Bršljan – skupi - Hrvatske šume

EUROPSKA ISKUSTVAKako je organizirano šumarstvo uRepublici ÈeškojU želji da naše èitatelje obavijestimo o iskustvima drugih europskih zemalja urestrukturiranju šumarstva, posebice novonastalih država nakon raspada velikihkomunistièkih sustava 1990. godine, danas govorimo o organizaciji šumarstva uRepublici Èeškoj. O tome pišu mr. Josip Dundoviæ i dipl. ing. Ladislav Jursik, zaposleniciHrvatskih šuma koji su ovaj èlanak objavili i u Šumarskom listu, 11/12, 2000.godine.Državne šume1.2. Shematski prikaz organizacijske strukture Èeških državnih šuma s.p. 31.12.1999.U 2000. navršilo se jedanaest godinaod promjene politièkog sustava uRepublici Èeškoj, a osam godina od osnutkaÈEŠKIH DRŽAVNIH ŠUMA (udaljnjem tekstu LÈR s.p.).Èeška je Vlada donijela je “Osnovnanaèela državne politike o šumarstvu” ina temelju toga je dopunjen Zakon ošumama (od 3. studenog 1995.), kojimje odreðena organizacija šuma udržavnom vlasništvu.1.1. Shematski prikaz organizacije šumarstva prije politièkih promjena (1989.)(Broj organizacijskih jedinica)Sedam šumskih gospodarstava gospodariloje s 2,637 mil. ha šuma (100%državnih šuma). Od 49 000 zaposlenikabilo je 14 000 struèno – tehnièkogosoblja. Sve poslove i temeljne ipomoæne (centralno – mehaniziranastovarišta, izrada dijelova za strojeve,…) radili su 100% u vlastitoj režiji.Prosjeèna površina šumskoga gospodarstvabila je oko 300 000 ha, apovršina šumarije od 20 000 – 25 000ha.Godine 1995. osnovano je poduzeæeLÈR s.p., koje gospodari s 1,462 mil. haili 60% šuma Republike Èeške, od togasu:• 3% ili 0,042 mil. ha zaštitne šume• 28% ili 0,403 mil. ha šume posebnenamjene• 69% ili 1,017 mil. ha gospodarskešume• 40% šuma vraæeno je bivšim vlasnicima(privatnicima, crkvi i gradovima).Direkcija LÈR s.p. izravno je nadležnaorganizacijskim jedinicama odpodruènog inspektorata, šumarije,malog šumskog gospodarstva, te radnihjedinica.Sjedište Direkcije koja zapošljava110 radnika je u gradu Hradec Kraloveu.Podruèni inspektorati sa 155 zaposlenihimaju samo kontrolnu funkcijunad šumarijama i radnim jedinicama, aizravno su odgovorni Direkciji.U 87 šumarija prosjeène površine17 000 ha i s prosjeèno 10 revira zaposlenoje 1836 zaposlenika i to jesamo struèno tehnièko osoblje. Za tešumarije sve radove: uzgajanje šuma,iskorištavanje šuma, prodaja drva, tegradnja i održavanje šumskih prometnicaobavljaju uslužna poduzeæanastala iz bivših 7 šumskih gospodarstavate nova osnovana privatnapoduzeæa. U 1999. godini 200 uslužnihpoduzeæa obavilo je 93% svih radovau LÈR s.p.Pet šumarija i radna jedinicasjemenarstva zapošljava ukupno 1778zaposlenika ili prosjeèno 356, od toga411 struèno – tehnièkog osoblja i 1367šumskih radnika.Èasopis “Hrvatske šume” • 3

EUROPSKA ISKUSTVATih pet šumarija organizirane su naisti naèin kao što je bilo organizirano isedam šumskih gospodarstava prije demokratskihpromjena, a to znaèi da obavljajusve poslove u vlastitoj režiji što jeu 1999. iznosilo 7% od svih radova uLÈR s.p.U šest radnih jedinica za gospodarenjevodama zaposleno je ukupno56 zaposlenika (samo struèno – tehnièkoosoblje) ili prosjeèno 9 zaposlenikapo radnoj jedinici. LÈR s.p. gospodares 19 000 km vodnih tokova i za njihovoureðivanje ne dobivaju nikakva sredstvaod države.U LÈR s.p. zaposleno je ukupno3935 zaposlenika, a od toga je 1367šumskih radnika ili 35% od ukupnogbroja zaposlenika, koji su zaposleni upet šumarija. Kvalifikacijska struktura(2 568 zaposlenika) struèno – tehnièkogosoblja ili 65% od ukupnog brojazaposlenih je:VSS 34,7%VŠ 55,6%SSS i NSS 9,7%Prosjeèna plaæa zaposlenika u LÈRs.p. iznosi 12955 kruna ili 2591 kunu.nizacije itd.; te su da bi poveæali uspješnostiposlovanja osvajali nove profitabilnedjelatnosti koje nisu u bliskoj vezisa šumarstvom. Isto je vidljivo iz prikazanesheme današnje oranizacijskestrukture toga d.d.-a.1.4. Shematski prikaz organizacije d.d. Ledeè (danas)1. Proizvodnji pokretnih pilana istrojeva za preradu drva 150zaposlenika2. Prodaji i auto servisu (TOYOTA,FIAT) 13 zaposlenikaOrganizacija uslužnihpoduzeæana primjeru Lesni spoleènost Ledeè naSvazovu, a.s. (Šumsko dionièko društvoLedeè na Svazovu).To uslužno Poduzeæe je jedno od 80-akdionièkih društava koja su nastala izbivših sedam šumskih gospodarstava uprocesu restitucije državnog vlasništvau razdoblju 1992. do 1995., kad je završenproces organizacije èeškog šumarstva.1.3. Shematski prikaz organizacije d.d.Ledeè (1992.)što znaèi da danas to d.d. zapošljava(236 + 136) = 399 zaposlenika, što je uodnosu na poèetno stanje 95 zaposlenikaviše ili 31%, i to sve bez pomoæi države.Veliki dio takvih dionièkih društavatijekom poslovanja uklonili su sve onošto nije donosilo dobit, a teretilo jetroškove poslovanja, kao na primjer:broj zaposlenih, prekapacitiranost meha-U tri osnovne djelatnosti u roku osamgodina smanjio se broj zaposlenika bezsocijalnih stresova s 304 na 236. No,osnutkom novih djelatnosti otvorena su163 radna mjesta i to u:ZakljuèakDanas nakon osam godina postojanjanove organizacije šumarstva uRepublici Èeškoj zadovoljni su izaposlenici državnog poduzeæa LÈRs.p. i uslužnih poduzeæa (d.d.) nastalihiz bivših sedam šumskih gospodarstava.Mr. Josip DundoviæDipl. ing. šum. Ladislav Jursik4 • Èasopis “Hrvatske šume”

HRVATSKE ŠUME I DRVOPRERAÐIVAÈINepotrebna buka okosirovineBurni dogaðaji izazvani nesporazumima u vezi s isporukom sirovinemalim pilanarima na podruèju Primorsko-goranskežupanije krajem prošle godine konaèno su završili nakon nekolikosastanaka i razgovora sa šumarima.problema navode mnogeargumenate koji idu u prilogmalim pilanarima, a ovdjespominjemo samo neke odnjih. Godišnje potrebe malihpilana za sirovinom na podruèjuPrimorsko-goranskežupanije kreæu se oko 80.000m 3 , pa je prema tomu neshvatljivoda im šumari spomenutukolièinu nisu u moguænostiisporuèiti, a samoDrvo iz gorskokotarskih šuma ipak zaršava kod domaæih pilanara i drvopreraðivaèaPomanjkanje oblovine ipitanje opskrbe potrebitomsirovinom èetrdesetakmalih pilana u Primorsko-goranskojžupanijiizazvalo je u posljednja trimjeseca prošle godine pravuburu u javnosti, a zahtjevi pilanarai demantiji Hrvatskihšuma o toj problematici punilisu stranice dnevnog tiska iostalih medija. Sve je zapravopoèelo slièiti na aferu, samoni sada nije sigurno kome jena kraju sve to trebalo, kadase ionako rješenje može pronaæisamo dogovorom i suradnjomobiju strana.Sve je poèelo sredinomlistopada prošle godine, kadasu zbog pomanjkanja sirovineBroj registriranih pilana u Hrvatskoj iz dana u dan je sve veæi, akolièine raspoložive sirovine nedostatne su da podmire sve te potrebe,pa æe nažalost neke od tih pilana i propasti.male pilane u Primorskogoranskojžupaniji prekinulerad. Za probleme pilanara ipomanjkanje sirovine odmahje pronaðen krivac, Hrvatskešume, jer im navodno nisu isporuèivaledostatnu kolièinusirovine. Da bi se situacija višezakomplicirala, prema tvrdnjamapilanara, velike kolièinetrupaca i dalje odlazekamionima i vlakovima iz Gorskogkotara, kako po Hrvatskojza opskrbu drugih pilana, takoi izvan naših granica.Da bi pomogli malim pilanarimau njihovim zahtjevimaObrtnièka komora Rijekei Sekcija pilanara i drvopreraðivaèaPrimorsko-goranskežupanije obratila se pismom,najodgovornijima, a koji bitaj problem mogli riješiti,Ministarstvu gospodarstva,Ministarstvu poljoprivrede išumarstva, Hrvatskoj gospodarskojkomori, podpredsjednikuVlade Slavku Liniæupa i samim Hrvatskim šumama.U svojim objašnjenjimapogon drvne industrije u Luèicamatrošio je za rad tukolièinu sirovine dok je radiopunim kapacitetom. Usvojemu zahtjevu dotaknulisu se i socijalnog momenta,istièuæi da su mali pilanarizaposlili dio radnika koji suostali bez posla nakon propastipojedinih pogona drvneindustrije na podruèju Županije.Istièu i to da su pilanaribili uvijek redoviti platiše paim i zato sirovina ne bi trebalabiti uskraæena, a Hrvatske šu-Èasopis “Hrvatske šume” • 5

HRVATSKE ŠUME I DRVOPRERAÐIVAÈIme nisu pokazale volju zadijalogom s pilanarima, pamole za potrebitu pomoæ radirješenja problema.Što o svemu mislešumariNa prozivke pilanara ispomenutih institucija iudruga nisu mogli ostati postrani ni oni koji su stalnoprozivani kao glavni krivac,Hrvatske šume.Tijekom studenog i prosincaprošle godine u Delnicamaje održano nekolikosastanaka šumara i predstavnikaObrtnièke komoreRijeke i Sekcije pilanara idrvopreraðivaèa, te predstavnikalokalne samouprave, dabi se pokušali riješiti problemi,ali da bi i šumari iznijelisvoje podatke o isporuèenimkolièinama sirovinekupcima tijekom prošle godinei da bi time otklonilieventualne nesporazume. Jer,nedvojbeno je, iz podatakakoje su dali šumari proizlazida za navedeno stanje kodmalih pilanara nisu krivišumari nego je nesporazumnastao zato što javnosti nisupredstavljeni pravi podaci oisporuèenim kolièinama sirovinetijekom prošle godine iNajveæi dio oblovine preradi se u Gosrkom kotarustvarnim sjeèivim masamakojima Hrvatske šume raspolažu.Ovdje iznosimo i nekaod mišljenja struènih ljudikako šumara, ali i drugih kojisu bili nazoèni na sastancimas drvopreraðivaèima i pilanarima.Prema mišljenju FerdinandaLaufera, predsjednikaCroatiadrva, gospodarskogudruženja drvne i papirneindustrije, pilanarstvo u našojzemlji ni u buduænostine oèekuju ljepši dani. Brojregistriranih pilana u Hrvatskojiz dana u dan je sveveæi, a kolièine raspoloživesirovine nedostatne su dapodmire sve te potrebe, paæe nažalost neke od tihpilana i propasti. U nas jetrenutaèno registrirano 419pilana, njihovi se kapacitetikreæu oko pet milijunakubika, a etat Hrvatskihšuma iznosi milijun i sedamstotisuæa kubika (oblovine),što znaèi da su potrebe pilanaratri puta veæe od moguænosti.Voditelj komercijalne službeu Hrvatskim šumamaPetar Milinkoviæ istièe daOvi problemi bit æe aktualni i slijedeæihgodina, jer se unatrag desetak godinasmanjio etat na podruèju delnièke Upravešuma za 100.000 m 3 .Jedan od drvopreraðivaèa je i Drvna galanterija Vrbovsko d.o.o.Hrvatske šume provodeæipolitiku Vlade, prioritete prisklapanju ugovora daju onimakoji imaju viši stupanjfinalizacije u proizvodnji, aisto tako pri isporuci sirovinedaje se prednost podruèjimakoja su od posebnog znaèenja,a tu je i Gorski kotar. No,nažalost jedini problem togapodruèja jest to što se spostojeæim etatom delnièkeUprave šuma posljednjih godinane mogu namiriti svepotrebe zainteresiranih proizvoðaèaza sirovinom uGorskom kotaru.Ta tvrdnja može se dokumentiratii podacima dobivenimu delnièkoj Upravišuma iz koje je vidljivo daje tijekom 2000. oko130.000 m 3 sirovine isporuèenoglavnim kupcima skojima je sklopljen petogodišnjiugovor, a ostalihèetrdesetak kupaca trebaloje “podijeliti” 70.000 m 3 , ameðu njima su i mali pilanari,no ta kolièina sirovine bilanedovoljna da zadovolji svepotrebe. Prema mišljenjuupravitelja delnièke Upravešuma Hermana Sušnika tiproblemi bit æe aktualni islijedeæih godina, jer seunatrag desetak godinasmanjio etat na podruèjudelnièke Uprave šuma za100.000 m 3 . Rješenje problemavidimo u uvozu iz drugihzemalja, a kao jedna od moguænostije i veæe korištenjesirovine iz privatnih šumagdje bi se moglo dobiti20.000 do 30.000 m 3 oblovineza potrebe malih pilanara,kaže Sušnik.Nakon svega reèenog ipoduzetog izgleda da se ioko toga sluèaja digla nepotrebnaprašina, jer poslijeodržanih sastanaka, zainteresiranestrane uspjele su sedogovoriti i kroz buduæu suradnjuotkloniti eventualnenesporazume. Dogovoreno jeda Obrtnièka komora Rijekai Sekcija malih pilanara idrvopreraðivaèa dostavi svojepotrebe za pilanskom oblovinomHrvatskim šumama.Imenovano je i povjerenstvosa zadatkom da izradi planopskrbe sirovinom za 2001.godinu. Treba oèekivati daæe nakon svih tih poduzetihaktivnosti i mjera i suradnjabiti bolja te da takvih problemau buduænosti neæe biti,na obostrano zadovoljstvodrvopreraðivaèa i pilanara, alii Hrvatskih šuma.V. Pleše6 • Èasopis “Hrvatske šume”

PRIRODNO SUŠENJE PROSTORNOG DRVATablice primjenjive ušumarskoj praksiMeðu istraživanim vrstama najsporije gubljenje volumnemase pokazuje hrast kitnjak a najbrže bijela topolaZbog vremenskog razmaka izmeðuizrade proizvoda prostornog drvai njihove realizacije , u šumarskojpraksi nastaju veæe ili manje razlike uplaniranom financijskom rezultatu, pogotovokada se uzme u obzir da se ukomercijalnom poslovanju prostornodrvo realizira ne samo u volumnoj mjerinego i volumnoj masi . Pritom se izmeðuprodavatelja i kupca definiraju nominalnevolumne mase za pojedine vrstedrveta i vrste proizvoda to jest cijene pojedinici volumena. Èesto se u operativizna dogoditi, osim spomenutih financijskihrazlika, da se šumarska materijalnaevidencija drvnih proizvoda obavljaretrogradno, što znaèi da se zaduživanjeili razduživanje mjesta sjeèe i izrade (šuma) te skladišta drvnoga materijalaevidentira na temelju «odvage». No,tijekom preraèunavanja ne uzima se gubljenje(sušenje ) na volumnoj masi, kojije ovisan o vremenu prirodnoga sušenja.U vezi s tim valja podsjetiti da se proizvodiprostornoga drva (ogrijev, celuloznodrvo, drvo za kemijsku preradu isitno tehnièko drvo ) u operativnom šumarstvuzaprimaju, evidentiraju i knjižeu materijalnim evidencijama u volumnojmjeri (m 3 , prm), a realiziraju (prodaju)i po masi (t, kg).Mjerenja u razlièitimvremenskim uvjetimaMr. sc. Juraj Zeliæ iz direkcije Hrvatskihšuma i dipl. ing. Krešimir Meðugoraciz Uprave šuma Požega u svojemusu istraživanju, uzimajuæi u obzirdužinu trajanja prirodnog sušenja, utvrðivalipromjene na volumnoj masi prostornogdrva nekih autohtonih (samoniklih) vrsta drveæa razlièitih dužina, kaošto su hrast kitnjak, bukva, grab, breza ibijela topola. Proizvodi prostornog drvau oblom stanju s korom izraðeni su udužinama 20, 100 i 200 cm, a promjerodabranog proizvoda kretao se izmeðu15 i 20 cm. Volumen je izražen u dm 3 ,izraèunat je stereometrijski po formulivaljka, a za dobivanje veæe toènostivolumena komada mjeren je opseg skorom na tri mjesta: na poèetku, u sredinii na kraju dužine komada, uz toènostmjerenja 1 cm. Vaganje svakoga pojedinogkomada po vrsti drveta obavljenoje elektronièkom vagom toènosti do0,10 kg, a ritam vaganja odreðen je ravnomjerno,svakih sedam dana. Odmahnakon sjeèe i izrade obavljeno je usirovu stanju prvo vaganje (1. veljaèe2000.), a posljednje vaganje 25. srpnja2000. Na taj naèin su u razlièitim vremenskimi temperaturnim uvjetima, uzimskom, proljetnom i ljetnom razdoblju,tijekom 140 dana sušenja, obavljenaoriginalna mjerenja, koja su obraðenamatematièko-statistièkom metodom, uzuporabu matematièkih funkcija eksponencijalnog(logaritamskog) oblika, primjerenihizravnanju originalnih mjerenja.Šumarski su struènjaci utvrdili relevantnevolumne mase u odnosu navrijeme prirodnoga sušenja prostornogadrva izmeðu razlièitih dužina proizvodapojedinih vrsta drveta, a svrha istraživanjabila je povezati volumne mjere,po kojoj se izraðuje prostorno drvo imjere mase, po kojoj se djelomiceobavlja njegova prodaja.Cilj-izraditi praktiène tabliceBuduæi da ponekad od sjeèe i izradespomenutih proizvoda (uobièajene dužine1m, 2 m i iznad 2m ) do realizacije proðeviše mjeseci, za proizvoðaèa nastaje «gubitakzbog usuha«. Naime, trgovaèkimuzancama i ugovorima izmeðu proizvoðaèai kupca unaprijed je utvrðena prosjeènamasa po jedinici volumena ( primjerice1000 kg/m 3 ), bez obzira na proteklo vrijemeod sjeèe do isporuke. Zato su Zeliæ iMeðugorac postavili cilj izraditi odgovarajuæeprimjenjive tablice volumnih masa(kg/m 3 ) nekih autohtonih vrsta drveta, odsirova, provelog do prosušenog drva, uovisnosti o protoku vremena (broju dana).Važan utjecaj vanjskih uvjetaNakon istraživanja autori ustvrðujuda provedena mjerenja volumnih masahrasta kitnjaka, bukve, graba, breze i bijeletopole potvrðuju znatne oscilacije meðurazlièitim volumnim težinama masamauzorka iste vrste drveta, ovisno o stanišnimi drugim uvjetima, ali prosjeène vrijednostisu blizu onima koje se koriste u šumarskojpraksi. Zeliæ i Meðugorac ustvrdili su datijekom procesa prirodnoga sušenjavanjski uvjeti znatno usporavaju, zaustavljajui ubrzavaju prirodno sušenje, aoscilacije u volumnim masama potvrdilesu da preciznost mjerenja od 0,10 kg odgovarapostavljenom cilju. Takoðer su potvrdilipretpostavku da nema znaèajnihrazlika u gubljenju na volumnoj masi proizvodaprostornog drva od jednog, dva iviše od dva metra dužine. Samo je za hrastIzvlaèenje višemetrice na pomoæno stovarištekitnjak i brezu potvrðeno da postojiznaèajnija razlika u brzini prirodnoga sušenjaizmeðu proizvoda prostornog drvadužine od 20 i 200 cm. Spomenuta razlikaobjašnjava se utjecajem debljine i bojekore tih vrsta drveta. Tako je kora kod hrastavažan toplinski izolator pa se kod kraæegakomada brže isušuje po longitudinalnomnego po radijalno-tangencijalnom smjeru.Na brzinu isušivanja kod breze, osimlongitudinalnog smjera, važan utjecaj imabijela boja kore, koja usporava toplinskozraèenje. Na volumnu masu, osim vrstedrveta, znatno utjeèu graða drveta, dioÈasopis “Hrvatske šume” • 7

PRIRODNO SUŠENJE PROSTORNOG DRVAIstovar višemetarskog peostornog drva naglavnom stovarištustabla, stanište, položaj u sastojini, tipšume, starost stabla, kemijski sastav, rano ikasno drvo, širina goda, debljina kore i dr.Razlièiti stupnjevi poroznostiÈinjenica je da gubitkom vode drvniproizvodi postaju lakši za manipulaciju,utovar i prijevoz te je zato potrebnomanje energije za istu volumnu mjeru.Gubljenjem vode drvo postaje lakše, jerumjesto vode u pore drva ulazi zrak, kojiima neznatnu volumnu masu. Prirodnimsušenjem prostornoga drva gubi se vodau kori do prosjeèno 50 posto mase koreu sirovu stanju. Tako je masa sirove kore,zbog veæeg udjela vode, veæa od istogavolumena sirova drva. Volumen kore,njegovo postotno sudjelovanje u volumenustabla i tzv. faktor kore razlièiti suza pojedine vrste drveta. S obzirom naèinjenicu da se prostorno drvo isporuèujevolumno i težinski s korom, faktorkore ima važan utjecaj na komercijalnoposlovanje. Ako se uzme u obzir da jevolumna masa drvne tvari približno istaza sve vrste drveta (1,5 g /cm 3 ), razlikau volumnoj masi sirova pa i volumnojmasi standardno suhoga drveta objašnjavase razlikom u stupnju poroznosti.Bukva je relativno male poroznosti iveæe volumne mase, a bijela topola veæeporoznosti te zato manje volumne mase,koja je u uskoj vezi sa sadržajem vode udrvetu. Sadržaj vode je veæi što je veæaporoznost, a mijenja se lignifikacijomdrva.. Volumna masa drva poveæava sezbog veæeg udjela mase staniènih stijenki(celuloze), buduæi da je volumna masastaniènih stijenki veæa od volumne masevode. Drvo, osim celuloze, lignina i smole,sadržava i druge kemijske tvari kojesu veæe ili manje volumne mase od vodete ubrzavaju ili usporavaju proces sušenjai gubljenja vode. Autori pojam «brzinesušenja « definiraju kao trend padavolumne mase u odnosu na tijek vremena.Dovoljna jedna odvagaKoristeæi eksponencijalne i logaritamskematematièke funkcije i njihovgrafièki prikaz, autori su pri izjednaèavanjuvrijednosti volumnih masa i razdobljasušenja uoèili gotovo linearnuzakonitost pada volumnih masa tijekomvremena sušenja. Istièu da je primjenaspomenutih funkcija te apsolutnih i relativnihvelièina u pojedinim tablicamavrlo jednostavna, jer je dovoljno imatijednu «odvagu « kamiona ili vagonanatovarenog prostornim drvom i poznatovrijeme od sjeèe do vaganja (brojdana). Bitno je da se pomoæu poèetnogastanja lako projektira masa na sirovo iliprosušeno stanje drvnih sortimenata prostornogdrva odreðene vrste, a iz volumnihmasa izraèuna se volumen u kubnimmetrima prostornoga drva, koji služiza evidentiranje zaliha za odreðeni dan.Mr.sc. Juraj Zeliæ i dipl. ing. KrešimirMeðugorac zakljuèuju da se volumnemase prostornog drva spomenutih domaæihvrsta znatno razlikuju u sirovu stanju,a trend gubljenja na volumnoj masiprirodnim sušenjem do stupnja prosušenostiili suhoga drveta razlièit je povrsti drveta i dužini proizvoda. Meðuistraživanim vrstama najsporije gubljenjevolumne mase pokazuje hrastkitnjak, najbrže bijela topola, a razlikeu gubljenju na masi prostornoga drvaovise o dužini komada. Najveæa volumnamasa je kod bukve, a najmanja kodbijele topole, grab u sirovu stanju je približnoiste mase kao bukva, breza jelakša od graba i hrasta kitnjaka a težaod topole. Potrebno je napomenuti dasu razlike u gubljenju na volumnoj masiza dužine drvnih sortimenata iznad 200cm gotovo istovjetne kao i one od 200cm. Izraèunate tablice apsolutnih i relativnihvrijednosti volumnih masa, tvrdeautori, mogu se primijeniti za sve vrstevišemetarskog drva (višemetrice), a pojedinetablice i matematièke funkcije moguæeje verificirati u operativnom šumarstvute se njima služiti za pretvorbumasene mjere u volumnu i obratno.Napisao i snimio: I. TomiæPROMETNICENovi most preko BosutaUoèi božiænih i novogodišnjihblagdana pušten je u promet novibetonski most preko Bosuta kojiznatno skraæuje putovanje stanovništvajugoistoènog dijela Vukovarsko-srijemskežupanije prema Vukovaru, Osijeku,Belome Manastiru. Most vrijedan 8,5milijuna kuna su izgradile vinkovaèketvrtke Zalužje, koje je bilo i nositeljtoga zahtijevnog posla, te Vibrobeton iCestorad, a zajednièki su ga financiraliMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva,Hrvatske šume, Hrvatske vode i Hrvatskauprava za ceste. Novi most dug je 75metara, širok 10 metara, s dva kolna trakai dvije pješaèke staze, a sa èetiri rasponanajveæi je most u županiji.Novi most èija je gradnja trajala godinudana, pustili su u promet presjecanjemvrpce župan Petar Èobankoviæ ibivši ministar poljoprivrede i šumarstvamr. Ivan Ðurkiæ. Otvorenju mosta bio jenazoèan i dipl. ing. Tomislav Lediæ, zamjenikministra poljoprivrede i šumarstvai mnogi visoki uzvanici izvan županijea blagoslovio ga je Petar Petroviæ,župnik iz Slakovaca, koji je rekao damost ne samo da spaja dvije opæine, negoi objedinjuje župu. Prilazne ceste odSlakovaca do mosta i od mosta do OtokaNovi betonski most na Bosutu izmeðu Otoka i Slakovaca.u dužini od osam kilomatara izgradit æese novcem iz proraèuna za ovu godinu.Z. PeièeviæSnimio Z.Peièeviæ8 • Èasopis “Hrvatske šume”

ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCIStruka mora pronaæi naèinstimulacije uspjehaS prihodom od oko 24 milijuna kuna i devetomjeseènom dobiti odblizu milijun kuna, šumarija Križevci svrstala se meðu najuspješnije uHrvatskim šumamaZa lijepa vremena s Kalnika(649 m) se dalekovidi, do Ivanèice na zapaduodnosno prema Papukuèak do Kozare na drugu stranu.Udaljeno od Križevaca30-ak km, kalnièko gorje jetokom proteklog vremenabilo svojevrsni zaštitni znaktivna turistièka meta i vrloèesto odredište brojnih skupinaplaninara. U brojnimklijetima razasutima po pitoreksnimobroncima Kalnika,Križevèani s prijateljimaprovode još jedno «radnovrijeme». Kalnik je danaspošumljen i ureðen. Lijepepok. Ðurièiæa, Rikatija Žgelei drugih. Kalnik je, uzpoznate gradske manifestacie,križevaèki turistièkipotencijal i šumari i šumarstvojednostavno se morajuukljuèiti u ovu turistièkuponudu. Jer Šumarija Križevcidanas je znaèajan priv-Dobar rad treba stimulirati -upravitelj križevaèke šumarijeKrunoslav Jakupèiæ«Križevaèkim velikim spravišæem»,poznatim turistièkokulturnim manifestacijama.Šumarija Križevci-ispred zgrade mali je «spomenik» oglednom primjerku lužnjaka iz križevaèke šumarijeKriževaca, naselja, trgovištapa kasnije grada èija povijestseže u 12.stoljeæe. Kalnik jedanas sa svojim ostacima starogagrada, s poznatim planinarskimdomom, pouènomstazom s koje se u dužini odoko pet kilometara pružajuprekrasni vidici, te ureðenimplaninarskim stazama, atrak-bukove sastojine nisu nastalesluèano, reæi æe dipl. ing.Krunoslav Jakupèiæ, upraviteljŠumarije Križevci podèijom su ingerencijom i kalnièkešume. To je rezultatrada i ljubavi prema šumibrojnih križevaèkih šumaraod kad se ovim šumama poèelosustavno gospodariti doredni subjekt jednog odnajstarijih gradova sjeverneHrvatske u kome živi oko10.500 stanovnika, grada bogateprošlosti, kulturne igraditeljske tradicije u komesu se nekad održavali hrvatskidržavni sabori, grada kojiæe se danas pohvaliti svojim«Križevaèkim štatutima» iZnaèajan privrednisubjektS prihodom od preko 24milijuna kuna i devetomjeseènomdobiti od blizu milijunkuna (èeka se konaèniobraèun), Šumarija Križevcise prošle godine svrstala me-Èasopis “Hrvatske šume” • 9

ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCI30 prem po osobi. Cijene susnižene i do 50 % od osnovnepo cjeniku, s tim da onikoji kupe imaju obvezuuspostaviti šumski red uoplodnim sjeèinama. Na tajnaèin rješavamo 15-aktisuæa kubika prostornogdrveta. Kod ovoga posla najvažnijaje kontrola izrade iprodaje. Ing. Jakupèiæ istièezadovoljstvo postignutomsortimentnom strukturom uoblome drvetu gdje je ostvareniprebaèaji kod furnirskihtrupaca lužnjaka, kitnjaka ibukve.Zima nije «prava», no ipak se treba malo zgrijati: grupa sjekaèa na radilištu u Križevaèkim prigorskimšumamaMi smo s krajem studenog plan sjeèe izvršili s 102 posto. Nijese išlo prethvat nego na maksimalno iskorišæenje postojojeæihljudskih kapaciteta i mehanizacije.Od Belle III do«krvavog sabora»Šumarstvo se u Križevcimaspominje davno prijeutemeljenja Šumarije (kojaje nastala pripajanjem šumanekadašnje Šumarije Sv.IvanŽabno). Ovdje je naime1860. osnovano Gospodarskoi šumarsko uèilište èimeðu nekoliko najuspješnijihu Hrvatskoj. Gospodareæi spreko 10.000 ha šuma izapošljavajuæi 74 radnika,Šumarija je osim toga uopæoj privrednoj recesijikada su mnoge firme (i uKriževcima) zatvarale vrata,bila jedan od rijetkih gradskihgospodarskih subjekata«s kojima nije bilo problema»,uredno isplaæujuæi plaæeali i ostale pristojbe iobveze. Od ostalih podatakavažnih za razumijevanjeovako stabilnog sudionikakriževaèkih gospodarskihzbivanja u kojima su tijekomproteklih «pretvorbenih»godina nestali ili se bitnosmanjili veliki privrednisubjekti kao što su bili Èelik,Radnik i neki drugi, trebareæi da se u tri gospodarskejedinice godišnje sjeèe55.000 kubika drveta, da seradi o dobrim i zdravim šumamau kojima je dalekonajzastupljenija bukva s 48% potom kitnjak s 18, grab s16, te lužnjak s 14%. Najveæaje gospodarska jedinicaKalnik-Kolaèka (4.215 ha),a tu su još i Jazmak-Kosturaè-Buk-Drobna te gospodarskajedinica Križevaèke prigorskešume.- Mi smo s krajem studenogplan sjeèe izvršili s102 posto. Nije se išlo prethvatnego na maksimalnoiskorišæenje postojojeæihljudskih kapaciteta i mehanizacije,posebno u proredama,nastojali smo imati štomanje otpada, pojašnjavaupravitelj. Nešto više od poloviceetata je oblo drvo i tosu posjekli i izradili radniciŠumarije dok je privlaèenjeizvršeno trakotorima radnejedinice TIM Ðurðevac.Prostorno drvo rješavalo sena tri naèina. Jakupèiæ:- Prvo vlastitom radnomsnagom, pretežno u prethodnomprihodu. Drugo, putemjeftimbe, uslugama poduzetnikapo cijeni od 90 kn/kubik za izradu i iznošenjena pomoæno traktorasko stovarište.Treæi naèin je prodajakraj panja puèanstvu uogranièenim kolièinama, doLužnjak je ovdje zavidnih dimenzija10 • Èasopis “Hrvatske šume”

ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCIsu Križevci postali najstarijesredište za naobrazbu poljoprivrednihi šumarskih struènjakau cijeloj jugoistoènojEuropi. Mnogi od uèenika ikasnije profesora koji su seovdje školovali i predavalikasnije su stekli svjetskuslavu. U pisanim doumentimaKriževci se prvi putaspominju u jednoj ispravikralja Belle III iz 1193.godine. Ubrzo nedaleko odkriževaèke utvrde, nastale nakrižanju antièkih puteva poèemu je grad prema jedonmod tumaèenja dobio ime (imeCris pod kojim se spominje,latinizirni je oblik hrvatskerijeèi križ, latinski crux),nièe i naselje doseljenika,današnji Gornji grad. Do 18.stoljeæa Križevci su podijeljeniu dva naselja meðu kojimaje poèetkom l6.stoljeæaDonji grad, veæ opasan bedemom,dvostruko veæi. Tadazbog korištenja istog peèetameðu njima izbija dugotrajansukob koji uspješnorješava tek carica MarijaTerezija koja 1752. ujedinjujeoba naselja u jedangrad, Križevce. Kao sjedišejedne od najveæih županijatoga vremena, Križevci suèesto ugošæivali velikodostojnike,kraljeve, careve.Ovdje je održano i tridesetakhrvatskih državnih saboraod koji se pamti i spominjeonaj iz 1397. kada je banStjepan Lackoviæ izgubio životu nastaloj svaði (ili uroti)po èemu je ovaj sabor u povijestiostao zabilježen kao«krvavi križevaèki sabor».Nakon prestanka turske opasnostigrad doživljava procvat,razvija se obrt(potkraj18.stoljeæa bilo je 224 majstora),i izgraðeni su neki odobjekata koji grad èine prepoznatljivimi danas ( crkvaSv. Ane, kapela Sv.Florijana,kapela Sv.Marka Križevèanina,županijska palaèa (naistoènoj strai Zakmardijeveulice), Sabornica (današnjaLikovna galerija), Hrvatskidom, koji je bio najveæazgrada u staroj jezgri. Narazvitak grada nakon osnutkaVojne krajine 1700.godine snažno utjeèu vojnièimbenici. Kada sredinom18.stoljeæa vojni centar iupravno središte postaje novoosnovanigrad Bjelovar,Križevci poèinju zaostajati.Struènost, svijest,motiviranost...Šumarstvo je jedna oddjelatnosti koja danas u Križevcimauspješno funkcionira.To ne znaèi da Šumarijanema problema i da opæasituacija ne utjeèe i na šumarstvo.Problemi su dvojaki,opæi i struèni. U ove prvespada kronièni nedostatakDetalj sa zimske sjeèe u križevaèkoj šumarijiKljuè uspjeha u svakom pa i našemposlu je maksimalno aktiviranje znanjakoje je ponekad zaspalo, umrtvljeno,nemotovirano.Plan sjeèe izvršen je još u studenom:izvlaèenje u gospodarskoj jediniciKalnik-Kolaèkanovca za ulaganje u novuopremu i šumske prometnice,i struèni koje bi trebalariješiti-struka.- Vjerujem da se sa sliènimproblemima susreæu svioni gdje se primjenjuje lanèanirad a strojevi nisu u istojšumariji. Radi se visokimtroškovima prethodnog prihoda,posebno kod višemetrice.O lanèanom radupuno je toga veæ reèeno inapisano, no mi smo sedanas udaljili od nekih postavki.Jer kod nas rade trakotrikoji su iz druge rsdanejedinice i dovoljno je da sjekaèibudu pola dana ispredtraktora pa da se više ne moæegovoriti o grupnom radu,faze su odvojene. To automatskipoveæava broj izvršitelja(kopèanje, vraæanje naÈasopis “Hrvatske šume” • 11

ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCINa Kalniku su šumari napravili pouènu stazu s vidikovcimama mehanizaciju. To je dobro,kažu u Križevcima, jernema ni problema. Dobro jei zbog toga što je Radnajedinica transport i Mehanizacijasa sjedištem u Ðurðevcui Lepavini relativnoblizu tako da su traktoriuvijek brzo na licu mjesta.A nema po šumarijama nimehanièara ni mehanièkihradionica što smenjuje troškoveodržavanja odnosnoposlovanja, kažu u Križevcima.On ukazuje i na još jednuvrstu problema, staru i teškoiskorijenjivu, uvjetno svrstanihu kategoriju ekoloških.Radi se o dvljimodlagalištima smeæa, ponajèeæeu obližnjoj šumi.- U jesen 1999. mi smo usuradnji sa Zavodom za zapošljavanjeu Križevcimafizièki uklonili, spalili ilidrugdje otpremili otpad s400 ha šuma u neposrednomokruženju Križevaca. Problemje u tome što odgovorneinstitucije nisu riješile problemlegalnih odlagališta iliosigurale kontinuirani odvozsmeæa. Ali problem je iu svijesti ljudi, a tu tražitilijek...Miroslav MrkobradAKCIJEHrvatske šumestipendirajustudenteNa stovarištuzapela stabla). Upitno je,dalje, i uhrpavanje oblogdrveta i višemetrice, jer se,na žalost, ne postižu veæiuèinci u odvozu kamionskimekipažama, iznosi nekasvoja iskustva upravitelj Jakupèiæ.Šumarija je i planuzgojnih radova u potpunostiizvršila, od unosa, sjetvei sadnje žira do njega mladikai pomlatka te èiæenja.Obavili su to radnici Šumarije,uz sezonce koji rade naugovor.- U svima tima radovima,posebno kod njege mladikai èišæenja guštika, ako šumarskiinženjer «ne izaðekrvavih ruku i mokar odznoja», dakle ako maksimalnone sudkeluje u radovima,stavljam pod upitnik stabilnost,strukturu i produktivnostbuduæe sastojine.Tu nema dvojbe, to je praksapokazala, kategorièan jeJakupèiæ. Kljuè uspjeha usvakom pa i našem poslu jemaksimalno aktiviranje znanjakoje je ponekad zaspalo,umrtvljeno, nemotovirano.O tome bi trebalo povestiraèuna i prilikom skorogrestrukturiranja poduzeæagdje bi konaèno trebaloriještiti pitanje stimuliranjauspješnog rada, ali i razraditisistem napredovanja u struci.Šumarija Križevci, kaouostalom i sve šumarije koprivnièkeUprave šuma, ne-Studenti s direktorom Hrvatskih šumaHrvatske šume stipendiratæe troje studenata Šumarskogfakulteta o èemuje direktor Željko Ledinskipolovicom sijeènja potpisaougovor s troje studenatadruge godine Šumarskogfakulteta, izabranihna natjeèaju u skladu sprogramom obrazovanjaHrvatskih šuma. Na natjeèajusu izabrani BojanaArdaliæ iz Pazina, TamaraViboh iz Jastrebarskoga iDalibor Kuèiniæ iz Ogulinasve studenti druge godineFakulteta s prosjeènimocjenama od 4,11 do 4,57.(m)12 • Èasopis “Hrvatske šume”

URAVA ŠUME DELNICEOšteæenost šuma u Gorskom KotaruKod jele na jako ošteæena stabla otpada 24 posto. Tu je znaèajan problem imele koja senezaustavljivo širi i pridonosi bržem propadanju jele.Stupanj ošteæenosti pojedinih stabalana terenu najèešæe seutvðuje na naèin koji je propisalopovjerenstvo za šumarstvo Europskezajednice, a prema vidljivim vanjskimznakovima na krošnji i deblu, za kojese drži da su znaci fiziološke kondicijepojedinog stabla. To je ponajprijepostotak odsutosti iglica ili gubitaklišæa prema kojem se stabla razvrstavajuu pojedine stupnjeve ošteæenosti.Vrsta drveæa: Abies alba Miller - obièna jelaRazlog zašto smo se odluèili iznijetite podatake je u tome, što su kodobjašnjenja zdravstvenog stanja šumau Gorskom kotaru korišteni podacisamo s bioindikacijskih ploha kojih uGorskom kotaru ima osam (8), s ukupno192 stabla, od èega na jelu gospodarskijednu od najvrednijih vrsta, a ujedno ijednu od najugroženijih, otpada tek 79stabala.Buduæi da se tijekom godina prikupioveæi broj podataka smatramo daæe slika zdravstvenog stanja šuma uGorskom kotaru biti vjerodostojnija.Tabelarni prikaz broja procjenjenih stabala u 2000. godini pod rednim brojevima 1.; 2.; i 3,te zbroj procjenjenih stabala od 1992. god. - 2000. god. pod rednim brojem 4.Èasopis “Hrvatske šume” • 13

URAVA ŠUME DELNICESlika zdravstvenog stanja obiène jelebazira se na uzorku od 63.492 procijenjenastabla. Zdravim stablom smatrase ono koje ima osutost krošnje od 0-10%, a takvih stabala prema okularnojprocjeni u Gorskom kotaru ima 3,63%.Slabo ošteæenih stabala jele ima 7,31%,a to su ona stabla kod kojih je poèelaosutost iglica iznutra prema van u donjemi srednjem dijelu krošnje.Kada doðe do jaèe osutosti iglica udonjem i srednjem dijelu krošnje, a pocijeloj krošnji javljaju se suhe granèice,krošnja postaje providna, a vrh je jošvitalan, tanjurast ili u obliku “rodinoggnijezda” stabla jele svrstavaju se u kategorijusrednje ošteæenih stabala, a takvihu Gorskom kotaru ima 64,32%.Jako ošteæenih stabala jele ima24,14%, a to su ona stabla kod kojih jeizraženo jako osipanje iglica i sušenjegranèica po cijeloj krošnji. Ako je primarnakrošnja jako ošteæena javlja sepuno “živiæa” koji ostaju zeleni i nakonodumiranja primarne krošnje.“Živiæi” su popratna pojava sušenjajelovih stabala ili tzv. sekundarna krošnjaèime stablo nastoji nadoknaditiprimarnu krošnju. Stabala bez ijednezelene granèice (sušaca) ima 0.60%.Uz veæ poznate èimbenike u procesupropadanja jele jedan od bitnih, ali malouvažavan je bijela jelova imela (Viscumalbum var. abietis Beck.). Po našem po-Tabelarni prikaz intenziteta zaraze jele bijelom jelovom imelom (Viscum album var. abietis Beck.)imanju radi se o velikom problemu zbogèega redovito od 1995. Komisiji zaznanstveno istraživaèki rad upuæujemodopise, da potaknu struènjake Šumarskoginstituta u Jastrebarskom i Šumarskogfakulteta u Zagrebu, da neka od svojihistraživanja u cilju zaštite šuma usmjerena problem imele koja se nezaustavljivoširi i znaèajno pridonosi bržem propadanjujele.Vrsta drveæa: Piceaabies (L.) Karst. -obièna smrekaZdravih stabala obiène smreke kojaimaju gustu krošnju tako da se gledajuæisa strane grane i deblo ne vide uGorskom kotaru ima 5,38%.Ošteæena stabla imaju sve rjeðukrošnju, a u srednjim i jako ošteæenimstupnjevima ošteæenosti u krošnji semogu pojaviti ošteæenja u obliku“prozora” i suhi vrh.Pri procjeni ošteæenosti obiènesmreke, ponegdje na prirodnompomlaðenju, a posebno u kulturamasmreke (20-25 godina) nailazimo nagrizotine krpastog izgleda u gornjojtreæini stabla, a posljedica je sušenjestabla. Prevladava mišljenje danavedene grizotine najvjerojatnije èinipuh. Materijalne štete izuzetno suvisoke.14 • Èasopis “Hrvatske šume”

URAVA ŠUME DELNICEVrsta drveæa: Fagus sylvatica L. - obièna bukvaZdravstveno stanje obiène bukve iostalih listaèa u Gorskom kotaru znatnoje bolje od zdravstvenog stanjaèetinjaèa, te bukva i dalje ostajenajotpornija vrsta drveæa.Procjenu ošteæenosti obavili su: Ž.Kauzlariæ, D. Jankoviæ, M. Abramoviæ,Ž. Gjukiæ.Tekst , tabele i grafikoni:D. Jankoviæ, M. AbramoviæVrsta drveæa: Ostale vrste ( gorski javor, javor mlijeè, klen, gorski brijest, obièni jasen, obiènigrab, crni grab, bijela topola, kitnjak, ariš, crni bor).Èasopis “Hrvatske šume” • 15

PREDSJEDNIK REPUBLIKE STJEPAN MESIÆ U BARANJIPrije tri godine, u ljeto1997. procesom mirnereintegracije privremenookupiranih dijelova RepublikeHrvatske, podruèjaIstoène Slavonije i Baranje,Hrvatske šume, Uprava šumaOsijek ponovno su preuzelena gospodarenje šume i šumskazemljišta u Baranji. To jeomoguæilo i postupan povratakvelikog dijela naših baranjskihpovratnika u obnovljenekuæe.Hrvatske šume odmah supoèele realizaciju više projekata,obnovu ratom uništenihšuma, uništenoga lovnoggospodarstva i graðevinskihobjekata.Stoljeæima je Baranja bilaoaza lovstva i uzorne poljoprivredneproizvodnje, a samoza nekoliko godina neprijateljskeokupacije, gotovo sve jeuništeno. Posebno je uništenolovno gospodarstvo, po èemuje Baranja bila poznata uEuropi i u svijetu. Opæe jepoznato kako je u Baranji dorata obitavalo više od 6000jelenske divljaèi, a divljih svinjanije se znalo ni broja.OTVORENI OBNOVLJENI LOVAÈI ÈOŠKUObnovljene lovne objekate u Baranji obišao je i predsjednik Republike Stjepapodruèja, Hrvatske su šume dosadašnjim ulaganjem više od 20 milijuna kueuropsku klijentelu, te vrlo brzo oèekuju prihode i višePresjedniku Stjepanu Mesiæu, direktor Željko Ledinski darovao jeumjetnièku sliku Baranjskih lovnih predjela, akademske slikarice AlbineJakiæ iz ZagrebaLovaèki dom Zlatna Greda, reprezentativni objekat najviše kategorijeNa podruèju obnove narušenoglovnoga gospodarstvanajbolji primjer uèinjenog jebrojno stanje osmotrene jelenskedivljaèi u vrijeme rike1997. godine, kada je izbrojeno435 grla, te stanje 2000-e kada je izbrojeno 1296 grla.Vidimo da se broj grlautrostruèio, premda je jošnarušena dobna i spolna struktura,što æe se programiranosanirati do 2003. godine, istakaoje mr. Pavle Vratariæ,upravitelj Uprave šuma Osijek,na sveèanosti otvorenjaobnovljenih lovnih objekata- u Zlatnoj Gredi i Èoškušume. Toj znaèajnoj sveèanostine samo za Baranju negoi za cijele Hrvatske šumebio je nazoèan i predsjednikRepublike Stjepan Mesiæ, upratnji župana Osjeèko-baranjskežupanije Marka Bagariæai drugih brojnih uzvanika igostiju te direktora Hrvatskihšuma Željka Ledinskog.Noæni snimak lovaèkog doma Zlatna Greda“Odmah po stupanju uposjed mirnom reintegracijomšuma i šumskog zemljištau Baranji, mi smo poèeli srazminiranjem miniranog terena,a kada smo oèistili prvih3,5 kilometara puta, uèinilismo radno dostupnim više od2000 ha koje se nalaze u16 • Èasopis “Hrvatske šume”

KI OBJEKTI U ZLATNOJ GREDIŠUMEn Mesiæ. Programom obnove ratom uništenih šuma i opustošenog lovnogna osigurale kvalitetne preduvjete za razvoj lovnog turizma za najprobirljivijuod tri milijuna maraka, koliko se ostvarivalo prije rata.Direktor Željko Ledinskisveèanim prerezivanjemtrobojnice otvorio jenovoobnovljeni lovaèki domZlatnu GreduPrilikom otvorenja mr. sc. Pavle Vratariæ je istaknuo moguænostilovnog turizma Baranjeproširenom Zoorezervatu Kopaèkirit. U ovih tri i pogodine pošumili smo više od200 ha hrastovih šuma, uzredovnu reprodukciju mekebjelogorice. Posebno što bihželio ireæi - istièe mr. Vratariæ,je naša aktivnost na oèuvanjugenofonda europske crne topole,po èemu je ovo podruèjepoznato u svijetu.Svijet je prepoznao ta našanastojanja saèuvati to prirodnoblago, pa æe tako iduæegodine u ovim objektima bitiPredsjednik Republike Stjepan Mesiæ, u društvu domaæina župana MarkaBagariæa, Pavla Vratariæa, Ivice Tarnaja, Željka Ledinskog, Ivice Hodiæai Jose VukeliæaLugarnica Èošak šumeodržan svjetski skup topolaraEUFORGEN za crnu topolu.Otvarajuæi novoobnovljenulugarnicu Zlatna Greda,direktor Hrvatskih šuma ŽeljkoLedinski je istaknuo kakos te tri obnovljene lugarniceèinimo dostupnim golemo podruèjeu trokutu Batina, Nemetin,Erdut, površine oko 28.000ha ritskih šuma i vodenihpovršina jedinstvenih u svijetu.Osiguravanjem smještaja zatridesetak gostiju, stvaraju seuvjeti za vrhunski lovni turizam,od kojeg vrlo brzo oèekujemoblizu tri milijuna DEM,jer tamo su bogati lovni, ribolovni,ornitološki, izletnièkii gastronomski sadržaji,koji se mogu ponuditi i najizbirljivijemeuropskom klijentu.Dosadašnji naši rezultatikoji se ostvaruju tek s oko 30posto ni izdaleka ne zadovoljavajuprema moguænostima.Obièni baranjski jelen jenajvažniji predstavnik krupnedivljaèi hrvatskih lovišta, anjega zapadni lovac nigdje nemože odstrijeliti. A to bi trebaloiskoristiti i njime napuèiti ilovišta diljem Hrvatske. Našerazvojne moguænosti lova suznatne ali ih do sada još nismoni izdaleka znali iskoristiti -istakanuo je Ledinski.Programom Obnove ratomuništenoga lovnoga gospodarstvatijekom ovih godinaizgraðena su i obnovljenabrojna hranilišta, solišta,pojilišta, èeke i drugi prateæiobjekti u lovstvu. Oèišæenesu prosjeke, popravljene žièaneograde, popravljeni mostovii putevi, u što je uloženoviše od 20 milijuna kuna investicijskihsredstava Hrvatskihšuma .Tekst i snimci: Zlatko LonèariæÈasopis “Hrvatske šume” • 17

PARK PRIRODE PAPUKOèuvane vrijedne šumskesastojinePark prirode Papuk smješten je na površini oko 336 km2, u sastavukoje je gotovo 32.000 ha požeške i našicke uprave šumaHrvatska je 23. travnjagodine 1999., nakonKopaèkoga rita, Medvednice,Velebita, Biokova,Telašèice i Lonjskoga polja,dobila još jedan park prirode.Zastupnièki dom Hrvatskogadržavnog sabora proglasio jePapuk parkom prirode , a nepunihpet mjeseci poslijedonesena je Uredba o osnutkuJavne ustanove Parka, kojuje donijela hrvatska Vlada.Ubrzo je u listopadu imenovanprivremena upraviteljicaKornelija Pintariæ,poèetkom travnja 2000. imenovanoje, a 3. svibnja konstituiranoUpravno vijeæe teJavne ustanove, na èelu kojeje postavljen šumarski struènjakdipl. ing. Zlatko Lisjakiz Hrvatskih šuma (Upravašuma Požega). Èlanovi vijeæasu Hrvojka Šunjiæ iz Ministarstvazaštite okoliša iprostornog ureðenja, mr. sc.Dario Barièeviæ (Šumarskifakultet Zagreb) i Antun Štefanoviæiz Virovitièko-podravskežupanije, a naknadnoæe se imenovati jedan predstavnikprivatnih i ostalihvlasnika. Donesen je Poslovniko radu Upravnoga vijeæa,statut , plan razvoja i financijskiplan. Osnovna djelatnostte ustanove jest upravljatiParkom prirode, kaopodruèjem od osobitog znaèenjaza Republiku Hrvatsku,u cilju zaštite i oèuvanja njegovihprirodnih posebnosti ivrijednosti, osobito biološkei krajobrazne raznolikosti, tekulturno-povijesnih vrijednosti,vodeæi raèuna da se svegospodarske aktivnosti obavljajupo naèelu održivogagospodarenja i održivoga razvitka.Gorska bukova šuma na PapukuDio fakultetskih šumaPark prirode Papuk prostirese na površini oko 336km2, u sastavu koje je znatanbroj površina požeške Upravešuma (158 km2 ) i našièkeUprave šuma ( 162 km2 ) tešuma kojima na tom podruèjugospodari zagrebaèki Šumarskifakultet (oko 7 km2 ), apreostale površine odnose sena privatne i ostale vlasnike.Granica parka polazi od poèetnetoèke iznad Kutjeva nanadmorskoj visini od 300 m,na cesti Kutjevo-Orahovica,a otamo se proteže južnimpadinama papuèke planinepreko kota 267 (crkva u Venju),318 (crkva u PodgorjuPožeškom ), 276 (na cesti uVelikoj ), 584 (velièki Grad), 528 (prijevoj na cesti iznadVrhovaca ), 520 (Vranovo) i556 (Sjeèanska kosa). Odprethodne kote granica skreæeprema sjeveru na kotu 507(Ravna gora), zatim vododjelnicomna kote 615 (Sov-Dipl. ing. Zlatko LisjakpredsjednikUpravnoga vijeæaParka prirode Papukjak, zapadno od Djedovice),677 i 614 (Gradina), 549 (Obrov),te grebenom u smjerucrkve u Voæinu, u dužini 2,6km. Granica se dalje nastavljasjevernim padinama Papukapreko kota 333 (Daljinac ),327 i 314 ( Pavlovo brdo), 37(Badnjevo brdo) i 244 (Toèak),zatim okomito premajugu pa na istok, presijecajuæipritom cestu za Jankovac ijankovaèki potok, u smjerukota 346 (Kik ), 270 i 273(crkva G. Pištana ) i 27, gdjegranica skreæe južno od kote780 (Petrov vrh), a zatimvododjelnicom na kote 601(Dobra voda ) i 326 ( velikoOsoje ). Granica se s te kotespušta najkraæim putem nacestu Kutjevo-Bektež, zahvaæajuæiu luku vinograde iznadKutjeva, iduæi pritomistoènim rubom graðevinskogapodruèja do poèetnetoèke na cesti Kutjevo-Orahovica.Osebujne prirodneraznolikostiNavedeno podruèje je udijelovima Požeško-slavonskei Virovitièko-podravskežupanije, proteže se u smjeruzapad-istok u dužini oko 35km , a potez sjever-jug širokje desetak kilometara. Obuhvaæapodruèja šumarija Kutjevo,Velika i Kamenska napožeškoj Upravi šuma, te Voæin,Drenovac, Æeralije i Orahovica, koje su u sastavuUprave šuma Našice. Parkobiluje razlièitim saèuvanimgeološkim, hidrografskim,krajobraznim, vegetacijskim i18 • Èasopis “Hrvatske šume”

PARK PRIRODE PAPUKPlaninarski dom na Jankovcufaunistièkim obilježjima slavonskogagorja te poznatimplaninarsko-izletnièkim i turistièkimlokalitetima toga dijelaHrvatske. Nedaleko odturistièke Velike je Nastavnišumsko-pokusni objekt Dubokazagrebaèkoga Šumarskogfakulteta. U sklopu Parka supovršine i objekti PPK Kutjevai požeškoga Kamen-Ingrada, poznati zdravstvenorekreacijskicentar Toplice uVelikoj s izvorima termalnevode i slikovitom dolinomVelièanke i Duboèanke, ostacistaroga velièkog Grada, skijaškastaza Nevoljaš te izletišteZveèevo, na južnim obroncimaPapuka, bogatim divljaèii ribom. Na sjevernojstrani Parka je poznato planinarskoizletište Jankovac, sjakim izvorom i osebujnimvodopadom te skijalištem iplaninarskim domom, a nedalekood Orahovice je poznatiRužica–grad, spomenik kulturenajviše kategorije, simpozantnim ruševinamadvorca i tvrðave iz 13. stoljeæa.Potrebno je istaknuti dapark prirode djelomice obuhvaæai vinogradarsku zonuKutjevo-Kaptol, koja je jednaod prepoznatljivih krajobraznihvrijednosti parkovnogaprostora. Papuk se u slavonskomgorju izdvaja naglašenijimprirodnim obilježjima iosebujnom ljepotom. Eruptivnei metamorfne stijene tevapnenci s krškim pojavamapridonose raznolikosti geološkogasastava. Mlaði neogenisedimenti prstenasto okružujusredišnji planinski masiv, a nanjima je oblikovan reljefblagih brežuljaka s vinogradima,koji su jedno odznaèajnih obilježja toga podruèja.Cijela papuèka planinazbog nepropusnih stijenabogata je vodotocima : Brzaja,Stražemanski potok, Velika,Duboka, Kaptolska rijeka,Djedovica, Jovanovica, Voæinskarijeka, Kovaèica, Jankovac,Drenovaèka rijeka,Vuèica i dr. Oèekuje se da æevodoopskrbna i turistièkorekreacijskauloga tih vodotokabiti sve veæa.Raj za zaljubljenikeprirode- Na podruèju Parka ima13 lovoovlaštenika i lovozakupnika,nekoliko planinarskihi ribolovnih društava, asvoj interes tamo nalaze skijaši,gljivari, ekolozi, znanstvenici,izletnici i svi ljubiteljiprirode. Uopæe, na tomsu podruèju dopuštene svedjelatnosti i radnje kojima sene ugrožavaju bitne znaèajkei uloga parka prirode- kažepredsjednik Upravnog vijeæaParka ing. Zlatko Lisjak. Napominjeda je bitan razlog zaproglašenje Papuka parkomprirode èinjenica kako su natom podruèju oèuvana obilježjažive i nežive prirode,karakteristièna za srednjuŽivopisne kaskade potoka DuboèankeSlavoniju. Tako je na podruèjuParka još 1948. godineRupnica kod Voæina proglašenageološkim spomenikom,Jankovac 1955. park-šumom,a 1966. Sekulinaèke planinezaštiæene su kao šumskirezervat. Prisutnost slavonskogagorja u krajobrazu jeÈasopis “Hrvatske šume” • 19

PARK PRIRODE PAPUKSpomenik hrvatskim braniteljima na Papukuvrlo uoèljiva, jer su okolnealuvijalne ravnice na oko100m nadmorske visine, aobronci gora u prosjeku susamo 100 m iznad ravnica.Gorja su izrazito šumskepovršine, izrazito izdvojeneod okolnog krajobraza, a rijeèje o izvornim i dobro oèuvanim,pretežito hrastovim ibukovim šumama, posebicevrijednim šumama panonskebukve i jele u višim predjelima.Neprijeporno je, tvrdiLisjak, da je rijeè, s obziromna spomenute znaèajke i vrijednostiPapuka, o prostranomprirodnom i dijelomkultiviranom podruèju sizrazitim estetskim, ekološkim,odgojno-obrazovnim,kulturno-povijesnim i turistièko-rekreacijskimvrijednostima.etat prebornih sastojina teUprave. U Parku je 21 % etataglavnoga i 24 % etata prethodnogaprihoda. Prema namjeni,97 % su gospodarskea 3 % sastojine posebne namjene(zaštitne, za odmor irekreaciju i sjemenske sastojine).Na parkovnom prostorudolaze prirodne sastojinebukve i hrasta kitnjaka, a unajvišim dijelovima bukovojelovesastojine. Meðu autohtonimvrstama bukva je najzastupljenija(47 %), a slijedekitnjak (34 %), jela (6 %), grab(5 % ) i ostale vrste ( 8 %).Unesene vrste su malobrojne,rijeè je o kulturama smreke,crnog i obiènoga bora, duglazije,borovca, ariša i bagrema,a od njih se prirodnim putemobnavljaju smreka i borovi.Dio terenanerazminiranNa podruèju našièke Upravešuma u sklopu Parkaprirode Papuk smještene sugotovo cijele gospodarskejedinice: Sekulinaèka planina,Duzluèka planina,Orahovaèka planina, Kokoèaèkaplanina, Pušinskaplanina, Drenovaèka planinai Djedovica-Trešnjevica. I zaove šume izraðeni su ureðajnielaborati koji se neprestanorade svakih desetgodina, od polovice prošlogastoljeæa. Park prirode Papukzauzima 19,53 % ukupnepovršine našièke Upravešuma, 17,33 % drvne zalihei 20, 50 % prirasta. Etat glavnogaprihoda sudjeluje s10,60 %, etat prethodnogaprihoda s 19,74 %, a etatprebornoga gospodarenjuiznosi 35,74 %. Rijeè je opretežito gospodarskim sastojinama(15.454,63 ha), aostalo su zaštitne šume(85,53 ha), šume za odmor irekreaciju (11,79 ha) i sjemenskesastojine (17,18 ha).Na parkovnom prostoru dolazeprirodne sastojine obiènebukve i hrasta kitnjaka,a u višim predjelima prostiruse sastojine obiène bukve ijele. U omjeru smjese dominantnavrsta je bukva (64 %),zatim slijede hrast kitnjak(16 %), obièni grab (3 %),lipa (3 % ), javor (2 %), jela(2 %) te ostale vrste drveæa(10 %). Neznatno su zastupljenešumske kulture unesenihvrsta drveæa: smreke,crnog i obiènoga bora, duglazije,ariša i bagrema, ameðu njima se prirodnoobnavljaju smreka i borovi.Treba istaknuti da su još natome podruèju nerazminiranapodruèja gospodarskihjedinica Kokoèaèka planina(odjeli 11 i 12) i Drenovaèkaplanina (odjeli 30-64).Evidentirati biljni iživotinjski svijetU sklopu ostvarivanjaprogramskih ciljeva Javneustanove Parka prirode Papukpotrebno je na terenuPretežito gospodarskesastojineŠume požeške Upravekoje ulaze u sastav Parkazauzimaju gotovo cijele gospodarskejedinice ZapadniPapuk zveèevaèki i JužniPapuk, veæi dio Južne Krndijekutjevaèke te manji diogospodarskih jedinica ZapadniPapuk kamenski. Važnoje istaknuti da su za tešume izraðeni ureðajni elaborati,koji se rade od sredineprošloga stoljeæa. Na tompodruèju nalazi se 31 % šumskihpovršina UŠ Požega, s 32% drvne zalihe i 32 % prirasta,a zanimljivo je da setamo ostvaruje cjelokupniZamrznuti jankovaèki slap20 • Èasopis “Hrvatske šume”

PARK PRIRODE PAPUKPark prirode PapukGeološki spomenik Rupnica kod Voæinalokaliteti i ostala flora, osimzaštite , i dalje biti istraživani.Korištenje parkovnoga prostoraprovodit æe se sukladnoProstornom planu posebnenamjene, koji æe donijetiHrvatski državni sabor, aPravilnikom o unutarnjem redupobliže æe se urediti pitanjazaštite, unapreðenja ikorištenja Parka prirode tepropisati prekršaji i odreditiupravne mjere za nepoštivanjeodredaba toga Pravilnika.vom odgovarajuæe struèneslužbe i službe nadzora usklopu Javne ustanove, a usuradnji s pravnim i fizièkimosobama, koje dopuštaju djelatnostna podruèju parkaprirode, suradnjom sa znanstvenimi drugim institucijama,a osobito s Ministarstvomzaštite okoliša i prostornogureðenja i s drugimtijelima državne te lokalneuprave i samouprave, na èijemse podruèju prostire Parkprirode. Planirano je u Parkuzaposliti pet djelatnika: ravnatelja,struènoga voditelja sdva suradnika i administratora.Važno je istaknuti da æeJavna ustanova izraditi detaljnijiprogram i plan korištenjaParka za odgojnoobrazovnei turistièko-rekreacijskeaktivnosti. Cilj je dase, osim edukacije, popularizacijeprirodnih vrijednosti,rekreacije i zabave, ostvari idio vlastitoga prihoda.Premda je za upravno sjedišteParka prirode Papuk veæodreðen Voæin, prevladavamišljenje da bi najbolje rješenjebila Velika, kao turistièkosredište Slavonije, koja, zemljopisnogledajuæi, gravitiraoznaèiti granicu na glavnimcestovnim prilazima, evidentiratibiljni i životinjski svijette geološku, kulturno-povijesnui etnografsku baštinu.Takoðer je potrebno tijekomove godine uspostaviti bazupodataka, koja obuhvaæa idosadašnje znanstveno-istraživaèkeradove i plan novihradova, te analizirati stanje naposebno oznaèenim lokalitetima.Inventarizacija i uspostavabaze podataka trebalebi biti završene do 2003.Treba naposljetku analiziratipostojeæu prostorno-planskudokumentaciju te nabavitipotrebnu opremu i vozilo zanadzor Parka.Lov neæe biti dopuštenPrema rijeèima ing. Lisjaka,cilj programskih zadaæaje oèuvanje, održavanje i za-Jezero na Jankovcuštita prirodnih vrijednosti , ato su biljni i životinjski svijet,krajobrazna raznolikost,geološka baština i kulturnopovijesnevrijednosti, s napomenomda æe vrijedni šumskiVažno je da lov na tome podruèjuneæe biti dopušten,kako je to bilo propisano prijašnjimodredbama Zakona olovu. Spomenuti zadaci bit æeizvršeni poglavito usposta-prema sredini parkovnogpodruèja.I. TomiæSnimci: Z. LisjakA. Z. LoncaricÈasopis “Hrvatske šume” • 21

PRIRODA I MIBršljan - skupi “ukras”posavskih hrastikaPosavski hrastici nerijetko bivajuokiæeni tamnozelenim lišæem iusred zime pa bi èovjek pomislioda se priroda poigrala s listopadnošæuhrasta lužnjaka. Stalnim posjetiteljimaodmah je jasno da se radi o-bršljanu(Hedra helix).Bršljan - agresivna penjaèica vlažnihuvala s vapnenastim tlom, jedina je vrstaod njih pet koja je rasprostranjena uLužnjak u “zagrljaju” bršljanaEuropi i to sve do bukove polarne granicerasprostranjenosti. Kao penjaèica možedosegnuti visinu i 30 m s promjerom 20cm, starošæu i nekoliko stotina godina,te je stalni pratitelj i zidova starih dvoracai zgrada. U urbanom djelu èeste su kultiviraneforme kojih je cijeli niz, ali predmetmoga zanimanja jest prirodnija pojavabršljana kao pratitelja hrasta lužnjaka uSpaèvanskom bazenu.Velika zastupljenost te penjaèiceprisutna je u pojasu od 1 do 2 kilometrauz rijeku Savu, osobito u šumarijamaGunja, Vrbanja, Županja i Cerna, te umanjoj mjeri uz ostale vodotoke koji idukroz Spaèvanski bazen i prava je napastza radove u iskorištavanju šuma. Kad tonapominjem iskljuèivo mislim na gospodarskesastojine hrasta lužnjaka.Osnovna smetnja bršljana je u tomešto ruši normalne normative sjeèe i izradei to 15 do 30% što je vrlo znaèajnokada se gleda s troškovne strane. Podatako gubicima na vremenu sjeèe i izradedobiven je snimanjem u sjeèinama svelikom zastupljenošæu stabala obraslihbršljanom (Uprava šuma Vinkovci - proizvodniodjel).Osim toga problema nameæe se potrebapomnog praæenja i izuèavanja pona-šanja stabala i sastojina hrasta lužnjakagdje su hrast i bršljan zajedno startali,hrast kao nosaè i bršljan na njemu u vrlobujnom obliku. Smatram da hrast kao svjetloljubivavrsta nema previše izgleda dadoðe do tog svjetla s dobrim djielom svojekrošnje. Vrlo oèiti primjeri takvoga stanjasu u mladim sastojinama u šumskim predjelimaIstoèna Kusara - Crna greda (Županja),Radiševo (Vrbanja), Lušèiæ (Cerna),itd. Za sada nema cjelovito kartiranihpovršina koje su jaèim postotkom obraslebršljanom, ali se nameæe kao potreba dase to što prije uèini kako bi se mogaoizraèunati i utjecaj istog na gospodarenjetim sastojinama, te postupci potrebni dase takvo stanje ako je to potrebno i preduhitri,sprijeèi ili moguæe iskoristi(farmaceutska industrija).Primjeæene povrede na stablima kojaimaju na sebi bršljan daju naslutiti moguænostda se produbljuju neizravnimutjecajem bršljana, jer se u zoni “priljubljenogpenjaèa” zadržava vlaga kojapogoduje pak razvoju gljiva koje daljerazaraju drvo (priložena slika ozljede).To nameæe pitanje koliki je doprinosbršljana u stabilnosti ovog ekosustava,a kolika je njegova štetnost kroz izravniili neizravni utjecaj na gospodarenjehrastovim sastojinama.Pitanje je integralne prirode pa æe ipristup do potrebnih odgovora moratibiti integralan.Stjepan Lonèar, dipl. ing. šum.Snimio: Z. PeièeviæUPRAVA ŠUMA VINKOVCIZajednièki sumirovljenicimaU povodu božiænih i novogodišnjihblagdana Hrvatski sindikatšumarstva, sindikalna podružnicaStruènih službi Uprave šuma Vinkovcina èelu s predsjednikomIvanom Novoselcem organizirala jedomjenak u velikoj sali Doma umirovljenikana kojem su bili i bivšizaposlenici, odnosno umirovljeniciStruènih službi. Sve zaposlenike i dojuèerašnjesuradnike i prijatelje kojisu se okupili u velikom broju pozdravioje predsjednik sindikalne podružniceIvan Novoselac, poželivši imdobrodošlicu, ugodanboravak i punozdravlja u 2001. godini.On je umirovljenimdjelatnicimaza dugogodišnji radi vjernost podijelio skromne darove asadašnjim je zaposlenicima podijeliomajice s grbom Sindikata šumarstva.Za dobar štimung pobrinuo se tamburaškiansambl KUD Šumari predvoðenMartinom Suèiæem “Marcom” utemeljiteljemtoga priznatog i uvažavanogDruštva. Solo pjevaèi bili su IvicaVelika sala vinkovaèkoga Doma umirovljenika bila je upotpunosti punjena zaposlenicima i umirovljenicima.Grèiæ i Ivan Mekoviæ. Trojica zaposlenika,Stjepan Tuškan, Mijo Jankoviæi Stjepan Mihelèiæ tom su seprilikom oprostila od aktivnog rada,a za èetrdesetgodišnju vjernost poduzeæudobili su prigodne darove.Z. Peièeviæ22 • Èasopis “Hrvatske šume”

MAÐARSKA ISKUSTVAU Szilvasvaradu se plaæa irazgledanje šume!Šumarija Szilvasvarad na sjveru Maðarske najveæi dio prihodaostvaruje od prodaje drveta, ali i od lovstva, najamnina, a šumari suposve ukljuèeni u sve turistièke aktivnosti ovog sela koje godišnjeobiðe 80-ak tisuæa turista.ima turista! Ove ih je godinemanje, nema snijega, žale sedomaæini. Što rade turisti umjestu gdje se nema što raditiosim šetati i razgledavati?Odgovor: šeæu se! Ili voze ufijakerima s bijelim rasnimlipicanrima, što smo i samoiskušali. Ne bi se moglo reæida je šuma ekstra klase, naprotiv,no u šumi ili uz njumnogobrojni su sadržaji anjihovo se razgledanje plaæa.Naplatna je kuæica sa spuštenomrampom posred ceste kojomse iz sela kreæe u šumskiobilazak. Uobièajenom turistièkatura predviða razgledanjedva šumarska muzeja,jednog na otvorenom u šumi,drugog u zgradi Šumrskogmuzeja. U muzeju u šumiutemeljenom 1973. godinemože se vidjeti povijesni prikazrazvoja razlièitih šumskihradova, na primjer privlaèenja.Posebna atrakcijaovog ni sela ni grada jeSzilvasvarad po svemunije tipièna maðaraskašumarija, no zbog toga,možda, još bolje oslikava maðarskošumarstvo danas, štose i kako radi tamo gdje šumanije jedini izvor prihoda.Smješteno tridesetak kilometarasjeverno od Egera, sjedištadionièkog društva s desetšumarija ali i nekoliko drugihpogona, isto toliko udaljenood granice sa Slovaèkom, ovomjesto na krajnjem sjeveruMaðarske sa svojih 1500 žiteljapruža znatiželjniku kojise prvi puta naðe ovdje, posebnošumaru željnom novihsaznanja i (tranzicijskih!) iskustava,bar nekoliko iznenaðenja.Ponajprije da se šumamože koristiti na više naèina(što dakako nije ništa novonego samo praktièna primjenaveæ poznatih stvari). Posebicekad se radi i parku prirodegdje se uz gospodarenjepod posebnim režimom, kaoi kod nas, zarada traži i nadrugi naèin. Szilvasvarad nemamore, nema ni visokogorje ni ureðena skijališta, noUlaz u park prirode - nema turista pa je ulaz slobodan.Muzej na otvorenom, u šumi, osnovan 1973. godine, u paket aranžmanu obavezno se obilaziSzilvasvarad nema more, nema ni visoko gorje ni ureðenaskijališta, no ima turista! Ove ih je godine manje, nema snijega,žale se domaæini. Što rade turisti u mjestu gdje se nema što raditiosim šetati i razgledavati? Odgovor: šeæu se! Ili voze u fijakerima sbijelim rasnim lipicanrima, što smo i samo iskušali.ogromna zgrada na rubu šumeu kojoj se dresiraju konji. Ugornjem dijelu zgrade jegalerija za promatraèe, okonje skupi automobili. Ovo jeipak sport za one s dubljimdžepom, no eto, i oni su senašli u Szilvasvaradu. Malodalje je stari ponovno ureðenihotel u kojem odsjedaju vlasnicikonja ili pak oni koji sujednostavno došli baviti setim sportom ili uživati uskladnim pokretima veæ izdresiranihkonja. Da ne bi biliÈasopis “Hrvatske šume” • 23

MAÐARSKA ISKUSTVAUtovar trupaca na željeznièkoj stanici u Szilvasvaradureèenici objašnjava zamjenikupravitelja šumarije Szilvasvaraddipl ing. Antal Jozsef.A kako sada jest? Ribe je iprije bilo dosta, no bilo jeVožnja fijakerom ili vlakom, kojim se može 3 km u šumu, takoðer je dioturistièke ponudedaleko od svojih grivatih ljubimaca,konjušnica je takoðeru sklopu hotela. Vožnjafijakerom obuhvatit æe i posjetmalom šoping centru,brojnim kioscima sa suvenirima,sada dakako zatovrenima,uz samu šumsku cestu.Uz nju je smješten i mali gateru kome posjetitelji u svakomSvi radovi na iskorištavnju šuma su uMaðarskoj privatizirani i to je prvatekovina transformacije šumarstva, istotako i najveæi dio radova na uzgajanjušuma. U Szilvasvaradu otprilike 25 postouzgojnih zahvata obaljaju sami na èemuradi 13 radnika.trenutku s par koraka udaljenostimogu vidjeti jelenalopatara ili muflona. Na gaterse skoro naslanja uzgajalištepastrvki, sistem od l6 povezanihmalih bazena kojim jenekad gospodarila šumarija adanas je u privatnim rukama.Zašto nije u sastavu šumarije?Nije bio rentabilan, u jednojdosta i onih koji nisu plaæali,veli Antal. Osim fijakerom,svi oni koji žele bolje razgledatišumu mogu to uèinitii-šumskom željeznicom. SŠumski vlak na stanici Szilvasvaradu24 • Èasopis “Hrvatske šume”

MAÐARSKA ISKUSTVALovaèka kuæa u Szilvasvaradu pruža sve što i hotel visoke kategorijeradovi. Šumarija inaèegospodari s 6.600 ha šuma ukojima je bukva zastupljena s48%, hrast s 18%, cer s 10%,grab s 9%, a od crnogoricenajznaèajnija je jela s 9 posto.Godišnji prirast iznosi 38.000kubika a od propisanog etataod 27.000 kubika sjeèe se18.000. Šumarija je podijeljenana sedam revira s prosjeènomvelièinom revira od 600-700 ha koje vode šumarskitehnièari. S 50-ak zaposlenihSzilvasvarad prilièno iskaèe izprosjeka. To se ponajprije može«zahvaliti» zaposlenima našumskoj željeznici te mehanièarimana održavanju gdjeukupno radi 30-ak ljudi. Sviradovi na iskorištavnju šumasu u Maðarskoj privatizirani ito je prva tekovina transformaciješumarstva, isto tako inajveæi dio radova na uzgajanjušuma. U Szilvasvaraduotprilike 25 posto uzgojnihprave željeznièke stanicegdje se inaèe vrši utovar trupacau vagone i šalje narazlièita odredišta u zemlji,kreæe i mala šumska željeznica,kao svojevrsna turistièkaatrakcija, na tri kilometra duguturu po šumi. Nije to samopo sebi isplativo, priznat æedomaæini, ali goste treba nasvaki naèin privuæi. Troškovekoji premašuju prihodepokriva dionièko društvo,odnosno, sve to subvencioniradržava. Èak se planiraizgraditi još jedan pravac,sve to pomaže se izsjedišta firme, iz Egera. Nijenaravno izostala ni ugostiteljskaponuda. U nekolikospecifièno ureðenihrestorana u selu može dobrojesti i kušati domaæe (ljute)specijalitete.Što od svega toga ima šumarija?Ne previše, veli Antal,jer sve to spada u turistièkipriliv samog mjesta.No šumarija naplaæuje ulazniceu park prirode, naplaæujei karte za vožnju željeznicom.Uz ono što sedobije od samog šumarstvaZamjenik upravitelja šumarijeAntal Joszef: Šumska željeznicanije isplativa no troškovepokriva i upravapa i lovstva-dovoljno za «pozitivan»rezultat.Bukva, hrast i ostaloA prihod od šumarstva donekleje ogranièen time što seu sklopu šumarije nalazi i parkprirode u kome, kao i u Hrvatskoj,vrijede neki drugi zakoni.U parku ne sijeèemo koliko bimogli nego prema odluciuprave parka što je uvijekmanje nego što bi mogli, kažeAntal. A na 800 ha posebnogrezervata šumske vegetacijezabranjeni su bilo kakviBukva je u šumariji zastupljena s 48 postoÈasopis “Hrvatske šume” • 25

MAÐARSKA ISKUSTVAzahvata obavljaju sami naèemu radi 13 radnika. Bukvase uglavnom obnavlja sama(90%). Struktura prihoda šumarijeizgleda ovako-od prodajedrveta namakne se do 150milijuna forinti (otprilike 4,5milijuna kuna), od lovišta 10milijuna forinti, od turizma«koliko dobiju toliko daljeulažu». Oko tri milijuna dobijuod najamnina. No u šumarijisu pomalo ljuti na vlasti u selu«od kojeg ne dobiju ništa aselo koristi njihove šumskeceste i ostale površine koje èakne žele ni održavati»! GodišnjeSzilvasvarad i njegove turistièkezanimjlivosti, tvrde ušumariji, obiðe 70-80 tisuæaturista. I lovstvo je u službistvaranja dobiti, a lovaèki domVila Negra kojim upravljašumarija (zaposleni u domu suJeleni lopatari u gateru na dohvat su ruke posjetiteljimaDio preureðenog hotelaEger forst AGradnici šumarije) nedavno jeobnovljen. Kako izgleda izvanate kako je ureðen unutra,može se usporeðivati s hotelomvisoke klase i boravak unjemu uz specijalitete domaæekuhinje, što osobno preporuèaupravitelj šumarije dipl.ing.Nemeth Karoly, pravi je praznikza «dušu i tijelo».U daljnjim planovima šumarijeje otvaranje šumskeškole, odnosno izgradnja zgrade.Sada se šumska školaodržava na ovorenom, uèenicipo tjedan dana borave u selute svakodnevno pod nadzoromšumara uèe «voljetiprirodu». Izgradit æe se i velikigater za divlje svinje i muflone«kako bi se mufloni maknuliiz parka prirode». Glavni lovciovdje su Talijani. (m)Direktor Eger forst AG JungLazsloOko 18% Maðarskepokriveno je šumom. Tonije mnogo i zbog togadržava u narednom razdobljuželi poveæati površinepod šumom na 23% maðarskogteritorija. Akciju æepotpomagati država, provoditæe se na onim upravamakoje imaju šumskogzemljišta ali i na privatnimparcelama. Sadnice æe osigurati(i prodati) dionièkadruštva. U tom programu svojdoprinos dat æe i Egererdö RT(Eger forst AG, odnosno dionièkodruštvo, jedno od l9društava u maðarskom šumarstvu)koje gospodari s oko72.000 ha šuma i šumskogzemljišta u tri sjevernomaðarskežupanije, ocrtao je uosnovnim crtama najvažnijezadatke šumarstva susjednenam države direktor Egerderdö-adipl. ing. Jung Lazslo.Upravna zgrada dionièkogdruštva, pomalo nalik nakockicu SDP-a U Zagrebu, ublizini je središta Egera,sjevernomaðarske prijestolnicedobrih vina (egri bikaver,lianko, keke frankos, merlot,medok), oèuvanih i ureðenihsrednjovjekovnih trgova izgrada, koja «svakome nudiponešto» kako to kažudomaæini. Eger je sa svojih 80-ak tisuæa žitelja i grad brojnihcrkvi(tu je druga najveæabazilika u Maðarskoj izEger, središte grada1835.godine), škola, mahomsrednjih sa samo jednom Višomškolom za nastavnice.Povijest grada seže u 11. stoljeæea pamti se i obilježava1552. godina kada s u ovdjezaustavljeni Turci. Iz togarazdoblja ostalo je i 300 kmpodzemnih hodnika i tunelapod gradom. Sada se «dolje»planira napraviti naselje kojebi oblazili turisti.Iz osobne karte Eger forstAG treba još znati da ovo dionièkodruštvo u svom sastavuima deset šumarija,ali i tvornicu parketa,veliki rasadnik Kal kojiproizvodi 22 milijuna sadnicakoji je dijelom iznajmljeni privatnim rasadnièarima,loviše na 23.000 ha,šumsku željeznicu, graðevinarstvote posebnu službuza planiranje.Tekst i snimci:Miroslav Mrkobrad26 • Èasopis “Hrvatske šume”

NAŠI RASADNICIZalužje meðu najveæima upoduzeæuRasadnik Zalužje jedan je od najveæih rasadnika šumskih sadnicahrasta lužnjaka u našem poduzeæu. Ukupna površina rasadnikaje 22,21 hektar, a nalazi se u gospodarskoj jedinici Kunjevcšumarije Vinkovci.Vozaè traktora STEIR Ivan Šefer ipomoænik Dušan Matijeviæ uzpomoæ ugraðenog noža obavljajupodrezivanje trogodišnjihsadnica poljskog jasena.Trogodišnje sadnice hrasta lužnjaka u rasadniku.lenu gnojidbu, odnosno budupod ugarom.Isporuèeno 320 tisuæasadnicaRasadnik Zalužje Upravešuma Vinkovci - ŠumarijeVinkovci potehnologiji proizvodnje sadnicatvrdih lišèara meðu najveæimaje u Hrvatskim šumama.Organizirano se u rasadnikuradi od 1972. godine. Kompletnubrigu i nadzor nadrasadnikom vodi dugogodišnjašumarska djelatnicadipl. inž. Ðurðica Filipoviækoja prezentirajuæi osnovnepodarke kaže:- U rasadniku uzgajamosadnice hrasta lužnjaka i poljskogjasena i s njima opskrbljujemoprije svega šumarijeUprave šuma Vinkovci, apodmirujemo i potrebe ostalihuprava. Ukupna površinarasadnika Zalužje”je 22.21hektar od èega 18 ha proizvodnihpovršina, a nalazise u gospodarskoj jediniciKunjevci, Šumarije Vinkovci.Ograðen je žièanom ogradom,a svojom istoènom i južnomstranom nalazi se uz rijekuBosut odakle se koristi vodaza navodnjavanje pomoæuagregata. S njegove zapadnestrane je cesta Vinkovci -Županja što olakšava transportsadnica, jer prohodnipravci kretanja u rasadniku sutakoðer asvaltirani.U rasadniku su 1984-1985. godine izgraðene poslovnezgrade, a prema preporukamaŠumarskog institutaJastrebarsko. Objekat sadržipotrebna spremišta za kemijskasredstva, gnojiva, sitanalat, gorivo, garaže za strojeve,te poslovne prostorije.Rasadnik je od Vinkovacaudaljen šest kilometara. Parcelese naizmjenièno koristeza proizvodnju, tako da svaketreæe godine dolaze pod ze-Rukovoditeljica rasadnikapodsjetila je da je planposlovanja za 2000. godinuu potpunosti izvršen i da jeproizvedeno preko 480 tisuæaRukovoditeljica rasadnika Zalužjedipl. inž. šuma Ðurðica FilipoviæDugogodišnji poslovoða rasadnika Zdenko Mikiæ (prvi s lijeva) iStjepan Pastoviæ (prvi s desna) snimljeni s grupom mladih zaposlenikaUprave šuma Vinkovci.jednogodišnjih sadnica poljskogjasena, preko 163 tisuæadvogodišnjih sadnica hrastalužnjaka, zatim 215 tisuæatrogodišnjih sadnica hrastalužnjaka i preko 364 tisuæeèetverogodišnjih sadnicahrasta lužnjaka što ukupnoiznosi oko 1.300.000 vrlokvalitetnih sadnica. Takoðervrijedno je istaknuti da suradovi na vaðenju, sortiranjui isporuci sadnica tekli subezprijekorno, a povoljnivremenski uvjeti omoguæilida se u rekordnom vremenu(20 radnih dana) bez poteškoæapovadi, sortira i isporuèi200 tisuæa trogodišnjihsadnica poljskog jasena i120 tisuæa èetverogodišnjihsadnica hrasta lužnjaka šumarijamaUprave šuma Vinkovci.Dnevna norma pozaposleniku iznosila je 1500komada.Tekst i snimci: Z. PeièeviæÈasopis “Hrvatske šume” • 27

UREÐIVANJE ŠUMATaksatori preko planaNije potrebno ni isticati veliku važnost dobrih i pouzdanih ureðajnihradova, bez kojih nema ni uspješnog gospodarenja, rekao je voditeljodjela ureðivanja Josip Grgljaniæ- U prepoznatljivom Šumskombazenu Spaève nalazi senajveæi kompleks hrastovihnizinskih šuma u našem poduzeæu,gdje su radile i radeèitave plejade šumarskih struènjaka.Izuzev šumara malotko zna, da je posao taksatorajedan od najzahtijevnijih poslovau šumarstvu, gdje našizaposlenici od proljeæa dokasno u zimi obilaze šume,mjereæi drvnu masu i obavljajuizmjeru taksacijskih elemenata,kako bi dobili pravepodatke za izradu osnove gospodarenja,istièe rukovoditeljodjela ureðivanja vinkovaèkeUprave šuma dipl. ing.Josip Grgljaniæ. Ovaj odjeljedan je meðu najstarijim upoduzeæu, kaže on, a primarnimu je zadatak izrada ureðajniheleborata ili osnova gospodarenjaza sve gospodarskejedinice, koje ulaze u sastavUprave šuma Vinkovci, èijaukupna površina iznosi72.183 ha. Osnove gospodarenjasu dugoroèni elaboratiprema èijim se odredbamaodvijaju svi poslovi u svakojpojedinoj šumariji. Mišljenjasam da nije potrebno naglašavatikoja je važnost dobrihi pouzdanih ureðajnih radova,bez kojih nema ni uspješnoggospodarenja, posebno jenaglasio Grgljaniæ, te nastavio:-Ureðajni poslovi na izradiosnova gospodarenja moguse podijeliti na dva dijela.Terenski radovi obuhvaæajuinventuru drvne mase iizmjeru ostalih taksacijskihelemenata, neophodni zasustav osnove gospodarenja.Nakon terenskih radova pristupase uredskoj obradi podatakado konaène izradeosnove, gdje naši zaposlenicikoriste za sada najsuvremenijasredstva za rad.Plan 2000. izvršenPlan ureðajnih radova za2000. godinu u potpunostiizvršen, a obavljeni su sviterenski radovi i to u ŠumarijiCerna u gospodrskoj jedinici“Banov dol” (1865 ha) i gospodarskojjedinici “Ceranskilugovi” (2157 ha). U ŠumarijiOtok obavljeni su terenskiradovi u gospodarskoj jedinici“Otoèke šume” (2586 ha),zatim u Vukovaru u gospodarskojjedinici “Vukovarskedunavske ade” (1809) i tosamo 1000 hektara, jer je preostalidio gospodarske jedinicepod okupacijom jugoslavenskevojske. Treba istaknutida su pored izvršenihradova preko plana obavljeniterenski radovi uŠumariji Vinkovci u gospodarskojjedinici “Vrapèana”(1228 ha), koja je na gotovo50 posto površine minirana.Pored navedenih terenskihradova vinkovaèki ureðivaèiuspješno su završili isve kancelarijske poslove,koji su komisijski pregledani,te izdana rješenja od zaposlenikaMinistarstva poljoprivredei šumarstva Kancelarijskiposlovi napravljeni su na8417 ha i to u Šumariji Vukovaru gospodarskoj jedinici“Dubrave” i “Jelaš“, zatim uŠumariji Cerna u gospodarskojjedinici “Krivsko ostrvo”,te u Šumariji Vinkovci ugospodrskoj jedinici “Dionica”.Pored ovih poslovanapravljeno je i odobreno šestgodišnjih planova (9645 ha),.- Ove godine zaposlenikeu odjelu za ureðivanje šumaèekaju još zahtijevniji zadaci,kaže na kraju Grgljaniæ. Takoterenske i pripremne radovetreba napraviti na šest gospodarskihjedinica (12286Rukovoditelj odjela za ureðivanješuma, dipl. ing. šum. JosipGrgljaniæ.ha), završne radove na takoðeršest gospodarskih jedinica11334 ha). Pored navedenogtreba napraviti i pet godišnjihplanova i jednu vanrednureviziju osnove gospodarenjaza gospodarsku jedinicu “Kragujna”(3838 ha) u ŠumarijiMladi kadrovi. S lijeva dipl. ing. šum. Antun Jakšiæ, administrator Darko Tomaševiæ i dipl. ing. šum. ZoranVargiæ.Županja. Grgljaniæ posebnoizražava zadovoljstvo èinjenicomda su se mladi struènjaciu odjelu uspješnouklopili u ove naporne terenskeradove sa starijim kolegamašto osigurava kontinuitetu ureðivanju šuma, jer zaovogodišnje æe obimne radnezadatke trebati uložiti mnogoznanja i truda kako bi sviradovi bili na vrijeme obavljeni.Z. Peièeviæ28 • Èasopis “Hrvatske šume”

POGLED UNATRAG - 2000-a, GODINA HRASTOVATko se sve divio našimhrastovimaoduševljeni. Zima je. Lišæe je otpalo iotkrilo svu ljepotu tih divnih stabalakoja u ovo zimsko vrijeme prikupljajusnagu za prve proljetne dane kada æeprolistati i svojim zelenim lišæem uljepšatiširoke krošnje. Snage nikadaZa nama je 2000. kojom završavadvadeseto stoljeæe i s velikim ushiæenjem,radošæu i išèekivanjem oèekujemomnogo više u novoj godini, novomstoljeæu i na kraju u novom tisuæljeæu.Kada sažmemo dogaðaje u proteklojgodini, s ponosom moramo istaknuti dase šumarska struka ima èime ponositi.U prilog tome govori i èinjenica da je2000. proglašena godinom hrasta. Hrast,taj gorostas naših šuma, privlaèio jepozornost šumarske znanosti i strukeiz cijeloga svijeta tijekom proteklegodine. Bili bismo neobjektivni prematoj plemenitoj vrsti drveæa kada nebismo spomenuli kojim redom i tko jesve pokazivao interes za njega. Zanimalisu se šumarski znanstvenici i struènjaciÈeške Republike iz Šumarskogzavoda Židlohovice. Imaju i oni hrast,ali ne takav kao naš. Uzgajaju ga injeguju i oni, ali ne na takav naèin kaomi. Skupila se kod nas u vrboveèkojŠumariji, u našoj Èesmi, šumarska znanosti struka, ali ovoga puta iz cijelogasvijeta i naravno naši domaæi znanstvenicii struènjaci. Održavao se meðunarodnikongres HRAST 2000. - poboljšanjekakvoæe i genetske raznolikostihrastova. Divili su se strani struènjacikvaliteti naših hrastova. Zadivila ih jenjihova visina, pravnost i punodrvnostsati, kako se kod nas gospodarihrastom. I opetista pitanja. Koliko suvisoka ta stabla? (Visineprelaze i 40 m) Kolikesu njihove debljine?(Ima ih debelih i prekometra) Koliko godišnjeprirašæuju? (4 m 3 nahektar) Kolike su cijeneproizvoda dobivenihod hrasta? Pokušavamoizbjeæi odgovor jerznamo, njihove cijenesu veæe, a naš hrast jevrijedniji. I tako, mnogoje toga zanimalonaše goste. Dobili suodgovore na njihovapitanja i sretni, punidojmova, otišli. Kadsmo pomislili da smoobavili veliki posaopokazujuæi naše hrastove,za njih su se zainteresirališumari Bavarske.Došli su i onividjeti taj hrast koji sepokazuje svima. On,navikao na toliko šumarskihstruènjaka, postajesve ponosniji iKoliko su visoka ta stabla? (I preko 40 m) Kolike su njihovedebljine? (Ima debelih i preko metra) Koliko godišnjeprirašæuju? (4 m 3 /ha)debla, pravnost i gustoæa godova, brojnostpodmlatka po jedinici površine.Oduševljeni su bili izložbom “Od žirado furnira”. Pregledali su piljenice iuživali u zlatnožutoj boji hrastovadrveta, divili se izgraðenim predmetimaod hrastovine. Radost im bila velikakada su vidjeli hrastove baève i naèinnjihove izrade. Razišli su se diljemsvijeta ponijevši sa sobom uspomenuna naš hrast, naš grad, naše šume iHrvatsku. Dojmovi se još nisu slegli, aveæ su austrijski struènjaci u organizacijisvojega šumarskoga društva došlividjeti i osjetiti, barem na nekolikošuštanjem lišæa i njihanjem grana kaoda govori: “Gledajete me i recite svimada na ovim podruèjima nema ljepšeg ikvalitetnijeg drveæa od nas – hrastova”.Te hrastove vidjeli su i naši susjediSlovenci i izaslanstvo njihova Ministarstvašumarstva. Zajednièki smozakljuèili: “Zašto se ne bismo èešæe sastajalii izmjenjivali iskustva o hrastu,je oni, u manjoj mjeri, imaju prilikugospodariti njime”. I kad ovaj broj našegalista bude u tisku, mi æemo pokazivatitaj naš hrast francuskim šumarskimstruènjacima koji se bave genetikomdrveæa. Nadamo se da æe i oni bitidosta, jer protekle godine izdašno suurodili žirom i podarili nam svoje nasljednikei kvalitetne mlade hrastikekoje æemo našim struènim radom uzgojitii ostaviti našoj djeci i unucima zagospodarenje. Ponosni smo na našhrast. Zašto? Zato što ga imamo.Ponosni smo što je to naša najvrijednijavrsta drveæa koja raste diljem Lijepenaše. Žalosni smo što su ti naši hrastovinapadani raznim bolestima i štetnicima.Žao nam je što hrast propada, a mi ostajemobespomoæni u neravnopravnojborbi s prirodom, jer svojim postupcimaprema šumi i prirodi pridonosimo ipropadanju hrasta. Preispitajmo se osvojim postupcima i zahvatima štoèinimo prirodi. Ne zaboravimo da sušume u Hrvatskoj najvrijedniji obnovljiviprirodni resurs.Dipl. ing. Ðuro KauzlariæÈasopis “Hrvatske šume” • 29

INFORMACIJE I VIJESTIUPRAVNI ODBOR HRVATSKIH ŠUMAPrihvaæen planposlovanja za2001.Na posljednjoj prošlogodišnji sjednici Upravnog odbora prihvaæen jePlan poslovanja za 2001.UPRAVA ŠUMA KARLOVACDa bi se obnovilo najljepšemeðu šumarima,druženje, Uprava šumaKarlovac organizirala jepredbožiæni malonogometniturnir na kome sunastupile momèadi upravašuma Zagreba, Bjelovara,pilane Krašiæ idomaæna Karlovca. Nakonzanimljivih borbiprvo mjesto pripalo jemomèadi Zagreba koja jeUpravni odbor Hrvatskihšuma na posljednjoj je prošlogodišnjojsjednici (27.prosinca) donio Plan poslovanjaHrvatskih šuma za2001. godinu po kojem bipoduzeæe ove godine trebaloostvariti prihod od 1,76 milijardikuna, od èega najveæidio, 62 posto, od prodajedrveta. Predviðena je dobitod oko 15 milijuna kuna, ilinakon oporezivanja, 12 milijunakuna. Vrijednost radovabiološke reprodukcije šumatrebala bi iznositi 466 milijunakuna. Plan investicija udugotrajnu materijalnu imovinuvrijedan je 86,6 milijunakuna a financirat æe se s oko50,4 milijuna vlastitih sredstavate 36,2 milijuna kunazajmova za nabavu uvoznihstrojeva i kamiona. Visinaplaniranih investicija ogranièenaje aktualnim financijskimstanjem i zaduženostipoduzeæa te èinjenicom da u2001. dospjeva 21 milijunkuna obveza za nove dugoroènezajmove iz prethodnograzdoblja. (m)Sportska druženjaSINDIKALNO POVJERENSTVO DELNICAKolektivni ugovorjoš vrijedi!u finalu bila bolja od pilaneKrašiæ (4:1). Prije toga upolufinalu Zagrebèani susvladali domaæine s 3:1 aKrašiæ momèad Bjelovara s4:2 , obje utakmice rješevalesu se jedanaestercima. Svemomèadi dobile su prigodnepoklone, suvenir grada Karlovca.- Važnije od sportskih rezultatanama je bilo ponovnookupljanje šumara upoznavanjei druženje. Želimoda ovaj turnir postanetradicionalan, da sedogodine opet naðemo,možda samo u drugom terminu,za vrijeme Karlovaèkihdana piva, rekao jena kraju jedan od organizatoraprvog okupljanjadipl. ing. Zoran Sabljariæ.Siniša Klariæ, dipl. ing.Sindikalno povjerenstvodelnièke Uprave šuma na 11.je sjednici održanoj sredinomprosinca u potpunosti dalopotporu Hrvatskom sindikatušumarstva u pregovorima sposlodavcem u vezi s donošenjemnovog Kolektivnogugovora i isplatama naknadazaposlenicima (božiænica,darovi za djecu). U provedbite i ostalih dredbi iz Kolektivnogugovora, te njegovopoštivanje u praksi treba seukljuèiti i Glavno zaposlenièkovijeæe, u èijoj je to inadležnosti, istaknuto je nasastanku.Osim tih najaktulanijihproblema s kojima se trenutaènosusreæe u radu Sindikat,na sastanku je dana i informacijao poslovanju delnièkeUprave šuma u deset mjeseciove godine.Zahvaljujuæi dobrim vremenskimprilikama, godišnjiplanovi proizvodnje izvršenisu veæ poèetkom studenog, apo ostvarenoj dobiti delnièkaUprava šuma jedna je od najboljihu poduzeæu. Takavvrlo povoljan trend u poslovanjui pozitivan rezultat nastojatæe se održati i do krajagodine.Što se tièe isplata plaæa,dana je informacija kojom jeVlada na “pritisak” Sindikataodustala od njihova vraæanjana razinu iz 1999., a postignutje dogovor da se plaæe usledeæoj godini zadrže na raziniiz 2000.Ipak i dalje zabrinjava porastosoblja u prihodima odprodaje drvnih sortimenata,što na razini Hrvatskih šumaiznosi više od pedeset posto.I dalje je postoji tendencijaveæeg rasta troškova poslovanjau odnosu na prihode.Valja napomenuti i to dadodatno otežava poslovanjei èinjenica da se cijene drvnihsortimenata nisu mijenjale uprotekle tri godine.U raspravu po pojedinimtoèkama dnevnog redaukljuèivali su se i sindikalnipovjerenici. Najviše upitabilo je u vezi predstojeæegprocesa restrukturiranjapoduzeæa, isplata naknadakoje su regulirane Kolektivnimugovorom, stambeneproblematike, pitanjedonošenja novog Pravilnikao sistematizaciji, te o obaviještenostizaposlenikakoja nije dobra ni dovoljna.Predsjednik Zaposlenièkogvijeæa Uprave šumaDelnice Slavko Medved napomenuoje da bi se ubuduæeSindikat trebao više ukljuèivatiu organizaciju godišnjihskupova zaposlenika teinformirati zaposlenike oradu i poslovanju Poduzeæa.Time bi zaposlenici, jer bibili bolje informirani, bili iviše motivirani za rad i postizalibolje rezultate na radnomemjestu.V.P.30 • Èasopis “Hrvatske šume”

UPRAVA ŠUMA ZAGREBMože (li) seraditi boljePrema prvim još neslužbenim podacima,Uprava šuma Zagreb ostvarila jeprošle godine dobit veæu od dva milijunakuna, i to bez obraèunatih zaliha koje setek procjenjuju i koje bi financijski rezultatmogle još promijeniti. U poslovimabiološke reprodukcije realizirano je 95S kolegija zegrebaèke Uprave šumaposto planiranih radova (nije tek izvršenasjetva i sadnja jasena jer sadnice nisu stiglena vrijeme a poslije je teren bio pod vodom).Isto vrijedi i za radove proširenebiološke reprodukcije. Plan sjeèe i izradedrvnih sortimenata izvršen je s 98 postood èega oblovina, oèekivano više, s 105posto. Više od samih brojki i podataka oprošlogodišnjem poslovanju, iznijetih nasastanku struènog kolegija zagrebaèkeUprave šuma, sudionike sastanka zanimalisu i neki od vjeènih problema koje bi, zakljuèenoje, svakako trebalo riješiti. Potrebnoje veæu pozornost posvetiti kvalitetnijojizradi, krojenju i klasiranju, potrebnoje nadalje, kvalitetnu robu više prodavatiputem licitacija, po moguænostimeðunarodnih. Ne bi se u buduæe smjelodogaðati, a to je problem èisto praktièneprirode, da u najkritiènije vrijeme nemadovoljno vagona za otpremu prostornogdrveta što može stvoriti golemo poveæanjezaliha. Više šumara problem je vidjelo i usortimentnim tablicama koje izbacuju podatkeo kubicima kojih nema i apsolutnosu neostvarivi. Uprava šuma kao cjelinase, osim prihodu od prodaje drveta, moraokrenuti pribavljanju novca od drugih aktivnosti(najamnina za objekte, lovstva idrugog). No kada je o ostalima, nešumarskimdjelatnostima rijeè, moglo se èuti,zagrebaèka Uprava posljednjih godinabilježi negativne uèinke.Na sastanku upravitelja šumarija zagrebaèkeUprave direktor Hrvatskih šumaŽeljko Ledinski potanko ih je izvjestio oproblemima s kojima se poduzeæe proteklegodine susretalo te o onom što šumare ovegodine èeka-restrukturiranje poduzeæa.SA SKUPA ZAPOSLENIKA POŽEŠKE UPRAVE ŠUMARacionalizacijomposlovanja smanjitigubitakNa šestom skupu zaposlenika požeškeUprave šuma održanom u Velikojkod Požege podneseni su izvještaji oradu Zaposlenièkoga vijeæa, stanju irazvoju te Uprave i Javnoga poduzeæaHrvatske šume. Pozdravni govor održaoje se predsjednik ZV UŠ Požega ŽeljkoMatajiæ. Osvrnuo se na dosadašnji radVijeæa, koje je održalo 8 sjednica, tijekomkojih su povremeno nastajali problemizbog nepostojanja pravnika, štoje bio veliki hendikep u zaštiti pravazaposlenika. Posljednjih godinu danaodržana su dva skupa zaposlenika. Upraviteljpožeške Uprave ing. DraženDumanèiæ upozorio je zaposlenike naèinjenicu da se u svrhu ostvarivanjaveæega prihoda provode razlièite mjereštednje, a ostvareni poslovni gubitakmože se smanjiti, uz smanjenje troškova,maksimalnim angažiranjem svih zaposlenih.Jedna od veæih mjera štednje je,zbog potrebe posla, raspored uposlenihna druga radna mjesta da bi se ostvarioveæi prihod. Naime, dosad su korištenipovremeni radnici, a rijeè je uglavnomo poslovima na ureðivanju šuma. Upraviteljje istaknuo da požeška Uprava,uz još nekoliko drugih Uprava šuma,znatno pridonosi ukupnom gubitkuPoduzeæa te se postavlja pitanje, nastavili biti negativna, njezina opstanka. Sadašnjavodeæa ekipa, rekao je Dumanèiæ,poduzet æe sve na racionalizaciji proizvodnjei troškova te korištenju sredstavaza rad, uz stalni nadzor poslovanjau kolektivu koji mora djelovati kaoobitelj.Restrukturiranje kao potrebaPredsjednik GZV-a HŠ dipl. ing.Vlado Droždan obavijestio je nazoèneo radu Vijeæa koje je od veljaèe prošlegodine održalo 7 sjednica, istièuæi da jedužnost GZV-a i ZV-a braniti, štititi ipromicati interese svih zaposlenih. Govorioje o suradnji i pregovorima s poslodavcem,napominjuæi kako je poslodavacispunio oko 90 posto svojihobveza-isplaæeni su božiænica, darovi zadjecu i dr,. èime je ostvaren uspjeh upregovaranju. Pozivajuæi sve nazoènena red, rad i stegu, rekao je da su skupovizaposlenika oblik suradnje s poslodavcem,a istaknuo je važnost i presudnuulogu sindikata i Zaposlenièkih vijeæatijekom buduæih pregovora i restrukturiranjaPoduzeæa.Sastaviti kvalitetniji KolektivniugovorGlavni sindikalni povjerenik UŠ PožegaPero Juriæ napomenuo je kako jesindikat uložio velik trud da bi se pregovoris poslodavcem ispoštivali, a krenulose u nove pregovore. Plaæe morajuslijediti životne troškove, a odluku Vladeo plaæama treba preispitati. OsobitoSa skupa zaposlenikaje sindikat zainteresiran za dogaðaje uUŠ Požega, a oèekuje da se sastavikvalitetniji Kolektivni ugovor, èime bise manje iscrpljivalo u pregovorima sposlodavcem. Kraæi financijski izvještajpodnijela je voditeljica raèunovodstvaUŠ Požega, dipl. oec. Vesna Matokoviæ.Obavijestila je nazoène da su sva važnijapotraživanja isplaæena (plaæe,naknade i dr.). Predsjednik GZV-a VladoDroždan kritièki se osvrnuo na raskideugovora o radu i kontroli bolovanja,istièuæi da zaposlenici moraju koristitisva svoja zakonska prava koja æe GZV iZV braniti. Upravitelj požeške Upravešuma Dražen Dumanèiæ objasnio je kontrolubolovanja dobronamjernom akcijomkoja je u funkciji poslovanja, a kadaje rijeè o smjenama pojedinih zaposlenika,ne radi se o raskidu ugovora nego opromjeni radnoga mjesta, za koju su suglasnostpotpisali gotovo svi uposleni.( t )INFORMACIJE I VIJESTIÈasopis “Hrvatske šume” • 31

IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA “ŠUMAR” ZAGREBOsjeèani i daljenajbrojnijiZajednièki snimak svih izletnika pred polazak u šumuVeæini od njih ovo je bio prvi ražanj s kobasicom u životuGodišnja skupštinaPrva godišnja skupštinanašeg društva održana je 27.sijeènja na Japetiæu, u Samoborskomgorju. Kako je prijelomovog broja našeg èaso-garnici na Sljemenu. Takosu umirovljenici popodnekrenuli autobusom, a manjaskupina planinara pjepisaupravo bio u tijeku,opširnije o Skupštini izvjestitæemo Vas u iduæem broju.(Z.L.)Prvi ovogodišnji izletèlanova PD Šumar Zagreb- Ogranak Osijek,sredinom sijeènja, još jednomje potvrdio opravdanost osnutkaplaninarskog društva meðunašim djelatnicima. Skupinaod 33 èlana te subote ušetnji šumama u Jarèevcu,nedaleko od Osijeka, meðukojima je bilo èak dvanaesterodjece u dobi od jedne do trinaestakgodina, predstavlja najoèitijiprimjer potrebe za rekreacijomi hodanjem u prirodi,što su jednoglasno izrazilesve naše djelatnice, gledajuæikako njihova djeca bezbrižnoi veselo trèkaraju po šumi,razbacajuæi hrpe lišæa, pripremajuæivatru za peèenjekobasica i slanine, igrajuæi ses loptom na obližnjoj livadi iniz drugih aktivnosti u tomprohladnom zimskom maglovitomdanu.Gledajuæi tako mi odraslii nehotice se zapitamo - kakoli je samo malo potrebno volje,a koliko puno užitaka timepriuštimo djeci, željnojboravka u prirodi? A to je inajbolji put odgoju i stvaranjunavika mladima za uživanjemi oèuvanjem prirodei našeg okoliša.Z. L.Planinarski èetvrtakPo dolasku obavezan snimak u štaliciVeæ godinama u prostorijamaŠumarskog društvana Mažuraniæevu trguèetvrtkom u veèernjimsatima se okupljaju umirovljenici- šumarski inženjeri,na svakotjedno predavanjeili obièno druženje.Odnedavno i naši èlanoviPD Šumar imajusvoje redovite sastankeistim danom, ali u susjednojprostoriji.Ali, drugi èetvrtak uovoj godini bio je izuzetak,jer je bio dogovorenzajednièki posjet našoj lu-šice od tunela do lugarnice.Našli su se zajedno uzBetlehemske jaslice i posebnookiæene najveæejele ove godine u Hrvatskoj.A nakon toga nastavilisu uz zajednièkodruženje uz obavezangrah s kobasicom, vinomi gitarom.Nadamo se da æe takvihzajednièkih izleta bitiviše u ovom stoljeæu!A zatim druženje uz pjesmu i gitaru do kasno u noæZ. L.32 • Èasopis “Hrvatske šume”

U ŠUMARSKOM MILJEUPonukan dosadašnjim brojnim uspješnim fotografijamanaših èitatelja ljubitelja fotografije, javio nam se svojimprilozima i mladi šumarski inženjer iz Bilja (Uprava šumaOsijek) Zvonko Brdar i poslao nam nekoliko uspjelihfotografskih zapažanja iz baranjskih ritskih šuma.Za ovaj broj odabrali smo sljedeæe tri.1. Priroda ponekad kad daje, dajei obilno - dva u jednom2. Oslobodite maštu! Na što vaspodsjeæa?3. Iskonska snaga prirode i ljepoteUredio Z.LonèariæÈasopis “Hrvatske šume” • 33