Privredne komore Kantona Sarajevo - Privredna komora Kantona ...

Privredne komore Kantona SarajevoIZ SADRŽAJA:• Studije Komore -Unaprijediti poslovanjepoljoprivrednihdomaćinstava u općinamaCentar i Stari Grad• Nove inicijative: Uvestifiskalne kase za sveprivredne subjekte, Istitretman na tenderima,Preispitati tarifu notarskihusluga• Nastup Komore naEKOBIS-u i Sajmu šljive• FRANŠIZING - odličnaposlovna prilika• Druga godinaimplementacije Projekta»Razvoj i unapređenjekonkurentnosti malih isrednjih preduzeća napolju povećanja energetskeefikasnosti«• PARTNERS II «Partneriza promociju izvoza» -Finalna konferencija uSarajevu• Predstavljamo novečlanove Komore• legislativa, edukacija,...U TRAŽENJU RJEŠENJAPRIVREDA USAMLJENJAVELIKI JUBILEJ100 GODINAKOMORENEGATIVNA/POZITIVNAPRIVREDNA KRETANJAU KANTONU SARAJEVO I-VI 2009.1512- 6447Broj 78, septembar/oktobar 2009.

I-VI 2009.Privredna kretanja u Kantonu SarajevoPad industrijskeproizvodnjei visok deficit- Osnovni indikatoriEkonomska kriza, globalnog, svjetskog, karaktera, joškrajem prošle, 2008. godine, počela je, snažnije, da se odražavana poslovanje ukupne bosanskohercegovačke privrede. Rezultatiposlovanja privrednih subjekata u prvom polugodištu tekućegodine, u Kantonu Sarajevo i šire, ukazuju na svu »težinu« ambijentai uslova u kojima posluju domaći privredni subjekti.Očekujući konkretnije i značajnije mjere podrške odinstitucija vlasti, kojima bi se ublažili »udari« recesije, te koliko-tolikoodržao dostignuti stepen konkurentnosti na tržištu,a time zadržao nivo zaposlenosti, privreda je, objektivno, ostala»usamljena« u iznalaženju načina da prevaziđe nastale probleme.To se odrazilo na efekte njenog poslovanja, gdje suneke od privrednih oblasti uspjele, u prvoj polovini 2009. g., dase održe na pozitivnom »kursu rasta«, a neke od njih su većduboko »zagazile« u sferu recesije.Kako još nije završena obrada finansijskih (bilansnih)podataka o efektima poslovanja privrednih subjekata, za periodjanuar-juni 2009. g., daje se kratak osvrt na kretanja osnovnihindikatora poslovanja privrede prema statističkim izvještajimaFederalnog zavoda za statistiku, Zavoda za informatiku i statistikuKantona, te podacima sa kojima raspolaže Privredna komoraKantona Sarajevo, prikupljenih iz neposrednih kontakata sa svojimčlanovima.Industrijska proizvodnja (ukupno) je u periodu januar-juni2009. godine, u odnosu na isti period prethodne,ostvarila pad od 1,2%, a prerađivačka industrija od 0,3%,što je lošije u odnosu na period januar-maj tekuće godine, kadaje zabilježen rast industrije od 0,4%, a prerađivačke industrije od1,4%.Ako se posmatra mjesečno, industrijska proizvodnja,ukupno, je u mjesecu junu tekuće, u odnosu na isti mjesec prethodnegodine, manja za 8,4%, dok je u odnosu na prethodnimjesec tekuće godine, veća za 27,4%.Prerađivačka industrija ima sličan trend, tako da je ujunu ove godine, u odnosu na juni prethodne godine, zabilježilapad od 6,6%, a u odnosu na maj 2009. godine povećanje za29,6%, što je dato u tabelarnom i grafičkom pregledu:VI 2009/V 2009VI 2009/VI 2008I-VI 2009/I-VI 2008Prerađivačkaindustrija129,6 93,4 99,7Industrija ukupno 127,4 91,6 98,8120100806040200150100500Indexi industrijske proizvodnje - periodično110,6 109,3 100,4 98,889,190,4Posmatrano, po granama, u prerađivačkoj inustriji stanje je sljedeće:89,789,6I-III 2009/I-III 2008 I-IV 2009/I-IV 2008 I-V 2009/I-V 2008 I-VI 2009/I-VI 2008138,594,1KSFBiHIndexi industrijske proizvodnje - mjesečno94,1105,586,871,291,689,4III 2009/III 2008 IV 2009/IV 2008 V 2009/V 2008 VI 2009/VI 2008KSFBiHRb Rast proizvodnje Index1 Proizvodnja duhanskih proizvoda 116,92 Prerada kože, izrada galanterije i obuće 107,03 Proizvodnja drveta osim namještaja 140,04 Proizvodnja celuloze, papira i proiz. od papira 102,85 Izdavačka i štamparska djelatnost 102,16 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 127,37 Proizv. ostalih nemetalnih mineralnih proiz. 137,78 Proizv. kancelarijskih mašina i računara 105,29 Pr. medic. preciznih optičkih instrumenata 136,4Od 20 industrijskih grana prerađivačke industrije Kantona, devetgrana je ostvarilo rast u periodu I-VI 2009. godine, i to u rasponuod 2,1%, koliko bilježi izdavačka i štamparska djelatnost do 40%u preradi drveta i proizvodnji od drveta.

Rb Pad proizvodnje Index1 Proizvodnja hrane i pića 95,12 Proizvodnja tekstila 79,13 Proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna 52,94 Proizvodnja koksa, naftnih derivata 55,05 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 96,86 Proizvodnja metala 53,67 Proizvodnja pr. od metala, osim maš. i opr. 57,58 Proizvodnja mašina i uređaja 62,39 Proizvodnja električnih mašina i aparata 67,410 Proizvodnja namještaja 36,911 Reciklaža 80,5Ostalih 11 grana prerađivačke industrije je ostvarilo pad u posmatranomperiodu. Pad proizvodnje je posebno izražen u proizvodnji namještaja,i to za 63,1%, te proizvodnji odjeće, dorade i bojenja krzna47,1%.Kada su u pitanju cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BiH, u posmatranom šestomjesečnom periodutekuće godine ostvarile su neznatan pad za 0,9% (index 99,1).U oblasti šumarstva, u Kantonu Sarajevo,u periodu januar-juni 2009. godine,u odnosu na isti period prošle godine,zabilježene su negativne tendencije.Naime, proizvodnja šumskih sortimenataje opala za 29,4%, a prodaja za25%.115,0105,095,085,075,065,0Dinamika proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata uKantonu Sarajevo-indexi-105,8105,1100,7104,195,398,075,070,62006/2005 2007/2006 2008/2007 I-VI 09/I-VI 08ProizvodnjaProdaja250,0200,0192,8Promet u trgovini na malo u periodu I - VI 2009.g.- u milionima KM174,2197,1214,8205,7217,0Promet u trgovini na malo (saPDV-om), u periodu januar-juni,ostvaren je u iznosu od 1.201,8miliona KM, što je manje za 3,7%u odnosu na isti period prethodnegodine (u FBiH 2.702,1 mil. KM sapadom od 8,4%).150,0Januar Februar Mart April Maj JuniGlasnik3

U oblasti saobraćaja su, prema posljednjimobjavljenim podacima, u periodujanuar-mart 2009. g., ostvareniloši efekti poslovanja. Naime, prevozroba cestovnim putem za nivo Kantonaostvario je pad od 79,1% (uFBiH za 15,9%), prevoz putnika ucestovnom saobraćaju za 10,5% (uFBiH za 2,7%), dok je broj prevezenihputnika u gradsko-prigradskomsaobraćaju Kantona Sarajevo zabilježioneznatan pad od 0,3%.1008060402020,9Cestovni prijevoz robePrijevoz putnika i robe u Kantonu- indexi I-III 2009. / I-III 2008.89,5Cestovni prijevozputnika99,7Gradsko prigradskiprijevoz putnikaPromet u ugostiteljstvu, čiji su zadnji rezultati, kao i kod saobraćaja, objavljeni zaključno sa mjesecom martom 2009. g., za nivoKantona Sarajevo, iznosio je 12,9 miliona KM, što je za 16,9% manje u odnosu na isti period prethodne godine. Na nivou FBiH,ukupan promet u oblasti ugostiteljstva, ostvaren je u iznosu od 27,2 miliona KM, što predstavlja pad od 3,7% u odnosu na periodjanuar-mart 2008. godine. Kanton Sarajevo je u ukupnom prometu Federacije BiH, u posmatranom periodu, učestvovao sa 47,3%.Promet u ugostiteljstvu u prvom tromjesječju2009.g.- u mil. KM2,5 2,18,3DržavnaPrivatnaMješovitaU grafikonu je predstavljen ukupan promet u ugostiteljskimobjektima u Kantonu Sarajevo, posmatranopo vlasničkoj strukturi objekata, u periodujanuar- mart 2009. godine, iz kojeg se da zaključitida se najveći dio prometa, 64,2%, ostvaruje u privatnimugostiteljskim objektima, 19,2% u mješovitim,a ostatak, od 16,7%, u državnim.U oblasti turizma, u prvih šest mjeseci tekućegodine, zabilježene su također negativnetendencije u odnosu na uporedni period2008. g. Kanton je u ovom periodu posjetilo79.346 turista (grafički prikaz), što je manjeza 3,1%. Broj noćenja, kojih je ukupno registrovano154.249, je niži za 5,4%, pri čemuje odnos noćenja stranih i domaćih turistaiznosio 74:26 u korist stranih turista.Broj turista i registrovanih noćenja I-VI 200979.346Turisti154.249NoćenjaGlasnik4Građevinarstvo je, u Kantonu i šire, i u 2009. g., nastavilo poslovanje sa nizom prisutnih problema.Prema posljednjim raspoloživim podacima, vrijednost obavljenih građevinskih radova u FBiH (za Kanton se podaci ne iskazuju), uperiodu I-VI tekuće godine, u odnosu na isti period 2008. g., manja je za 39,4%. Smanjen je i broj angažovanih građevinskih radnikau inostranstvu (oko 30%), a vrijednost obavljenih radova u inostranstvu manja je za 25,6%.Posebno do izražaja dolazi smanjenje izvođenja velikih investicionih projekata. Posljedica ovih rezultata je i smanjenje tražnje zagrađevinskim radnicima.Predviđanja su da će poslovni rezultati ići silaznom putanjom.

Zaposlenost u Kantonu Sarajevo, u mjesecu junu 2009. g. zabilježila je skroman rast.Naime, broj zaposlenih lica u posmatranom mjesecu, iznosio je 119.867, što je za svega 0,7% više nego u junu 2008 .g. Ovaj brojzaposlenih, čini 28% ukupno zaposlenih lica u Federaciji BiH (427.057-pad od 1,4%).Fin.posredovanjePrijevozUgostiteljstvoTrgovinaGrađevinarstvoSnabd. el.en.,gasom i vodomPrerađivačka ind.3.1635.1755.3528.10110.05614.36722.454Od ukupnog broja zaposlenih, na privrednedjelatnosti u Kantonu Sarajevo otpada58,5% ili 70.172 zaposlenika. Ostatak od49.695 ili 41,5% je zaposleno vanprivrednimdjelatnostima.Najveća koncentracija zaposlenika je utrgovini (22.454) i prerađivačkoj industriji(14.367).Rudarstvo133Polj.lov i šumarstvo1.371Broj registrovanih nezaposlenih lica u Kantonu Sarajevo, u istom mjesecu 2009.g.,iznosio je 63.654, što je više za 3,5%, u odnosu na juni 2008., a što predstavlja 18,5%ukupno registrovanih nezaposlenih lica Federacije BiH.Po ovim podacima, stopa nezaposlenosti u Kantonu, u posmatranom mjesecu iznosilaje 34,7%, dok je u Federaciji BiH bila znatno viša i iznosila je 44,6%.Prosječna netto plaća u mjesecu junu iznosila je 976,26 KM sa povećanjem od 5,5%u odnosu na isti mjesec 2008. g. i 23,1% većom vrijednošću od prosječne netto plaćena nivou Federacije BiH (792,88 KM).Kada su cijene u pitanju, u prvih šest mjeseci 2009. godine, u Federaciji BiH, zabilježen je blagi rast potrošačkih cijena od0,4% u odnosu na isti period 2008. godine.VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENAUkupna spoljnotrgovinska razmjena KantonaSarajevo, u periodu I-VI 2009., ostvarenaje u iznosu od 1.820 miliona KM, što je za24% manje nego u istom periodu 2008. godine.To predstavlja više od trećine ukupnespoljnotrgovinske razmjene FBiH, tačnije32,8%, ili 21,7% ukupne razmjene BiH.6.0005.0004.0003.0002.0005.7912.603IZVOZ-UVOZ I-VI 2009.3.8211.736u mil. KM1.501IZVOZUVOZZemlje-vodeći partneri u spoljnotrgovinskojrazmjeni Kantona su Hrvatska, Njemačkai Slovenija.1.0000319BIH FBIH KANTON SARAJEVOUkupan izvoz je manji za 17,6% i iznosi 319mil.KM, što predstavlja 18,43% izvoza FBiH,odnosno 12,3 % izvoza BiH.Ukupan uvoz u ovom periodu smanjen jeza 25,2% i iznosi 1.501 milion KM, što jeviše od trećine uvoza FBiH (39,8%) i 25,9%uvoza zemlje. Za razliku od izvoznih rezultata,Kanton Sarajevo je na vodećoj pozicijipo ostvarenoj vrijednosti uvoza u odnosuna druge kantone u FBiH.Osvareni deficit iznosi 1.182 miliona KM,što predstavlja smanjenje od 27,1% i činiviše od polovine (56,7%) ukupnog deficitaFBiH.500450400350300250200150100500122476NovoSarajevoIzvoz-Uvoz po općinama u Kantonu SarajevoI-VI 2009.g.u mil.KM1831590352125237231894411 17 214Novi Grad Vogošća Ilidža Centar Stari Grad Hadžići IlijašIZVOZUVOZGlasnik5

Nova studija Privredne komore Kantona SarajevoUnaprijeditiposlovanjepoljoprivrednihdomaćinstava uopćinama Centar iStari GradProizvodnji hrane, posebno u doba krize, treba poklonitiposebnu pažnju, kako bi se smanjila ovisnost od svjetskoguticaja proizvođača hrane i donekle ublažile posljediceglobalne ekonomske krize. Plasiranje poljoprivrednihproizvoda za potrebe prehrambene industrije, lokalnogstanovništva i turističke klijentele, samo su neki od razlogaza razvoj ruralnih područja, što se smatra prioritetom i u EU.Iz tih razloga, Privredna komora Kantona Sarajevoizradila je projekat „Razvoj poduzetništva na selu“ u kojem jekonkretno ukazano na mogućnost i potrebu razvoja ruralnogsektora u Kantonu Sarajevo i otklanjanje neusklađenostiizmeđu urbanih i ruralnih područja. Procjenjujući da ovaopredjeljenja predstavljaju šansu za ukupni razvoj, općineCentar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo dogovorile su saPrivrednom komorom Kantona Sarajevo izradu Studije orazvoju obiteljskih farmi na ovim područjima.U studiji su naznačeni pravci transformacijeindividualnih poljoprivrednih proizvođača u tržišneproizvođače, dati su indikativni proizvodno/ekonomskimodeli razvoja poljoprivrednih gazdinstava, i struktura iprocjena potrebnih investicionih sredstava za realizaciju.Studija je okvirni razvojni dokument iz kojeg trebada proisteknu konkretni razvojni investicioni projekti poljoprivrednihgazdinstava. Poljoprivredna zadruga „Centar“, usaradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo, je većotpočela realizaciju tri investiciona projekta sa najuspješnijimpoljoprivrednim proizvođačima i očekuje se da će oni dobitipodršku Razvojne investicione banke FBiH i nadležnih organaOpćine, KS i Federacije BiH. Slične aktivnosti se očekuju iod Općine Stari Grad.Organizator i nosilac razvoja poljoprivredne proizvodnjeza obje općine je Poljoprivredna zadruga „Centar”,sa sjedištem u Nahorevu.Neki od ciljeva programa su osposobiti i transformisati30 poljoprivrednih gazdinstava u obiteljske farme za tržišnuproizvodnju poljoprivrednih proizvoda (mlijeko, meso, jaja,tovni pilići, povrće, voće, ljekovito bilje, med i ostali pčelarskiproizvodi, lumbrihumus i lumbrikultura) i osigurati njihovuekonomsku održivost i egzistencijalne prihode.Također, realizacijom ovih projekata određeni brojčlanova poljoprivrednog domaćinstva dobija uslove zasticanje statusa zaposlenog radnika, sa socijalnim pravima izradnog odnosa.Očekuje se da će primjerom općina Centar i StariGrad krenuti i ostale općine, čime bi se, u relativno kratkomvremenu, moglo formirati na hiljade obiteljskih farmi u KS.Pored vlastitih sredstava, sredstava podsticaja nadležnihorgana i kredita Razvojne banke FBiH, ovaj proces bi mogaobiti podržan i od međunarodnih finansijskih organizacija iEvropske unije pod vrlo povoljnim uslovima.Na farmama će se instalirati proizvodne jedinice sljedećih kapaciteta:R b. Vrsta kapaciteta /proizvodnje Jedinica mjere Specijalizirane farme Mješovite farme1.Bazna proizvodnja:- krave - proizvodnja mlijeka- plastenička proizvodnja- ovčarska proizvodnjagrlom 2grlopreko 10 krava400 i više100 i više5 – 10 krava--Glasnik62.Prateće proizvodnje:- plastenička proizvodnja- voće- malina- tov pilića- koke nosilje- pčele / proizvodnja meda- ljekobilje- lumbrikultura/proizvodnja humusam 2hahakomada /turnuskomadakošnicahaleglo2000,3 – 0,50,2--20 – 400,220 - 402000,3 – 0,50,2500 – 1.000300 – 50020 – 400,220 - 40

Nove inicijativeUvesti fiskalne kase za sve privredne subjekte• Zbog kratkoće roka za raspravu i sezone godišnjih odmora, po skraćenom postupku,obavljena je rasprava o Prijedlogu zakona o fiskalnim sistemima.Predstavničkom-Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne iHercegovine dostavljene su primjedbe, prijedlozi i sugestije privrednikaSarajevskog kantona na ovaj zakon.Mišljenje članova Komore je da je neophodno uvesti fiskalne kase za sve privrednesubjekte, obrte i djelatnosti koji nisu porezni obveznici u PDV sistemu i svekoji u maloprodaji prodaju akcizne robe i to za period od najmanje tri godine.Ukoliko je u tom periodu registrovani promet ispod limita za PDV obveznika neophodnobi bilo da se i tim privrednim subjektima ukinu fiskalne kase. Zbog dostadobro uređenog bankarskog i poreznog sistema, smatraju da se ovim načinomne bi nepotrebno opterećivali PDV obveznici. Postavljeno je pitanje šta poreznauprava dobija fiskalizacijom registriranih PDV obveznika.Isti tretman na tenderima• Nakon održane sjednice Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sarajevo,28. jula 2009. godine, na kojoj je razmatrana Analiza poslovanja privrede KantonaSarajevo u 2008. godini i tendencije privrednih kretanja u 2009. godini, saprijedlogom mjera, nadležnim državnim organima upućeno je nekoliko inicijativa.Građevinarstvo se već duži vremenski period nalazi u izuzetno teškoj situaciji kakozbog velikih oscilacija kod cijena baznih građevinskih materijala i fiksnih jediničnihcijena kod ugovaranja, tako i zbog smanjenja investicionih ulaganja i složenih uslovatendera za realizaciju pojedinih investicionih projekata, naročito iz međunarodnihizvora, po kojima domaće firme ne mogu ispuniti uslove ni u predkvalifikacionompostupku. Ministarstvu privrede, Ministarstvu prostornog uređenja i zaštiteokoliša i Ministarstvu stambene politike Kantona Sarajevo upućenesu inicijative za donošenje zakonske regulative koja bi omogućila istitretman u konkurentnosti svim firmama koje se prijavljuju na tendereu Kantonu Sarajevo.Razlog tome je što građevinske firme iz Federacije BiH prije konkurisanja na tendereiz oblasti građevinarstva u RS-u, moraju proći dugotrajnu i skupu administrativnuproceduru dobijanja rješenja i licenci o ispunjenosti uslova za izradu tehničkedokumentacije i ispunjenosti uslova za građenje objekata.Ovim uslovima dovedene su u neravnopravan odnos sa građevinskim firmama izRS-a, koje bez ikakvih prethodnih procedura jednakopravno konkurišu na tenderimau Kantonu Sarajevo.U takvoj situaciji privrednici traže da se uvede isti tretman za građevinske firme izRS-a, koji će ih obavezati na dobivanje licenci i odobrenja pri učešću na tenderimaza projekte u nadležnosti Kantona Sarajevo.Preispitati tarifu notarskih usluga• S ciljem ublažavanja posljedica recesije, upućena je i inicijativa Ministarstvu pravdeFederacije BiH i Notarskoj komori Federacije BiH, da preispitajutarifu notarskih usluga i da je prilagode trenutnoj privrednoj situaciji ifinansijskim mogućnostima privrednih subjekata.Privrednici traže podršku za smanjenjem svih izdataka kako bi se teret krize rasporediona sve poslovne subjekte putem smanjenja raznih tarifa, naknada i sl.,prilagođavajući ih stvarnim mogućnostima privrednih subjekata.Postoje određene naznake da bi ova inicijativa mogla naići na odobravanje nadležnihorgana.Mubera KadrićGlasnik7

GlasnikCertificiranjeenergetskeefkasnosti zgradaU okviru aktivnosti na implementaciji Projekta “Razvoj i unapređenjekonkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanjaenergetske efikasnosti” planiran je ciklus od pet seminara.Četiri seminara o temama: Najbolja praksa u projektovanju eezgrada, Okolinski i ekonomski aspekti povećanja ee zgrada, Izgradnjapravnog okruženja u BiH za sprovođenje akcija sanacijetoplinskih gubitaka u zgradama na bazi regulative EU i međunarodnihstandarda) i Energetski audit zgrada, uspješno su realiziraniu proteklom periodu.Peti i ujedno zadnji seminar iz ovog ciklusa posvećen je temi“CERTIFICIRANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA” iodržaće se u prostorijama Privredne komore Kantona Sarajevou periodu od 13. do 15. oktobra 2009. Pohađanje seminara jebesplatno.Za detaljnije informacije nazoviteCentar za energetsku efikasnost na broj telefona 033/250-159.Više o projektu potražite na portalima www.pksa.com. ba iwww.energetska-efikasnost.baProjekat finansiraEvropska unijaEdukacija zasarajevskeprivrednike“Od ISO 9000do izvrsnosti”Seminar je okupio predstavnike organizacija i institucijakoje imaju uspješno uspostavljen sistem upravljanja kvalitetom,ali koje žele ići do poslovne i organizacijske izvrsnosti, te ih zanimakako to izvesti.Polaznici su upoznati sa ključnim karakteristikama procesapromjena i stvaranja proaktivnog odnosa prema njima, sasavremenim metodama upravljanja vremenom.Seminar je vodio Mičo Jančev, koji se već godinamauspješno bavi modernizacijom poslovnih sistema preduzeća iinstitucija. Razvio je vlastiti pristup i metodologiju (COPIS) zaanalizu poslovnih sistema. Trenutno je potpredsjednik Asocijacijeza kvalitet u BiH i njen predstavnik u Evropskoj organizaciji zakvalitet (EOQ).8U Sarajevu je krajem septembra realiziran stručni seminarpod nazivom “Od ISO 9000 do izvrsnosti». Organizatoriove dvodnevne edukacije su Centar za edukaciju i informatičkeposlove Privredne komore Kantona Sarajevo i firma Smile It Solutionsiz Beča.

Projekat PARTNERS IIPartneri za promociju investicijaPARTNERI ZA PROMOCIJU INVESTICIJAPod pokroviteljstvom Eurokomore iz Briselau toku je realizacija projekta pod nazivom Partners– Partneri za promociju investicija. U realizacijiučestvuju komore i institucije iz evropskih zemaljai zemalja Zapadnog Balkana, a Privredna komoraKantona Sarajevo je jedna od učesnica. Partneri uprojektu su: Privredna komora Kantona Sarajevo,Gospodarska komora Zagreb (Hrvatska), Trgovinskakomora iz Udina (Italija) i Industrijska i trgovačkakomora Zapadne Flandrije (Belgija).Ukoliko dolazite iz agroindustrijskog sektoramožete i vi biti dio ovog projekta. Nazovite nas i povećajtesvoje izvozne mogućnosti!PARTNERS je projekat EUROKOMORE kojegfinansira Evropska komisija kroz CARDS program.Ovo je dvogodišnji program unapređenja uslugakoje komore Zapadnog Balkana pružaju svojim članicamau oblasti promocije privrednog ambijenta iprivlačenja stranih investicija. Projekat ima za ciljzajedničko djelovanje privrednih komora i drugihinstitucija radi jačanja priliva investicija na ZapadniBalkan. Zemlje korisnice ovog projekta su: Albanija,BiH, Hrvatska, Makedonija, CG, Srbija i Kosovo.U PROJEKAT SU AKTIVNO UKLJUČENIČLANOVI PRIVREDNE KOMORE KANTONASARAJEVO:• AKOVA GROUP: Mesna industrija OVAKO• BROJLER d.o.o.• KLAS d.d.• MUJANOVIĆI d.o.o.• PETITOR d.o.o.• SARAJEVSKA PIVARA d.d.• SPRIND d.d.• MI BALTIĆLINKOVI:Komora EUROCHAMBRESwww.eurochambres.beKomora UDINEwww.ud.camcom.itKomora VOKA Belgijawww.voka.beKomora ZAGREBwww.zg.hgk.hrKontakt osoba u Privrednoj komori Kantona Sarajevo:• mr. Esad Ibišević, direktor Centra za evropske integracije iposlove sa inozemstvom• tel: +387 (0)33 250-126/ Fax: +387 (0)33 250-136• e-mail: esadi@pksa.com.baPartners for Investment Promotion is a EUROCHAMBRES’ initiativesupported by the European Union under CARDS 2005 Regionalfunding

Projekat PARTNERS IIPartneri za promociju investicijaSAJAMSKE MANIFESTACIJE U SARAJEVUPrivredna komora Kantona Sarajevo je usklopu marketing aktivnosti za poboljšanje izvoznihmogućnosti kompanija, u okviru projekta Partners,provela više aktivnosti.U saradnji sa Asocijacijom meda i OpćinomNovi Grad Sarajevo, organiziran je sajam „Zdravehrane“, gdje je 16 kompanija iz Sarajeva predstavilosvoje proizvode. Sajam se održavao na otvorenomprostoru u blizini tržnog centra Merkur u periodu od1. do 3. jula 2009. godine.U saradnji sa Udruženjem „Kupujmo-koristimodomaće, kvalitetno proizvedeno u BiH„ veći brojkompanija iz agroindustrijskog sektora BiH upoznatje sa projektom Partners.U organizaciji pomenutog udruženja i 23 članaPrivredne komore Kantona Sarajevo, organiziranje sajam „Kupujmo i koristimo domaće proizvode -domaće je zdravo!“. Sajam je održan u periodu od4. do 5. jula 2009. godine u Vilsonovom šetalištu.Privredna komora Kantona Sarajevo podržalaje sve ove projekte s ciljem da poveća izvozproizvoda domaćih firmi kroz promociju bosanskohercegovačkogkvaliteta u inostranstvu.Za Privrednu komoru Kantona Sarajevo ovoje bila prilika da provjeri stepen usvojenog znanja izmarketing aktivnosti u smislu poboljšanja izvoznihmogućnosti u sektorima hrane i pića.

Projekat PARTNERS IIPartneri za promociju investicijaPRIVREDNA KOMORA KSNA SAJMU ŠLJIVE U GRADAČCUU Gradačcu je od 23. do 27. septembra 2009.godine održan Međunarodni sajam poljoprivrede iprehrambene industrije – Sajam šljive.Sajam ove godine obilježava dva jubileja, 40godina postojanja Međunarodnog sajma poljoprivredei prehrambene industrije i 50 godina postojanjaTehnološkog fakulteta u Tuzli. Pored toga,Sajam po prvi put ima i zemlju partnera, RepublikuHrvatsku.Na ovogodišnjem sajmu učestvovalo je oko250 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Njemačke,Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonijei Turske. Održan je na oko 13.000 m2 otvorenogi zatvorenog prostora. Predstavljeni su proizvođačii prerađivači hrane i pića, transportna preduzeća,bankarske i nevladine organizacije.Povodom jubileja 40 godina postojanja Međunarodnogsajma poljoprivrede i prehrambene industrije– Sajma šljive, učesnicima su, drugog danaSajma, dodijeljena priznanja za kvalitet ocijenjenihproizvoda.Privredna komora Kantona Sarajevo je nastupilana zajedničkom štandu komorskog sistemaFederacije BiH. Predstavljeni su potencijali privredeKS, sa naglaskom na poljoprivredu i prehrambenuindustriju, kao i projekti Partners i „Razvoj i unapređenjekonkurentnosti MSP na polju povećanjaenergetske efikasnosti“:Cilj realizacije Projekta Partners II je osnaživanje uloge privrednih komora u Regionu za privlačenje i zadržavanjedirektnih stranih investicija u saradnji sa relevantnim lokalnim institucijama i firmama, kao i zašto bolje organizovanje promotivnih aktivnosti domaćih kompanija, prilikom njihovih nastojanja da svojeproizvodne programe što bolje predstave potencijalnim kupcima u inostranstvu ili budućim investitorima -ulagačima u proširenje njihovih proizvodnih programa.Partners for Investment Promotion is a EUROCHAMBRES’ initiativesupported by the European Union under CARDS 2005 Regionalfunding

Projekat PARTNERS IIPartneri za promociju investicijaODRŽANA FINALNA KONFERENCIJAPROJEKTA PARTNERS IIU prostorijama Privredne komore Kantona Sarajevo,25. septembra održana je finalna konferencijau okviru Projekta PARTNERS II »Partneri za promocijustranih investicija«.Prema riječima mr. Esada Ibiševića, direktoraCentra za evropske integracije i poslove sa inozemstvom,Komora je kroz realizaciju projekta nastojala organiziratiniz promotivnih aktivnosti domaćih kompanijasa namjerom da one svoje proizvodne programe štobolje predstave potencijalnim kupcima u inostranstvu ilibudućim investitorima.Obavljeno je više konsultativnih razgovora safirmama iz agroindustrijskog sektora, te organiziranopredstavljanje firmi iz Sarajevskog kantona na raznimsajamskim manifestacijama.Provedena je anketa među članovima Komorezahvaljujući kojoj je prikupljen niz odgovora na važnapitanja koja se odnose na politiku i promociju, ljudski kapital,pristup finansijama, poreznu politiku i administraciju.Ocijenjeno je da će rezultati ovog istraživanja biti odvišestruke koristi za dalji rad na unapređenju privlačenjastranih investicija u ovaj sektor.“Za Privrednu komoru Kantona Sarajevo sve provedeneaktivnosti bile su prilika da se provjeri stepenusvojenog znanja komorskog osoblja i članova Komoreo marketing trendovima, a sve s ciljem poboljšanjaizvoznih mogućnosti domaćih kompanija koji dolaze izsektora hrane i pića.”, kazao je Ibišević.Kako je zaključeno na kraju konferencije, Privrednakomora Kantona Sarajevo će svakako nastavitisa ovim aktivnostima svakako i u budućem radu, i to nesamo u agroindustrijskom sektoru, već i u drugim granamaprivrede.Poticanjem zainteresiranih privrednika i biznismenaiz inostranstva da investiraju u domaće projekte i nataj način pomognu razvoju bh. ekonomije će ubrzati ulazakBosne i Hercegovine u evroatlanske integracije.Partners for Investment Promotion is a EUROCHAMBRES’initiative supported by the European Union under CARDS2005 Regional funding

Bihać, 3-6.9.2009. godineNa Sajmu EKOBIS 2009zabilježena najvećaposjećenost do sadaPrivredna komora Kantona Sarajevo je na zajedničkom štandu kantonalnih privrednih komora Federacije BiH predstavilaprivredu Kantona Sarajevo. Dogovoreni poslovni susreti privrednika Sarajeva i Virovitice, te potpisivanje sporazumasa Gospodarskom komorom Županije PulaU Bihaću je od 3. do 6. septembra ove godine održan sajam“Ekobis 2009”, koji je okupio 294 izlagača iz osam zemalja.Svoje zadovoljstvo rezultatima sajma, poslovnim susretimai konkretnim ugovorenim poslovima nije krio predsjednikPrivredne komore Unsko-sanskog kantona Ismet Pašalić- organizator sajma, koji je dao brojne izjave za domaćei ino-medije i sudjelovao u direktnim programima TV kuća,kao ni izlagači sajma, koji su već sad najavili svoje sudjelovanjena sajmu EKOBIS i sljedeće godine.Pored izlaganja na oko 10 000 m² otvorenog i zatvorenogsajamskog prostora, sajam su obilježili mnogobrojniprateći sadržaji - njih oko 40 - po čemu je ovaj sajam i prepoznatljivi najbogatiji u regiji.Održana je međunarodna Konferencija o regionalnoji pograničnoj saradnji “Afirmacija organske poljoprivrede iproizvodnje hrane”, “Dan regionalnog partnerstva komora”,te mnogobrojna predavanja, seminari, prezentacije i promocije,te već tradicionalni EKO-KVIZ.Ove godine u okviru sajma EKOBIS 2009 po prvi putje uspješno održan i Sajam poslovnog povezivanja koji je takođerostvario zapažene rezultate.Privredna komora Kantona Sarajevo je na zajedničkomštandu kantonalnih privrednih komora Federacije BiHpredstavila privredu Kantona Sarajevo, koristeći nova iskustvastečena u okviru projekta PARTNERS II “Partneri zapromociju stranih investicija”, te prezentirala projekte kojeKomora realizuje uz finansijsku podršku Evropske komisije.Tokom sajamskih dana, predsjednik Komore KemalGrebo razgovarao je sa predstavnicima bh. komora, kao iGospodarske komore Hrvatske, a sve s ciljem razmjeneiskustava na polju implementacije projekata EU.U okviru posjete sajmu obavljeni su razgovori s generalnimsekretarom Gospodarske komore Virovitica, g. MilanomVanđurom, a s kojim je razgovarano da se do krajaove godine organizuje privredna posjeta Županiji Virovitica.Susret bi se održao u Virovitici, a okupio bi privrednike izoblasti metalne, drvno-prerađivačke industrije, prehrambeneindustrije, građevinarstva i trgovine.Također, razgovarano je s predsjednicom Gospodarskekomore Županije Pula, gđom Jasnom Majetić, o mogućojpromociji proizvoda kompanije Mauros Hobotnica u Sarajevu.Kompanija Mauros, smještena u blizini Pule, se bavi uskladištenjemi preradom proizvoda u ribarstvu, prvenstvenoulovom sitne plave ribe, i to srdele i inćuna. Pogon ove kompanijeje savremeno opremljen i odgovara svim propisima istandardima koje nalaže EU (HACCP). Predsjednik Komoregosp. Grebo predložio je potpisivanje sporazuma o saradnjiizmeđu Privredne komore Kantona Sarajevo i HGK ŽupanijePula.Sajam je ocijenjen visokom ocjenom i od predstavnika20 regija i partnerskih komora iz inozemstva koje susudjelovale na sajmu.Ovom prilikom, organizatoru, Privrednoj komoriUnsko-sanskog kantona, upućujemo najiskrenije čestitke zaizvrsnu organizaciju 7. međunarodnog sajma EKOBIS. Privrednakomora Unsko-sanskog kantona je svijetao primjeru komorskom sistemu Bosne i Hercegovine i Federacije BiHi na najbolji način, u vrijeme kada je poljuljano povjerenje uprivredne komore u BiH, svojim angažovanjem podiže rejtingcijelom komorskom sistemu BiH i FBiH, ali isto takona izvrstan način promovira privredu i privredne potencijaleUSK, FBiH i BiH.Glasnik13

ZAJEDNIČKIM RADOM DOZAJEDNIČKIH CILJEVA!novi članovi KomoreDanas se u članstvu Komore nalaze skoro sve veće i značajnije firme iz Kantona Sarajevo koje čine preko 70% ukupne ekonomskesnage Kantona. Razvojem članstva Komora postaje snažnija i cjenjeniji partner državnim organima u zastupanju interesaprivrede.Vaše ideje, smjernice i pravci aktivnosti bit će od neprocjenjive vrijednosti za rad Komore, a Komora će kroz svoju aktivnostnastojati udovoljiti svim vašim zahtjevima, poštujući evropske i svjetske standarde rada sličnih asocijacija.novi članovi KomoreDuljević d.o.o.Početkom 2001. godine izvršena je registracija kompanijeza izvođenje radova u građevinarstvu, pod nazivom“Duljević” d.o.o. Sarajevo. Od tada, u oblasti visokogradnjena prostorima BiH, a posebno u Kantonu Sarajevo, kompanija„Duljević“ pravi značajne iskorake u radu, čime dobijalidersku poziciju i postaje nezaobilazna u oblasti građevinarstva.Prvi period prisustva na ovim prostorima ogleda se uprojektovanju i izvođenju manjih objekata za pravna i fizičkalica. Kvalitetom izvođenja radova i dinamikom poslovanja,koja se zasniva na normama evropskih standarda, „Duljević“d.o.o., za relativno kratko vrijeme, stiče ugled na ovim prostorima,što im obezbjeđuje da, od 2004. godine, ravnopravnoučestvuju na tenderima i uspješno pariraju, u to vrijeme,mnogo većim i poznatijim kompanijama.U toku dosadašnjeg rada, firma “Duljević” je uspjelaoko sebe okupiti brojne svjetski priznate i poznate proizvođačegrađevinskog materijala i opreme, sa kojima je potpisalaekskluzivni ugovor o posebnoj saradnji i uslovima, što garantujeodličan kvalitet, vrijeme isporuke i adekvatne garancije.Neki od pomenutih proizvođača su: “Röfix“, “Baumit”, “Sto”,“Bramac“, “Tondach”, “Velux“, “Nexe”, “Winerberger“, “Schiedel”,“Mital stil” i ostali.InfoDom d.o.o.novi članovi KomoreGlasnik14Poslovni fokus kompanije “InfoDom” su usluge za strategijsko upravljanjei transformaciju poslovanja, te usluge za integraciju ICT rješenja temeljemupravljanja poslovnim procesima, upravljanja znanjem i upravljanja programimai projektima.Njihova postrojenja za razvoj i građenje ICT sistema bazirana su narješenjima najboljih svjetskih kompanija u pojedinim klasama.Poslovne vrijednosti za korisnike orijentisane su na povećanje produktivnosti,bolje korištenje resursa, smanjenje troškova i smanjenje poslovnihrizika.“InfoDom” podržava kompletan ciklus stvaranja vrijednosti kod korisnika:od konzaltinga za strategijsko upravljanje, vođenje programa i projekata,implementacija ICT rješenja, informacijska sigurnost te revizija poslovanja.Operacije InfoDom Grupe pokrivaju kompanije iz Zagreba (“InfoDom” i Teledom), Brussels-a i Sarajeva, te mreža partnerskihkompanija u zemljama u kojima Infodom nema vlastite kompanije.Razvoj proizvoda i usluga, te saradnja sa kupcima, temelji se na generičkim modelima i metodologiju svjetskih institucijaBusiness Process Management Institute, TeleManagement Forum, Knowledge Management Consortium International i ProjectManagement Institute.Proizvodi i usluge kompanije InfoDom temelje se na alatima i metodologijama IBM-a, IDS Sheer-a, Microsofta i Oracle-a,kod kojih “InfoDom” ima najveći nivo certificiranih partnerstava.Stvaranje vrijednosti temelji se na sposobnostima certificiranih stručnjaka, na poslovnim procesima orijentisanim na efikasnost,učenje i inovacije, te na virtualnim organizacijama specijalističkih timova vođenih svjetskim metodologijama.Upravljanje kvalitete podržano je QMS sistemom, a u uvođenju je i evropski EFQM sistem upravljanja poslovnom izvrsnošću.

BH Cabel NET d.o.o.novi članovi KomoreKompanija “BH Cabel NET” d.o.o., Sarajevo, registrovana je jula2001 godine kao društvo za obavljanje poslova iz oblasti telekomunikacija.Osnovna djelatnost kompanije je izgradnja, održavanje izgrađenihkablovskih komunikacijskih mreža koristeći izgrađenu infrastrukturu zapružanje usluga iz registrovane djelatnosti. Imaju sljedeće dozvole:Dozvola za Javnog mrežnog operatera br.: DMON-TS/118/08 nanacionalnom nivou (pokriva teritoriju čitave Bosne i Hercegovine)Dozvola za pružanje usluga distribucije radio i televizijskih programau skladu sa članom 3.3a i članom 7.1 Zakona o telekomunikacijama.Kompanija “BH Cabel NET” d.o.o. je jedna od rijetkih kompanijau BiH na području telekomunikacija koja je kod gradnje svojih sistema (aima ih više na području općina iz licence) ispoštovala kompletnu procedurudo završetka sistema sa krajnjim ciljem dobijanja upotrebne dozvoleod nadležnog organa. Za svaki izgrađeni sistem provedena je sva potrebnaprocedura u skladu sa važećim zakonima (idejni projekat, urbanističkasaglasnost, sve potrebne dozvole u skladu sa urbanističkom saglasnosti,građevinska dozvola, izvedbeni projekat, sva potrebna mjerenja i atesti,upotrebna dozvola,...).Kao regionalni Javni mrežni operater, “BH Cabel NET” d.o.o.uspješno završava mnoge projekte, a projekat Optičke kablovske mrežekoja je zvanično u funkciji od decembra 2005. godine, smatraju najznačajnijimi investiciono najvećim projektom kojeg su uradili. Tim projektomuvezali su kablovske komunikacijske mreže koje je izgradila ova kompanijana području osam općina u Kantonu Sarajevo, uvezani su mnogi poslovnisubjekti, a stvorene su mogućnosti za uvezivanje svih zainteresovanihposlovnih subjekata, potencijalnih korisnika njihovih usluga. Vrlo razgranataprimarna optička mreža na području koje se proteže od Baščaršije doHadžića, telekoma Republike Srpske u istočnom Sarajevu na jednoj strani,a na drugoj strani do Ilijaša i Breze, omogućila je ovoj kompaniji da uvežesve sisteme u jedan veliki kablovski sistem i da sve usluge koje se nudedistribuiraju sa jednog mjesta, a privredni subjekti dobili su mogućnostuvezivanja svojih poslovnica u cjelinu, kao i mogućnost povezivanja sadrugim poslovnim partnerima.Stavljanjem u funkciju izgrađene optičke mreže, kompanija “BHCabel NET” d.o.o. je napravila veliki iskorak sa kvalitetom usluga kojenudi. To je sada mreža koja pored distribucije radio i televizijskih programanudi brzi pristup internetu, a u vrlo skorije vrijeme i niz drugih servisa,kao što su govorne usluge, digitalni paketi, pay TV, video nadzori...novi članovi KomoreOŠIJAN d.o.o.Dekra savjetovanje“DEKRA savjetovanje” d.o.o. je registrovanau decembru 2006. godine, a osnovana je oddruštva Dekra Arbeit GmbH iz Stuttgarta(Njemačka), koje posjeduje mrežu 71 uredadiljem Njemačke, a prvi ured van granica jeotvoren u septembru 2003. godine u Zagrebu.DEKRA Arbeit GmbH je dio velikogdioničkog društva Dekra AG sa sjedištem uStuttgartu, koje osim zapošljavanja obuhvaćai poslovne jedinice Dekra Automotive, DekraUmwelt, Dekra Consulting, Dekra Akademie iDekra International Operations. Dekra AG jeu Njemačkoj i diljem svijeta poznata po svojimvrhunskim uslugama, što svakako moguposvjedočiti i klijenti – Bayer, Deutsche Telekom,Siemens, Ford, Metro, DaimlerChrysleri mnogi drugi. Ima oko 13.000 zaposlenika, teostvaruje godišnji promet veći od milijardueura.“DEKRA savjetovanje” d.o.o. je društvočija je osnovna djelatnost savjetovanje uvezi s poslovanjem i upravljanjem i ima za ciljpružanje vrhunskih i profesionalnih usluga.Društvo “OŠIJAN” d.o.o. je specijalizovanafirma za prodaju proizvodana veliko u oblasti profesionalnog čišćenja.Smješteni su u neposrednojblizini Vogošćanske petlje iz pravcaRajlovca (sjeverni izlaz iz Sarajeva).U svom programu nude mašinei opremu za profesionalno čišćenje,sredstva za čišćenje, neutralizatoreneprijatnih mirisa, sanitarnuopremu, papirnu galanteriju i savjetovanjeu oblasti profesionalnog čišćenja.Glasnik15

FRANŠIZINGodličnaposlovna prilikaKako uspostaviti uspješan franšizni sistem?Razmišljate o proširenju sa franšizingom?Šta je franšizing?Zašto franšizing?Da li je vaš posao pogodan za franšizing?Kako uspostaviti uspješan franšizni sistem?Naše uslugeBesplatan savjetEdita Bečić,ekspert za franšizingGlasnik16Imate uspješan posao, koji bi željeli proširiti? Želitepovećati pokrivenost tržišta?Sigurno vrijedi razmisliti o franšizingu, kao uspješnomposlovnom modelu rasta.Na ovom mjestu kao potencijalnog franšizora, upoznajemovas sa svim ključnim informacijama, koje trebateda bi bili u mogućnosti ocijeniti prednosti i potencijale, kojevam za širenje vašeg poslovanja nudi franšizing, naravno uzto i slabosti, odnosno ograničenja takvog koncepta. Istovremenoželimo vam predstaviti naše usluge, koje smo osnovalisa ciljem da vam, kao potencijalnom franšizoru, cjelokupnopomognemo formirati franšizni sistem. Taj sistem će vam pomoćiuspostaviti čvrst franšizni sistem, te vam tako obezbijeditiefikasan i uspješan rast, a vašim franšizijima stabilan iunosan posao.Poslovna formulaFranšizing može biti velika poslovna prilika za sveone, koji tek razmišljaju o preduzetništvu, kao i za one, kojižele proširiti svoj posao. Svakako je to jedan od načina:• kako može malo preduzeće brzo rasti,• kako može veliko preduzeće vrlo brzo raširiti pokrivenostviše tržišta ili• kako može novi poduzetnik, sa provjerenim poslovnimmodelom, sa manje rizika ići na novo tržište.Postoje različite definicije franšizinga, jer se u svijetuupotrebljavaju različiti oblici poslovnih modela, koji se predstavljajukao franšizni, ali da to nisu.Zato navodimo definiciju franšizinga Evropske franšiznefederacije. »Franšizing je sistem traženja robe i/ili uslugai/ili tehnologije, koji se temelji na saradnji između preduzećafranšizora i pojedinačnih franšizija. Franšizor daje pojedinimfranšizijima pravo, ujedno i obavezu, da posluju skladnosa franšizorevim konceptom. To pravo i dužnost ovlašćujesvakog franšizija i ujedno ga obavezuje, da upotrebljava franšizorevotrgovačko ime i/ili trgovački brend, »know how«,poslovne i tehničke metode, sistem postupaka i druga prava,koji proizilaze iz intelektualnog vlasništva. Franšizor svojimfranšizijima stalno obezbjeđuje poslovnu i tehničku pomoć.«Franšizing znači prodaju uspješnog i provjerenogposlovnog modela, neku vrstu formule koju franšizor morarazviti i provjeriti, najprije preko svog poslovanja, te tako dokazati,da je ponovljiva i da će ubuduće eventualna franšizabiti uspješna. Franšizna poslovna formula temelji se naročitona ugledu franšizora i prepoznatljivosti njegovog brenda, odnosnorobne marke, te sa tim povezanog kvaliteta proizvodaodnosno usluga, dobrog odnosa između kvalitete i cijene, tenajzad dobre dostupnosti proizvoda i usluga.Franšizing je danas trendiDanas već po ocjenama Svjetskog saveza za franšizingi Evropske franšizne federacije ,u Sjevernoj Americi i uEvropi djeluje više od 12.000 franšiznih sistema – u Evropipostoji trenutačno 8.000 franšiznih brendova sa 2,5 milionaradnih mjesta i dobrih 390 milijardi eura prometa (podatakza godinu 2007), a u ZDA više nego 4.000 franšiznih sistema,koji predstavljaju preko 50% prodaje.Izuzetan rast takvog oblika poslovnog sistema događase u Aziji i Latinskoj Americi, posebno u Kini i Indiji. Uzadnjim godinama došlo je do pravog franšiznog procvata,osobito u Meksiku, Brazilu i Argentini.Ako broju evropskih i brojnih američkih franšiznih sistemadodamo još Jugoistočnu Aziju, Japan te Srednju i JužnuAmeriku, znači još dodatno na hiljadu franšiznih sistema, iztog razloga potrebno je ispostaviti, da se s obzirom na visokstepen rasta te brojke povećavaju iz mjeseca u mjesec. Činjenicaje, da se franšizing najbolje razvija tamo gdje je mogućveliki ekonomski rast, što ne znači da se franšizni sistemi nerazvijaju i uspijevaju također na manjim tržištima.Različiti oblici franšizingaFranšizing se upotrebljava u mnogobrojnim oblicima.Razlikujemo posebno, s obzirom na:• predmet (roba, usluga, proizvod)• stepen (davalac – primalac ili također međuprostornistepen)• narav primaoca (drugi proizvođač, grosist, perfekcionist)• brojna ekonomska mjerila (razvijenost poslovanja, trajanje,vrijednost prometa i dobiti).U praksi je moguće naći veoma različite oblike franšizinga,koji proizlaze iz različitih stepena samostalnosti franšizija,ulaganja franšizora u nekretnine franšizija i suvlasništvoosnovnih sredstava.Istovremeno možemo naći:

• preduzeća, koja su već franšizna, a to javno ne pokazuju,• preduzeća, koja se predstavljaju kao franšize (jer je tajtermin marketinški dopadljiv), a to u biti nisu, odnosnoka tome teže,• preduzeća, koja nastoje uspostaviti franšizni sistem (jernemaju uspostavljen potpun sistem).Franšizing kao model za poslovno širenjeMnogobrojni preduzetnici, koji sebi postavljaju ambiciozneciljeve rasta, nalaze se pred brojnim preprekama,između kojih možemo naći tri koje su vrlo česte: nedostataknovca, ljudi i vremena.Nedostatak novca je danas najčešća prepreka za širenjepreduzeća, pogotovo manjih - franšizni sistem tu preprekuuspješno smanjuje. Franšizor investira isključivo u razvoj iuzdržavanje poslovnog modela, međutim početnu investicijumora za pojedinu franšiznu jedinicu finansirati franšizij sam.Što znači, da franšizij pribavi ključni početni kapital za širenjeposla, koji tako lakše i brže raste.Druga velika prepreka je nedostatak kadrova. Zbogključnog značenja za uspješan razvoj preduzeća važni sukvalitetni ljudski resursi. Potrebno je ulagati puno vremenai novca u traženje, razvijanje, osposobljavanje i edukaciju, alijoš uvijek nam ostaje problem motivacije i lojalnosti ljudi.Kod franšizinga sve te stvari prepuštene su franšiziju. Poštofranšizij ima slobodne ruke, više je motiviran, predan, samoinicijativani aktivan.Najzad, širenje preduzeća preko vlastitih filijala zahtijevapuno vremena, sve od traženja prave lokacije, dogovaranjaza najam, uređenja prostora, traženja ljudi, nabavkezaliha, načina poslovanja. Teško je biti, uz sve to, uporednoangažovan i za otvorenje više filijala. S obzirom da su sve teaktivnosti prepuštene franšiziju, svakako u okviru dogovorenogmodela i pod vašim nadzorom, -dinamika je veća.Zašto franšizing?Kao vlasnik preduzeća imate dvije mogućnosti. Možeteostati manje preduzeće, jer ne želite pretjerano ili brzorasti. Oko svega toga vjerovatno se sve vrijeme suočavate saproblemom male konkurentnosti, male pokrivenosti tržišta iograničenja sredstava za ulaganje u razvoj.Na drugoj strani imate mogućnost za rast i širenjesvog poslovnog modela sa manje kapitala, brže i bolje motiviraneljudske resurse.Pored toga, vaše će preduzeće sa djelovanjem ostvaritidobit ne samo od distribucije osnovnih proizvoda ili usluga,nego i od pristojbi pridruženih članova i od rojaliteta (diood prihoda franšizija). Najvažnije u svemu tome je činjenicada brend vašeg preduzeća može postati regijski i/ili međunarodnoprepoznatljiv.Prednosti franšiznog sistema za franšizora• Brzo širenje• Brzo pokriće tržišta i dostizanje optimalne veličine• Širenje pomoću tuđeg kapitala• Motiviran rukovodstveni kadar na terenu, odnosno upojedinim filijalama• Jednostavno poslovanje• Veća kupovna moć i s tim niže nabavne cijene• Brza i odgovarajuća pokrivenost tržišta i s tim lakše vladanjetržištem• Jača i bolje prepoznatljiva robna marka (brend)• Obezbjeđenje najboljih lokacija za poslovne prostore• Veliki ukupan proračun za marketingNedostaci franšiznog sistema za franšizoraU slučaju otvaranja vlastitih filijala cijela dobit je vaša,u slučaju franšiznog sistema dobit se dijeli između franšizorai franšizija.Uspostavljanje franšiznog sistema zahtijeva od franšizorana početku određena ulaganja. Morate razviti »operativnisistem«, koji možete detaljno opisati u franšiznompriručniku.Jedan od najvećih izazova, sa kojim se franšizor morasuočiti odmah na početku, sigurno je gubitak potpune kontrole/nadzoranad poslovnim jedinicama. Potpun nadzor mogućje samo kod sto posto vlasništva. Svaki franšizij vodi samnadzor/kontrolu svoje poslovne jedinice, koju vodi na svojnačin i svakako pod uslovima koji su detaljno opredijeljeni ufranšiznom ugovoru.Franšizing po svojoj naravi omogućava veoma brzoširenje poslovanja, jer ima malo ograničenja za rast. Upravljanjetog rasta zahtijeva i veliku mjeru odgovornosti.Kad sve to obezbijedite i nadzirete svoj rast, možetebiti na raspolaganju svojim franšizijima i puno energije usmjeritiu oživljavanje svoje mreže, jer još uvijek postoji izazov,kako rješavati nesporazume, koji su u franšiznim mrežamavrlo česti, odnosno skoro neizbježni. Posljednji zahtijevadnevno angažovanje franšizora. Do neke mjere većinu nesporazumamoguće je izbjeći tako da su franšiziji tim uspješnijii nudite im podršku. To možete obezbijediti sa dobropostavljenom i kvalitetno organiziranom edukacijom i savjetovanjem.Stalno savjetovanje može puno pomoći, pogotovou nesigurnom periodu poslovanja.Odnos između franšizora i franšizija mora se temeljitina pouzdanju, koje se može tokom poslovanja, kad dolazido kriznih situacija, brzo promijeniti. Franšizij može svojeobaveze iz ugovora vezane za novac prirediti/priploditi štoznači da može doći i do utaje i do mogućnosti lažnog prikazivanjapodataka, što u poslovnoj praksi vrlo često susrećemo.Problem je i u stvaranju potencijalnog konkurenta,jer se tokom školovanja i prenosom cjelokupnog znanja razotkrijusve poslovne tajne i poslovno znanje franšizora, štoomogućava franšiziju, da kad prođe period roka po ugovoruosnuje svoje preduzeće, koje može postati ozbiljan konkurentfranšizoru (to se može desiti i odmah na početku, akofranšizni ugovor ima neke određene nedostatke, što je priličnočesto u praksi).Edita BečićGlasnik17

BOSNA I HERCEGOVINA• Odluka o načinu i postupkuostvarivanja prava na naknaduu slučaju teške povrede naradu zaposlenog, teške bolesti iinvalidnosti zaposlenog ili člananjegove uže porodice i smrtičlana uže porodice zaposlenog(«Sl. glasnik BiH», broj 67/09)• Odluka o izdavanju privremenelicence za djelatnostmeđunarodne trgovineelektričnom energijom(«Sl. glasnik BiH», broj 67/09)• Odluka o uspostavljanjuPoljoprivrednog tržišnoginformacionog servisaBosne i Hercegovine(«Sl. glasnik BiH», broj 68/09)Legislativa(avgust/septembar)• Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva(«Sl. glasnik BiH», broj 71/09)FEDERACIJA BiH• Zakon o poljoprivrednom zemljištu («Sl. novine F BiH», broj 52/09)• Zakon o dopuni Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine(«Sl. novine FBiH», broj 57/09)• Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Zakona o proračunima u FederacijiBosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 51/09)• Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne iHercegovine za 2009. godinu za sufinansiranje Projekta «Poljoprivreda i ruralnirazvoj» za I. kvartal 2009. godine («Sl. novine FBiH», broj 51/09)IMPRESUMGODINA IX/2009BROJ 78avgust/septembarGlasnik je zvanično glasiloPrivredne komoreKantona SarajevoUređujeRedakcijski kolegij:Predsjednica:Munevera PahorGlavni i odgovorniurednik:mr. Irfan MehičićTehnička urednica:Elvira BaždarČlanovi:mr. Esad IbiševićMubera KadrićRusmira MandićLektor:Elma BuljinaŠtampa:CPU - SARAJEVOIzdavač:Privredna komoraKantona SarajevoGlasnik• Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Zakona o budžetima u Federaciji Bosne iHercegovine («Sl. novine FBiH», broj 51/09)• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Zakona o postupkuprinudne naplate indirektnih poreza («Sl. novine FBiH», broj 56/09)• Pravilnik o izmjenama Pravilnika o načinu evidentiranja i kontroli prometa naftnihderivata i ostalih proizvoda i usluga na benzinskim pumpnim stanicama putemugrađene opreme u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 56/09)• Uredba o inspekcijskom nadzoru nad provođenjem Zakona o turističkojdjelatnosti koju provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove(«Sl. novine FBiH», broj 58/09)71 000 Sarajevo,La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100250-196Fax: 00387 33/250-137250-140email: press@pksa.com.bawww.pksa.com.babesplatan primjerak18KANTON SARAJEVO• Zakon o prestanku važenja Zakona o provođenju Zakona o obrtu u KantonuSarajevo ( Sl. novine Kantona Sarajevo, broj 23/09)

Centar za edukaciju i informatičke posloveEDUKACIJA U OKTOBRU I NOVEMBRUNAPLATA – KORACI, METODE, MOGUĆNOSTI 01.01.2009OSNOVE IZGRADNJE ODNOSA, IMIDŽA I BRENDA 05-06.10.2009PREDNOSTI LEASINGA 08.10.2009UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 12-14.10.2009MOĆ MEDIJA 13-14.10.2009ZAKLJUČIVANJE,PUNOVAŽNOST I DOKAZIVANJEELEKTRONSKIH UGOVORA 15-16.10.2009VJEŠTINE PREGOVARANJA 19-20.10.2009NLP-SASTANCI 20-21.10.2009VLASNIK I MENADŽER 22.10.2009UPRAVLJANJE RIZICIMA 28-30.10.2009TEHNIKE PREGOVARANJA 03-05.11.20009OCJENJIVANJE RADNE USPJEŠNOSTI UPOSLENIKA 10-11.11.2009INTERNET I PR 13.11. 2009DOKAZIVANJE SIGURNOSTI PROIZVODA PO MODELUEU PREDUSLOV ZA IZVOZ U EU, ALI I ZEMLJECEFTA-E19.11.2009