Glasnik 98.indd - Privredna komora Kantona Sarajevo

GlasnikPrivredne komore Kantona SarajevoIZSADRŽAJA:• Skupština Privredne komoreKantona Sarajevo jednoglasnousvojila Godišnji obračun za2012. godinu• Poziv za delegiranjepredstavnika za Osnivačkuskupštinu udruženjaposlodavaca u Kantonu Sarajevo• Problemima u komunalnojprivredi posvetiti veću pažnju• Novi projekt lokalnogekonomskog razvoja u BiH• Fabrika duhana Sarajevo -Sinonim uspjeha• Iskusni preduzetnici iprofesionalci iz Holandijepružaju odličnu mogućnostza preduzetnike iz BiH zaunapređenje poslovanja• Nova edukacija odabrana za Vas• Pregled sajmova u zemlji isvijetu• Legislativa• PRILOG U OVOM BROJU:PRIVREDNA KRETANJA UKANTONU SARAJEVO UPERIODU I-XII 2012. GODINE,PO OBLASTIMAPrivredi potrebna"šok terapija"za oporavakISSN 1512-6447Broj 98, januar/februar ‘13.

DELEGIRANJE PREDSTAVNIKA ZA OSNIVAČKUSKUPŠTINU UDRUŽENJA POSLODAVACAPoštovani,Već duži vremenski period organi Komore razmatraju mogućnospokretanja inicijave za formiranje novog udruženja poslodavacaKantona Sarajevo koje bi, u skladu sa usvajanjemnovog Zakona o radu, moglo učestvova u postupku utvrđivanjareprezentavnos i na taj način omogući da članoviKomore i drugi zainteresirani poslovni subjek, putem svojihpredstavnika direktno učestvuju u radu Ekonomsko-socijalnogvijeća Kantona Sarajevo. Nakon toga uslijedilo bi, u saradnji sadrugim udruženjima, djelovanje i na federalnom nivou.Udruženje poslodavaca, čije formiranje će bi podržanood Privredne komore Kantona Sarajevo, bit će potpuno samostalnou smislu da će na osnivačkoj skupšni usvoji svojaopća akta, izabra organe udruženja i predstavnike u ESV-u, teizvrši registraciju u skladu sa Zakonom. Kompletnu logiskuza rad Udruženja obezbijedit će Privredna komora KantonaSarajevo, tako da članovi Udruženja neće plaća posebnu članarinu.Razlozi za ovakvu odluku:Pojedina udruženja poslodavaca su, dosadašnjimdjelovanjem, nanijela veliku materijalnu i nematerijalnu štetuprivrednim komorama u FBiH (od njihovog zalaganja zauvođenje dobrovoljnog članstva do stalnog negiranja ulogei značaja privrednih komora i stvaranjem odbojnos premaprivrednim komorama, zbog čega je došlo do osipanja dobrovoljnogčlanstva u komorama) i me doveli u pitanje njihovofunkcionisanje. Udruženje poslodavaca se zalaže da se komoreodvoje od vlas i da im se ograniči finansiranje, čime seograničavaju i onemogućavaju partnerski odnosi komora savlasma, a komore se svode na agencije, kakva praksa nijezabilježena nigdje u svijetu.U tom kontekstu treba posmatra i razloge skidanjanovog Nacrta zakona o privrednim komorama u Federaciji BiHsa dnevnog reda redovne sjednice Predstavničkog doma ParlamentaFederacije BiH, održane 19.12.2012. godine, kojimje, između ostalog, predviđeno vraćanje obaveznog članstvau privrednim komorama. Time je još jednom nanesena štetaprivrednim komorama u Federaciji BiH, a sve ovo što se dešavalosa komorama od uvođenja dobrovoljnog članstva do danasna određeni način nanijelo je štetu i samoj privredi, s obziromda su privredne komore bile onemogućene da u punomkapacitetu pružaju usluge svojim članovima (svim privrednimsubjekma), pogotovo u nekim vremenskim razdobljima kadaje vladala recesija u privredi i kada je privredi podrška komorebila najpotrebnija. To na najbolji način ilustruju podaci o sadašnjemstanju privrede, koje objavljuju relevantne instucijeu Kantonu Sarajevo, Federaciji BiH i BiH.Ovo su razlozi koji su natjerali privredne komore dapokrenu rješavanje ovog veoma ozbiljnog problema.Potreba da se uspostave drugačiji odnosi prema ovom problemui u ovom domenu i inicijava da se formiraju samostalnaudruženja poslodavaca iz reda članova Komore i drugihzainteresiranih poslovnih subjekata i da se jasno razgraničenadležnos između komora i udruženja poslodavaca, dobilaje punu podršku od velikog broja privrednika, imajući u vidu ičinjenicu da sadašnje Udruženje poslodavaca KS ni izbliza nepredstavlja reprezententa poslovnog sektora u KS u Ekonomsko-socijalnomvijeću Kantona Sarajevo.Na ovaj način uspostavila bi se puna koordinacija isinhronizacija akvnos privrednih asocijacija, kao što je Privrednakomora i Udruženje poslodavaca, sa jasnom podjelomakvnos i jasnim nadležnosma, što bi se pozivno odrazilona podršku koju očekuju poslovni subjek od svojih asocijacija.Komore bi ostvarivale partnerski odnos sa izvršnom izakonodavnom vlašću u skladu sa nadležnosma regulisanimZakonom o privrednim komorama u Federaciji BiH, posebnoiz oblas unapređenja privrede i poduzetništva, a udruženjaposlodavaca bi, u skladu sa međunarodnim konvencijama ipreporukama, ostvarivala tripartni dijalog sa sindikatom ivladom, u oblas administracije rada, odnosno unapređenjuradnog zakonodavstva, o službama za zapošljavanje, policizapošljavanja, razvoja ljudskih resursa i osnovnih ljudskih pravaradnika, kao i uspostavljanje tripartnog mehanizma u svrhupromovisanja implementacije međunarodnih standardarada.Članovi privrednih komora bila bi pravna lica kojaobavljaju privrednu djelatnost, a članovi udruženja poslodavacabila bi fizička lica - vlasnici ili ovlašteni menadžeri hpravnih lica, odnosno privrednih društava, tako da bi i u tomsmislu postojala jasna podjela članstva. Tako udružena privredaimat će daleko veći ucaj na izvršnu i zakonodavnu vlast, akomore će, uz ono što već sada imaju, još više ojača i predstavljatće vrlo kvalitetan servis za podršku razvoju privredekao cjeline i tekućim privrednim akvnosma svakog člana -privrednog društva.UKOLIKO TO DO SADA NISTE UČINILI, MOLIMO VAS DA DE-LEGIRATE JEDNOG PREDSTAVNIKA ZA OSNIVAČKU SKUPŠTINUUDRUŽENJA POSLODAVACA.U pripremi su i sva potrebna akta za osnivanje i djelovanjeUdruženja. Vaše prijedloge možete dostavi Stručnoj službiKomore, na jedan od sljedećih načina:• na adresu Privredna komora KantonaSarajevo, ul. La Benevolencija 8, Sarajevo• faxom na broj 033/250 137• e-mail: muberak@pksa.com.ba

Skupšna Privredne komore Kantona SarajevoJednoglasno usvojen Godišnji obračun za 2012. godinuSkupšna Privredne komore KantonaSarajevo je na svojoj redovnoj sjednici,održanoj 21. ferbuara 2013. godine, izmeđuostalog, razmatrala i Izvještaj opopisu sredstava, potraživanja i obavezaPrivredne komore Kantona Sarajevo nadan 31.12.2012. godine i Godišnji obračunza 2012. godinu, te iste jednoglasnousvojila.Konstatovano je da je Komorauspjela ostvari pozivan finansijskirezultat, a u poslovanju je iskazan visokstepen transparentnos, racionalnos iekonomičnos. Ocijenjeno je da su svaizdvajanja urađena u skladu sa važećimzakonima i općim akma Komore i da supokrivena odgovarajućim odlukama.U kraćem osvrtu na Godišnji obračun za 2012.godinu, Sekretar Komore Muamer Mahmutović je prezenraobilansu stanja, bilansu uspjeha po stavkama (članarinapravnih lica, prihodi od usluga, prihodi po osnovujavnih ovlaštenja i prihodi od projekata i ostali prihodi),Privredi potrebna "šok terapija" za oporavakPrivredna komora Kantona Sarajevo upozorava da je privredipotrebna „šok terapija“ za oporavak i da svi zajednomoramo poduze određene korake kako bi zaustavili sunovratprivrede."Privreda je previše opterećena i uskoro bi moglodoći do drasčnog povećanja deficita u budžema, kadaće nasta i pravi problemi. Na drugoj strani, privrednadruštva su sve više i više nelikvidna, kako zbog opterećenospo osnovu poreza i doprinosa, tako i zbog pojaveopće nelikvidnos", izjavio je predsjednik Privredne komoreKantona Sarajevo Kemal Grebo.Po izvještajima Centralne banke BiH, ukupan brojblokiranih računa iznosi 59.625, dok broj firmi koje imajubar jedan blokiran račun iznosi 36.536 i taj broj iz dana udan raste.Stoga, kako je rekao Grebo, neophodno je provodiakvnos na izmjeni zakonodavstva, kako bi se povećaladisciplina u izmirenju dužničko-povjerilačkih odnosa."Dotad, dobro bi bilo proves mullateralnu kompenzacijukojom se ne bi uklonili uzroci nelikvidnos, ali bise privremeno oslobodio značajan iznos obrtnih sredstavakoja su neophodna privredi u ovom trenutku. To je posebnovažno zbog činjenice da je cijena obrtnog kapitalaizuzetno visoka za postojeće uvjete privređivanja", dodaoje Grebo.Iako je prošle godine u ovom periodu Privrednakomora Kantona Sarajevo podržala ideju uvođenja promjenau poreskom sistemu, koje je inicirao Federalni zavodza programiranje razvoja, naročito onih koje će povećaproizvodnju i zaposlenost, i dalje nema ni traga nagovještajuda će doći do reformskih promjena, a koje su,posmatrano u odnosu na 2011. godinu i u odnosu na Planza 2012. godinu. Ukazao je i na strukturu ukupnih prihodau 2012. godini, u kojoj članarina pravnih lica učestvuje sa71%, prihod od projekata i ostali prihodi sa 21%, prihodod usluga Komore sa 8%, dok je prihod po osnovu javnihovlaštenja ostvaren u iznosu manjem od 1%.itekako, u ovom trenutku potrebne.Iz Komore podsjećaju da bi, po određenim ekonomskimanalizama, predložena poreska reforma vodilaefikasnijoj raspodjeli resursa i da bi se smulisali zapošljavanjei proizvodnja, dok bi se desmulisali potrošnjai uvoz, smanjio visok trgovinski deficit, te povećao nivoinvescija.Provođenje reformi, također, pretpostavlja i nizdrugih uporednih akvnos kojima bi se, prije svega, smanjilajavna potrošnja i riješili brojni socijalni problemi.Poreska reforma je samo jedna od mjera kojepredlaže poslovni sektor za spašavanje privrede, te iz Komoreupućuju poziv svim nadležnim instucijama da zajedničkimsnagama krenu rješava pitanja od krucijalnogznačaja za ekonomski oporavak države.Glasnik3

Inicijava članova KomoreProblemima u komunalnoj privredi posve veću pažnjuGlasnik4Pozdravljena inicijava da se zajedničkim snagama pokrene rješavanjenagomilanih problema koji šte komunalnu privredu.S ciljem razmatranja pitanjavezanih za problemaku radakomunalnih preduzeća u KantonuSarajevo, te eventualnuizradu analize/studije u kojojće bi sadržano sadašnjestanje i problemaka u poslovanjukomunalnih preduzeća,kao i perspekve ovogsektora privrede u narednomperiodu, u Privrednoj komoriKantona Sarajevo održan jesastanak rukovodstva Komoresa predstavnicima komunalneprivrede.Razgovarano je i oedukaciji-usavršavanju znanjaza članove nadzornih odbora iuprava komunalnih firmi, ali i o projekma od interesa zakomunalna preduzeća u Kantonu Sarajevo na koje bi apliciralaKomora, a koji se finansiraju iz raznih izvora (Vlada,Evropska unija i druge međunarodne instucije).Predsjednik Komore gosp. Kemal Grebo upoznaoje prisutne sa prethodnim razgovorima sa komunalnimpreduzećima i zajedničkom inicijavom da se u narednomperiodu posve značajnija pažnja problemaci komunalneprivrede, naročito iz razloga što je poslovanje ovogsektora privrede direktno vezano za poslovanje ostale privredei što ova oblast ima jako puno neriješenih pitanja,te da u tom pravcu Komora, u saradnji sa svojim članovima,koji dolaze iz ove branše, pokrene određene akvnos.U pripremi sastanka, Stručna služba Komore sačinilaje i inicijalni prijedlog projektnog zadatka za izradustudije o stanju komunalne privrede Kantona Sarajevo.Osvrnuo se kratko i na iskazanu potrebu određenihčlanova Komore za usavršavanjem znanja za članovenadzornih odbora i uprava komunalnih firmi.Predstavnici komunalnog sektora gospoda HamzaDuvnjak, Admir Džubur i Mehmed Mehović pozdravili suinicijavu da se zajedničkim snagama pokrene rješavanjeproblemake koja š komunalnu privredu, a me iprivredu u cjelini, te izrazili svoju spremnost da akvnoparcipiraju u rješavanju h pitanja, ali i bojazan da će ukonačnici, kao i nebrojeno puta do sada, izosta podrškaključnih aktera.O kakvim se problemima radi, dovoljno govori iizneseni podatak da je u poslovanju komunalnih preduzećau Kantonu Sarajevo za posljedne čeri godine iskazangubitak od 350 miliona KM.Istaknuto je da se zajedničkim nastupom možeolakša neizvjesnost koja u određenoj mjeri prišće privredui iznaći pravi put da se isprave greške i definišu pravcidaljeg razvoja. Otvaranje jednog takvog procesa trebalobi rezulra da se, na principima struke i sa krajnjim profesionalizmom,izbjegnu još veće posljedice po privredu,a javnos prezenra objekvno stanje stvari i ponudepravci po kojima će država uspje stvori poslovni prostorda komunalna preduzeća uspješno realiziraju postavljeneim zadatke.Iz ovih i mnogih drugih razloga izrada jedne cjeloviteanalize ima smisla i mogla bi poluči određene rezultatei spoznaje koje bi bile korisne prvenstveno komunalnojdjelatnos. U tom pravcu potrebno je konsultovaresorna ministarstva i zavode i zatraži njihovo učešće,koristeći se i dosadašnjim analizama. U nazad pet-šestgodina Vlada je dobijala analize od neovisnih grupa u kojimaje vrlo plasčno prikazana problemaka tarifiranjakomunalnih usluga, kao i neka druga važnija pitanja. Krajnjirezulta ovih analiza i eksperza su manje više jasni,i uglavnom su van domena rada ne samo menadžmentapreduzeća već i kantonalnog nivoa vlas.U daljem toku sastanka gosp. Esad Ibišević obrazložioje inicijalni prijedlog projektnog zadatka Komoreza izradu studije o komunalnoj privredi, napominjući da,zaključci ove studije, u čijoj izradi će bi uključeni i strukai nauka i vladajaće strukture, trebaju bi putokaz razrješavanjunagomilanih problema sa kojima se komunalnaprivreda u Kantonu Sarajevo suočava.Gđa Rusmira Mandić se osvrnula na značaj stručneedukacije i obavezan program usavršavanja predsjednikai članova nadzornih odbora i uprava privrednih društavasa učešćem državnog kapitala. S obzirom da se u praksipokazalo da ova obuka nije dovoljna i da je potrebno vršikonnuirano i dodatno stručno usavršavanje, predložilaje predstavnicima komunalnog sektora da sagledaju modulei razmotre mogućnost organiziranja doškolovavanja

za ovaj kadar, koju predlaže Komora i naglasila sa su svesugesje i prijedlozi u tom pravcu dobrodošli.Upoznavši prisutne sa pozivom za apliciranje naprojekt EU u oblas okoliša i klimatskih promjena, sekretarKomore gosp. Muamer Mahmutović je ujedno pozvaoObavijestPRIVREDNA KOMORA KANTONASARAJEVO ORGANIZIRASJEDNICU SAVJETA ZA TRGOVINU19.03.2013. godine,u Privrednoj komori Kantona Sarajevo,ul. La Benevolencija 8, u Velikoj Sali, V spratNa Dnevnom redu sjednice planirana jeRasprava o prijedlogu izmjena i dopunaZakona o unutrašnjoj trgovini u FBiHLegislavapredstavnike komunalnih firmi da predlože Komori projekteza koje su zainteresirani da se realizuju, a koji se finansirajuiz vladinih, odnosno evropskih fondova.Učesnici sastanka su se složili da je potrebno nastavisaradnju u pravcu rješavanja nagomilanih problemau komunalnoj oblas, te razmotri mogućnost izrade analizekomunalne privrede i provođenja drugih vidova gorenavedene saradnje.Dogovoreno je da se zakaže sjednica Savjeta za komunalnudjelatnost Privredne komore Kantona Sarajevo,na kojoj će bi razmatrana pitanja izrade analize ili studijeo stanju u komunalnoj privredi, pravci daljnjeg djelovanja,kao i druga pitanja od značaja za ovu djelatnost.Također je dogovoreno da Privredna komora KantonaSarajevo, u saradnji sa komunalnim preduzećima uKS, izvrši ispivanje potrebe organiziranja dodatne edukacijekadra u upravljačkim jelima komunalnih preduzeća.FEDERACIJA BIH• Zakon o izmjeni Zakona o administravnim taksama („Sl. novineFBiH”, broj: 98/12)• Zakon o izmjenama Zakona o Agenciji za privazaciju („Sl. novineFBiH”, broj: 110/12)• Zakon o klasifikaciji zanimanja u Federaciji Bosne i Hercegovine(„Sl. novine FBiH”, broj: 111/12)• Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine FBiH”, broj: 111/12)• Zakon o dopunama Zakona o poljoprivredi („Sl. novine FBiH”,broj: 7/13)• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak(„Sl. novine FBiH”, broj: 7/13)VAŠA REKLAMNA PORUKA U GLASNIKU I DRUGIM PUBLIKACIJAMA KOMOREReklamna poruka vaše kompanije, objavljena u publikacijama Komore ili na našoj novoj web-stranicimože poluči dobre rezultate, a tako ujedno pomažete svojoj asocijaciji da na kvalitetniji način informišeprivrednike o aktuelnom poslovanju privrede, problemima i njihovom rješavanju.GlasnikRiječ je o asocijaciji čije djelovanje ima jakog utjecaja na društveno-ekonomski razvoj Kantona Sarajevo,cijele Bosne i Hercegovine, ali i šire.NAZOVITE (033)250-108/250-144 I DOGOVORITE VAŠU REKLAMU!5

FABRIKA DUHANA SARAJEVO - Sinonim uspjehaDirektor Društva FDS,Dr.Sci. Edin MulahasanovićGlasnik6Malo je sarajevskih kompanija koje se mogu pohvali stogodišnjomtradicijom u poslovanju, kao što je to slučaj saFabrikom duhana Sarajevo (FDS), koja je osnovana davne1880. godine. Danas FDS, uz proširene proizvodne kapacitetei moderniziranu proizvodnju, predstavlja sinonimuspješnos i veoma profitabilno dioničko društvo u BiH.Za naš Glasnik direktor društva Fabrike duhana Sarajevogospodin Edin Mulahasanović odgovara na nekolicinu pitanja,uz osvrt na uspjehe ovog giganta na domaćem i međunarodnomtržištu.Kako uspijevate i u ovim izuzetno teškim danima za domaćuprivredu bilježi pozivne poslovne rezultate?Tačno je da je Fabrika duhana Sarajevo jedna od rijetkihsarajevskih kompanija koje se mogu pohvali tradicijomdugom 133 godine, ali važno je istaći da je i jedna od rijetkihdomaćih, prvenstveno proizvodnih, kompanija u Bosnii Hercegovini koja bilježi pozivne poslovne rezultate uopšte.FDS se nekoliko godina unazad suočava sa velikimi nekontrolisanim promjenama na tržištu, ekonomskom ipoličkom krizom, lošom akciznom polikom te nelojalnomtržišnom konkurencijom. Pored svega navedenog,FDS ipak uspijeva da iz godine u godinu bilježi dobre poslovnerezultate, zasnovane na velikim naporima, pravimodlukama i fokusiranom radu.Najmjerodavniji dokaz o poslovanju Fabrike duhanaSarajevo su godišnji prodajni rezulta, kao i iznosi kojise na bazi jedne godine uplaćuju na budžetske račune - uzadnjih 6 godina je uplaćeno više od 1 milijarde KM poreza,što samo po sebi dovoljno govori o značaju koji FDSima za Federaciju, ali i Bosnu i Hercegovinu u cjelini.Proizvodnja za izvozna tržišta čini otprilike 20%ukupne proizvodnje, a izvozimo na područje Srbije, CrneGore, Makedonije i Kosova, te treće zemlje.Iako nema „recepta“ za pozivne poslovne rezultate,Fabrika duhana Sarajevo je primjer kvalitetne organizacije,racionalnog ulaganja u modernizaciju proizvodnihkapaciteta, stručno obrazovanje i usavršavanje svojihkadrova, te strateškog planiranja. Sve to na kraju rezulrakvalitetom proizvoda koji je potvrđen na tržištu, što čininašu kompaniju uspješnom i održivom već preko 133 godine.S obzirom da je javnost dosta upoznata sa vašim poslovanjem,šta biste izdvojili, a što je obilježilo posljednjegodine vašeg rada, počevši od načina proizvodnje, unutrašnjeorganizacije, do plasmana proizvoda i sl.?Ponosimo se činjenicom da je 2008. godine, odlukomUprave FDS, osnovana Fondacija Fabrike duhana Sarajevokoja ima za cilj spendiranje učenika i studenata slabogmaterijalnog stanja, bez jednog ili oba roditelja, te onihkoji imaju vrhunske rezultate u školskim i vanškolskim ak-vnosma.Fabrika duhana Sarajevo je, u zadnjih nekolikogodina, dosta vremena i materijalnih sredstava uložila umodernizaciju proizvodnih kapaciteta u cilju unapređenjaposlovanja.Nastoji se drža korak sa svjetskim trendovima, au skladu sa mogućnosma FDS-a, realizovano je nekolikovažnih projekata:U 2009. godini nabavljena je mašina za proizvodnjuround corner pakovanja i postepeno se radilo na prilagođavanju,te na kraju prelasku svih tvrdih pakovanjaproizvoda FDS na ovo pakovanje. Paralelno sa realizacijomprojekta „round corner“, a koristeći istraživanje tržištai potrebe potrošača, radilo se na redizajnu nekoliko postojećihproizvoda. Tako je realizovan kompletan redizajn i

uvedene extenzije branda Code.S ponosom isčemo projekt nabavke mašine zaproizvodnju slims cigareta u 2010. godini, jer je to prvamašina ove vrste na području Bosne i Hercegovine. Znanjemi umijećem internih kapaciteta Fabrike duhanaSarajevo, kvalitetnim i podrobnim istraživanjem tržišta,kreirali smo prvu slims cigaretu „Diva“ koja kvalitetnomrecepturom i mješavinom duhana, te dizajnom, parirasvjetskim brendovima.Pažljivim osluškivanjem i istraživanjem potrebanaših potrošača, prepoznata je potreba za stvaranjemnjene extenzije u blažem obliku, te je u 2012. godini izproizvodnje nastala Diva Violet.Projekat koji je realizovan u 2011. i 2012. godini,a iziskivao je veliki napor, je usklađivanje naziva i prilagođavanjedizajna proizvoda Fabrike duhana Sarajevo sastupanjem na snagu Zakona o izmjenama zakona o zabraniprodaje i upotrebe duhanskih proizvoda na područjucijele Bosne i Hercegovine.Konnuirano prateći trendove na tržištu, u 2011.godini smo potrošačima ponudili rezani duhan za ručnomotanje, mješavinu vrhunskih duhana, „RD-Premium“.Potvrda ove odluke je i sve veća potražnja za ovim duhanom.Pored ulaganja u sopstvene proizvodne kapacitete,Fabrika duhana Sarajevo je decenijama ulagala i po-cala kulturne i sportske akvnos, klubove i udruženja,te me doprinosila razvijanju i očuvanju kulture i sporta uBiH. Međum, zakonske regulave koje su na snazi, prekinulesu tradiciju partnerskih odnosa u vidu finansiranjasporta.Kao društveno odgovorna kompanija i daljećemo se trudi da, koliko nam Zakon bude omogućavao,podržavamo kvalitetne kulturne i sportske projekte.Koji su problemi sa kojima sa najčešće suočavate u poslovanjui kako ih rješavate ili kako ih rješava?Pored veoma teške ekonomske situacije i poličke krizeu Bosni i Hercegovini i jake globalne anpušačke kampanje,najveći problem Fabrici duhana predstavlja Zakon oakcizama koji je nametnuo veoma naglo povećanje cijenacigareta.Ovaj način provođenja Zakona je imalo za rezultatsmanjenje tržišta cigareta za skoro 20%, te enormnopovećanje ilegalnog tržišta, koje je do prije nekoliko godinabilo svedeno na minimalni obim.Rješenje problema nije jednostavno, ali bi se sistemskimprovođenjem zakona i redovnim kontrolamanadležnih inspekcija / instucija, mogao spriječi dampingcijena, te zaustavi rast crnog tržišta cigareta i rezanihduhana.Koliko vam Vlada, kao značajan dioničar FDS, pomažei olakšava poslovanje i koliko ste zadovoljni zakonskimrješenjima kojima se reguliše ova djelatnost (koje suprednos, a koje mane)?Državni organi zaduženi za donošenje regulave vezanoza duhansku industriju u cijelom poslijeratnom periodu sudonosili zakonske propise koji su pogodovali uvoznicimaumjesto domaćim proizvođačima cigareta. Naime, državneinstucije nisu imale sluha za naše prijedloge akciznepolike, već je dozvoljeno da se usvoje aranžmani koji iduna ruku konkurenciji ili, da budem otvoren, stranim lobijima.Dalje, Država ni nakon implementacije usvojenihzakona o akcizama nije vodila računa o fer-tržišnim uslovimaposlovanja, što joj je jedan od zadataka, dozvolivšikonkurenciji da vuče nefer poteze, dampingujući cijene sciljem povećanja tržišnog učešća. Sa druge strane sve doprije godinu dana, tradicionalna tržišta Hrvatske i Srbijesu bila zatvorena za plasman naših cigareta, što je znatnootežavalo poslovanje FDS-a.Sve ovo je utoliko apsurdnije, imajući u vidu da jeDržava, tačnije Vlada FBiH, najveći pojedinačni dioničar,te da od uspjeha FDS-a najviše profira!Pored toga treba istaći i činjenicu, da se državnibudžet uveliko puni zahvaljujući našim doprinosima. Akoliki je zaista značaj i doprinos FDS-a državnom budžetunajbolje pokazuje podatak da smo u is u zadnjih 6 godinauplali više od 1 milijarde KM poreza.Nama kao domaćem proizvo đaču najviše problemapravi usvojena akcizna polika (ide na ruku isključivomulnacionalnim kompanijama), čije nametanje najvišeosjete građani sa skromnijim primanjima, te u skladu sm i reaguju.Glasnik7

Na snazi je, dakle, stvaranje potpuno drugačijih iveoma otežanih prilika za poslovanje, kako općenito duhanskeindustrije tako i Fabrike duhana Sarajevo, čije cijeneproizvoda sprovođenjem novog Zakona o akcizamaprocentualno najviše bivaju uvećane u odnosu na prvobitne(prije povećanja 01.07.2009. god. – prvim korakomprimjene Zakona o akcizama u BiH).S druge strane, ino proizvođači cigareta su prvenstvenopotpomognu od strane svojih mačnih državaodređenim subvencijama koje omogućavaju njihovu izvoznuorijentaciju. U BiH nemaju proizvodnih troškova, što jeznačajan rasterećavajući faktor, a u slučaju proizvođača izsusjednih zemalja, „zahvaljujući“ Zakonu o slobodnoj trgovini,imaju i situaciju rasterećenja i od carina. Uz to gotovonikakva sredstva za razliku od FDS-a ne ulažu u razvoj ipomoć sredini u kojoj ostvaruju profit.Dodatno, za razliku od zemalja u okruženju,imamo specifičnu situaciju po pitanju plaćanja dažbina/akciza. Naime, mi u BiH moramo porezne markice pla- unaprijed i prije nego se cigarete proizvedu (a kamoliprodaju) dok u zemljama u okruženju, plaćanje markica sevrši 30 – 60 dana od dana njihovog preuzimanja. Imajućiu vidu hroničnu nelikvidnost trgovine kao i realni nedostataknovca u opcaju, jasno je da se globalna kriza itekakoosje i u poslovanju FDS-a.Planovi FDS za budućnost – nove prijetnje/novi izazovi?(razvoj poslovanja, novi projek, novi brendovi...)Približavanjem Europskoj uniji, duhanska industrija dolaziu sve teži i strožiji sistem poslovanja, stoga managementFabrike duhana Sarajevo, već uveliko radi na prilagođavanjusvoga poslovanja u skladu sa standardima Europskeunije, pošto je pomenuto približavanje Europskojuniji započelo uvođenjem novog Zakona o akcizama od01.07.2009.godine, koje je do sada u dva navrata (povećanjemakciza) dobro uzdrmalo duhansko tržište Bosne iHercegovine (prvo, 01.07.2009. god., a drugo 01.01.2010.god.).Od strane države, najveća šteta je učinjena i nemapreviše prostora za neka dodatna očekivanja ili mogućnosda se nešto značajno uradi u budućnos.Jedino se možemo nada da implementacija zakonao akcizama neće teći radikalnim i prebrzim koracima,kako bi europski standardi bili ne nametnu već usklađenisa tržištem Bosne i Hercegovine, te standardom Bosanacai Hercegovaca, koji će ima pravo izbora boljega i kvalitetnijega,a ne samo najjeinijega.S ponosom isčemo da je FDS član Privredne komore uSarajevu već više od jednog stoljeća. Kako vi gledate nasaradnju sa ovom privrednom asocijacijom i kako viditefunkcionisanje komorskog sistema u budućnos?Glasnik8Privrednu komoru Kantona Sarajevo smatramo partneromkoji doprinosi imidžu i šalje pozivne vijes o snaziprivrednih subjekata mnogo dalje od Kantona Sarajevo, tesmo ponosni što je FDS član Komore.Edukacije koje na godišnjem nivou organizujePrivredna komora, s kvalitetnim predavačima i temama,smatramo jednim od pozivnih elemenata našeg članstva.Nadamo se da će Privredna komora, kao partner,zastupa interese naše kompanije i razvojne polike krozrazgovore sa nadležnim državnim organima.

PRIVREDNA KRETANJA U KANTONU SARAJEVOU PERIODU I-XII 2012 GODINE PO OBLASTIMAIndustrijska proizvodnja ostvarilapad od 6,5%U toku 2012. godine ostvarena su negavnakretanja u industriji kao jednojod ključnih djelatnos privredekako Kantona Sarajevo, tako i cjelokupneFederacije BiH.Industrijska proizvodnja uKantonu Sarajevo u periodu I-XII2012. godine u odnosu na is period2011. godine ostvarila je pad od 6,5%.U decembru 2012. godine zabilježenje rast obima proizvodnje u odnosuna prethodni mjesec (novembar) za17,9%, dok je u odnosu na decembar2011. godine obim proizvodnje manjiza 9,1%.Ukupna industrijska proizvodnjana nivou Federacije BiH u2012. godini bila je niža za 4,3% odproizvodnje ostvarene u 2011. godini.U okviru glavnih industrijskihgrupacija na području Kantona Sarajevo,u 2012. godini u odnosu nagodinu prije, došlo je do povećanjaproizvodnje samo kod netrajnih proizvodaza široku potrošnju (4,5%), dokje kod ostalih industrijskih grupacijasmanjen nivo proizvodnje. Tako jeproizvodnja energije niža za 9%, proizvodnjaintermedijarnih proizvoda,osim energije, za 1,8%, proizvodnjakapitalnih proizvoda, za 7,8%, te proizvodnjatrajnih proizvoda za širokupotrošnju za 10,7%.I u Kantonu Sarajevo i u FederacijiBiH ostvaren je pad u osnovnimpodručjima industrijske proizvodnje.U Kantonu Sarajevo najvećipad proizvodnje u odnosu na 2011.godinu je pretrpjela oblast vađenjaruda i kamena (-23,1%), zam proizvodnjai snabdijevanje električnomenergijom, gasom i vodom (-8,6%) teprerađivačka industrija (-6,1%). Istovremenoje u Federaciji BiH najvećipad proizvodnje zabilježen u oblassnabdijevanja električnom energijom,gasom i vodom (-10,9%), zamkod vađenja ruda i kamena (-4,1%),te u prerađivačkoj industriji (-2,1%).Pad u proizvodnji prerađivačkeindustrije Kantona Sarajevo ostvariloje 16 grana, dok su preostale čerigrane zabilježile rast u proizvodnji.Najveći pad ostvarile su sljedeće grane:proizvodnja kancelarijskih mašinai računara (-72,3%), proizvodnja mašinai uređaja (-63,2%), proizvodnjateksla (-37,4%), proizvodnja koksa,derivata nae i nuklearnog goriva(35,9%), proizvodnja električnih mašinai aparata (-33,4%), proizvodnjabaznih metala (-31,9%), itd.Rast proizvodnje bilježe sljedećegrane prerađivačke industrije:proizvodnja hemikalija i hemijskihproizvoda (15,5%), proizvodnja proizvodaod gume i plasčnih masa(28,2%), proizvodnja medicinskihpreciznih, opčkih instrumenata, satova(11,5%) te proizvodnja motornihvozila, prikolica i poluprikolica (6,2%).U KS proizvedeno 137 hiljada m³šumskih sormenataU Kantonu Sarajevo na državne šumei šumsko zemljište otpada 85,4% odukupnog šumskog zemljišta u KantonuSarajevo, dok na privatne šumei šumsko zemljište otpada ostalih14,6%.Na području Sarajevskogkantona u periodu I-XI 2012. godineproizvedeno je ukupno 137 hiljadam³ šumskih sormenata što je upoređenju sa ism periodom 2011.godine više za 15,1%. Istovremeno,na nivou Federacije BiH proizvedenoje ukupno 1.868 hiljada m³ šumskihsormenata ili 1% više u odnosu nauporedni period iz 2011. godine.Prodaja šumskih sormenataPregled kretanja indeksa prerađivačke industrijepo granama 2010/2009 2011/2010 2012/2011Prerađivačka industrija 96,6 93,5 93,9Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 98,6 90,6 94,5Proizvodnja duhanskih proizvoda 82,5 92,0 81,0Proizvodnja teksla 105,1 109,7 62,6Proizvodnja odjevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 173,5 105,4 73,4Štavljenje i obrada kože 84,0 98,7 89,6Prerada drveta i proizvoda od drveta, osim namještaja 102,1 126,8 84,1Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 53,6 51,2 0,0Izdavačka djelatnost, štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa 82,1 91,2 90,7Proizvodnja koksa, derivata nae i nuklearnog goriva 107,0 48,5 64,1Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 106,8 119,7 115,5Proizvodnja proizvoda od gume i plasčnih masa 95,6 131,7 128,2Proizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih minerala 62,1 85,8 86,4Proizvodnja baznih metala 81,5 99,2 68,1Proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 87,6 126,3 94,4Proizvodnja mašina i uređaja, d.n. 32,2 80,0 36,8Proizvodnja kancelarijskih mašina i računara 80,4 65,8 27,7Proizvodnja električnih mašina i aparata, d.n. 130,3 143,8 66,6Proizvodnja medicinskih, preciznih, opčkih instrumenata, satova 71,2 75,5 111,5Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 106,2Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n. 302,7 94,1 89,4Reciklaža 123,7 102,4 89,1Glasnik9

Glasnik10na području Kantona Sarajevo takođerbilježi rast u odnosu na prodajuiz perioda I-XI 2011. godine i to za18,6%. Prodano je ukupno 140 hiljadam³ šumskih sormenata. Na nivouFederacije BiH prodano je 0,5% manješumskih sormenata u odnosuna I-XI 2011. godine. Ukupna prodajaiznosila je 1.834 hiljada m³ šumskihsormenata.U procenma 7,3 ukupneproizvodnje šumskih sormenata uFederaciji BiH odnosi se na proizvodnjuu Kantonu Sarajevo, dok u ukupnojprodaji Federacije BiH Sarajevskikanton učestvuje sa 7,6%. Stanje nazalihama, koje je evidenrano krajemmjeseca oktobra 2012. godine na područjuKantona Sarajevo, iznosilo je 5hiljada m³ šumskih sormenata, štoje jednako stanju zaliha zabilježenih uistom mjesecu 2011. godine.Vrijednost izvršenih građevinskihradova u FBiH manja za 6,2%Ovo je oblast koja se stasčki prasamo za državni nivo i nivo enteta,tako da se ne može vrši analiza ukantonalnim okvirima, iako je na KantonuSarajevo sjedište najjačih građevinskihkompanija u Federaciji, pai državi.Index vrijednos izvršenihgrađevinskih radova u Federaciji BiHpokazuje da je u periodu I-XI 2012.godine, u odnosu na prosjek ostvaren2011. godine, vrijednost izvršenihgrađevinskih radova manja za 6,2%(40,6 miliona KM), dok je u odnosuna is period iz 2011. godine vrijednostizvršenih radova manja za 2,5%(16 miliona KM).Iz grafikona je vidljivo da jevrijednost izvršenih radova na zgradamasmanjena u odnosu na I-XI2011. godine za 17,3% (56,6 milionaKM) dok je vrijednost radova na ostalimgrađevinama porasla za 13,4%(40,6 miliona KM). Ukupna vrijednostizvršenih građevinskih radova u posmatranomperiodu iznosila je 614,4miliona KM i predstavlja 76,9% odukupne vrijednos ugovorenih radova(798,7 miliona KM). Od toga nazgrade se odnosi 43,9%, a na ostalegrađevine 56,1% izvršenih radova.U novembru 2012. godine jeregistrovano ukupno 22.250 zaposlenihu djelatnos građevinarstva, štoje u odnosu na prosjek iz 2011. godinemanje za 10,9% dok je u odnosuna novembar 2011. godine manje za11,9%. Na gradilišma je bilo prijavljeno8.830 radnika, što je u odnosuna novembar 2011. godine manje za3,7%.Prosječna neto plaća u oblasgrađevinarstva u novembru 2012.godine je iznosila 535,51 KM što je uodnosu na prosjek 2011. godine višeza 0,2%, a u odnosu na novembar2011. godine manje za 0,4%.Promet u trgovini na maloviši za 1,9%Ostvareni obim prometa u trgovini namalo (sa PDV-om) na području KantonaSarajevo u periodu I-XII 2012.godine iznosio je 3,1 milijardi KM štoje za 1,9% više u odnosu na prometostvaren u istom periodu 2011. godine.Prema pretežnoj djelatnos utrgovini na malo, povećanje prometau odnosu na 2011. godinu ostvarile susljedeće djelatnos:• Trgovina na malo hranom, pićimai duhanskim proizvodima (9,9%),• Trgovina na malo farmaceutskim,medicinskim, kozmečkim i toaletnimproizvodima (2,2%) i• Ostala trgovina na malo novomrobom u specijalizovanim prodavnicama(23,2%).U decembru 2012. godine napodručju Kantona Sarajevo zabilježenoje 440 registrovanih firmi koje sebave trgovinom na malo sa ukupno14.197 zaposlena radnika. To znači dase u Kantonu Sarajevo od decembra2011. godine ugasilo pet firmi koje sebave trgovinom na malo, a ujedno jebez posla ostalo 294 radnika. Zalihesu se povećale za 15,2%, te je ukupnavrijednost zaliha u decembru 2012.godine iznosila 508.582.872 KM.U Federaciji BiH je u perioduI-XI 2012. godine ostvareno ukupno6,6 milijardi KM prometa, što je u odnosuna is period 2011. godine višeza 4,8%.Turizam i ugosteljstvo bilježepozivne rezultateTurizam na poručju Kantona Sarajevonastavlja sa pozivnim trendom rasta.Tako je broj turista u periodu I-XII2012. godine u odnosu na is period2011. godine veći za 19% pri čemuje rast stranih turista iznosio 18,8%,a domaćih 19,6%. Ukupan broj turistakoji su posjeli Kanton Sarajevoiznosio je 268.500 pri čemu je odnosstranih na prema domaćim turisma79/21.Istovremeno je ostvareno19,8% više noćenja u odnosu na uporedniperiod 2011. godine. Strani turisostvarili su 20,6% više noćenja,a domaći 17%. Ukupan broj noćenjaiznosio je 511.757.U decembru 2012. godineregistrovano je ukupno 66 poslovnihjedinica (hoteli, moteli, domaćinstva,pansioni i ostala prenoćišta) sa 2.926soba i 5.403 ležajeva, a iskorištenostovih kapaciteta iznosila je 19%. Brojradnika prijavljenih u ovim objekmaiznosio je 1.283, što je za 1,2% manjeu odnosu na decembar 2011. godine.Najveći broj stranih turista dolazi izHrvatske (13,4%), Turske (10,9%), Slovenije(7,1%), Srbije (4,4%), Njemačke(3,4%), itd.Na području Federacije BiH uperiodu I-XI 2012. godine registrovanoje 467.250 turista koji su ostvarili

943.229 noćenja. Broj turista je u odnosuna is period 2011. godine većiza 14%, a broj noćenja za 14,5%. Stranihturista bilo je za 14,8% više negou uporednom periodu 2011. godine iostvarili su 12,5% više noćenja.Promet u ugosteljstvu je utrećem tromjesečju 2012. godine napodručju Kantona Sarajevo iznosio20,4 miliona KM, što je gotovo jednakoprometu ostvarenom u drugomtromjesečju. Kumulavno, u perioduI-IX 2012. godine, promet u ugosteljstvubio je veći za 18,5% u odnosu nais period 2011. godine, te je iznosio54,1 miliona KM.SaobraćajU trećem tromjesečju 2012. godinena području Kantona Sarajevo cestovnimprijevozom prevezeno je 25hiljada tona robe ,što je u odnosu nadrugo tromjesečje iste godine višeza 31,6%, dok je u odnosu na trećetromjesečje 2011. godine manje za3,8%. Kumulavno, u periodu I-IX2012. godine, cestovnim prevozom jeprevezeno 61 hiljada tona robe, što jeu odnosu na is period 2011. godinemanje za 4,7%.Na nivou Federacije BiH u perioduI-IX 2012.godine prevezeno je26,9% više robe u odnosu na is period2011. godine, a ukupna količinarobe iznosila je 3,3 miliona tona.Broj putnika prevezenih gradsko-prigradskimprijevozom u trećemtromjesečju 2012. godine na područjuSarajevskog kantona iznosio je 22,8miliona, te je u odnosu na drugo tromjesečjemanje za 19,7%, a u odnosuna treće tromjesečje 2011. godinemanje za 9,3%. Ukupan broj prevezenihputnika u periodu I-IX 2012.godine iznosio je 78,4 miliona, odnosno5,9% manje nego 2011. godine.Istovremeno je u Federaciji BiH prevezeno95,4 miliona putnika ili 6,1%manje u odnosu na I-IX 2011. godine.Preko 80% gradsko-prigradskog prijevozaostvarenog na nivou FederacijeBiH odnosi se na područje Sarajevskogkantona.Zaposlenost i plaćeU novembru 2012. godine na područjuKantona Sarajevo registrovano je129.351 zaposlenih lica, što je u odnosuna prethodni mjesec (oktobar)manje za 0,7% dok je u odnosu nais mjesec 2011. godine manje za2,7%. U Federaciji BiH zabilježeno je435.644 zaposlenih licam, što je za1,2% manje u odnosu na novembar2011.godine.U privredi Kantona Sarajevoregistrovano je ukupno 67.839 zaposlenihlica, što je za 4,5% manje u odnosuna novembar 2011. godine. Najvećibroj zaposlenih broji djelatnosttrgovine (34,5%), zam prerađivačkaindustrija (18,4%), prijevoz, skladištenjei komunikacije (15,8%) itd. Odnoszaposlenih u privredi u odnosu nabroj zaposlenih u vanprivredi u novembru2012. godine je 52,44:47,56.Ukupan broj nezaposlenih unovembru 2012. godine na područjuKantona Sarajevo iznosio je 72.875,što je za 0,6% više u odnosu na prethodnimjesec (oktobar), a za 5,1% višeu odnosu na novembar 2011. godine.Stopa nezaposlenos u KS je 36%.U Federaciji BiH se nezaposlenostu decembru 2012. godine povećalaza 3,7% u odnosu na is mjesec2011. godine tako da je ukupaniznos nezaposlenih na području ovogenteta iznosio 384.852 nezaposlenihlica.Najveći broj nezaposlenih uKantonu Sarajevo odnosi se na nekvalifikovaneradnike (29,7%), zamosobe sa srednjom stručnom spremom(29,2%), kvalifikovane radnike(27,4%) te osobe sa visokom stručnomspremom (10,8%). Najveći rastnezaposlenos u odnosu na novembar2011.godine zabilježen je kodVSS (22,2%), zam kod SSS (6,7%), KV(4,6%), NSS (1,7%) VŠS i VKV (0,9%),dok je kod PKV i NKV registrovan manjibroj nezaposlenih lica, za 1,7% odnosno0,4%.U novembru 2012. godine nanivou Kantona Sarajevo zabilježen jerast neto-plaća od 0,5% u odnosu naoktobar iste godine, dok je u odnosuna novembar 2011. godine prosječnaneto-plaća viša za 2,1% i iznosila je1.024,33 KM. Najveći rast neto plaćau Kantonu Sarajevo u odnosu na novembar2011. godine zabilježen je kodvađenja ruda i kamena (41%), zam uzdravstvu (8,4%), poljoprivredi, lovu išumarstvu (6,4%), poslovanju nekretninamai ostalim javnim komunalnim,društvenim i vlasm djelatnosma(5,3%), prijevozu, skladištenju i vezama(4,0%) itd. U javnoj upravi i građevinarstvudošlo je do smanjenjaneto plaća za 3,8%, a kod snabdijevanjaelektričnom energijom, gasomi vodom za 1,9%. U Federaciji BiH unovembru 2012. godine registrovanaje prosječna neto-plaća u iznosu od837,84 KM, što je za 1% više u odnosuna neto-plaću iz novembra 2011. godine.Cijene za godinu danaporasle za 2,1%Mjesečni indeks pokazuje da su cijenepotrošačkih dobara u decembruu odnosu na novembar 2012. godinebile manje za samo 0,1%, dok suu odnosu na decembar 2011. godineviše za 1,6%. U prosjeku su cijene u2012. godini u odnosu na 2011. godinuporasle za 2,1%. Najveći rastcijena je zabilježen kod prodaje alkoholnihpića i duhana (10,4%), zamtroškova stanovanja (4,7%), troškovaprijevoza (4,2%), ugosteljskih usluga(2,8%), itd. Pad cijena u odnosu na2011. godinu registrovan je u trgoviniodjećom i obućom (8,1%), zam kodtroškova komunikacija (1,4%), te troškovazdravstva i obrazovanja (0,6%odnosno 0,4%).Cijene proizvođača industrijskihproizvoda su u 2012.g odiniu prosjeku više za 1,9% od cijenaiz 2011. godine. Kada su u pitanjuglavne industrijske grupacije najvećirast cijena zabilježen je kod energije(5,6%), zam kod netrajnih proizvodaza široku potrošnju (0,8%), trajnihproizvoda za široku potrošnju (0,2%)te kapitalnih proizvoda (0,1%), doksu cijene intermedijarnih proizvoda,osim energije, niže za 0,1%.Prema oblasma klasifikacionedjelatnos (KD), najveći rast cijenau 2012.godini u odnosu na 2011.godinu registrovan je kod proizvodnjei snabdijevanja električnom energijom,gasom i vodom (6,6%), zam kodvađenja ruda i kamena (4,2%), te kodprerađivačke industrije (0,1%).Glasnik11

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENABiHI-XII 2012F BiHI-XII 2012KantonSarajevoI-XII 2011.KantonSarajevoI-XII 2012.I-XII2011/2010INDEXI-XII2012/2011Ukupan izvoz 8.184 5.464 872 875 104,6 100,3Ukupan uvoz 14.938 9.657 3.257 3.324 110,3 102,0Obim ukupno 23.122 15.121 4.129 4.199 109,0 101,6Saldo - 6.754 - 4.193 -2.385 -2.449 112,5 102,6Pokrivenost 54,79% 56,58% 26,7% 26,3%Rast/pad- izvoza -2,92% -1,07% 4,6% 0,3%Rast/pad- uvoza -1,24% -1,80% 10,3% 2,0%u milionima KMRast/padukupnog obimaspoljnotrgovinskerazmjeneRast/pad stepenapokrivenos-1,84% -1,33% 9,0% 1,6%- 1,6% - 0,7% - 5,3% - 1,5%Glasnik12Ukupna vanjskotrgovinska razmjenaKantona Sarajevo ostvarena je uiznosu od 4.199 miliona KM, što jeza 1,6% više nego u 2011. godini i štopredstavlja blizu 1/3 ukupne vanjskotrgovinskerazmjene Federacije BiH(27,76%), odnosno 18,16% vanjskotrgovinskerazmjene BiH sa svijetom.Vodeći partneri u vanjskotrgovinskojrazmjeni Kantona Sarajevo i dalje suHrvatska, Njemačka, Slovenija i Srbija.Rastu ukupne vanjskotrgovinskerazmjene doprinio je uglavnom većirast uvoza.Ukupan izvoz Kantona Sarajevou 2012. godini je za 0,3% veći odizvoza iz 2011. godine i iznosio je 875miliona KM, dok je ukupan uvoz većiza 2% i iznosio je 3.324 miliona KM,što je više od trećine uvoza FederacijeBiH.Kanton Sarajevo je na vodećojpoziciji po ostvarenoj vrijednosuvoza u odnosu na druge kantone uFederaciji BiH, za posmatrani period.Osvareni deficit iznosio je2.449 miliona KM, što predstavlja povećanjeza 2,6% u odnosu na deficit iz2011. godine, i čini 58,40% ukupnogdeficita Federacije BiH.Stopa pokrivenos uvozaizvozom u KS smanjena je za 1,5% iiznosi 26,3%, te je i dalje niska u odnosuna FBiH 56,6% (povećanje za0,5%), a u BiH 55,7% (povećanje za1,8%) .Ostvarivanje vanjskotrgovinskerazmjene privrede Kantona Sarajevomože se posmatra u okvirimaostvarivanja iste na nivou Bosnei Hercegovine, gdje je u periodu od2000. godine do 2010. godine, premaraspoloživim zvaničnim podacima,prosječna stopa rasta ukupnog obimavanjskotrgovinske razmjene iznosila12,3%.Do kraja 2008. godine izvoz izBiH rastao je godišnje po prosječnojstopi od 16,6%, dok je uvoz rastao postopi od 10,9%. U 2009. godini dolazido smanjenja izvoza za 16,06%, kao ido smanjenja uvoza za 26,12%.Najznačajniji ekonomski partneriprivrede BiH u 2012. godini dolazeiz zemalja Evropske unije na kojuotpada 52,3% od ukupne robne razmjenesa svijetom, odnosno 57,4% odukupnog izvoza i 49,5% ukupnog uvozaiz ove ekonomske grupacije zemalja.Od zemalja sa kojima ostvarujemoekonomsku saradnju iz Evropske unijena prvo mjesto u ukupnoj robnoj razmjenidolaze Njemačka (23,6%), Italija(20,7%), zam Slovenija (11,4%),Austrija (7,3%), Mađarska (6,1%), itd.Posmatrajući vanjskotrgovinskurazmjenu Kantona Sarajevopo općinama uočit ćemo da najvećurobnu razmjenu sa svijetom ostvarujeprivreda općine Novo Sarajevo(1.328 mil. KM) i njeno učešće u ukupnojrobnoj razmjeni Kantona Sarajevosa svijetom u 2012. godini iznosi31,62%. Najveći izvoz (231. mil. KM)ostvarila je privreda općine Centar-Sarajevo, što predstavlja 26,4% odukupnog izvoza KS u 2012. godini.Kada je u pitanju ostvarivanjevanjskotrgovinske razmjene sazemljama sa kojima BiH ima zaključeneSporazume o slobodnoj trgovini,a od novembra 2007. godine CEFTASPORAZUM 2006, na prvo mjestodolazi Hrvatska (56,24%), zam Srbija(36,09%), Crna Gora (4,54%), Sporazumo slobodnoj trgovini Turska(2,5%), a od ostalih zemalja RuskaFederacija, itd. U ukupnom izvozuBiH ostvarenom u posmatranom perioduna izvoz u zemlje CEFTA otpada35,4%, a u uvozu 30,4%.Takođe privreda Kantona Sarajevoostvaruje najznačajniju vanjskotrgovinskusaradnju sa partnerimaiz Evropske unije (51,2%), zam sa zemljamaCEFTA Sporazuma (34,1%) i saostalim zemljama (14,7%).

Počasni konzul BiH u Turskoj NJ.E. A. Kemal Baysak u posje KomoriPočasni konzul Bosne i Hercegovine u Republici TurskojNJ.E. A. Kemal Baysak posjeo je Privrednu komoru KantonaSarajevo. U razgovoru sa predsjednikom Komoregosp. Kemalom Grebom interesovao se za stanje privredeu Kantonu Sarajevo, Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini.Predsjednik Komore je u kratkim crtama informisaogosp. Baysaka o trenutnom stanju privrede, najznačajnijimproblemima, te naglasio prijedloge mjera koje jeNovi projekt lokalnog ekonomskog razvoja u BiHKomora upula nadležnim državnimorganima u Kantonu Sarajevo i FederacijiBiH, a odnose se na rješavanjeproblema opterećenos privrede,nelikvidnost, te na moguće pravcepovećanja invescione sposobnosdomaće privrede.Počasni konzul NJ.E. A. KemalBaysak je tom prilikom istakao daKonzulat u Izmiru čini velike naporeda pruži podršku privredi Bosnei Hercegovine, Federacije BiH i KantonaSarajevo, kroz stalnu promocijubh. privrede, održavanje poslovnihsusreta, poslovnih posjeta u manjimgrupama, olakšicama prilikom nastupana sajmovima u Izmiru, te dovođenjemnajznačajnijih biznismenaiz Izmira u posjetu Bosni i Hercegovini.Zajednički je ocijenjeno da, pored svih napora,koji su učinjeni sa obje strane, nisu posgnu očekivanirezulta, uglavnom zbog brojnih neriješenih problema.Istaknuto je da je potrebno poveća stepen informisanossa obje strane, kako sa aspekta interesa za nova ulaganja,legislave koja uređuje poslovanje, tako i informacijakoje se odnose na povećanje poslovne saradnje.Američka agencija za razvoj (USAID) u Bosni i Hercegovini iŠvedska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj (Sida)planiraju u narednih nekoliko godina u BiH proves noviprojekt lokalnog ekonomskog razvoja, nazvanog GOLD, tena taj način još jednom podrža ekonomske akvnos uodabranim lokalitema u Bosni i Hercegovini.Provodeći pripremne akvnos u ovom pravcu,predstavnici međunarodne organizacije MSI (ManagementSystems Internaonal) iz Vašingtona gosp. JesseBunch, direktor Odjela za međunarodne projekte obnovei stabilizacije u konfliktnim i postkonfliktnim područjimai gđa Aleksandra Marković, saradnica Odjela za poslovnirazvoj, posjeli su 14. februara 2013. godine, Privrednukomoru Kantona Sarajevo, reprezentanta sarajevske privredei pozvali je da uzme učešće u pripremi ovog projekta.U razgovoru sa predsjednikom Komore gosp. KemalomGrebom i njegovim saradnicima razmatrani su oblici saradnjeMSI-a i Komore.Predsjednik Komore ukazao je na ključne problemeu privredi Kantona Sarajevo i ogroman broj nezaposlenih,kao i na moguća rješenja h problema. ProjekatGOLD u tom pravcu može da značajnu podršku, s obziromda će, kako najavljuju, prvenstveno bi fokusiran najačanje kapaciteta u jedinicama lokalne samouprave dapodrže lokalni ekonomski razvoj i potaknu razvoj domaćihprivrednika i novih invescija, zam na unapređenjezakonskog okvira za razvoj biznisa, i na drugim projekmaod značaja za ekonomski razvoj.Glasnik13

Komora predstavila Program edukacije za 2013. godinuImajući u vidu teško stanje u domaćoj privredi,potrebno je da veći značaj edukaciji kadra poslovnihstruktura, našeg značajnog resursa koji moramo maksimalnoiskoris kroz konnuirano stručno usavršavanje,istaknuto je na prezentaciji Programa edukacijePrivredne komore Kantona Sarajevo za 2013. godinu,koja je održana 31. januara u prostorijama Komore.„U trenucima kada kompanijama loše ide, jednaod praksi u razvijenim zemljama jeste da se prvo počnesa novim obukama zaposlenika. To je odličan principkoga vrijedi slijedi na nivou kompanije i na ličnom nivou,s obzirom da je dobar posao teško pronaći, a jošteže zadrža“, istakla je Rusmira Mandić, direktoricaCentra za edukaciju i informačke poslove Privrednekomore Kantona Sarajevo, predstavljajući edukacijukoju Komora planira realizira u ovoj godini.Kao što su to bili i raniji programi edukacije Komore,tako će i Program za 2013. bi bogat i raznovrstan,uvrštene su različite tematske cjeline i angažovanirenomirani partneri za pojedine oblas iz BiH i regije,poštujući potrebe privrednika iskazane u anke. Odabranesu teme edukacija iz oblas menadžmenta, markenga,finansija, organizacije preduzeća, zakonskelegislave, HACCP-a, javno-privatnog partnerstva, odnosasa javnošću, internet-poslovanja i mnogih drugihoblas. Otvorena je i mogućnost organizovanja seminarao nizu novih aktuelnih tema koje nisu planiraneprogramom, a za koje bude iskazan interes.Sem ovih edukacija, Komora će, prema zahtjevimaprivrednika pripremi i dodatnu edukaciju za članovenadzornih odbora u preduzećima.Edukacija će se izvodi putem seminara, kurseva,ili radionica, projekata, prezentacija, biznis-foruma,posjeta uspješnim kompanijama i slično.Program je urađen i predstavljen u elektronskojformi na web-stranici Komore: www.pksa.com.ba.Glasnik14FIDIC-ovi uslovi ugovoraprovjereni i preporučeniPreko 30 polaznika, uglavnom predstavnika građevinskihfirmi prisustvovalo je jednodnevnom stručnomseminaru o FIDIC-ovim uslovima ugovora sa osvrtom naFIDIC MDB usaglašeno izdanje, održanom 27. februara2013. godine u Sarajevu. Organizator ove edukacije, kojaje za cilj imala upozna polaznike sa prednosma i problemimakoji se mogu javi prilikom korišćenja ovakvih formiugovora, je Privredna komora Kantona Sarajevo, u saradnjisa Udruženjem konsultanata inžinjera – UKI.Predavač je bio Faruk Dizdarević, konsultat zaupravljanje projekma u građevinarstvu, nadzor nad građenjem,nabavke i rješavanje sporova FIDIC WB i EU procedure.FIDIC je inače Međunarodna federacija inžinjerakonsultanata (Fédéraon internaonale des ingénieursconseils)osnovana u Belgiji 1913. godine. Nizom pravilakoja se odnose na građevinske projekte definisali su ugovorneodnose, pa su tako 1999. godine objavljene čerinove FIDIC knjige o uslovima za ugovaranje, i to: zelenaknjiga koja se odnosi se na kratku formu ugovora, crvenaknjiga u kojoj su uslovi ugovora za radove prema projektunaručioca, žuta knjiga sa ugovorima o projekranju i izgradnjii srebrna knjiga u kojoj su uslovi ugovora po sistemu„ključ u ruke“. Osim prema namjeni, knjige u bojamarazlikuju se i prema riziku.Kako je to istaknuto na seminaru, glavne karakteriskeovih ugovora su te da su oni izbalansirani, provjereni,široko pozna, prepoznatljivi, preporučeni i zahjevaniod međunarodnih finansijskih instucija (MDB).U slučajevima pregovora i ugovaranja građevinskihradova u inozemstvu domaći izvođači će se najčešćesusreta upravo sa nekim od uvjeta ugovora koje je sastavioFIDIC.Sadržaj seminara je obuhvao osnovne informacijeo historijatu FIDIC-a, bitne karakteriske ovakvih ugovora,pravo, obaveze i podjelu rizika, odredbe o rješavanjusporova, sadržaj i konfiguracija općih uvjeta ugovora, plaćanjeizvedenih radova, kao i razloge za MDB izdanje FI-DIC-ovih uslova ugovora kao varijacije FIDIC 1999 izdanja.Poslovni bonton i pregovaračketakke u prodajiKako bi pomogli privrednicima da poboljšaju svojeposlovanje i što uspješnije savladaju faze pregovaranjau prodaji svog proizvoda i usluge, kao i da se upoznaju saosnovama poslovnog bontona, Centar za edukaciju i informačkeusluge Privredne komore Kantona Sarajevo organizovaoje 30. januara 2013. godine, za članove Komorei druge zainteresirane polaznike, jednodnevnu stručnuedukaciju o ovoj temi.

Program radionice je, pored ostalih pitanja, obuhvaoosnove poslovnog bontona, jezik „prodajne diplomaje“,bonton u prodajnom razgovoru, oblačenje dobrogprodavca, najčešće greške u poslovnom ponašanjusa kupcem, faze u pregovaranju, pregovaračke takke, tepitanja kako utjeca na kupca da prihva naš stav i kako ga“pročita” i izbjeći osnovne greške u pregovaranju.Predavač je bio Miloš Todorović iz Centra ze ekonomijuBanja Luka, koji je svoje trenersko iskustvo gradiokroz predavanja u više od 30 kompanija, među kojima jeXerox, Canon i Milka. Više od 12 godina radi kao konsultantu oblas prodaje i menadžmenta, kako u BiH tako i uHrvatskoj.Kako definisa godišnjeciljeve kompanije?!i razmjenu iskustava, steknu uvid u korist razgovora sa zaposlenicimai kako da uspješno provedu takav razgovor.Govorilo se o važnos uvođenja godišnjih razgovorasa zaposlenicima, načinima pripremanja i korištenjatakvih razgovora, zam pitanjima kako kreira i korispripremni obrazac za razgovor, kako definisa godišnjeciljeve i uskladi ih sa zaposlenicima, kako ciljano vodirazgovore sa zaposlenicima. Posebno je istaknuta važnostprepoznavanja različitos među pojedinim zaposlenicimai prilagođavanja komunikacije svakome od njih.U ime organizatora polaznike su pozdravile RusmiraMandić, direktorica Centra za edukaciju i informačkeposlove Privredne komore Kantona Sarajevo i GordanaMatković, direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala“Educamix” iz Zagreba. Za uspješnu relizaciju radionicezaslužna je Marna Verović, diplomirana psihologinja.Edukacija o uspješnomupravljanju projekmaVođenje godišnjih razgovora sa zaposlenicima i definisanjeciljeva naziv je jednodnevne radionice koju je za zaposleneu odjelu ljudskih resursa, vlasnike i menadžere firmi,23. januara ove godine, organizirao Centar za edukaciju iinformačke usluge Privredne komore Kantona Sarajevo.Cilj edukacije je bio nauči polaznike kako da, kroz vježbeSeminar o temi upravljanje projekma okupio jeoko 20 polaznika, sa namjerom organizatora da pomogneposlovnim ljudima da nauče kako da uspješno upravljajuprojekma, kroz prijenos iskustava iz poslovne prakse višegodišnjegvođenja projekata i uz konkretne vježbe.Prema riječima predavača dr. Zlatana Šabića, profesorana Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, veoma jevažno razumje principe vođenja projektnog ma krozrealizaciju projekta, ali i filozofiju borbe sa neizvjesnošću ipromjenama kada realizacija projekta ne ide po planu.Programom seminara obuhvaćeno je više modulana kojima se govorilo o upravljanju projekma, njihovomdefinisanju, zam pripremi i simultanom vođenju projekata.Prezenran pilot-projekt“Energetski efikasnarenovacija 20 kuća”U Privrednoj komori Kantona SarajevoAmerička agencija za međunarodni razvoj(USAID), u saradnji s Caritas Suisse, prezen-rala je 29. januara 2013. godine pilot-projektutopljavanja 20 individualnih stambenihkuća u regijama Sarajevo i Tuzla.USAID-ov projekt 3E je program vrijedan4,2 miliona američkih dolara i namijenjenje za promociju tehnologija energijske efikasnosputem razvoja pilot-projekata u objek-ma koje sufinansira javni i privatni sektor.Zabilježena ušteda energije varira između23 i 73 posto iz više razloga, a najvažnijisu pregrijavanje dnevnog boravka (iznad27 stepeni Celzijevih), te pretjerana venlacija(predugo otvoreni prozori).Novi projekt Komoreo energetskojefikasnosPrivredna komora Kantona Sarajevo, kao partner, uključenaje u implementaciji projekta: „Energetska efikasnost,obnovljivi izvori i ucaj na okoliš-master study“ - ENERESEpoprogramskoj linij TEMPUS IV.Projekt ima za cilj definisanje i uspostavljanje novogmaster studija o temi energetske efiksnos i obnovljivihizvora u zemljama u regionu. Partneri na projektu su11 univerziteta iz regije i EU, Inženjerska komora Srbije,Privredna komora KS i Agencija za energetsku efikasnostSrbije. Lider projekta je Državni Univerzitet Novi Pazar.Projekt je startovao u novembru 2012. i traje tri godine.Glasnik15

Nova edukacija odabrana za Vas• MOTIVACIONE TEHNIKE I MJERENJEPERFORMANSI ZAPOSLENIKA28. martCilj radionice: Prepoznavanje važnos menadžmentaljudskih resursa u organizaciji. Ovladavanje znanjem onajvažnijim teorijama i tehnikama movacije u organizacijiu funkciji podizanja efekvnos i efikasnos, kakosvakog individualnog zaposlenika, tako i organizacije kaocjeline. Prepoznavanje najvažnijih vrsta kompenzacijskogmenadžmenta u funkciji opmizacije odnosa izmeđukoris i troškova u organizaciji. Predstavljanje osnovnihalata za mjerenje performansi zaposlenika uz prepoznavanjeveze između perfomansi zaposlenika, kompenzacijskihtehnika i movacije u organizaciji s ciljem razvojai rasta zaposlenika i organizacije kao cjeline.Predavač: Doc. dr. Elvir Čizmić je zaposlen naEkonomskom fakultetu u Sarajevu, magistrirao je na poljuupravljanja ljudskim resursima, a doktorirao na poljusavremenih strateških koncepata u menadžmentu. Kaonastavnik je angažiran u okviru Katedre za menadžmenti organizaciju na različim predmema.• «TRAIN THE TRAINER» Trening za trenere25-27. martTrening je namijenjen svima kojima savremeni način komunikacijepostavlja zahtjev da svoje izlaganje predstaveu vidu obuke, seminara ili prezentacije; trenerima, voditeljimaodjela, supervizorima, voditeljima mova, djelatnicimaodjela ljudskih potencijala.Edukacijom internih trenere za učinkovito prenošenjespecijalisčkih znanja na ostale zaposlenike,ostvarujete znatne uštede unutar kompanije.Partner/predavač je mr.sc. Mladen Jančić, CMC,posjeduje 18 godina iskustva u menadžmentu i konsal-ngu, uključujući 10 godina u Londonu, Velika Britanija.Magistar je ekonomskih nauka (London MetropolitanUniversity). Raspolaže s ekstenzivnim prakčnim prodajno/pregovaračkimiskustvom stečenim tokom 10-godišnjegrada u londonskom City-u, ali i regionalnomokruženju (porolio različih klijenata/industrija: bankarskii energetski sektor, avio-kompanije i business-travelagencije, vladine instucije).Web-upitnik je ekonomična metoda, jer eliminiratroškove za štampanje i rad osoblja, jednostavan je iprivlačan za ispitanike, zahjeva malo vremena, odgovorise trenutno pohranjuju i odmah su spremni za analizu,može se obuhva veći broj ispitanika, osigurava pouzdanostpodataka jer eliminiše pristrasnost intervjuera ismanjuje mogućnost grešaka pri unosu podataka.Cilj seminara: Predstavi učesnicima seminaraosnovne informacije o web-upitniku, kvantavnoj metodiprikupljanja podataka, i njegovoj primjeni.Partner/predavači: «proMENTE, socijalna istraživanja»,mr. sci. Ivona Čelebičić, istraživač i trener.Alma Kadić, diplomirani psiholog, zaposlena je kao istraživaču proMENTE socijalna istraživanja u Centru za menadžmentljudskih resursa i Centru za obrazovne polike.• AKTUELNA PITANJA IZ NOVOG ZAKONA O RADU25. aprilRadno zakonodavstvo uglavnom je usklađeno sa KonvencijamaMOR-a i međunarodnim radnim standardima.Međum, u praksi i dalje ima određenih nejasnoća inedoumica u primjeni nekih instuta postojećeg Zakonao radu.Seminar je namijenjen kako predstavnicima poslodavaca,tako i predstavnicima zaposlenika, odnosnosindikata, a s ciljem upotpunjavanja njihovih znanja izove oblas. Također, akvno učešće polaznika radioniceukazat će na probleme i dileme u praksi kada je u pitanjuprovođenje ovih instuta, što će svakako koris prilikomizrade novog Zakona o radu.Cilj seminara: Otkloni dileme i nejasnoće upraksi.Predavačica je Džana Kadribegović, dipl. iur., FederalnoMinistarstvo za rad i socijalnu poliku.CENTAR ZA EDUKACIJU I INFORMATIČKE USLUGEPRIVREDNE KOMORE KANTONA SARAJEVOGlasnik16• WEB-UPITNICI11. aprilSeminar sadržajno predstavlja osnovni modul koji je namijenjenosobama kojima je potreban brz i efikasan načinda prikupe veći broj podataka u različite svrhe, npr.za ispivanje mišljenja i stavova, za idenfikaciju potrebakorisnika, uposlenika, za procjenu zadovoljstva uposlenikaitd.Zašto koris web-upitnik?(033) 250-117; (033) 250-116@: rusmiram@pksa.com.ba,lejlah@pksa.com.ba,vladol@pksa.com.bawww.pksa.com.ba

Iskusni preduzetnici i profesionalci iz Holandije pružaju odličnumogućnost za preduzetnike iz BiH za unapređenje poslovanjaMala i srednja preduzeća (MSP) koja sebi ne mogupriuš komercijalne konsultante mogu se obra PUM-u(Program za razvoj menadžera) za savjet. Već više od 30godina PUM senior eksper kao volonteri distribuirajusvoje znanje i iskustvo preduzetnicima iz cijelog svijeta.Način kako pružanje besplatne konsultantske pomoćifunkcioniše je veoma jednostavan: Preduzetnici izBiH koji imaju specifičan poslovni problem se obrate lokalnompredstavniku PUM-a, te kreiraju aplikaciju za angažmaneksperta. Nakon evaluacije aplikacije od stranePUM-a, ekspert iz Holandije dolazi u BiH, analizira problemi daje prakčna rješenja. To se može odnosi npr. naunapređenje kvaliteta proizvoda, unapređenje poslovnihprocesa, logisku, pakovanje, menadžment, idenfikacijuprilika za rast biznisa, itd. PUM senior eksper posjedujubogatu eksperzu u svim oblasma ekonomije: poljoprivreda,turizam, drvna industrija, tekslna industrija, metalskaindustrija, prehrambena industrija, energeka, građevinarstvo,finansije, transport i poslovna logiska, trgovina,itd. Mnogi od eksperata su bili vlasnici ili su vlasnicisopstvenih biznisa, a ostali imaju zavidno menadžersko ispecijalisčko iskustvo u holandskim korporacijama.Pošto su eksper volonteri, troškovi koje preduzećaiz BiH imaju su minimalni i odnose se samo na obezbjeđenjesmještaja i ishrane za eksperta tokom boravka uBiH. Trajanje posjete eksperta je maksimalno dvije sedmice.PUM program je podržan od strane Ministarstvavanjskih poslova i infrastrukture i okoliša Holandije.Više informacija o PUM programu možete pronaćina web stranici www.pum.nl.Lokalnog predstavnika PUM programa možetekontakra telefonom na +387 60 321 0521.IMPRESUMPredsjednik:mr. Muamer MahmutovićŠtampa:CPU - SARAJEVOGODINA 2013BROJ 98januar/februarGlasnik je zvanično glasiloPrivredne komoreKantona SarajevoUređujeRedakcijski kolegij:Glavni i odgovorni urednik:mr. Esad IbiševićTehnička urednica:Elvira Baždar-KadrićČlanovi:Mubera KadrićRusmira MandićLektorica:Elma BuljinaIzdavač:Privredna komoraKantona Sarajevo71 000 Sarajevo,La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100/250-196Fax: 00387 33/250-137/250-140e-mail: press@pksa.com.bawww.pksa.com.babesplatan primjerakGlasnik17

GlasnikPREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETUmart, april, maj 2013.SAJAMMJESTOVrijemeodržavanjaAUSTRIJABWS 2013 – 33. vodeći austrijski sajam za preradu i obradu drvetaSalzburgwww.bwsmesse.at10. - 13.04.BOSNA I HERCEGOVINASAGRA – Sajam energetske efikasnos u zgradarstvuSajamska manifestacija DANI TURIZMA 201336. Međunarodni sajam turizma i ugosteljstva, turisčka berza3. Međunarodni sajam hotelsko-ugosteljske opreme i cateringa2. Sajam kafe SARAJEVO ESPRESSO SPECIALISTA6. Međunarodno takmičenje učenika ugosteljskih i turisčkihškola16.MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVASajam Turizma MostarSajam knjige i grafičke industrijeSAJAM KNJIGE - 25. međunarodni sajam knjiga i učilaSAHAF - Sarajevo Halal Fair & ForumPrvi međunarodni sajam halal industrijeSarajevowww.skenderija.baMostarwww.mostarski-sajam.comSarajevowww.skenderija.baSarajevowww.sahaf.ba27. - 29.03.09. – 13.04.17. – 22.04.15. - 17.05.HRVATSKAGRADITELJSTVO -37.međunarodni sajam graditeljstva i opremanjaOBRTNIŠTVO – 55. međunarodni sajam obrtništvaINTERKLIMA- 22. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimazacijei obrade pitkih vodaINTERGRAFIKA - 22. međunarodni sajam grafičke industrije ipapiraMODERNPAK - 27. međunarodni sajam ambalaže i pakiranjaZagrebwww.zv.hrZagrebwww.zv.hr09. – 13.04.22. – 25.05.NJEMAČKALIGNA 2013Handwerk, Holz & mehr – Woodcras – sajam šumarstva i drvneindustrije; mašine, ala i pribor za prerađivače drvetaHannoverwww.ligna.de 06. – 10.05.SRBIJA39. MEĐUNARODNI SAJAM GRAĐEVINARSTVA80. međunarodni POLJOPRIVREDNI SAJAMBeogradwww.seebbe.comNovi Sadwww.sajam.net16. – 20.04.18. – 24.05.TURSKAEXPOMED – 20. međunarodni sajam najnovijih tehnologija,opreme i uređaja za medicinski sektorIstanbulwww.expomedistanbul.com04. – 07.04.Pregled sajmova odabrala Amira Višnjić, e-mail: amirav@pksa.com.ba18