticaj ipomoć našim kolegama u tzv. šumarskojoperativi. Treba istaći da se ovim savjetovanjemupravo navršilo 30 godina organiziranogfinanciranja znanstveno istraživačkograda od »Hrvatskih šuma«. Neki odzafiačajnih rezultata i uspjeha koje trebamoistaći sa stanovišta šumarskog instituta,mislim da su značajno učešće u referiranjumladih znanstvenika šumarskog instituta,koji su prisutnošću i prezentiranjempokazali da znanstveno istraživački radima dobre temelje kako u programu tako isa kadrovima s kojima raspolaže. Takođersmatramo jednim od uspjeha to da se naovom savjetovanju okupio najznačajnijidio hrvatske .šumarske struke koji te rezultatezapravo treba primijeniti. To je osnovnicilj i naša želja da to što prije uđe uprimjenu.Možda još na kraju da kažem da samkao ravnate!} šumarskog insiiiuta Jastrebarsko,zahvalan našim suradnicima,znanstvenim i stručnim radnicima što suse tijekom cijele ove godine trudili da prezentirajusvoje rezultate u obliku tiskanognašeg znanstveno stručnog časopisa »Radovi«Volumen 28 broj l i 2.prisutnihobrasle površine u RepubliciHrvatskoj. Ovaj podprojektima 8 zadataka. PodprojektD Istraživanja na područjuMediterana ima za glavnicilj pronalaženje najracionalnijihmetoda, pomoćukojih je moguće pošumiti golepovršine na kršu, te prevestidegradirane šume napodručju krša u viši uzgojnioblik. Ovaj podprojekt ima 11zadataka.Na Projektu I angažiran jeveliki kadrovski potencijal.Na njemu radi: 13 redovnihsveučilišnih profesora iznanstvenih savjetnika, 6izvanrednih sveučilišnihprofesora i viših znanstvenihsuradnika, 9 docenata iznanstvenih suradnika, 17Komlenović N.: Uvodno izlaganjeKrejči V. i Viličić V: - Obnova sastojina hrasta lužnjaka oštećenih odsrneće divljačiVrbek B: - Praćenje depozicija taloženih tvari u zajednici hrasta lužnjakai običnog graba na području Uprave šuma BjelovarMedvedović J: - Istraživanje vegetacije] klime sjeverozapadne HrvatskeDubrovac T. i Krejči V: : Ovisnost promjera horizontalne projekcijekrošanja hrasta lužnjaka o totalnim visinama stabala pojedinihdobnih razreda ekološko gospodarskog tipa II-G-IO (Carpino betuliQuercetum roboris)Novotny V. Krejči i V. Benko M. Dubravac T: - Utjecaj horizontalneprojekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirastKušan V. i Krejči V: - Regresijski model za procjenu volmena sastojinahrasta lužnjaka na aerosnimkamaZoldoš V. Litvay T. Besendorfer V. Jelinić S. Lorković Z. i Papeš D:Primjena citogenetskih biokemijskih analiza u utvrđivanju stupnjaoštećenja šuma hrasta lužnjakaMartinović J: - Kulturne i tehnogenetske promjene stanja šumskih talazagrebačkog područjaBezak K. Krejči V. i Krznar A: - Prirasno prihodne tablice hrasta lužnjakau sastojinama vlažnog tipaBenko M. Kušan V. i Kalafadžić Z: - Satelitske snimke kao sastavni dioGlS-a šumarstvaPoštenjak K. Gradečki M. i Szegedi N: - Fenološka istraživanja i plodonošenjenizinskog brijesta u priznatim sjemenskim sastojinama.Gradečki M. Poštenjak K. i Topolovac V: - Analiza nekih kvalitativnihosobina sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina HrvatskeMrva F. - Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda i proizvodnjiselekcioniranog sjemenaMrva F: - Pojava odgođene inkompatibilnosti cijepova u nekim starijimsjemenskim plantažamaGračan J. Perić Z: - Pokus provinijencija hrasta lužnjaka u HrvatskojOrlić S. i Ocvirek M: - Uspijevanje domaćih i stranih vrsta četinjača umladim kulturama na području bujadnica i vriština HrvatskeOcvirek M: - Uspijevanje europskog ariša (Larix decidua Mili.) u plantažima JaraMayer B. i Bušić G: - Hidropedološka istraživanja kao potpora izboruvrsta šumskog drveća za pošumljavanje plavljene zavale krškogpolja Mali Lug u Gorskom KotaruRastovski P. i Komlenović N: - Proizvodnja šumskih sadnica primjenomnovih metoda uzgoja i mineralnih gnojivaOrešković Ž. Roth V. i Maradin R: - Proizvodnja šumskog sadnog materijalau rasadniku Šumarskog instituta JastrebarskoHarapin M: - Uvodno izlaganjeHarapin M: - Zdravstveno stanje naših šuma s osobitim osvrtom na sušenjehrasta lužnjaka i urod žiraHalambek M. Novak-Agbaba S. i Dubravac T: - Gljive razarači drvetakao uzročnici propadanja hrasta lužnjakaBilandžija J. i Lindić V: - Utjecaj strukture šumskog goriva na vjerojatnostpojava i razvoja požara u sastojinama alepskog boraLiović B': - Zaštita sadnica šumskog drveća polypropyknskim štitnicimaNovak-Agbaba S. i Halambek M: - Značaj pepelnice (Microsphaera alphitoidesGrif. et Maubul) u procesu sušenja hrastovih šuma i njenosuzbijanjeMatoševie D: - Pojava i štetnost hrastovih osa šiškarica u našimšumamaKomlenović N. i Rastovski P: - Novi rezultati istraživanja o utjecajuimisija na šumske ekosustave Republike HrvatskeMayer B: - Proces osnivanja šumarskog hidropedološkog informacijskogsustava (SHPIS) na bazi monitoringa podzemnih i površinskihvoda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom luguKrznar A. Szirovica L. Dolenec S. i Vuletić D: - Utjecaj ozljeda stabalana neke njihove fenotipske osobitostiDolenec S. Krznar A. i Vuletić D: - Prikaz metode za utvrđivanje i praćenjepromjena na šumskim staništima, nastalih uporabom u turističkei rekreacijske svrheLittvay T. Gradečki P. Papeš D. i Poštenjak K: Prikaz programa i prvihrezultata istraži anja plodonošenja hrasta lužnjaka u različitimstupnjevima oštećenja krošnjeSavjetovanje u Stubićkim Toplicama, bilo je prigoda da Upravni odbor J. P. »Hrvatske šume«u proširenom sastavu održi svoju 39. sjednicuPRIPREMILI: MARIJAN DOMOVIĆ ZLATKO LONČARIĆSNIMCI M. DOMOVIĆmagistara znanosti, velikbroj inženjera te vanjskih suradnikapočev od inženjerašumarstva pa sve do akademika.Tijekom 1991. godine suradnicikoji rade na ovomprojektu a u svezi sa obavljenimistraživanjima objavilisu 63 znanstvena i stručnarada u domaćim i stranimznanstvenim i stručnim časopisimaa 1992. g. čak 85 radova.Obranjeno je 5 magistarskihradnji, tiskana je 1knjiga, a većina suradnika izovog projekta sudjelovala jeu izradi monografije »Sumeu Hrvatskoj« i to u vrijemenajintenzivnijeg rata, kadase nije moglo ići na teren. Sviovi radovi predstavljaju jednuznačajnu dogradnju velikogdjela koje su na ovimprostorima stvorile brojnegeneracije šumara i dale velikidoprinos ne samo hrvatskogveć i svjetskog šumarstva.Nadam se da će iz ovogsavjetovanja također proizaćii niz novih spoznaja i otkrićakoje će naći svakodnevnupromjenu u našojpraksi i na taj način pridonijetidaljnju promidžbu našešumarske struke.ZAKLJUČAK SAVJETOVANJA• tručni djelatnici šumarskog instituta Jastrebarskoizložili su na savjetovanju 33referata u kojima su prezentirani rezulta-. ti istraživanja koji su ostvareni tijekom1991. i 1992. godine, prema programu znanstvenoistraživačkog rada koji financiraju »Hrvatskešume«.Postignuti rezultati od značaja su za našu šumarskustruku, zato ova istraživanja treba na-Iz rasprave proizlazi da treba nastaviti slijedećaistraživanja:- tipova šuma i šumskih staništa- šumsko sjemenarstvo- rasadničku proizvodnju- šumske kulture- oplemenjivanje šumskog drveća- praćenje propadanja šuma- zaštitu šumskih ekosustava od imisija drugihnepovoliattiii^smMiikih i biotičkih čimbenika- očuvanje genofonda naših šumaDruga nam istraživanja treba omogućiti našeuključivanje u međunarodnu tehničku suradnju.Zato u ovim istraživanjima treba što više koristitimeđunarodno priznate metode.Programi Znanstveno istraživačkog rada trebai dalje ostati zajednički za šumarski fakultet išumarski institut.Programi rada za 1994. godinu, koji će izraditivoditelji zadataka, moraju biti potvrđeni od_koordinatoraprojekata i podprojeki
10. studenoga 1993.SURADNJA SA ZUPANOAMASVI RADIMO ISTI POSAŽelimo upoznati i sagledati stanje u gospodarskimsubjektima u Županiji — rekao jeJosip Jakovčić, karlovački župan prilikomprvog službenog posjeta Upravi Šuma Karlovac— kako bismo se mogli aktivno uključiti urazriješavanje problema gospodarstva. Uprava jemedu prvim u nizu poduzeća koja želimo obići ividjeti kako bismo mogli pomoći, odnosno ostvaritiusku spregu gospodarstva i politike...U posjet karlovačkoj Upravi su sa županomstigli i podžupan Antun Kraljević, te član Poglavarstvazadužen za gospodarstvo Kruno Kovaćević.Na njihova mnogobrojna pitanja o šumarstvui Upravi šuma Karlovac odgovarali su v.d. upraviteljJosip Maradin, zamjenik upravitelja StjepanMikuc i rukovoditelj plansko-razvojnog odjelaDuje Pavelić. — Sticajem okolnosti karlovačkaUprava šuma je jedna od onih koje su tijekomovog rata pretrpile najveće štete — naglasio je JosipMaradin, upoznajući goste s nekim pokazateljimao proizvodnji i poslovanju Uprave, o ratnimštetama, štetama u šumi koje su posljedica pritisakana šumu (od onih vezanih uz donošenje različitihpolitičkih i razvojnih odluka do onih vezanihuz »kisele kiše« i druge faktore). Naglasio jeda je prošle godine Uprava šuma za pomoći institucijamai pojedincima na svom području podijelilaoko 450.000 DM pomoći, što u drvu, što u kamenu,što u novcu. Također je odgovorio na pitanjao iskorištenosti zgrade Uprave.— Kad je projektirana zgrada Uprave — naglasioje Duje Pavelić, uključujući se u razgovor —računalo se je i na Internu banku, SOUR, Zaštitneradionice... Kasnije je došlo do velikih promjena iu zgradi postoji dovoljno prostora koji smo željeliiznajmiti. Bili smo u ozbiljnim pregovorima s bečkim»Wienerwaldom« i Poslovnom školom za menedžere,ali su ratna zbivanja to sve odgodila naneodređeno vrijeme. I dalje radimo na tome. Ovakoeuropski projektiran prostor ima uvjete da»udomi« i europske projekte. U međuvremenu jezgrada stekla i »image« prostora u kome se održavajuznačajni kulturološki događaji. Iako još nijeu punoj funkciji, ona je svojim arhitektonskim idrugim vrijednostima pokazala da se ovakav prostormože izvanredno valorizirati...Karlovački župan je pokazao interes i za problemevezane uz preuzimanje državnih šuma ko-Gosti iz Županije u Upravi šuma Karlovacjima je do nedavno gospodarilo karlovačko »Zelenilo«,te za koristi koje će općine imati od gospodarenjašumama na njihovim područjima, ali i zaprobleme očuvanja šuma. Bilo je također i pitanjavezanih uz trasu auto-puta Zagreb—Rijeka i izgradnju»Žumberačke magistrale«, ali i neke planoveŽupanije, kao što je izgradnja odašiljača naSv. Gori i druga.— Svi mi radimo isti posao — rekao je podžupanAnton Kraljević rezimirajući razgovor o stanjui problemima u Županiji i mogućnostima boljegpovezivanja političkih i drugih institucija iprivrede na karlovačkom području. v HU ŠUMARSTVU NEMA DOBITI ...SA SASTANKA PROIZVODNE SLUŽBEUDirekciji je krajem listopada održansastanak Službe za proizvodnju,kome su pris\jst\/ova\'\ pomoćnik direktoraza gospodarenje šumamamr. Ivan Mrzljak, šef službe za proizvodnjuinž. Stjepan Tomljanović, stručni suradniciiz Direkcije i šefovi proizvodnih odjela uupravama šuma.Na sastanku su prezentirani podaci oproizvodnji u razdoblju od 1. 1.—30. 9. ovegodine, rebalansirani plan proizvodnje dokraja godine, pregled financijskih rezultataza prvih devet mjeseci ove godine, te završnipregled sabiranja i otkupa žira tijekomove jeseni.Izvršenje plana jednostavne biološkereprodukcije za prvih devet mjeseca pokazujesve veće učešće radova na njezi (nanivou »Hrvatskih šuma« priprema staništaje izvršena sa 60 posto od plana, pošumljavanjesa 32 posto, popunjavanje sa 51posto, njega pomlatka sa 89 posto, a njega— Svi planirani radovi moraju se izvršiti— naglasio je inž. Stjepan Tomljanović, rukovoditeljSlužbe za proizvodnju — kakona kontinentu, tako '\ na kršu. Obvezujemsve uprave šume da izvrše sve radove jednostavnei proširene biološke reprodukcije,posebno uprave šuma Split, Senj, Buzet iostale koje gospodare površinama šuma išumskog zemljišta na kršu. Problema ima ibiti će ih, posebno sada, u trenutku kad sustabilizacione mjere otežale realizaciju planova,ali to nikog ne opravdava, jer su zaove radove osigurana potrebna sredstva.mladika sa 94 posto). U proširenoj biološkojreprodukciji priprema staništa je izvršenasa 58 posto od plana, pošumljavanje sa68 posto, rekonstrukcije sa 79 posto, njegas čak 108 posto...Zanimljivo je da je porast rashoda (70posto od piana) konačno doveden u sklads porastom ukupnog prihoda (71 posto odplana). Ukupna dobit iznosi 39.514.685.000HRD ili 200 posto od planiranog. Dakle —rezultati poslovanja su dobri.— U biti — u šumarstvu nema dobiti —komentirao je pomoćnik direktora za gospodarenješumama mr. Ivan Mrzljak — jerbi sve to trebalo kroz bilo koji oblik vratitišumi. U pravom gospodarenju šumom dobitje samo formalna, jer šuma traži investicije.Ipak treba reći da mnogo radimo naproširenoj biološkoj reprodukciji i da šumunismo oštetili. Ovo treba naglasiti i danaskad je počela primjena stabilizacijskih mjera,jer radove na obnavljanju i njezi šuma idalje moramo raditi i izvršiti sve ono štosmo planirali.Na sastanku je bilo govora o mnogimproblemima koji se pojavljuju u realizacijiplanova proizvodnje, od onih vezanih zaprodaju sortimenata koji trenutno na domaćemtržištu nemaju kupce, do onih vezanihuz izvršenje tekućih poslova, čak i upotrebuprivatnih i službenih automobila. Uz većuangažiranost i za ovakve probleme sepronalaze adekvatna rješenja.Na kraju je inž. Dragutin Ćuković upoznaoprisutne s problemima prodaje i naplatepotraživanja, naglasivši da su nenaplaćenapotraživanja vrlo visoka, što znatnootežava poslovanje Davnog poduzeća i upravakoje posluju u njegovu sastavu. Takođerje rekao da se, u dogovoru s Vladom,očekuje i povećanje obima izvoza do krajagodine, što bi trebalo olakšati financijskusituaciju u poduzeću.V. H.