Bršljan – skupi - Hrvatske šume

ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCI30 prem po osobi. Cijene susnižene i do 50 % od osnovnepo cjeniku, s tim da onikoji kupe imaju obvezuuspostaviti šumski red uoplodnim sjeèinama. Na tajnaèin rješavamo 15-aktisuæa kubika prostornogdrveta. Kod ovoga posla najvažnijaje kontrola izrade iprodaje. Ing. Jakupèiæ istièezadovoljstvo postignutomsortimentnom strukturom uoblome drvetu gdje je ostvareniprebaèaji kod furnirskihtrupaca lužnjaka, kitnjaka ibukve.Zima nije «prava», no ipak se treba malo zgrijati: grupa sjekaèa na radilištu u Križevaèkim prigorskimšumamaMi smo s krajem studenog plan sjeèe izvršili s 102 posto. Nijese išlo prethvat nego na maksimalno iskorišæenje postojojeæihljudskih kapaciteta i mehanizacije.Od Belle III do«krvavog sabora»Šumarstvo se u Križevcimaspominje davno prijeutemeljenja Šumarije (kojaje nastala pripajanjem šumanekadašnje Šumarije Sv.IvanŽabno). Ovdje je naime1860. osnovano Gospodarskoi šumarsko uèilište èimeðu nekoliko najuspješnijihu Hrvatskoj. Gospodareæi spreko 10.000 ha šuma izapošljavajuæi 74 radnika,Šumarija je osim toga uopæoj privrednoj recesijikada su mnoge firme (i uKriževcima) zatvarale vrata,bila jedan od rijetkih gradskihgospodarskih subjekata«s kojima nije bilo problema»,uredno isplaæujuæi plaæeali i ostale pristojbe iobveze. Od ostalih podatakavažnih za razumijevanjeovako stabilnog sudionikakriževaèkih gospodarskihzbivanja u kojima su tijekomproteklih «pretvorbenih»godina nestali ili se bitnosmanjili veliki privrednisubjekti kao što su bili Èelik,Radnik i neki drugi, trebareæi da se u tri gospodarskejedinice godišnje sjeèe55.000 kubika drveta, da seradi o dobrim i zdravim šumamau kojima je dalekonajzastupljenija bukva s 48% potom kitnjak s 18, grab s16, te lužnjak s 14%. Najveæaje gospodarska jedinicaKalnik-Kolaèka (4.215 ha),a tu su još i Jazmak-Kosturaè-Buk-Drobna te gospodarskajedinica Križevaèke prigorskešume.- Mi smo s krajem studenogplan sjeèe izvršili s102 posto. Nije se išlo prethvatnego na maksimalnoiskorišæenje postojojeæihljudskih kapaciteta i mehanizacije,posebno u proredama,nastojali smo imati štomanje otpada, pojašnjavaupravitelj. Nešto više od poloviceetata je oblo drvo i tosu posjekli i izradili radniciŠumarije dok je privlaèenjeizvršeno trakotorima radnejedinice TIM Ðurðevac.Prostorno drvo rješavalo sena tri naèina. Jakupèiæ:- Prvo vlastitom radnomsnagom, pretežno u prethodnomprihodu. Drugo, putemjeftimbe, uslugama poduzetnikapo cijeni od 90 kn/kubik za izradu i iznošenjena pomoæno traktorasko stovarište.Treæi naèin je prodajakraj panja puèanstvu uogranièenim kolièinama, doLužnjak je ovdje zavidnih dimenzija10 • Èasopis “Hrvatske šume”