Bršljan – skupi - Hrvatske šume

PRIRODNO SUŠENJE PROSTORNOG DRVAIstovar višemetarskog peostornog drva naglavnom stovarištustabla, stanište, položaj u sastojini, tipšume, starost stabla, kemijski sastav, rano ikasno drvo, širina goda, debljina kore i dr.Razlièiti stupnjevi poroznostiÈinjenica je da gubitkom vode drvniproizvodi postaju lakši za manipulaciju,utovar i prijevoz te je zato potrebnomanje energije za istu volumnu mjeru.Gubljenjem vode drvo postaje lakše, jerumjesto vode u pore drva ulazi zrak, kojiima neznatnu volumnu masu. Prirodnimsušenjem prostornoga drva gubi se vodau kori do prosjeèno 50 posto mase koreu sirovu stanju. Tako je masa sirove kore,zbog veæeg udjela vode, veæa od istogavolumena sirova drva. Volumen kore,njegovo postotno sudjelovanje u volumenustabla i tzv. faktor kore razlièiti suza pojedine vrste drveta. S obzirom naèinjenicu da se prostorno drvo isporuèujevolumno i težinski s korom, faktorkore ima važan utjecaj na komercijalnoposlovanje. Ako se uzme u obzir da jevolumna masa drvne tvari približno istaza sve vrste drveta (1,5 g /cm 3 ), razlikau volumnoj masi sirova pa i volumnojmasi standardno suhoga drveta objašnjavase razlikom u stupnju poroznosti.Bukva je relativno male poroznosti iveæe volumne mase, a bijela topola veæeporoznosti te zato manje volumne mase,koja je u uskoj vezi sa sadržajem vode udrvetu. Sadržaj vode je veæi što je veæaporoznost, a mijenja se lignifikacijomdrva.. Volumna masa drva poveæava sezbog veæeg udjela mase staniènih stijenki(celuloze), buduæi da je volumna masastaniènih stijenki veæa od volumne masevode. Drvo, osim celuloze, lignina i smole,sadržava i druge kemijske tvari kojesu veæe ili manje volumne mase od vodete ubrzavaju ili usporavaju proces sušenjai gubljenja vode. Autori pojam «brzinesušenja « definiraju kao trend padavolumne mase u odnosu na tijek vremena.Dovoljna jedna odvagaKoristeæi eksponencijalne i logaritamskematematièke funkcije i njihovgrafièki prikaz, autori su pri izjednaèavanjuvrijednosti volumnih masa i razdobljasušenja uoèili gotovo linearnuzakonitost pada volumnih masa tijekomvremena sušenja. Istièu da je primjenaspomenutih funkcija te apsolutnih i relativnihvelièina u pojedinim tablicamavrlo jednostavna, jer je dovoljno imatijednu «odvagu « kamiona ili vagonanatovarenog prostornim drvom i poznatovrijeme od sjeèe do vaganja (brojdana). Bitno je da se pomoæu poèetnogastanja lako projektira masa na sirovo iliprosušeno stanje drvnih sortimenata prostornogdrva odreðene vrste, a iz volumnihmasa izraèuna se volumen u kubnimmetrima prostornoga drva, koji služiza evidentiranje zaliha za odreðeni dan.Mr.sc. Juraj Zeliæ i dipl. ing. KrešimirMeðugorac zakljuèuju da se volumnemase prostornog drva spomenutih domaæihvrsta znatno razlikuju u sirovu stanju,a trend gubljenja na volumnoj masiprirodnim sušenjem do stupnja prosušenostiili suhoga drveta razlièit je povrsti drveta i dužini proizvoda. Meðuistraživanim vrstama najsporije gubljenjevolumne mase pokazuje hrastkitnjak, najbrže bijela topola, a razlikeu gubljenju na masi prostornoga drvaovise o dužini komada. Najveæa volumnamasa je kod bukve, a najmanja kodbijele topole, grab u sirovu stanju je približnoiste mase kao bukva, breza jelakša od graba i hrasta kitnjaka a težaod topole. Potrebno je napomenuti dasu razlike u gubljenju na volumnoj masiza dužine drvnih sortimenata iznad 200cm gotovo istovjetne kao i one od 200cm. Izraèunate tablice apsolutnih i relativnihvrijednosti volumnih masa, tvrdeautori, mogu se primijeniti za sve vrstevišemetarskog drva (višemetrice), a pojedinetablice i matematièke funkcije moguæeje verificirati u operativnom šumarstvute se njima služiti za pretvorbumasene mjere u volumnu i obratno.Napisao i snimio: I. TomiæPROMETNICENovi most preko BosutaUoèi božiænih i novogodišnjihblagdana pušten je u promet novibetonski most preko Bosuta kojiznatno skraæuje putovanje stanovništvajugoistoènog dijela Vukovarsko-srijemskežupanije prema Vukovaru, Osijeku,Belome Manastiru. Most vrijedan 8,5milijuna kuna su izgradile vinkovaèketvrtke Zalužje, koje je bilo i nositeljtoga zahtijevnog posla, te Vibrobeton iCestorad, a zajednièki su ga financiraliMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva,Hrvatske šume, Hrvatske vode i Hrvatskauprava za ceste. Novi most dug je 75metara, širok 10 metara, s dva kolna trakai dvije pješaèke staze, a sa èetiri rasponanajveæi je most u županiji.Novi most èija je gradnja trajala godinudana, pustili su u promet presjecanjemvrpce župan Petar Èobankoviæ ibivši ministar poljoprivrede i šumarstvamr. Ivan Ðurkiæ. Otvorenju mosta bio jenazoèan i dipl. ing. Tomislav Lediæ, zamjenikministra poljoprivrede i šumarstvai mnogi visoki uzvanici izvan županijea blagoslovio ga je Petar Petroviæ,župnik iz Slakovaca, koji je rekao damost ne samo da spaja dvije opæine, negoi objedinjuje župu. Prilazne ceste odSlakovaca do mosta i od mosta do OtokaNovi betonski most na Bosutu izmeðu Otoka i Slakovaca.u dužini od osam kilomatara izgradit æese novcem iz proraèuna za ovu godinu.Z. PeièeviæSnimio Z.Peièeviæ8 • Èasopis “Hrvatske šume”