Bršljan – skupi - Hrvatske šume

HRVATSKE ŠUME I DRVOPRERAÐIVAÈIme nisu pokazale volju zadijalogom s pilanarima, pamole za potrebitu pomoæ radirješenja problema.Što o svemu mislešumariNa prozivke pilanara ispomenutih institucija iudruga nisu mogli ostati postrani ni oni koji su stalnoprozivani kao glavni krivac,Hrvatske šume.Tijekom studenog i prosincaprošle godine u Delnicamaje održano nekolikosastanaka šumara i predstavnikaObrtnièke komoreRijeke i Sekcije pilanara idrvopreraðivaèa, te predstavnikalokalne samouprave, dabi se pokušali riješiti problemi,ali da bi i šumari iznijelisvoje podatke o isporuèenimkolièinama sirovinekupcima tijekom prošle godinei da bi time otklonilieventualne nesporazume. Jer,nedvojbeno je, iz podatakakoje su dali šumari proizlazida za navedeno stanje kodmalih pilanara nisu krivišumari nego je nesporazumnastao zato što javnosti nisupredstavljeni pravi podaci oisporuèenim kolièinama sirovinetijekom prošle godine iNajveæi dio oblovine preradi se u Gosrkom kotarustvarnim sjeèivim masamakojima Hrvatske šume raspolažu.Ovdje iznosimo i nekaod mišljenja struènih ljudikako šumara, ali i drugih kojisu bili nazoèni na sastancimas drvopreraðivaèima i pilanarima.Prema mišljenju FerdinandaLaufera, predsjednikaCroatiadrva, gospodarskogudruženja drvne i papirneindustrije, pilanarstvo u našojzemlji ni u buduænostine oèekuju ljepši dani. Brojregistriranih pilana u Hrvatskojiz dana u dan je sveveæi, a kolièine raspoloživesirovine nedostatne su dapodmire sve te potrebe, paæe nažalost neke od tihpilana i propasti. U nas jetrenutaèno registrirano 419pilana, njihovi se kapacitetikreæu oko pet milijunakubika, a etat Hrvatskihšuma iznosi milijun i sedamstotisuæa kubika (oblovine),što znaèi da su potrebe pilanaratri puta veæe od moguænosti.Voditelj komercijalne službeu Hrvatskim šumamaPetar Milinkoviæ istièe daOvi problemi bit æe aktualni i slijedeæihgodina, jer se unatrag desetak godinasmanjio etat na podruèju delnièke Upravešuma za 100.000 m 3 .Jedan od drvopreraðivaèa je i Drvna galanterija Vrbovsko d.o.o.Hrvatske šume provodeæipolitiku Vlade, prioritete prisklapanju ugovora daju onimakoji imaju viši stupanjfinalizacije u proizvodnji, aisto tako pri isporuci sirovinedaje se prednost podruèjimakoja su od posebnog znaèenja,a tu je i Gorski kotar. No,nažalost jedini problem togapodruèja jest to što se spostojeæim etatom delnièkeUprave šuma posljednjih godinane mogu namiriti svepotrebe zainteresiranih proizvoðaèaza sirovinom uGorskom kotaru.Ta tvrdnja može se dokumentiratii podacima dobivenimu delnièkoj Upravišuma iz koje je vidljivo daje tijekom 2000. oko130.000 m 3 sirovine isporuèenoglavnim kupcima skojima je sklopljen petogodišnjiugovor, a ostalihèetrdesetak kupaca trebaloje “podijeliti” 70.000 m 3 , ameðu njima su i mali pilanari,no ta kolièina sirovine bilanedovoljna da zadovolji svepotrebe. Prema mišljenjuupravitelja delnièke Upravešuma Hermana Sušnika tiproblemi bit æe aktualni islijedeæih godina, jer seunatrag desetak godinasmanjio etat na podruèjudelnièke Uprave šuma za100.000 m 3 . Rješenje problemavidimo u uvozu iz drugihzemalja, a kao jedna od moguænostije i veæe korištenjesirovine iz privatnih šumagdje bi se moglo dobiti20.000 do 30.000 m 3 oblovineza potrebe malih pilanara,kaže Sušnik.Nakon svega reèenog ipoduzetog izgleda da se ioko toga sluèaja digla nepotrebnaprašina, jer poslijeodržanih sastanaka, zainteresiranestrane uspjele su sedogovoriti i kroz buduæu suradnjuotkloniti eventualnenesporazume. Dogovoreno jeda Obrtnièka komora Rijekai Sekcija malih pilanara idrvopreraðivaèa dostavi svojepotrebe za pilanskom oblovinomHrvatskim šumama.Imenovano je i povjerenstvosa zadatkom da izradi planopskrbe sirovinom za 2001.godinu. Treba oèekivati daæe nakon svih tih poduzetihaktivnosti i mjera i suradnjabiti bolja te da takvih problemau buduænosti neæe biti,na obostrano zadovoljstvodrvopreraðivaèa i pilanara, alii Hrvatskih šuma.V. Pleše6 • Èasopis “Hrvatske šume”