Bršljan – skupi - Hrvatske šume

URAVA ŠUME DELNICESlika zdravstvenog stanja obiène jelebazira se na uzorku od 63.492 procijenjenastabla. Zdravim stablom smatrase ono koje ima osutost krošnje od 0-10%, a takvih stabala prema okularnojprocjeni u Gorskom kotaru ima 3,63%.Slabo ošteæenih stabala jele ima 7,31%,a to su ona stabla kod kojih je poèelaosutost iglica iznutra prema van u donjemi srednjem dijelu krošnje.Kada doðe do jaèe osutosti iglica udonjem i srednjem dijelu krošnje, a pocijeloj krošnji javljaju se suhe granèice,krošnja postaje providna, a vrh je jošvitalan, tanjurast ili u obliku “rodinoggnijezda” stabla jele svrstavaju se u kategorijusrednje ošteæenih stabala, a takvihu Gorskom kotaru ima 64,32%.Jako ošteæenih stabala jele ima24,14%, a to su ona stabla kod kojih jeizraženo jako osipanje iglica i sušenjegranèica po cijeloj krošnji. Ako je primarnakrošnja jako ošteæena javlja sepuno “živiæa” koji ostaju zeleni i nakonodumiranja primarne krošnje.“Živiæi” su popratna pojava sušenjajelovih stabala ili tzv. sekundarna krošnjaèime stablo nastoji nadoknaditiprimarnu krošnju. Stabala bez ijednezelene granèice (sušaca) ima 0.60%.Uz veæ poznate èimbenike u procesupropadanja jele jedan od bitnih, ali malouvažavan je bijela jelova imela (Viscumalbum var. abietis Beck.). Po našem po-Tabelarni prikaz intenziteta zaraze jele bijelom jelovom imelom (Viscum album var. abietis Beck.)imanju radi se o velikom problemu zbogèega redovito od 1995. Komisiji zaznanstveno istraživaèki rad upuæujemodopise, da potaknu struènjake Šumarskoginstituta u Jastrebarskom i Šumarskogfakulteta u Zagrebu, da neka od svojihistraživanja u cilju zaštite šuma usmjerena problem imele koja se nezaustavljivoširi i znaèajno pridonosi bržem propadanjujele.Vrsta drveæa: Piceaabies (L.) Karst. -obièna smrekaZdravih stabala obiène smreke kojaimaju gustu krošnju tako da se gledajuæisa strane grane i deblo ne vide uGorskom kotaru ima 5,38%.Ošteæena stabla imaju sve rjeðukrošnju, a u srednjim i jako ošteæenimstupnjevima ošteæenosti u krošnji semogu pojaviti ošteæenja u obliku“prozora” i suhi vrh.Pri procjeni ošteæenosti obiènesmreke, ponegdje na prirodnompomlaðenju, a posebno u kulturamasmreke (20-25 godina) nailazimo nagrizotine krpastog izgleda u gornjojtreæini stabla, a posljedica je sušenjestabla. Prevladava mišljenje danavedene grizotine najvjerojatnije èinipuh. Materijalne štete izuzetno suvisoke.14 • Èasopis “Hrvatske šume”