Ronjenje u najčudesnijem dijelu Sredozemlja

Spužva Petrosia ficiformis nepravilnog je oblika svjetlosmeđe do tamnoljubičasteboje (Slika 23). Česta je na osvijetljenim dnima, ali i na zasjenjenim strmcimado 100 metara dubine. Spužva je zanimljiva jer se njome hrani puž golać dalmatiner(Peltodoris atromaculata) (Slika 24). On je jedna od rijetkih vrsta kojese mogu hraniti spužvama zbog velikog sadržaja skeletnih iglica, neprobavljivihrožnatih tvari i toksičnih spojeva koje spužve proizvode. Dalmatiner je endemičnipuž Sredozemnog mora.vlasulje žive na osvijetljenim mjestima, rijetko dublje od desetak metara (Slika25). To je zato što u svom tijelu imaju simbiotske mikroskopske alge, koje zafotosintezu trebaju svjetlo. One vlasulji daju zelenkasto–smeđe obojenje. Vlasuljamože imati do 200 lovki, koje su na kraju ljubičasto obojene. Na mjestima sdosta hrane živi u gustim kolonijama, ali najčešće žive samostalno. Među njenimlovkama često boravi riba glavoč bjelčić (Gobius bucchichi). Neposredno iznadvlasulje uobičajeni su i sitni račići rašljonošci (Leptomysis mediterranea) (Slika25), koji se u blizini lovki također osjećaju zaštićeno. Nije poznato što glavoče iračiće rašljonošce čini otpornima na vlasuljine žarnice.vatreni crv (Hermodice carunculata) (Slika 26) prekrasan je mnogočetinaš dužineod dvadesetak centimetara. Naseljava stjenovita dna, obično od 5 do 20 metaradubine. Zbog iznimno lijepe obojenosti, čest je fotografski motiv. Posebnoje aktivan noću, kada se hrani uginulim životinjama ili moruzgvama, koraljimai manjim rakovima. Kad je uznemiren, nakostriješi bijele četine. One u dodiru sljudskom kožom mogu izazvati ozbiljne reakcije pa je potreban oprez!23 2434