Bršljan – skupi - Hrvatske šume

PARK PRIRODE PAPUKOèuvane vrijedne šumskesastojinePark prirode Papuk smješten je na površini oko 336 km2, u sastavukoje je gotovo 32.000 ha požeške i našicke uprave šumaHrvatska je 23. travnjagodine 1999., nakonKopaèkoga rita, Medvednice,Velebita, Biokova,Telašèice i Lonjskoga polja,dobila još jedan park prirode.Zastupnièki dom Hrvatskogadržavnog sabora proglasio jePapuk parkom prirode , a nepunihpet mjeseci poslijedonesena je Uredba o osnutkuJavne ustanove Parka, kojuje donijela hrvatska Vlada.Ubrzo je u listopadu imenovanprivremena upraviteljicaKornelija Pintariæ,poèetkom travnja 2000. imenovanoje, a 3. svibnja konstituiranoUpravno vijeæe teJavne ustanove, na èelu kojeje postavljen šumarski struènjakdipl. ing. Zlatko Lisjakiz Hrvatskih šuma (Upravašuma Požega). Èlanovi vijeæasu Hrvojka Šunjiæ iz Ministarstvazaštite okoliša iprostornog ureðenja, mr. sc.Dario Barièeviæ (Šumarskifakultet Zagreb) i Antun Štefanoviæiz Virovitièko-podravskežupanije, a naknadnoæe se imenovati jedan predstavnikprivatnih i ostalihvlasnika. Donesen je Poslovniko radu Upravnoga vijeæa,statut , plan razvoja i financijskiplan. Osnovna djelatnostte ustanove jest upravljatiParkom prirode, kaopodruèjem od osobitog znaèenjaza Republiku Hrvatsku,u cilju zaštite i oèuvanja njegovihprirodnih posebnosti ivrijednosti, osobito biološkei krajobrazne raznolikosti, tekulturno-povijesnih vrijednosti,vodeæi raèuna da se svegospodarske aktivnosti obavljajupo naèelu održivogagospodarenja i održivoga razvitka.Gorska bukova šuma na PapukuDio fakultetskih šumaPark prirode Papuk prostirese na površini oko 336km2, u sastavu koje je znatanbroj površina požeške Upravešuma (158 km2 ) i našièkeUprave šuma ( 162 km2 ) tešuma kojima na tom podruèjugospodari zagrebaèki Šumarskifakultet (oko 7 km2 ), apreostale površine odnose sena privatne i ostale vlasnike.Granica parka polazi od poèetnetoèke iznad Kutjeva nanadmorskoj visini od 300 m,na cesti Kutjevo-Orahovica,a otamo se proteže južnimpadinama papuèke planinepreko kota 267 (crkva u Venju),318 (crkva u PodgorjuPožeškom ), 276 (na cesti uVelikoj ), 584 (velièki Grad), 528 (prijevoj na cesti iznadVrhovaca ), 520 (Vranovo) i556 (Sjeèanska kosa). Odprethodne kote granica skreæeprema sjeveru na kotu 507(Ravna gora), zatim vododjelnicomna kote 615 (Sov-Dipl. ing. Zlatko LisjakpredsjednikUpravnoga vijeæaParka prirode Papukjak, zapadno od Djedovice),677 i 614 (Gradina), 549 (Obrov),te grebenom u smjerucrkve u Voæinu, u dužini 2,6km. Granica se dalje nastavljasjevernim padinama Papukapreko kota 333 (Daljinac ),327 i 314 ( Pavlovo brdo), 37(Badnjevo brdo) i 244 (Toèak),zatim okomito premajugu pa na istok, presijecajuæipritom cestu za Jankovac ijankovaèki potok, u smjerukota 346 (Kik ), 270 i 273(crkva G. Pištana ) i 27, gdjegranica skreæe južno od kote780 (Petrov vrh), a zatimvododjelnicom na kote 601(Dobra voda ) i 326 ( velikoOsoje ). Granica se s te kotespušta najkraæim putem nacestu Kutjevo-Bektež, zahvaæajuæiu luku vinograde iznadKutjeva, iduæi pritomistoènim rubom graðevinskogapodruèja do poèetnetoèke na cesti Kutjevo-Orahovica.Osebujne prirodneraznolikostiNavedeno podruèje je udijelovima Požeško-slavonskei Virovitièko-podravskežupanije, proteže se u smjeruzapad-istok u dužini oko 35km , a potez sjever-jug širokje desetak kilometara. Obuhvaæapodruèja šumarija Kutjevo,Velika i Kamenska napožeškoj Upravi šuma, te Voæin,Drenovac, Æeralije i Orahovica, koje su u sastavuUprave šuma Našice. Parkobiluje razlièitim saèuvanimgeološkim, hidrografskim,krajobraznim, vegetacijskim i18 • Èasopis “Hrvatske šume”