Ronjenje u najčudesnijem dijelu Sredozemlja

Nakon naselja posidonije, ovo je drugo stanište u Sredozemnom moru premabroju vrsta koje ga naseljavaju. Neki znanstvenici čak misle kako je broj organizamaveći nego u naseljima posidonije, ali da su vrijednosti još uvijek podcijenjenezbog otežanog istraživanja uslijed velike dubine na kojoj se koraligen razvija.Upravo je broj vrsta jedna od stvari koja oduševljava ronioce koji rone u koraligenskojbiocenozi, a to su prvenstveno spužve, gorgonije, mekušci, mahovnjaci,mješčićnice, rakovi i ribe. Pored njih, tu je još mnoštvo različitih organizama, kojise roneći ne mogu vidjeti zbog malih dimenzija ili skrovitog života unutar bioinkrustacijacrvenih alga. U jednom je istraživanju unutar manje od pola kilogramakoraligenskih alga izbrojeno preko 1000 primjeraka sitnih rakova, mekušaca imnogočetinaša. Procjene su kako u koraligenoskoj biocenozi živi oko 1250 vrstabeskralješnjaka i 315 vrsta makroalga te između 110 i 125 vrsta riba koje se stalnoili povremeno pronalaze u koraligenskoj biocenozi. Ukupni broj vrsta procijenjenje na otprilike 1660.U Jadranskom moru koraligen obilježavaju veliki mahovnjaci, gorgonije i spužve(Slika 4). crveni koralj (Corallium rubrum) zbog sakupljanja je postao iznimnorijedak na dubinama manjim od četrdeset metara. Vjerojatnije je da će roniocina koraligenskim zidovima susresti kolonijalnu žutu korastu moruzgvu (Parazoanthusaxinellae) ili usamljenu žutu čašku (Leptopsammia pruvoti) (Slika 5),osobito na slabo osvijetljenom stjenovitom dnu u usjecima i na ulazima špilja.Sesilni organizmi koraligena rastu iznimno sporo. Posebno je to vidljivo kod alga,koje na tim dubinama imaju malo svjetla potrebnog za rast. Procjene su kakoosnovne vrste koraligenskih alga rastu od oko jedan do tri milimetra godišnje.Koraligenske alge dublje od 50 metara najvjerojatnije više uopće ne rastu, ili jenjihov rast zanemariv. Smatra se kako su na tim dubinama algama izgrađenebiogene konstrukcije nastale prije 7000 – 8500 godina, kada je more bilo plićepa su za rast imale dovoljno svjetla.Gorgonije rastu brzinom od oko 2 cm godišnje. Procjene su kako jedinka crvenegorgonije (Paramuricea clavata) (Slika 6) visine oko 55 cm, ima oko tridesetgodina starosti. Crvena gorgonija započinje razmnožavanje tek s desetak godinaživota. crvena ručica (Alcyonium acaule) ima toliko spor rast da se tijekomdvije godine nije uspio zabilježiti prirast (Slika 7). Isto je i s mnogim zadružnimmješčićnicama i spužvama.52