UREÐIVANJE ŠUMATaksatori preko planaNije potrebno ni isticati veliku važnost dobrih i pouzdanih ureðajnihradova, bez kojih nema ni uspješnog gospodarenja, rekao je voditeljodjela ureðivanja Josip Grgljaniæ- U prepoznatljivom Šumskombazenu Spaève nalazi senajveæi kompleks hrastovihnizinskih šuma u našem poduzeæu,gdje su radile i radeèitave plejade šumarskih struènjaka.Izuzev šumara malotko zna, da je posao taksatorajedan od najzahtijevnijih poslovau šumarstvu, gdje našizaposlenici od proljeæa dokasno u zimi obilaze <strong>šume</strong>,mjereæi drvnu masu i obavljajuizmjeru taksacijskih elemenata,kako bi dobili pravepodatke za izradu osnove gospodarenja,istièe rukovoditeljodjela ureðivanja vinkovaèkeUprave šuma dipl. ing.Josip Grgljaniæ. Ovaj odjeljedan je meðu najstarijim upoduzeæu, kaže on, a primarnimu je zadatak izrada ureðajniheleborata ili osnova gospodarenjaza sve gospodarskejedinice, koje ulaze u sastavUprave šuma Vinkovci, èijaukupna površina iznosi72.183 ha. Osnove gospodarenjasu dugoroèni elaboratiprema èijim se odredbamaodvijaju svi poslovi u svakojpojedinoj šumariji. Mišljenjasam da nije potrebno naglašavatikoja je važnost dobrihi pouzdanih ureðajnih radova,bez kojih nema ni uspješnoggospodarenja, posebno jenaglasio Grgljaniæ, te nastavio:-Ureðajni poslovi na izradiosnova gospodarenja moguse podijeliti na dva dijela.Terenski radovi obuhvaæajuinventuru drvne mase iizmjeru ostalih taksacijskihelemenata, neophodni zasustav osnove gospodarenja.Nakon terenskih radova pristupase uredskoj obradi podatakado konaène izradeosnove, gdje naši zaposlenicikoriste za sada najsuvremenijasredstva za rad.Plan 2000. izvršenPlan ureðajnih radova za2000. godinu u potpunostiizvršen, a obavljeni su sviterenski radovi i to u ŠumarijiCerna u gospodrskoj jedinici“Banov dol” (1865 ha) i gospodarskojjedinici “Ceranskilugovi” (2157 ha). U ŠumarijiOtok obavljeni su terenskiradovi u gospodarskoj jedinici“Otoèke <strong>šume</strong>” (2586 ha),zatim u Vukovaru u gospodarskojjedinici “Vukovarskedunavske ade” (1809) i tosamo 1000 hektara, jer je preostalidio gospodarske jedinicepod okupacijom jugoslavenskevojske. Treba istaknutida su pored izvršenihradova preko plana obavljeniterenski radovi uŠumariji Vinkovci u gospodarskojjedinici “Vrapèana”(1228 ha), koja je na gotovo50 posto površine minirana.Pored navedenih terenskihradova vinkovaèki ureðivaèiuspješno su završili isve kancelarijske poslove,koji su komisijski pregledani,te izdana rješenja od zaposlenikaMinistarstva poljoprivredei šumarstva Kancelarijskiposlovi napravljeni su na8417 ha i to u Šumariji Vukovaru gospodarskoj jedinici“Dubrave” i “Jelaš“, zatim uŠumariji Cerna u gospodarskojjedinici “Krivsko ostrvo”,te u Šumariji Vinkovci ugospodrskoj jedinici “Dionica”.Pored ovih poslovanapravljeno je i odobreno šestgodišnjih planova (9645 ha),.- Ove godine zaposlenikeu odjelu za ureðivanje šumaèekaju još zahtijevniji zadaci,kaže na kraju Grgljaniæ. Takoterenske i pripremne radovetreba napraviti na šest gospodarskihjedinica (12286Rukovoditelj odjela za ureðivanješuma, dipl. ing. šum. JosipGrgljaniæ.ha), završne radove na takoðeršest gospodarskih jedinica11334 ha). Pored navedenogtreba napraviti i pet godišnjihplanova i jednu vanrednureviziju osnove gospodarenjaza gospodarsku jedinicu “Kragujna”(3838 ha) u ŠumarijiMladi kadrovi. S lijeva dipl. ing. šum. Antun Jakšiæ, administrator Darko Tomaševiæ i dipl. ing. šum. ZoranVargiæ.Županja. Grgljaniæ posebnoizražava zadovoljstvo èinjenicomda su se mladi struènjaciu odjelu uspješnouklopili u ove naporne terenskeradove sa starijim kolegamašto osigurava kontinuitetu ureðivanju šuma, jer zaovogodišnje æe obimne radnezadatke trebati uložiti mnogoznanja i truda kako bi sviradovi bili na vrijeme obavljeni.Z. Peièeviæ28 • Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>”
POGLED UNATRAG - 2000-a, GODINA HRASTOVATko se sve divio našimhrastovimaoduševljeni. Zima je. Lišæe je otpalo iotkrilo svu ljepotu tih divnih stabalakoja u ovo zimsko vrijeme prikupljajusnagu za prve proljetne dane kada æeprolistati i svojim zelenim lišæem uljepšatiširoke krošnje. Snage nikadaZa nama je 2000. kojom završavadvadeseto stoljeæe i s velikim ushiæenjem,radošæu i išèekivanjem oèekujemomnogo više u novoj godini, novomstoljeæu i na kraju u novom tisuæljeæu.Kada sažmemo dogaðaje u proteklojgodini, s ponosom moramo istaknuti dase šumarska struka ima èime ponositi.U prilog tome govori i èinjenica da je2000. proglašena godinom hrasta. Hrast,taj gorostas naših šuma, privlaèio jepozornost šumarske znanosti i strukeiz cijeloga svijeta tijekom proteklegodine. Bili bismo neobjektivni prematoj plemenitoj vrsti drveæa kada nebismo spomenuli kojim redom i tko jesve pokazivao interes za njega. Zanimalisu se šumarski znanstvenici i struènjaciÈeške Republike iz Šumarskogzavoda Židlohovice. Imaju i oni hrast,ali ne takav kao naš. Uzgajaju ga injeguju i oni, ali ne na takav naèin kaomi. Skupila se kod nas u vrboveèkojŠumariji, u našoj Èesmi, šumarska znanosti struka, ali ovoga puta iz cijelogasvijeta i naravno naši domaæi znanstvenicii struènjaci. Održavao se meðunarodnikongres HRAST 2000. - poboljšanjekakvoæe i genetske raznolikostihrastova. Divili su se strani struènjacikvaliteti naših hrastova. Zadivila ih jenjihova visina, pravnost i punodrvnostsati, kako se kod nas gospodarihrastom. I opetista pitanja. Koliko suvisoka ta stabla? (Visineprelaze i 40 m) Kolikesu njihove debljine?(Ima ih debelih i prekometra) Koliko godišnjeprirašæuju? (4 m 3 nahektar) Kolike su cijeneproizvoda dobivenihod hrasta? Pokušavamoizbjeæi odgovor jerznamo, njihove cijenesu veæe, a naš hrast jevrijedniji. I tako, mnogoje toga zanimalonaše goste. Dobili suodgovore na njihovapitanja i sretni, punidojmova, otišli. Kadsmo pomislili da smoobavili veliki posaopokazujuæi naše hrastove,za njih su se zainteresirališumari Bavarske.Došli su i onividjeti taj hrast koji sepokazuje svima. On,navikao na toliko šumarskihstruènjaka, postajesve ponosniji iKoliko su visoka ta stabla? (I preko 40 m) Kolike su njihovedebljine? (Ima debelih i preko metra) Koliko godišnjeprirašæuju? (4 m 3 /ha)debla, pravnost i gustoæa godova, brojnostpodmlatka po jedinici površine.Oduševljeni su bili izložbom “Od žirado furnira”. Pregledali su piljenice iuživali u zlatnožutoj boji hrastovadrveta, divili se izgraðenim predmetimaod hrastovine. Radost im bila velikakada su vidjeli hrastove baève i naèinnjihove izrade. Razišli su se diljemsvijeta ponijevši sa sobom uspomenuna naš hrast, naš grad, naše <strong>šume</strong> iHrvatsku. Dojmovi se još nisu slegli, aveæ su austrijski struènjaci u organizacijisvojega šumarskoga društva došlividjeti i osjetiti, barem na nekolikošuštanjem lišæa i njihanjem grana kaoda govori: “Gledajete me i recite svimada na ovim podruèjima nema ljepšeg ikvalitetnijeg drveæa od nas <strong>–</strong> hrastova”.Te hrastove vidjeli su i naši susjediSlovenci i izaslanstvo njihova Ministarstvašumarstva. Zajednièki smozakljuèili: “Zašto se ne bismo èešæe sastajalii izmjenjivali iskustva o hrastu,je oni, u manjoj mjeri, imaju prilikugospodariti njime”. I kad ovaj broj našegalista bude u tisku, mi æemo pokazivatitaj naš hrast francuskim šumarskimstruènjacima koji se bave genetikomdrveæa. Nadamo se da æe i oni bitidosta, jer protekle godine izdašno suurodili žirom i podarili nam svoje nasljednikei kvalitetne mlade hrastikekoje æemo našim struènim radom uzgojitii ostaviti našoj djeci i unucima zagospodarenje. Ponosni smo na našhrast. Zašto? Zato što ga imamo.Ponosni smo što je to naša najvrijednijavrsta drveæa koja raste diljem Lijepenaše. Žalosni smo što su ti naši hrastovinapadani raznim bolestima i štetnicima.Žao nam je što hrast propada, a mi ostajemobespomoæni u neravnopravnojborbi s prirodom, jer svojim postupcimaprema šumi i prirodi pridonosimo ipropadanju hrasta. Preispitajmo se osvojim postupcima i zahvatima štoèinimo prirodi. Ne zaboravimo da su<strong>šume</strong> u Hrvatskoj najvrijedniji obnovljiviprirodni resurs.Dipl. ing. Ðuro KauzlariæÈasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>” • 29