PARK PRIRODE PAPUKOèuvane vrijedne šumskesastojinePark prirode Papuk smješten je na površini oko 336 km2, u sastavukoje je gotovo 32.000 ha požeške i našicke uprave šumaHrvatska je 23. travnjagodine 1999., nakonKopaèkoga rita, Medvednice,Velebita, Biokova,Telašèice i Lonjskoga polja,dobila još jedan park prirode.Zastupnièki dom Hrvatskogadržavnog sabora proglasio jePapuk parkom prirode , a nepunihpet mjeseci poslijedonesena je Uredba o osnutkuJavne ustanove Parka, kojuje donijela hrvatska Vlada.Ubrzo je u listopadu imenovanprivremena upraviteljicaKornelija Pintariæ,poèetkom travnja 2000. imenovanoje, a 3. svibnja konstituiranoUpravno vijeæe teJavne ustanove, na èelu kojeje postavljen šumarski struènjakdipl. ing. Zlatko Lisjakiz Hrvatskih šuma (Upravašuma Požega). Èlanovi vijeæasu Hrvojka Šunjiæ iz Ministarstvazaštite okoliša iprostornog ureðenja, mr. sc.Dario Barièeviæ (Šumarskifakultet Zagreb) i Antun Štefanoviæiz Virovitièko-podravskežupanije, a naknadnoæe se imenovati jedan predstavnikprivatnih i ostalihvlasnika. Donesen je Poslovniko radu Upravnoga vijeæa,statut , plan razvoja i financijskiplan. Osnovna djelatnostte ustanove jest upravljatiParkom prirode, kaopodruèjem od osobitog znaèenjaza Republiku Hrvatsku,u cilju zaštite i oèuvanja njegovihprirodnih posebnosti ivrijednosti, osobito biološkei krajobrazne raznolikosti, tekulturno-povijesnih vrijednosti,vodeæi raèuna da se svegospodarske aktivnosti obavljajupo naèelu održivogagospodarenja i održivoga razvitka.Gorska bukova šuma na PapukuDio fakultetskih šumaPark prirode Papuk prostirese na površini oko 336km2, u sastavu koje je znatanbroj površina požeške Upravešuma (158 km2 ) i našièkeUprave šuma ( 162 km2 ) tešuma kojima na tom podruèjugospodari zagrebaèki Šumarskifakultet (oko 7 km2 ), apreostale površine odnose sena privatne i ostale vlasnike.Granica parka polazi od poèetnetoèke iznad Kutjeva nanadmorskoj visini od 300 m,na cesti Kutjevo-Orahovica,a otamo se proteže južnimpadinama papuèke planinepreko kota 267 (crkva u Venju),318 (crkva u PodgorjuPožeškom ), 276 (na cesti uVelikoj ), 584 (velièki Grad), 528 (prijevoj na cesti iznadVrhovaca ), 520 (Vranovo) i556 (Sjeèanska kosa). Odprethodne kote granica skreæeprema sjeveru na kotu 507(Ravna gora), zatim vododjelnicomna kote 615 (Sov-Dipl. ing. Zlatko LisjakpredsjednikUpravnoga vijeæaParka prirode Papukjak, zapadno od Djedovice),677 i 614 (Gradina), 549 (Obrov),te grebenom u smjerucrkve u Voæinu, u dužini 2,6km. Granica se dalje nastavljasjevernim padinama Papukapreko kota 333 (Daljinac ),327 i 314 ( Pavlovo brdo), 37(Badnjevo brdo) i 244 (Toèak),zatim okomito premajugu pa na istok, presijecajuæipritom cestu za Jankovac ijankovaèki potok, u smjerukota 346 (Kik ), 270 i 273(crkva G. Pištana ) i 27, gdjegranica skreæe južno od kote780 (Petrov vrh), a zatimvododjelnicom na kote 601(Dobra voda ) i 326 ( velikoOsoje ). Granica se s te kotespušta najkraæim putem nacestu Kutjevo-Bektež, zahvaæajuæiu luku vinograde iznadKutjeva, iduæi pritomistoènim rubom graðevinskogapodruèja do poèetnetoèke na cesti Kutjevo-Orahovica.Osebujne prirodneraznolikostiNavedeno podruèje je udijelovima Požeško-slavonskei Virovitièko-podravskežupanije, proteže se u smjeruzapad-istok u dužini oko 35km , a potez sjever-jug širokje desetak kilometara. Obuhvaæapodruèja šumarija Kutjevo,Velika i Kamenska napožeškoj Upravi šuma, te Voæin,Drenovac, Æeralije i Orahovica, koje su u sastavuUprave šuma Našice. Parkobiluje razlièitim saèuvanimgeološkim, hidrografskim,krajobraznim, vegetacijskim i18 • Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>”
PARK PRIRODE PAPUKPlaninarski dom na Jankovcufaunistièkim obilježjima slavonskogagorja te poznatimplaninarsko-izletnièkim i turistièkimlokalitetima toga dijela<strong>Hrvatske</strong>. Nedaleko odturistièke Velike je Nastavnišumsko-pokusni objekt Dubokazagrebaèkoga Šumarskogfakulteta. U sklopu Parka supovršine i objekti PPK Kutjevai požeškoga Kamen-Ingrada, poznati zdravstvenorekreacijskicentar Toplice uVelikoj s izvorima termalnevode i slikovitom dolinomVelièanke i Duboèanke, ostacistaroga velièkog Grada, skijaškastaza Nevoljaš te izletišteZveèevo, na južnim obroncimaPapuka, bogatim divljaèii ribom. Na sjevernojstrani Parka je poznato planinarskoizletište Jankovac, sjakim izvorom i osebujnimvodopadom te skijalištem iplaninarskim domom, a nedalekood Orahovice je poznatiRužica<strong>–</strong>grad, spomenik kulturenajviše kategorije, simpozantnim ruševinamadvorca i tvrðave iz 13. stoljeæa.Potrebno je istaknuti dapark prirode djelomice obuhvaæai vinogradarsku zonuKutjevo-Kaptol, koja je jednaod prepoznatljivih krajobraznihvrijednosti parkovnogaprostora. Papuk se u slavonskomgorju izdvaja naglašenijimprirodnim obilježjima iosebujnom ljepotom. Eruptivnei metamorfne stijene tevapnenci s krškim pojavamapridonose raznolikosti geološkogasastava. Mlaði neogenisedimenti prstenasto okružujusredišnji planinski masiv, a nanjima je oblikovan reljefblagih brežuljaka s vinogradima,koji su jedno odznaèajnih obilježja toga podruèja.Cijela papuèka planinazbog nepropusnih stijenabogata je vodotocima : Brzaja,Stražemanski potok, Velika,Duboka, Kaptolska rijeka,Djedovica, Jovanovica, Voæinskarijeka, Kovaèica, Jankovac,Drenovaèka rijeka,Vuèica i dr. Oèekuje se da æevodoopskrbna i turistièkorekreacijskauloga tih vodotokabiti sve veæa.Raj za zaljubljenikeprirode- Na podruèju Parka ima13 lovoovlaštenika i lovozakupnika,nekoliko planinarskihi ribolovnih društava, asvoj interes tamo nalaze skijaši,gljivari, ekolozi, znanstvenici,izletnici i svi ljubiteljiprirode. Uopæe, na tomsu podruèju dopuštene svedjelatnosti i radnje kojima sene ugrožavaju bitne znaèajkei uloga parka prirode- kažepredsjednik Upravnog vijeæaParka ing. Zlatko Lisjak. Napominjeda je bitan razlog zaproglašenje Papuka parkomprirode èinjenica kako su natom podruèju oèuvana obilježjažive i nežive prirode,karakteristièna za srednjuŽivopisne kaskade potoka DuboèankeSlavoniju. Tako je na podruèjuParka još 1948. godineRupnica kod Voæina proglašenageološkim spomenikom,Jankovac 1955. park-šumom,a 1966. Sekulinaèke planinezaštiæene su kao šumskirezervat. Prisutnost slavonskogagorja u krajobrazu jeÈasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>” • 19