Timori 12 »Pokorno molim...« 20 Koliko biomase u ... - Hrvatske šume

Mjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. ZagrebPredsjednik Uprave:Darko BeukGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Irena Devčić-Buzov,Antun Z. Lončarić, MiroslavMrkobrad, Vesna Plešei Ivica TomićUređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka BakranAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagrebtel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hrmiroslav.mrkobrad@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjem autorateksta.Grafičko oblikovanje:Stjepan PepelnikPriprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4Naklada: 6200CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;trećina stranice (1/3) 1200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.Naslovna stranica:Jesenska zavjesaŽeljko GubijanZadnja stranica:U dolini NeretveMiroslav Mrkobrad

drvo i toplinu. Ovi projekti su jednostavni,maleni i pregledni, bez velikoga rizika, aUdruge seljaka potrošačima prodaju toplinu.Jedini problem je kratka mreža toplovoda.Govoreći o kogeneracijskom tipskommodulu za proizvodnju struje i topline izdrvne biomase, dipl. ing. Z. Preveden jenaglasio kako je važan optimalan načinizgaranja biomase. Cijena kompletnogapostrojenja, na površini 30x20 ili 30x30m, koje je optimalno rješenje za Hrvatsku,iznosi 3,5 mil. eura. Važno je pritom pronaćiosobu s privatnom inicijativom pa, uzpostojeće resurse i poticaje, treba početi sgradnjom takvih postrojenja. O temi izlaganjadipl. ing. Frantza Markusa JandrisitzaInicijativu za korištenjem šumskebiomase šumarska struka nije shvatilakao privilegij, nego kao obvezu jer jegospodarenje šumama, koje uključujei njihovo korištenje, dužnost i obveza,prije svega šumarske struke,istaknuo je mr. sc. Petar Jurjević.uglavnom smo dosad pisali na stranicamanašega časopisa. Podsjećamo na to da jesustav za proizvodnju struje i topline u austrijskomselu Guttenbachu (Pinkovcu), s300 kuća i 1000 stanovnika, stavljen u pogon1997. godine. Ugrađena su dva kotla:jedan na biomasu (1 MW), a drugi na loživoulje (1,35 MW). Postavljeni su ciljevi da selani i tijekom ove godine zamijeni postojećikotao na loživo ulje s kotlom na biomasute uspostavi pogon za proizvodnju struje itopline, s uljem iz uljane repice, uz korištenjedizelskoga motora snage 380 kW. Noviplanovi obuhvaćaju ukupnu iskorištenost86,3%, proizvodnju 2,88 mil. kWh toplinskei 2,59 mil. kWh električne energije. Investicijese odnose na skladište (silos) površine67,5 m 2 i zapremnine 300 m 3 , s uređajem zapunjenje sječke, te na suvremenu kotlovnicui kotao.Biopeleti u plastičnimvrećama u pilaniMrkopalj5,8% ukupne potrošnje– U Republici Hrvatskoj se do 2010. očekuje udio obnovljivih izvoraenergije 5,8% u ukupnoj potrošnji energije. Samo u drvnoj industrijije više od 1,5 mil. m 3 drvnih ostataka raspoloživo za energetsku upo-UgovorHrvatske šume su u Našicama 7. rujna potpisale s Hrvatskom elektroprivredomsporazum o suradnji na području obnovljivih izvora energije.U njemu se, među ostalim, navodi kako stranke suglasno utvrđuju daimaju zajednički interes na području energetskih projekata, baziranihna obnovljivim izvorima, u prvome redu na energiji biomase ukupnesnage do 50 Mwe, za što će Hrvatske šume godišnje osigurati 400.000tona šumske biomase.INOVACIJE AKUMULACIJSKO POJILIŠTEPriznanje Ivanu Šimiću za inovaciju akumulacijskog pojilištaNa 5. međunarodnojizložbiinovacija, proizvodai tehnologijaARCA 2007. u sklopuZagrebačkog jesenskogvelesajma (12. - 16. rujna),među nekolicinom inovacijapriznanje SREBRNAARCA dobio je i projektakumulacijsko pojilište selementima protupožarnezaštite, autora Ivana Šimića,dipl. ing šum., zaposlenogu splitskoj Upravi šuma. Priznanje Ivanu ŠimićuIspred petnaesteročlanogmeđunarodnog žirija, nagradu supotpisali predsjednik organizacijskog odboraprof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednikocjenjivačkog suda prof. dr. sc. Stjepan Cari predsjednik Udruge inovatora Hrvatske dr.sc. Stanislav Čajavec. Inače, ovu manifesta-ciju uz Zagrebački velesajamorganiziraju Udrugainovatora Hrvatske, Hrvatskazajednica tehničke kulture,Poslovno-inovacijskicentar Hrvatske i Hrvatskiinstitut za tehnologiju.Akumulacijsko pojilištes elementima protupožarnezaštite je nastalokao produkt zapažanja iistraživanja autora u vrijemedok je radio na poslovimaprotupožarne zaštitei lovstva u splitskoj Upravi.Ovom inovacijom ing. Šimićje nastojao životinjskom svijetu učinitidostupnim što veće količine vode u prostorukroz što duže vrijeme, ali i vegetaciju učinitisigurnijom sa stajališta protupožarne zaštite.Osnovni smisao akumulacijskog pojilišta jeizjednačiti inače neravnomjernu sliku ras-poreda oborinapo godišnjimrazdobljima teponištiti nepovoljneprilikeporozne geološkepodlogevapnenastihgreda.Zainteresiranapopulacijaza ovakav mogućiproizvodnapravljen naosnovama inovacije,mogla bi biti lovačka zajednica, vatrogasnazajednica, Hrvatske šume i ekstenzivnostočarstvo. Inovacija ima sve uvjete da budevrlo jeftina i ekološki poželjna i prihvatljiva.Šimić je i apsolvirao poslijediplomski studijoblikovanja parkova i prirodnih rekreacijskihobjekata. (idb) Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

dani slavonskog šumarstvaNATJECANJE SJEKAČAI BROJNE DRUGEMANIFESTACIJEKult šume duboko živis ljudimaPiše: Antun Zlatko LončarićFoto: A. Z. LončarićGuste bukove i hrastove šume na stoljećimaobraslim papučkim padinama i blagodatikoje one daju, duboko su usađeni u svakobiće našičkog kraja i usko su povezani svedo danas – istaknuo je prof. dr. sc. Ivica Grbac, naotvorenju ovogodišnjih Dana slavonske šumeNajljepši prirodni park u Hrvatskoj,Park grofa Pejačevića u Našicama,i ovog je, prvog vikenda u rujnu,bio mjesto okupljanja brojnih građanaNašica i okolnih mjesta našičkog kraja.Povod je bilo održavanje brojnih manifestacijau sklopu već tradicionalnih 7. dana slavonskešume, na kojima se okupilo više oddvije tisuće sudionika, od šumara, lovaca, ribolovaca,gljivara, planinara do proizvođačaopreme za šumarstvo, lov i ribolov, pčelarstvo,voćarstvo, vinogradarstvo.Središnja manifestacija bilo je natjecanjeradnika sjekača koji su na posebno pripremljenompoligonu kroz šest tradicionalnihšumarskih disciplina, posjetiteljima pokazivalispremnost, vještinu i brzinu obavljanjaradnih zadataka motornom pilom.Poslije intoniranja državne himne i odavanjapočasti minutom šutnje za poginulevatrogasce, natjecanje je u prisustvu pomoćnikaministra u Ministarstvu poljoprivrede,šumarstva i vodnoga gospodarstva,prof. dr. Ivice Grbca, člana Uprave Hrvatskihšuma Mate Štimca te drugih gostiju, svečanootvorio ministar obrane Berislav Rončević.Nastupilo je pet ekipa iz slavonskih upravašuma (Vinkovci, Osijek, Našice, Požega iNova Gradiška) s ukupno 15 natjecatelja.Poslije dvosatnog nadmetanja najuspješnijisu bili natjecatelji Uprave šuma NovaGradiška, Marijan Kaurin, Ante Ruškan iDragan Dobenko, koji su zauzeli sva tri prvamjesta i zasluženo donijeli svojoj Upravi pobjedničkipehar.Natjecatelji su se plasirali ovako: 1.Marijan Ruškan (N. Gradiška) 642 boda, 2.Ante Kaurin (N. G.) 635, 3. Dragan Dobenko(N. G.) 610, 4. Ilija Šarić (Vinkovci) 609, 5. IlijaLukić (Vin.) 597, 6. Dražen Peica (Našice)576, 7. Niko Lukač (Vin.) 563, 8. Ivan Maligec(Našice) 554, 9. Ivo Jurić (Osijek) 553, 10.Stjepan Maligec (Na.) 527, 11. Đuro Korman(Požega) 523, 12. Ivica Čakalić (Po.) 515, 13.Igor Dugalić (Os.) 483, 14. Damir Elis (Po.)369, 15. Mario Dugalić, (Os.) 275.Ekipni plasman: 1. Nova Gradiška, 1887bodova, 2. Vinkovci, 1769, 3. Našice, 1657,4. Požega, 1407, 5. Osijek, 1311.Ministar Berislav Rončević otvaranatjecanjeBrojni posjetitelji već po tradiciji odranog subotnjeg jutra, probuđeni zornicomnašičke Gradske limene glazbe, hrle u Parkgrofa Pejačevića, gdje ih dočekuju brojne lovačkei ribičke udruge nudeći im svoje delicije,te voćari i vinogradari, gljivari i pčelari,svaki sa svojim posebnostima.Osim natjecanja profesionalnih sjekača,posjetitelji se mogu ogledati i u natjecanju uprerezu trupaca ručnom pilom, a najbučnijanavijanja gledatelja su u vrijeme natjecanjau potezanju konopa u kojem su već niz godinaBaranjci glavni favoriti koji domaćimnašičkim ekipama često odnose primat.Našički planinari i izviđači poznati po pripremanjuvrlo dobrog čobanca i graha saslaninom, redovito ostaju dužni gostima, jernikada dosta za sve one koji dolaze kasnije.Posebnu atrakciju u prelijepom našičkomparku priređuju članovi udruge uzgajivačakonja, koji tijekom dana posjetiteljima prikazujubrojne uvježbane mogućnosti svojihljepotana.Atrakciju su prirediličlanovi konjičke udrugeiz OrahovicePrije početkaPobjednik Marijan Ruškan nakombiniranom prerezuTradicionalnosenatjecalou pripremanjučobancaBroj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

zaštita šumaZOONOZETijekom predavanja u Našicama, u sklopu festivala»Dani slavonske šume«, prof. dr. sc. JosipMargaletić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebugovorio je o šumskim ekosustavima kao prirodnimžarištima zoonoza. U uvodnom izlaganju istaknuoje kako su zoonoze zajednički naziv za zarazne bolestiu zadnjih deset godina došlo se do spoznaje da jeveći dio Hrvatske, osim otoka i priobalja, endemskopodručje za ove uzročnike. Oni su globalni zdravstveniproblem, a neki od njih mogu se koristiti u bioterorističkesvrhe. Sporadične infekcije u ljudi se javljajusvake godine, a epidemije se pojavljuju ciklično u razdobljimaod 5 - 7 godina.Najveća zaraza u listopadnim šumama – Hantavirusi(HTV) su zaseban rod virusa iz porodice Bunyaviridae,a svaki od njih primarno je vezan za jednu vrstuŠumski ekosustavi su prPiše: Ivica TomićFoto: Arhiva; Zavodza zaštitu šuma ilovno gospodarenjeŠumarskog fakultetaZaraznebolesti sunajvećiproblemsuvremenemedicine,znatan dionjih poznat jejoš ustarom vijeku,a neke ni dodanašnjihdana nisuposveiskorijenjene.Zoonozesu bolestizajedničkeljudima iživotinjama,a uzročnici suim uglavnombakterije,praživotinje,gljivice, virusii parazitikoje se s jednih životinja mogu prenijeti na druge ilina čovjeka. Pritom su sitni glodavci najčešći rezervoaritih bolesti, kao što su trihineloza, leptospiroza, krpeljnimeningoencefalitis, lymska borelioza, hemoragijskavrućica s bubrežnim sindromom i dr. Na područjušuma Hrvatske najčešće obitavaju sljedeće vrste ovihsisavaca: šumska voluharica (Clethrionomus glareolus),vodeni voluhar (Arvicola terrestris), podzemni voluharić(Microtus subterraneus), poljska voluharica (Microtus arvalis),livadna voluharica (Microtus agrestis), alpski voluharić(Microtus multiplex), prugasti poljski miš (Apodermusagrarius), šumski miš (Apodermus sylvaticus),žutogrli šumski miš (Apodermus flavicollis) te kućnimiš (Mus musculus), koji se nerijetko nalazi u zatvorenimprostorima. Prirodnim žarištima nazivamo biotope(staništa) u kojima se putem svojih rezervoara trajnoodržavaju uzročnici zaraznih bolesti (prirodnožarišnezoonoze).Ciklus od davatelja do primatelja – Neovisno oprisutnosti čovjeka, prirodnožarišne zoonoze pojavljujuse u slobodnoj prirodi, samo u određenim krajevima,gdje je skladan kompleks životinjskih i biljnih zajednicate drugih činitelja okoliša za opstanak uzročnikatih bolesti. Pojedini uzročnici prenose zoonoze putemvektora (prenositelja), hematofagnih člankonožaca(antropoda), dakle onih koji se hrane krvlju. Uzročnikse održava po jednostavnom principu, od domaćina– davatelja (sitni glodavci, ljudi), hematofagnoga člankonošca,do domaćina primatelja (sitni glodavci, ljudi),te se radi o transmisivnim bolestima. Maksimalnoširenje (ekspanziju) prirodno žarište pokazuje tijekomnagloga porasta oboljenja među glodavcima u kraćemvremenu (epizootija), do kojih dolazi kad se osnovnidomaćini suviše razmnože. Ljudi obolijevaju onda kadzbog svoje profesije ili rekreacije, ili kojega drugogarazloga, dođu u izravan kontakt sa zaraženim životinjamaili neizravno, s kontaminiranim okolišem. Neke suod tih bolesti u nas endemske, no treba istaknuti kakopojedina područja makrobiotopa, kao i distribucija pojedinihuzročnika, nisu još dovoljno istraženi.Glodavci prenose uzročnike bolesti aktivnimputem, sekretom (izlučinom) ili ekskretom (mokraća,izmet, znoj) ili pasivnim načinom (ektoparaziti i endoparaziti).Zbog povećane brojnosti glodavaca, njihovevelike pokretljivosti i rasprostranjenosti, te lakog kontaktiranjasa čovjekom, domaćim i divljim životinjama,širenje se bolesti katkada odvija iznimno brzo. Tako jepojava epidemija usko povezana s brojnošću i zaraženošću(inficiranošću) glodavaca zaraznim uzročnicima.Istraživanjem leptospira (vrsta bakterija) i hantavirusaŠumska voluharica (Clethrionomus glareolus)Krpeljni meningoencefalitis je prirodnožarišnazoonoza, uzročnici su joj virusi iz porodiceFlaviviridae, prenositelj (vektor) šumski krpelj(Ixodes ricinus), a najčešći rezervoari sitniglodavci, krupna divljač (jeleni), domaćeživotinje (ovce) i dr.Šumski krpelj (Ixodes ricinus) Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

glodavaca, koji ga luče slinom, mokraćom i izmetom(feces). Najčešće se virus prenosi koloidno raspršenimčesticama u zraku (aerosol) ili hranom (alimentarno).Na europskom i azijskom kontinentu hantavirusi izazivajuhemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom(HVBS). Bolest uglavnom počinje kao opći infektivnisindrom, s glavoboljom, temperaturom, bolovima u leđimai trbuhu, uz moguće povraćanje i proljev. Javljajuse i različiti stupnjevi poremećaja bubrežne funkcije.Krvarenja po koži i sluznicama te akutno zatajenjeirodna žarišta zoonozaŠumski miš (Apodermus sylvaticus)Poljska voluharica (Microtus arvalis)Žutogrli šumski miš (Apodermus flavicollis)bubrega javljaju se u teškim slučajevima, a smrtnostse kreće od 1 posto u zapadnoj Europi do 20 posto uistočnoj Europi i Aziji. Dijagnoza se postavlja dokazivanjemspecifičnih antitijela na hantaviruse, pojedinimserološkim testovima. Zanimljivo je da se specifičnaantitijela u krvi mogu dokazati i desetljećima nakonpreboljele bolesti. Do sada je dokazano da dva tipahantavirusa kruže u Hrvatskoj: Puumala (PUUV) i Dobrava(DOBV). Glodavci luče virus slinom, mokraćomi izmetom, a daljnji prijenos obavlja se udisanjem aerosola.Inkubacija traje od 2 do 5 tjedana, a najvišeje zaraza virusom Puumalom ustanovljeno u lipnju isrpnju, premda one počinju već u travnju, početkomtople sezone, uglavnom u listopadnim šumama. VirusPuumaala koristi kao rezervoar šumsku voluharicu, avirus Dobrava najčešće žutogrloga šumskog miša. Unas se potonji virus javlja od lipnja do rujna, a rasprostranjenje u sjevernoj, srednjoj i južnoj Europi. Važnoje naglasiti kako se hantavirusi ne mogu prenositi sčovjeka na čovjeka.Leptospiroza je akutna septikemijska zarazna bolestrazličitih vrsta domaćih i divljih životinja te čovjeka.Uzročnici su patogene bakterije iz roda Leptospira,koje prodru u krv gdje se zadržavaju, izazivajući bolest.Krpeljni meningoencefalitis je prirodnožarišna zoonoza,uzročnici su joj virusi iz porodice Flaviviridae, vektoršumski krpelj (Ixodes ricinus), a najčešći rezervoarisitni glodavci, krupna divljač (jeleni), domaće životinje(ovce) i dr. Ovi su virusi rasprostranjeni u Aziji i Europi,a u Hrvatskoj najviše u sjeverozapadnom području(Koprivnica, okolica Zagreba), Varaždin, Bjelovar, Našice,sve do Vinkovaca).Lymska borelioza je najčešća krpeljima prenosivabolest ljudi i životinja u Europi i Sjevernoj Americi, očitujese multisistemskim poremećajima, a njeni su uzročnicispiralne bakterije iz Borrella burgdorferi sensu latokompleksa. Glavni su rezervoari uzročnika borelioze naeuropskom kontinentu sitni glodavci: šumski miš, prugastipoljski miš, žutogrli šumski miš, šumska voluharicai sivi puh (Glis glis). Ciklus stalne zaraze (enzootski ciklus)bakterijama održava se putem vektora krpelja, čijeličinke parazitiraju na sitnim glodavcima. Ljudi i životinjemogu se zaraziti tijekom hranjenja inficiranih nimfii odraslih stadija krpelja njihovom krvlju. Od ove bolestinajčešće obolijevaju ljudi koji povremeno ili stalnoborave u prirodi, odnosno u geoepizootiološkim područjimapovoljnim za boreliozu. To su listopadne šumei područja sa znakovitim raslinjem te s prosječnom vlagomiznad 80 posto, pogodnom za staništa rezervoara ivektora. Rizik zaraze veći je tijekom toplijih mjeseci.Značaj redovite kontrole brojnosti glodavaca– Suvremene dijagnostičke tehnologije uspjele su pokazatida se neki infektivni agensi održavaju u organizmugodinama poslije akutne zaraze, što prije nijebilo poznato, a slično je i sa zoonozama. Hrvatska imabogatu tradiciju u borbi protiv infektivnih bolesti, asustav cijepljenja jedan je od najuspješnijih u svijetu.Tako je nedavno u zagrebačkoj Klinici za infektivnebolesti »Dr. Fran Mihaljević« započeo s radom Centarza emergentne i reemergentne zarazne bolesti, koji su­Spoznaje ozoonozama mogubiti prilog zaštiti iočuvanju prirodnihekosustava, kojisu obitavalištebrojnih biljnih iživotinjskih vrstate imaju značajnuopćekorisnuvrijednost.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

Sivi puh (Glis glis)rađuje s nizom domaćih i inozemnih ustanova. Svrhaje Centra zajednički rad na dijagnostici, istraživanju isprečavanju infektivnih bolesti te provođenje edukacijei razmjene stručnjaka. Zaključujući predavanje dr. sc.J. Margaletić je istaknuo kako je redovita kontrola brojnostipopulacije glodavaca i njihove zaraženosti značajnatijekom planiranja preventivnih epidemioloških isanitarnih mjera u sprječavanju epidemija i pojedinačnihslučajeva obolijevanja među životinjama i čovjekovompopulacijom, koja je u kontaktu sa šumom. Čestiposjetitelji šume su šumari, izletnici, planinari, vojnici,turisti i dr. Dobivene spoznaje u vezi s navedenimmogu biti prilog zaštiti i očuvanju prirodnih ekosustava,koji su obitavalište brojnih biljnih i životinjskihvrsta te imaju značajnu općekorisnu vrijednost.Živolovke za uzorkovanje sitnih glodavaca na terenuBakterije iz roda Leptospira10 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

Razgovarali smo s gospodinomMindašom prilikom nedavnog natjecanjasjekača Slovačke »Drevorubač2007.«, početkom kolovozau Namestovu, kada je između brojnihsastanaka i primanja gostiju našao malovremena za nas.– Gospodarimo s oko milijun hektarašuma u kojima je 60 posto bjelogorice,najviše bukve, pa hrasta i javora, te oko 40posto crnogorice od koje su najvažnije vrstesmreka i jela – iznosi osnovne podatke doc.Mindaš. Godišnje se siječe oko 3,6 milijunakubika bruto mase, a tvrtka ostvaruje godišnjiprihod oko 7 milijardi kruna. Od togase 95 posto realizira od osnovne djelatnosti,šumarstva, dok se ostatak namiri od drugihaktivnosti, ponajprije od iznajmljivanja nekretninate lovstva.– Kako su organizirane Slovačkešume, na koji način je provedeno i što jedonijelo restrukturiranje i privatizacija?– Na državne šume u Slovačkoj otpada42% dok su 58% privatne, šume posebnenamjene, zaštitne i druge. Cijelo područjedržavnih šuma podijeljeno je na 26 šumskihzavoda (kod nas bi to bile uprave,nap. ur.) i ukupno 105 šumarija, te dvaspecijalizirana zavoda, jedan za sjemenarstvoi drugi za mehanizaciju. Sveukupnoje zaposleno 4700 radnika, i među njimanakon provedene privatizacije, nema klasičnihšumskih radnika. Cjelokupnu sječu,izradu i privlačenje obavljaju privatnici,Slovačke šume tek 5%, dok je kod prijevozadrvenih sortimenata 60% u rukamapoduzetnika, a 40% obavlja naš specijalizirani zavod.Privatizacija je provedena relativno bezbolno. Bivširadnici Slovačkih šuma, koji su odlučili samostalnokrenuti u posao, otvorili su tvrtke, zaposlili sjekače, aod tvrtke dobili dvogodišnju zaštitu. Naime, opremukao i zgrade dobili su prve dvije godine u najam, kakobi mogli lakše početi. Nakon toga vremena morali suto otkupiti i dalje samostalno ulagati. Da bi si olakšaliposao i okrupnili sredstva, oni su se udružili.– Kako je organizirana prodaja, ima li »povlaštenih«kupaca?– Oko 60% prodaje planira se u generalnoj direkciji dok40-ak posto distribuiraju sami zavodi, uglavnom lokalnimprerađivačima i pilanarima. Postoji pri Ministarstvu protumonopolniured koji se brine da netko ne bi došao upovlašteni položaj. Ipak, postoje veliki prerađivači, trenuinterviewJozef Mindaš,GENERALNI DIREKTOR SLOVAČKIH DRŽAVNIH ŠUMAPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradNe uplaćujemo ništa u proračun,no pomažemo druge djelatnostiDoc. RNDr. ing.Jozef Mindaš PhD.četvrti je generalnidirektor Slovačkihdržavnih šuma(Lesy SR š.p.Banska Bistrica)u posljednjihgodinu dana.Očito je da čestepolitičke promjenena vrhu državenisu mimoišle nišumarstvo kaojednu od važnihdjelatnosti novečlanice EU, paje ovaj doktoršumarskihznanosti svojeranije radnomjesto direktoraInstituta zaistraživanja ušumarstvu gdjeje bio od 1990.,zamijenio čelnompozicijom tvrtkekoja gospodaridržavnimšumamaGeneralni direktorJozef MindašSlovačke šume neuplaćuju ništa udržavni proračun,no sudjeluju ufinanciranju drugihdjelatnosti, naprimjer turizma,znanstvenogistraživačkog rada idrugih.Na državne šume u Slovačkojotpada 42% dok su 58% privatne,šume posebne namjene, zaštitnei druge. Cijelo područje državnihšuma podijeljeno je na 26 šumskihzavoda i ukupno 105 šumarija,te dva specijalizirana zavoda,jedan za sjemenarstvo i drugi zamehanizaciju.tačno su tri takve drvne industrije, s kojimase sklapa ugovor na godinu dana, dok ses ostalima cijene usklađuju kvartalno. Svetakve odluke u kompetenciji su generalnogdirektora. Prodaja se vrši i licitacijom i nanju idu sve vrste drveta.– Na koji su način regulirani odnosisa zaštitarima prirode?– Kao vjerojatno i u drugim zemljama,i šumari u Slovačkoj često se razilaze sazaštitarima u nekim stavovima oko zaštitešuma. Postoji pet kategorija zaštite, probleminastaju na konkretnim pitanjima kadaiz naših planova sječe moramo izbacivatipojedine odjele. Kao državne šume, nedobivamo nikakvu naknadu za neostvareniplanirani prihod, za razliku od privatnihšumoposjednika koji ostvaruju naknaduako zbog zaštite ne mogu sjeći. Isto tako,broj i veličina zaštićenih objekata se širi.– Kako biste definirali osnovnu zadaćuDržavnih šuma?– Kao državna tvrtka moramo, razumije se, provoditipolitiku Vlade. Naša obveza prije svega je poticanjecjelokupnog regionalnog razvitka, a prodaja drva domaćojlokalnoj industriji jedan je od načina. Slovačkešume ne uplaćuju ništa u državni proračun, no sudjelujuu financiranju drugih djelatnosti, na primjer turizma,znanstvenog istraživačkog rada i drugih.– Dugoročni ciljevi?– U Slovačkim državnim šumama u ovom trenutkuprosječna veličina revira iznosi 2000 ha. Čini nam se daje to previše i naša želja i cilj je smanjiti revir, odnosnozaposliti više šumarskih inženjera. Tim više što ćejedan veći broj njih u mirovinu. Inače, čak 70 posto šumarasa završenim Šumarskim fakultetom zapošljavase izvan Državnih šuma, tako da dio njih namjeravamozaposliti u našoj tvrtki.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 11

šumovito gorje SAVSKO-DRAVSKOG MEĐURJEČJALijevo Psunj, desno PapukPanonska zavala izmeđuistočnih Alpa, Karpatate dinarskog sustavana jugu pretežito jevalovita nizina. Iz njese mjestimično uzdižuusamljena gorja iuzvišenja poput otoka iotočića. Na rubovima, uperipanonskom prostorurijeke su izmodeliraleživopisan rebrast reljefkoji se na sve straneuspinje u viša gorja ivisoke planine. Narodi ikulture susretali su se iprožimali tijekom povijestiu tom prohodnomprostoru. Umjetnepolitičke i teritorijalnepodjele nisu uspjeleosujetiti kroz dugastoljeća tamošnji načinživota i mentalitet ljudiTimori ili st(osamljene gore savskoPiše: Zdenko MarkovićFoto: D. Krakar, M. MrkobradCrteži: Z. MarkovićGledajući političku kartu Europe, Hrvatskaima doista neobičan oblikdržavnog teritorija. Uz to, čine jetri potpuno različite prirodne cjeline:Panonska, Gorska i Primorska Hrvatska.I pored toga, ti su prostori tijekom povijestikontinuirano pripadali hrvatskom etnikumu.U ovom napisu obratit ćemo pažnju na gorjau šumovitom prostoru savsko-dravskogmeđurječja. Ta gorja odudaraju svojim izgledomod uobičajenih predodžbi o »ravnoj ipustoj« Panoniji. Ona se razlikuju od drugihhrvatskih planina po geološkoj građi, starostistijena i nastanku.Zagrebačka gora, Moslavačka gora, Psunj,Papuk i Krndija u geologiji se tretiraju kao– timori, horstovi ili stršenici. Ove istoznačnicegovore nam o tome da neka pojava nijenastala izdizanjem nego je ostala stršati kaoistaknutiji element reljefa u odnosu na okolniteren koji se spuštao. Uzet ćemo za primjerMoslavačku goru koja je slične građe kao ispomenuti timori. U širem području Moslavinesvojedobno su obavljana opsežna geološkaistraživanja, da bi ovdje bila otkrivena iprva nalazišta nafte i plina u Hrvatskoj.Moslavačka gora (Humka 489 m) tipičanje timor ili stršenik bez neke očitijereljefne dinamike na površini. Namjernikukoji prolazi njenim šumama i proplancimamožda će pasti na pamet pitanje, kako onaizgleda »iznutra«? To se vjerojatno nije upi-12 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

Orijentacijska skica međurječja. Na zapadu je Zagrebačka gora, u sredini Moslavačka gora, na istoku Slavonsko gorjeršenici-dravskog međurječja)Hrast 600-godišnjak kod sela Čeralije (1964. g.)tao i davni ugledni putnik nazvavši je »malimreljefnim uzvišenjem«. Moslavačka gora,međutim, u svojoj utrobi krije dinamičanpaleoreljef formiran tijekom duge geološkepovijesti. U trupu Moslavačke gore su stijenearhajsko-paleozojske starosti: granit, gnajs,olivinski gabro te druge škriljave metamorfnetvorbe. Od doba mezozoika panonskokopno se lomilo, rasjedalo i postupno spuštalosmjerom dugih i dubokih dislokacija,a Moslavačka je gora ostala stršati. Kako sevidi iz priloženoga geološkog profila, u višimpredjelima Moslavačke gore (Humka) nemanaslaga mezozoika ni tercijara. To znači da jeod paleozoika do danas, a to je razdoblje odoko 200 milijuna godina, bila kopno!Spomenuti tektonski pokreti su se odvijalizbog pomicanja i međusobne kolizije Zemljinihlitosferskih ploča, što se i danas događa,polagano mijenjajući lice Zemlje. U panonskudepresiju koja je tonula ušla je voda izsvjetskog oceana. Panonsko more bilo je diovelikog sjevernog vodenog prostora zvanogTethys da bi se kasnije izdvojilo. Postepenose pretvaralo u brakično, zatim slatkovodnojezero koje se kasnije raspalo na više odvojenihbazena. Ondje su se taložili sedimentikoji danas poput plašteva okružuju bivšeotoke, danas osamljena panonska gorja.Tako i Moslavačku goru okružuju tercijarnisedimenti lapori, pijesci i gline debljine većeod 2000 metara. Radi se o spuštanju savskei dravske potoline, tektonskih gibanja kojasu utjecala na morfologiju reljefa u novijojgeološkoj povijesti. Uzevši Moslavačku gorukao primjer za timore, uputit ćemo se stotinjakkilometara prema sjeverozapadu doZagrebačke gore ili Medvednice.Zagrebačka gora (Sljeme, 1035 m)solidno je istražena i obrađena u prirodoslovnojliteraturi zahvaljujući velikom gradupodno nje koji je bio rasadište znanja usrednjoeuropskim razmjerima. Medvednicaje raznolike petrografske građe. Glavninučini zeleni škriljavac, metamorfna stijenapaleozojske (silur) starosti. Mjestimično sepojavljuju eruptivi – dijabaz i serpentin, ana sjevernoj padini te na zapadnom dijeluvapnenci (poznati lokaliteti Horvatove stube,Ponikve, špilja Veternica). U poprečnomprofilu Medvednica je asimetrična. Sjeverozapadnaje strana strmija, a jugoistočnanešto blaža na koju se naslanja prostranoprigorje. Ono je građeno od debelih naslagatercijarnih i kvartarnih sedimenata. Ondjećemo naći litavski vapnenac, lapor, obronač-Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 13

Krndija – iznad kutjevačkih vinogradaPožeška Babja gorane ilovine, pijeske i pješčenjak, gotovo svešto se taložilo u Panonskom moru, odnosnokasnije jezeru.Medvednica je osobita i zbog svoga smjerapružanja. Radi se o tzv. Plešivičko-medvedničko-balatonskomsmjeru, dubokoj dislokaciji,pukotini u Zemljinoj kori koja uvjetujeovakvo pružanje. Ona transverzalno presijecaspomenutu savsku i dravsku potolinu. Takvesu tektonske zone seizmički vrlo aktivne pase javljaju potresi od lokalnih do regionalnihrazmjera. Zagreb i okolica su u zoni razornihpotresa kakav je bio i onaj 1880. g. Na tompodručju seizmografi bilježe godišnje oko tisućupotresa od kojih čovjek osjeti tek nekolicinu.Na seizmičkoj karti Zagreba i Medvedniceističe se izoseista magnitude 9 stupnjeva(ljestvica ima 12 stupnjeva), što znači da sumogući vrlo razorni potresi. Naselja na padinamaPlešivice, Ivanščice, Kalnika, Bilogorete Slavonskoga gorja također su u aktivnimpotresnim područjima.Spominjući prigorja u hrvatskom panonskomprostoru nije na odmet ukratkose pozabaviti značenjem izraza »prigorje«i »podgorje«. Prigorje ili prisoje su narodninazivi vezani za pojmove: sunčana strana,ugodna mikroklima, gusta naseljenost, vinogradarstvo.U šumi se javlja pitomi kestenkao indikator blage klime. Podgorje ili osoje:sjeverne strane, uglavnom pod šumom,svježija i vlažnija mikroklima, rjeđa naseljenost,više livada nego usjeva. Poznata suprigorja: plešivičko, medvedničko, prigorjeIvanščice, prigorje Psunja, Papuka, Krndije(Kutjevačko vinogorje), Dilja (Brodsko vinogorje)i druga.Idući od Moslavačke gore, odnosno Lonjsko-ilovskezavale na istok dolazimo do Slavonskogagorja koje okružuje Požešku kotlinu.Prigoda je da ovdje u nekoliko rečenicaspomenemo ovaj poznati toponim.Požeška kotlina najizrazitija je geografskacjelina istočne Hrvatske, omeđena vijencemšumovitih gora. Ona je izniman element u reljefuSlavonije. Uz to, ona je i jedina »prava«kotlina u nas. Druge slične morfološke pojavesu polja u kršu u Gorskoj i Primorskoj Hrvatskoj,ali druge geološke građe i nastanka. Dnokotline je valovit ravnjak koji odvodnjavaju Orljavai Londža s pritocima. Prigorja su ondjenešto manje prostrana, ali pomno obrađena.Planinski okvir pozitivni je klimatski elementkoji uvjetuje relativno blagu klimu. Požeškakotlina prostor je najstarije naseljenosti, štopokazuju i prethistorijski arheološki lokaliteti.To potvrđuje i kasnija rimska Zlatna dolina(Vallis aurea) te razdoblje srednjeg vijeka ukojem je grad Požega (uz Vukovar i Osijek)značajno gradsko središte istočne Hrvatske. Iznavedenog slijedi da je vrijednost položaja Požeškekotline u samom geografskom središtusavsko-dravskog međurječja bila postojanakao što je i danas.Slavonsko gorje je okupljeno i jedinstvenou odnosu na okolnu panonsku ravnicu,ali među gorama postoje i neke razlike.Psunj nije morfološki vezan za Papuk, doksu Krndija i Papuk morfološki povezani, alipetrografski dosta različiti.Psunj (Brezovo polje, 989 m) najvišije masiv Slavonskoga gorja. Gromadna jegora neodređenog smjera pružanja, građenaod stijena arhajsko-paleozojske starosti.Glavninu trupa čine granit, gnajs te serijekristalinskih škriljavaca. Mlađe tercijarne ikvartarne naslage okružuju glavni masiv.Sa sjeverne strane, između Psunja i Papukaprolazi rasjed smjerom zapad-istok kojislijede i gornji tokovi Pakre i Orljave. Psunjnema izraženije središnje gorsko bilo nitiistaknutijih vrhova. Osim Brezovog polja,spomenimo Javornicu (941 m) na sjeveroistoku,Kapetanicu (901 m) te Konjsku goru(815 m) na zapadu. Zbog nešto umjerenijeklime od Papuka i viših dijelova Krndije,prije svega veće količine padalina, Psunjima razvijeniju riječnu mrežu. Posebno seističu živopisne, duboko usječene dolinepotoka Rašaške, Sivornice i Šumetlice čijasu izvorišta pod samim vrhom Psunja. Spomenimoi Orljavu koja izvire istočno od Brezovogpolja na 860 metara visine. Nedalekood vrha Psunja sa sjeverne strane, nalazise napušteni rudnik grafitnog škriljavca izkojeg se dobivao grafit u nekadašnjim pogonimaprerade u Pakracu. Slična je sudbinai drugih rudišta metala i nemetala uHrvatskoj čija je proizvodnja zamrla zbogneisplativosti.Nešto ćemo reći o naseljima u užoj okoliciPsunja te o povijesnim zbivanjima koja su14 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

odredila današnju etničku sliku i tip naseljenosti.Turskim nadiranjem početkom 16.stoljeća autohtono stanovništvo dobrimdijelom napušta prostore Slavonije. Dio senaseljava u Hrvatsko zagorje i Međimurje,zatim u južnu Ugarsku, Gradišće u Austrijii drugdje. U ovo područje Turci naseljavajuuglavnom stanovništvo iz središnjeg Balkana,prije svega Vlahe, pokretni stočarskiživalj koji ovdje naseljava sebi primjerenijebrdske predjele. Jedan dio stanovnika okoPsunja (također Papuka i Krndije) potomcisu martoloza (martoloz, tur. = »grešnik«),osmanlijskih vojnih prethodnica kršćanskogpodrijetla. U etnografskoj literaturi navodise da su prvi martolozi regrutirani u 15. st.u Sandžaku (gornji tokovi Pive, Tare i Lima)da bi turskim nadiranjem prema sjeverozapaduratovali i naseljavali se i u PanonskojHrvatskoj. Neke jedinice martoloza kasnijesu u službi Austrije i Venecije, da bi se borileŠume na PapukuVrlo složena geološka struktura Moslavačke gore vrijedi i za ostale panonske timorena granicama protiv svoje bivše braće – turskihmartoloza. U nizini oko Psunja naseljasu niznog ili »ušorenog« tipa. U podgorjui prigorju prevladavaju zaseoci ili sela dispergiranogtipa. Ta se naselja raspoznavajui danas po izgledu, gradnji kuća, načinuživota i mentalitetu življa. Raspršena su posvim padinama Slavonskoga gorja, rjeđe unizinama.Papuk (istoimeni vrh, 953 m) prema površinii masivnosti najveća je gora u savskodravskommeđurječju. Pruža se smjeromsjeverozapad-jugoistok u dužini od oko 60kilometara. Fizionomski i geomorfološki razlikujuse zapadni, središnji i istočni Papuk.U zapadnom Papuku ističu se masivi Ravnagora (856 m), Dujanova kosa (830 m) i Crnivrh (805 m), a svojom osebujnošću Petrovvrh i Ljutoč. Najveće utvrđene mase granitaPožeška kotlina prostor je najstarijenaseljenosti, što pokazuju iprethistorijski arheološki lokaliteti.u području Papuka nalaze se jugozapadnood Voćina koje tvore glomaznu trupinu brdaLjutoč (695 m) i šumska područja okolice.Od metamorfnih stijena zastupljeni su gnajsi više vrsta škriljavaca. Starost spomenutihstijena određuje se kao arhaik i stariji paleozoik.Izgled reljefa odredile su tekućice kojesu se usijecale u podlogu u novijoj geološkojpovijesti. Budući da se radi o veoma tvrdimstijenama, tu je pomogla tektonika, tako daveći tokovi slijede uglavnom rasjedne linije.Primjeri su Toplica, Voćinska rijeka, Bijela,Đedovica i druge. Središnji Papuk protežese od Zvečeva na zapadu do uključivši područjeJankovca te Velike u Požeškoj kotlinina istoku. Ondje Papuk doseže i najveće visine.Na zapadu se ističe Točak (887 m), Papuk(953 m), Ivačka glavica (905 m). Južno odVoćina spomenuti Točak, glomazna je masagrađena od podnožja do vrha od gnajsa itinjčevih škriljavaca. U tom se dijelu Papukajavljaju eruptivi poput granita, andezitai serpentina. Posebno spominjemo andezitu nekadašnjem kamenolomu Rupnica kodVoćina (na cesti Voćin – Zvečevo) s lijepimstubastim lučenjem. Taj je lokalitet već zaštićenpedesetih godina prošloga stoljećaodlukom tadašnjeg Zavoda za zaštitu prirodeiz Zagreba. Sad je pod zaštitom Parkaprirode Papuk, a uskoro dobiva zaštitu odUNESCO-a kao lokalitet svjetske geološkebaštine.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 15

pošumljavanjeZAŠTITA SADNICARezultatiprimjenepolipropilenskihštitnikau zaštiti sadnicahrasta,jasena, crnogoraha i drugihvrsta pokazujunakonšest pokusnihgodinaopravdanostpočetnihulaganja prijepošumljavanjaPiše: Antun Zlatko LončarićFoto: Z. LončarićPromjena klimatskih prilika u našem podneblju,što se ove godine najdrastičnije osjetiloizostankom uobičajenog zimskog snježnogpokrivača te obilnih proljetnih padalina kao ineuobičajenog toplog i sušnog ljeta, odrazit će se i našumski ekosustav, kao što je već primijećeno i posljednjihnekoliko godina. Šumske površine sa simptomimasušenja su u porastu, te je za očekivati kako će se unarednom razdoblju i povećavati.Propadanje, odnosno sušenje šuma je proces kojiosobito zahvaća naše nizinske šume hrasta lužnjakai ostalih vrsta drveća. Nažalost, s pojačanim intenzitetomsušenja smanjuje se i broj pomlatka hrasta idrugih vrsta.Premda se gotovo sve naše šume obnavljaju prirodnomobnovom, u pojedinim godinama zbogPredstavnici Tubexa s mr. B. LiovićemUpotreba polipropilenskihštitnika kod pošumljavanjapokazala se opravdanomPomladak lužnjaka na pokusnojplohi u Čemincu u Šumariji DardaBroj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 17

smanjenog uroda žira i prirodna obnovapotpomognuta je unošenjem sadnica. Postupakje skuplji od prirodne obnove pa sene smije dopustiti propadanje sadnica nizbog kakvog razloga, jer se u tom slučajucijeli posao mora obnavljati i po nekolikoputa.Najštetniji činitelji koji smanjuju preživljenjesadnica jesu korovi i divljač. Gustikorovi vrlo brzo prerastaju unesene sadnice,zasjenjuju ih, te smanjuju intenzitetfotosinteze, a time i vitalitet biljke i visinskiprirast. Osim toga, korovi su za sadniceznačajan konkurent za vodu i hranjiva,a zimi njegovi odumrli nadzemni dijelovimehanički pritišću i savijaju hrastov ponik.Divljač posebno zimi odgriza vrhove sadnicate one više godina ostaju u zoni konkurencijekorova.Dosadašnja praksa upotreba herbicidaprotiv korova i mehaničko uništavanje, kao iprivremeno ograđivanje površina s ponikomprotiv divljači, bilo je dosta efikasno, ali uzznatna financijska sredstva.Najštetniji činitelji koji smanjujupreživljenje sadnica jesu korovii divljač.Petogodišnje sadnice crnog orahazaštićene štitnikom tri godinePrezentaciji rezultata pokusaprisustvovali su i šumarskistručnjaci iz susjednih zemaljaUvođenje propilenskih štitnika – Kakosmanjiti negativno djelovanje korova i šteteod divljači na unesene sadnice, mnogišumarski stručnjaci pokušavali su riješiti naniz načina. Sredinom 70-ih godina prošlogstoljeća, engleski šumar Graham Tuley uvodiu praksu polipropilenske štitnike koji su uznatnijoj mjeri smanjili negativno djelovanjekorova i zaštitu od divljači, na pokusnimplohama – objašnjava mr. sc. Boris Liović izOdjela zaštite šuma Šumarskog instituta Jastrebarsko.I kod nas se postavljaju pokusne plohe spolipropilenskim štitnicima još prije Domovinskograta u Kutinskim nizinskim šumama,Šumarije Kutina. Značajnije i ozbiljnijese prišlo istraživanjima sa zaštitom sadnicaštitnicima krajem 90-ih godina i prvih petšestgodina ovog desetljeća, na više lokalitetau upravama šuma Zagreb, Sisak, Našicei Osijek.Prvih šest godina pokusa naših ispitivanja,potvrdilo je rezultate dobivene u sličnimistraživanjima u drugim zemljama. Štitnicipovećavaju preživljenje sadnica i ubrzavajuvisinski prirast. Utjecaj štitnika na visinskirast i preživljenje sadnica hrasta lužnjakaispitivan je na Upravi šuma podružnice Sisak,šumski predjel Šandorčak, kao i većspomenuti lokalitet Kutinske nizinske šume.Na lokalitetima gdje je ispitivan utjecaj nasadnice hrasta lužnjaka, osnovni limitirajućičinitelji su korovi, a u manjoj mjeri divljač.Najopasniji korov je svakako bagremac(Amorfa fruticosa L.) koji vrlo brzo prerastehrastove sadnice, odnosno prirodni pomladakkoji u takvoj konkurenciji za svjetlo, hranui vodu ima malo izgleda – objašnjava mr.sc. Liović.A upravo najveće zakorovljene šumskepovršine bagremcem su one gdje pridolazihrast lužnjak, a to su površine uz riječnedoline Save, Drave i Kupe.Polipropilenski štitnikMeđu šumarima je rašireno opće mišljenjekako stari bagremac nije štetan zahrast, jer propušta dovoljno svjetla, međutimto nije točno. Najbolja potvrda je ta kako jegotovo potpuna odsutnost vegetacije na tluispod starih grmova bagremca, jer je on kon­18 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

Na svim lokalitetimai u svim pokusimakorišteni supolipropilenski štitniciengleskog proizvođačaTubex. Tijekomovog ljeta predstavniciTubexa u dva sunavrata posjetiliSredinom 70-ih godina prošlogastoljeća, engleski šumarGraham Tuley uvodi u praksupolipropilenske štitnike koji su uznatnijoj mjeri smanjili negativnodjelovanje korova i zaštitu od divljači.pokusneplohe. U lipnjuu Šumariji Jasenovac gdje su posađenesadnice hrasta lužnjaka i u rujnu u ŠumarijiDarda, na pokusnim plohama hrasta i crnogoraha. Tom su prilikom gosti pokazali vidnozadovoljstvo uspješnim pokusima, posebnou Baranji, gdje je zaštita od divljači na prvomemjestu.Voditelj istraživačkog i razvojnog odjelatvrtke Tubex dr. Bhukan Parbhoo i Luis FernandoRego, voditeljizvoznog odjela, bili suoduševljeni viđenimprirastom crnog orahau Čemincu, ŠumarijeDarda, gdje je pokuspostavljen 2002. g. na4,8 ha. Pojedina stablabila su i preko dva metravisine sa vrlo razvijenomkrošnjom, za razliku od sadnica kojenisu bile zaštićene štitnicima.Dr. Bhukan Parbhoo je istakao kako jetvrtka Tubex najveći svjetski proizvođačpolipropilenskih štitnika s godišnjom proizvodnjomod više od 100 milijuna komadakoji se koriste ne samo za šumarstvo negoi za voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvoi druge potrebe.kurent za biljke ne samo za svjetlo, već i zahraniva i vodu.Pomladak hrasta osobito je osjetljiv natakve uvjete, jer ima velike zahtjeve premasvjetlu. Stoga prvih nekoliko godina nakonsadnje treba njegovati mlade hrastove biljčice,odnosno oslobađati ih od korova. Postupaknije lagan, jer na eutrofnim i vlažnimtlima, korov brzo i bujno raste, pa su potrebnebarem dvije njege godišnje. Mehaničkanjega s velikim brojem ljudi je skupa, auporaba herbicida na velikim površinamanije ekološki, a kod nekih herbicida ni ekonomskiopravdana.Uporabom štitnika ne isključuje se pripremapovršine herbicidima kao i nekolikoprskanja nakon sadnje, ali se troše znatnomanje količine, jer se ne prska cijela pošumljenapovršina, već samo krug promjera 1m oko svakog štitnika, što nije zanemarivogospodarski i ekološki. Prska se leđnim prskalicama,tako da nema traktorskog gaženjapomladka.– Pokusi su pokazali kako je zanemarivnapad biljne bolesti pepelnice na sadnicamaunutar štitnika, zbog specifične mikroklime,dok su sadnice izvan štitnika bile jakonapadnute pepelnicom kao i brstom hrastoveosice. Ipak, osnovna prednost polipropilenskihštitnika je ubrzani visinski prirastsadnica, s čime se slažu svi autori iz drugihzemalja – naglašava mr. Liović.Rezultati pokusa u prvih šest godina:Štitnici su u prvih šest godinauspjeli smanjiti mortalitet i povećativisinski prirast sadnica hrasta. To jerezultat skupa različitih činitelja unutarštitnika i olakšane njege koja jesada, zbog lakšeg pronalaženja sadnica,temeljitija.• Debalca su razvijena dovoljno dabez problema mogu nositi krošnju čakkad je opterećena snijegom. Štitnicisu dovoljno sačuvani kako bi moglijoš koju godinu služiti, ako treba, kaooslonac biljkama.• Zbog bržeg visinskog prirastaskraćeno je vrijeme izlaska sadniceiz zone konkurencije korova. Time jeskraćena dob do koje treba njegovatisadnice (mehanički i/ili kemijski), štoje povoljno gospodarski i ekološki.• Lijeskovi i grabovi kolci nisu sepokazali dobrima, jer su za dvije godineistrunuli u razini zemlje. Treba ihzamijeniti plastičnima koji se moguvišekratno rabiti ili hrastovim kolcimakojima se donji kraj koji ide u zemljuzaštiti od truleži.• Metoda je ekološki povoljna, aliu idućem razdoblju za istraživanjeostaje problem pripreme staništa zasadnju. Umjesto prskanja herbicidima,sve vegetacije na cijeloj površini,što glede želje zajednice za održanjembiološke raznolikosti nije povoljno,može se razmisliti da se i kod pripremestaništa prskaju samo pruge široke1 m. Tako bismo uštedjeli 50% herbicida,a i pomogli održanju biološkeraznolikosti.• Kako bi se smanjila opasnostod brstenja divljači, nakon što biljkeprerastu štitnik treba smanjiti intenzitetili čak prestati s njegom. Trebadopustiti bagremcu i drugoj vegetacijirazrastanje i na taj način otežavanje ilionemogućavanje pristupa divljači dosadnice.• Izbjegavati sadnju, odnosno postavljatištitnike u mikrodepresije(kanali, tragovi kotača i sl.) gdje duževrijeme leži voda. Na takvim mjestimazabilježeno je znatno jače sušenjesadnica.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 19

namijenjenu brodogradnji (nalazimo opisekako uzgajati hrastovinu namijenjenu brodogradnji).U to se vrijeme već raspravljalo oprednostima gradnje željeznih brodova, paje bilo i protivnika pošumljavanja s izlikomda drvena građa za brodove više neće bitipotrebna. No, zagovornicima gradnje željeznihbrodova Ressel u ovom djelu izmeđuostalog poručuje da »na željeznim brodovimaljeti vlada pripeka, a zimi studen, što svenepovoljno djeluje na ljude i robu...«U poglavlju Teorija o metodi pošumljavanjazanimljiv je opis kako pošumljavatigole površine, jer je iz prakse znano da jenajteže pošumljavati upravo takve površinena kojima mlade biljke trebaju određenuzaštitu. Te zaštite biljčice u ovim krajevimanemaju, jer kako on objašnjava, »u zimi nikakavsnježni pokrivač ne zaštićuje iz sjemenaiznikle mladice od utjecaja oštrog vjetra... uproljeće biljke ne nalaze nikakve zimske vlagejer se na tlu ne nalazi nikakav snijeg, aproljetni vjetrovi tlu uzimaju vrlo brzo kišnuvlagu... u lijetu, zbog nestašice češćih kiša,sunce potpuno osuši tlo... jesenje kiše stižuprekasno jer vegetacijsko razdoblje počinjeu proljeće i prestaje u srpnju...« Ressel zazaštitu biljčica predlaže sadnju nekog zimzelenogbilja koje će barem pet godina štititimlade hrastiće te odmah otkriva da bito trebala biti borovica (šmrika). U poglavljuŠto praktički poduzeti u pogledu pretkulture iglavne kulture pobliže opisuje metode sadnje,te navodi da se »kao predkultura napašnjacima, borovica koristi samo na onimlokacijama gdje će se hrastovi trebati saditi.Osim najvećeg izuma, brodskog vijka,bavio se i čitavim nizom drugih stvari.Primjerice, patentirao je valjaonicuvrućeg željeza, proučavao je načinedobivanja boja iz biljaka, konstruiraoje napravu za ishlapljivanje vode uprocesu dobivanja soli koja je trošilaznatno manje topline, izradio je nacrtza riječki tramvaj, izradio je geološkukartu Istre, proučavao je načinekonzerviranja hrane, konstruirao jenovi tip pluga.Ulaže se 6 zrna u zemlju u krugu veličinešešira. To se najbolje radi tako da se tupimštapom u zemlji načini 6 plitkih rupa,u svaku se uloži po jedno sjeme i na to sedodaje otprilike jedna velika žlica puna finezemlje, koju sadilac mora imati pripremljenuu pregači ili sličnom. Kada borovica narasteu visinu za oko 2 gležnja meću se sadnicehrasta u sredinu kruga predkulture...«Vezano za Plan bitna je činjenica dase nikad nije počeo realizirati, a kamoli daje ostvaren. Tom su se planu vjerojatno suprotstavilioni šumari koji svojim znanjemnisu mogli parirati Resselu. Ressel je Plankasnijim obraćanjem nadležnima podupiraonovim saznanjima, ali uzalud.Za znatiželjnike treba navesti da je 1993.godine u Trstu povodom 200. godišnjiceResselova rođenja tiskan Plan ponovnogpošumljavanja za općinsko zemljište u Istrina hrvatskom, slovenskom, njemačkom, talijanskomi češkom jeziku.Povijest mornaričkih šuma obrađujepovijest šuma Mornaričke uprave u Trstu(prije mletački Arsenal), te nam je to djeloposebno zanimljivo jer u njemu Ressel najvišepiše o Motovunskoj šumi. Gledajući popoglavljima, o Motovunskoj šumi piše najprijeopćenito, zatim posebno o nastankuMotovunske šume, o poplavama (o posebnostivodnog režima u Motovunskoj šumi),o sušenju sastojina te o vrstama i kvalitetidrva. Već u uvodu djela Ressel piše o kvalitetipojedinih vrsta drva. Spominje drvohrasta medunca i lužnjaka, zatim brestovinu(iz Motovunske šume), jelovinu i bukovinu.S obzirom na to da hrast medunac rastesporo, veće je tvrdoće i različitijih oblikaod ostalih vrsta hrastova (prvenstveno semisli na lužnjak), te se stoga koristi za brodskarebra, dok je za piljenu građu najboljahrastovina iz Motovunske šume i Furlanije.Kako je Motovunska šuma pod posebnimvodnim režimom u odnosu na sve šumeovog područja, Ressel u tom djelu najvišepiše o odvodnim kanalima u Motovunskojšumi.Motovunska se šuma nalazi u dolinirijeke Mirne, čija voda u šumu nanosi velikekoličine zemlje. Još je za vrijeme vladavineVenecije strogo bila zabranjena sječa naokolnim padinama, kako bi erozija tla bilaRijeka Mirna na kojoj je Ressel izvodio probne vožnje čamcem s vijkom22 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

događajiU DELNICAMA ODRŽANOStručno usavršavanjeprofesora šumarskihškolaPiše: Vesna PlešeFoto: V. PlešeUorganizaciji Agencije za strukovnoobrazovanje iz Zagreba krajemlipnja održano je u Delnicamadvodnevno stručno usavršavanjeza profesore šumarskih škola u Hrvatskoj.Skupu su bili nazočni profesori svih desetšumarskih škola iz Karlovca, Vinkovaca,Đurđenovca, Slavonskog Broda, HrvatskeJedan od kanala u Motovunskoj šumiDva najveća napisana djela s tematikom vezanom za Istru jesu Plan ponovnogpošumljavanja za općinsko zemljište u Istri (Motovun 1842.) i Povijest mornaričkih šuma(Trst 1855.).1816. – završava studij šumarstva1817. – Kotarski šumar u Petereju uSloveniji1821. – Šumarski nadzornik u Trstušto manja i kako bi količina nanesene zemljeu šumi također bila što manja. Tada se strogoodržavalo postojeće kanale u šumi, kakobi omogućavali istjecanje vode iz šume. Nakonpropasti Venecije prestalo je održavanjekanala i započele su intenzivnije sječe napadinama uz dolinu rijeke,te su to bili odličnipreduvjeti za dopremuogromnih količina zemljeu šumu. O tim količinamadobro svjedoči graničnokamenje koje je postavljenojoš u 18. st. uz rubšume. Naime, neki od tihgraničnika vire iznad zemljetek pokoji centimetar(za vjerovati je da suneki potpuno zatrpani),dok su drugi iznad zemljei preko 1 metra. Zatekavšitako zapušteno stanjeu Motovunskoj šumi, čišćenjekanala i rješavanje problema nanosazemlje, bio je jedan od prvih Resselovih zadataka.No, Ressel spominje kako problemnije riješen, i to najviše zbog neshvaćanjanjegovih prijedloga. Naime, on je odobriobesplatnu pašu u šumi uz obavezu čišćenjakanala. Ta mu inicijativa nije odobrena1835. – Upravitelj državnih šuma u Istri(u Motovunu)1838. – Radi u Mornaričkoj upravi1843. – Intendantura u Veneciji1848. – Radi u Trstu»Blagorodni Gosp. C. Namjesnik,Vaša Barunska Milosti, početakovih pokornih redaka je zamolba,naime da mi oprostite što ovajplan za ponovo pošumljavanje Istrepodnosim tako kasno. To mi ranijenije bilo moguće, zato što samnajprije morao svršiti jedan elaboratza carsku i kraljevsku Generalnudirekciju Državnih željeznica…«zbog tadašnjeg protivljenja šumskoj paši,bez obzira na njezine prednosti. U to se vrijemejavlja ideja o podizanju terena u šumipomoću poprečnih nasipa, kako bi zatimvoda brže otjecala iz šume. No, upravo takvozasipavanje stabala u svrhu građenja nasipa,štetilo bi stablima.Napokon se odustalood te nakane te su kanalečistila samo dvaradnika. Ressel ironičnozaključuje kako sa»polovičnim sredstvimapotpun uspjehnije moguć«.Ressel, čovjek širokogspektra djelovanja,nesumnjivose proslavio najvećimsvojim izumom– brodskim vijkom.Za istarski je kraj zašumarstvo učinio višeod bilo koga. No, kako to često biva s ljudima»većeg formata«, malo je priznanjauživao za vrijeme života.U Istri je njegovo djelo obilježeno u Motovunuspomen-pločom postavljenom povodomproslave 200. godišnjice rođenja, a uMotovunu, jedan trg nosi njegovo ime.Sudionici savjetovanja u DelnicamaKostajnice, Otočca,Gračaca, KaštelŠtafilića, Zagreba iVirovitice.Praktični dio seminaraodržan je naterenima šumarijeSkrad u GJ »Skrad-Rudač«, gdje su sesudionici upoznaliProf. dr. sc. Milan sa načinima gospodarenjašumamaGlavašovog kraja te sa svim fazama rada u šumarstvu.Posjetili su i izletište Zeleni vir.Narednog dana u Lovačkom domu Delniceodržan je teoretski dio. Predavanje natemu »Gospodarenje prebornim šumamabukve i jele« održao je mr. sc. Boris Pleše,rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma delničkePodružnice. O sušenju jele u Gorskomkotaru govorio je prof. dr. sc. Milan Glavaš.O novim normama u šumarstvu nazočne jeizvijestio Mladen Slunjski dipl. ing., šef proizvodnjeza mediteranske i preborne šumeu Direkciji.Na skupu se razgovaralo i o sistemu određivanjaradnog vremena sječe i izrade drva,državnom natjecanju učenika šumarskestruke te aktivnostima Agencije za strukovnoobrazovanje.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 23

zaštićene biljne vrsteZAŠTIĆENE, UGROŽENE I RIJETKEBILJNE VRSTEŠumska preslica(Equisetum sylvaticum)Šumska preslica (Equisetumsylvaticum) pripada papratnjačama,stablašicama (kormofiti) ukoje ubrajamao crvotočine, preslice(Equisetacae) i paprati. U usporedbis mahovinama, s kojimapokazuju izvjesne srodnosti, papratnjačeimaju već pravi korijen,a u stabljici se kod nekih predstavnikajavlja prvi put drvo. Areal ovevrste obuhvaća sjeverozapadnidio europskoga kontinenta, Karpate,silikatne planine Balkanskogapoluotoka, a istočno od Alpamožemo je smatrati glacijalnimreliktom. Dolazi i u sjevernoj Azijii hladnijim područjima SjeverneAmerike.Plodni (fertilni) i neplodni(sterilni) izdanci šumske preslicerazvijaju se usporedno iz viličasto(dihotomski) razgranjene, tanke ipuzave podzemne stabljike (podankaili rizoma). Visina sterilnihizdanaka je 10-60 cm i oni suuglavnom u gornjem dijelu dvostrukoili trostruko pršljenasto gustorazgranjeni. Debeli su 1-4 mm,a lisni su im ovoji u donjem dijelustrogo određenom staništu, na nekarbonatnim tlima,s visokom razinom podzemne vode, a element je močvarnihšuma obične jele (Abies alba) alpskoga prostora.Rijetka je vrsta hrvatske flore, u nas je zabilježenana Velebitu, u Gorskome kotaru, a u novije vrijemena Papuku, u Požeškome gorju. Njezino najznačajnijenalazište je u Zalesini i kod Kupjaka (Gorski kotar), nalokalitetima Belevine i Pepelarnica. Na tome područjuu sastavu je posebne močvarne šume jele s blijedožućkastimšašem (asocijacija Carici brizoidi – AbietetumTrinajstić 1974). Zbog silikatne podloge i humoznogatla, na mjestima se duže zadržava voda i ovdje rastenavedena šumska zajednica, čiji su fragmenti otkrivenii na lokalitetu Đedovica na Papuku, u bukovo-jelovojšumi. U sloju drveća dominantna je jela, a u sloju zeljastihbiljaka, osim šaša, dolazi šumska preslica te nekevrste mahovina.Reliktna staništa – Budući da ova biljka i u Alpama,i u Gorskome kotaru i na Papuku dolazi naNajznačajnije nalazište šumske preslice u nasje u Zalesini i kod Kupjaka (Gorski kotar), nalokalitetima Belevine i Pepelarnica. Na tomepodručju u sastavu je posebne močvarne šumejele s blijedožućkastim šašem (asocijacija Caricibrizoidi – Abietetum Trinajstić 1974).Ova se biljkajavlja nasjenovitimi vlažnimmjestima ušumama,na šumskimprogalama itravnjacima,tresetištima,pretežitobrdskog iplaninskogapojasa. U nasje kao rijetkavrsta zabilježenana Velebitu,u Gorskomekotaru, a unovije vrijemena Papuku, uPožeškomegorjuŠumska preslica(Equisetum sylvaticum)zelenkasti, prema vrhu crvenosmeđi, suhokožičasti, sazupcima koji su srasli u 3-4 kopljasta režnja. Fertilniizdanci visoki su 30-50 cm i 3-5 mm debeli, u mladostijednostavni, kasnije u gornjoj polovici gusto pršljenastorazgranjeni, na vrhu nose trusnik smeđaste boje.Lisni su im ovoji dvokrpasti do petokrpasti,neznatno trbušasto nadutite dugi do 25 mm. Postrani (bočni)ogranci su izrazito dugi i tanki, pršljenastorazgranjeni, a spuštaju se ublagome luku. Karakteristični su pocrvenkastim, kopljastim zupcima.Klasovi sporofila (strobilusi) su tupi,dugi 15-25 mm.Rijetka vrsta hrvatske flore– Ova preslica je borealna vrsta, rastena području rasprostranjenostisjevernih crnogoričnih šuma. Javljase na sjenovitim i vlažnim mjestimau šumama, na šumskim progalamai travnjacima, tresetištima, pretežitobrdskog i planinskoga pojasa. Nerijetkose javlja u gustim populacijama,na većim površinama. PripadaU šumskoj sastojiniPiše: Ivica TomićFoto: I. Tomićsilikatima i ulazi u sastav jelovih močvarnih šuma, navedenastaništa možemo smatrati reliktnim. Posebicese to odnosi na Papuk, gdje je očuvana u zatvorenojdolini. Šumska preslica je rijetka i osjetljiva vrsta kojojse brojnost smanjuje zbog promjena u staništu.24 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

zaštita na raduPiše: Zlatko LončarićFoto: Z. LončarićUZ PRIZNANJE HRVATSKIM ŠUMAMAPriznanje HrvatskimšumamaNa prigodnojsvečanosti naZagrebačkomvelesajmuu okviru IV.hrvatskogkongresa zaštitena radu i zaštiteod požara smeđunarodnimsudjelovanjem,12. rujna,Hrvatskimšumama jedodijeljenagodišnja poveljaza iznimnidoprinos upromicanjuzaštite ljudi uradnoj i životnojokolini u 2007.godini.Primajući povelju,predsjednikUprave Hrvatskihšuma DarkoBeuk zahvalioje na priznanjute rekao dasu Hrvatskešume uložilevelik naporkako bi zaštitilesvoje radnikekoji se, radećisvakodnevnou šumi, bavejednim odnajopasnijihzanimanjadanašnjicePriznanje Hrvatskim šumama rezultat je nizakonkretnih akcija u ovoj godini u kojima jesmanjen broj ozljeda na radu, posebice onihnajtežih, što je postignuto nizom promjena,zatim poboljšanja i unapređenja koja su primijenjenau ovoj godini u radu stručnjaka i Službe za zaštitu naradu, te visokoj razini ostvarene koordinacije s Upravomi voditeljima uprava. Stvarna implementacija ZNRovisi o znanju o ZNR i primjeni konkretnih znanja usvakodnevnom radu.Od najvažnijih aktivnosti spominjemo Izvješćeo isplaćenim naknadama u sudskim sporovima natemelju odštetnih zahtjeva po ozljedama na radu iprofesionalnim bolestima u svim upravama u posljednjihpet godina; izvršeno je osposobljavanje ovlaštenikaposlodavca I. razine; imenovani su povjereniciradnika iz ZNR u svim upravama od kojih su neki osposobljeni,a oni koji to nisu, trebaju biti obuhvaćeniosposobljavanjem do kraja godine; izrađen je dizajnodora za radna mjesta pomoćnika revirnika i u fazi jeprovedbe javnog natječaja uz rok prvih isporuka doKako unaprijediti zaštitu,smanjiti troškove, amotivirati radnikakraja godine; napravljena je Procjena opasnosti za radna računalu za sve podružnice i izrađene su redovnerevizije procjena opasnosti po svim upravama; prikupljenisu podaci o zalihama OZS i potrebama za 2008.te je u tijeku nabava istih; u tijeku je izrada informatičkogprograma za praćenje stanja OZS (nabava,isporuka, zalihe), a probno testiranje u tijeku je u triuprave; izrađene su Upute za rad na siguran načinpri sječi i izradi drva (predviđa se izrada filma za isto,u nastavku izrada Upute za rad na siguran način priuzgojnim radovima i Upute za rad na siguran načinpri vuči); na inicijativu Glavnog radničkog vijeća izabranesu različite vrste zaštitne odjeće od nekolikoproizvođača koja je podijeljena radnicima po upravamana korištenje uz anketu kojom će evidentiratikvalitetu OZS.Isto tako u suradnji sa Šumarskim fakultetom, Službasudjeluje u izradi nacionalnog programa sigurnostipri radu, s tim da su određene aktivnosti već odrađenekroz akcijski plan.Prezentiranim aktivnostima i uvidom u načinprovedbe mjera zaštite na radu bilo je zadovoljno iizaslanstvo francuskog Ministarstva rada prilikom nedavnog(početkom rujna) radnog posjeta Upravi šumaSisak, a zadovoljstvo je izrazio i francuski veleposlaniku Republici Hrvatskoj g. Saint Paul prigodom održavanjaseminara o zdravlju i sigurnosti na radu te socijalnomdijalogu gdje je razgovarao s mr. BlaženkomRogan, voditeljicom ljudskih potencijala i koordinatoricomSlužbe ZNR. Tom prilikom uz prisustvo francuskihstručnjaka za zaštitu na radu koji surađuju s hrvatskimMinistarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva biloje riječi o mogućnosti bilateralne suradnje odgovarajućihpartnera iz Francuske s Hrvatskim šumama d.o.o.s ciljem razmjene iskustava u području zaštite zdravljai sigurnosti na radu.Mr. Rogan kaže da se daljnji kontakti i inicijativeočekuju putem francuskog veleposlanstva u Zagrebu,a primljeno priznanje za ostvarene rezultate u 2007.godini obvezuje da se i u narednom razdoblju činenapori na poboljšanju i unapređenju sustava zaštitezdravlja i sigurnosti na radu, kako bi se osigurali sigurni,zdravi i humani uvjeti rada, smanjili troškovi zbogozljeda na radu te pridonijelo ostvarivanju poslovnihciljeva. To je i način da se poveća motiviranost svakogzaposlenog.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 25

akcijePiše: Irena Devčić-BuzovEUROPSKI DANBEZ AUTOMOBILANo, osim pohvaljenog hrvatskog primjera, zanimljivje način na koji Finci populariziraju javni gradskiprijevoz. Naime, umjesto zamornog trčanja na kioskkako bi se kupila tramvajska ili autobusna karta, i toupravo u trenutku kada željeno sredstvo javnog prijevozakreće pred Vašim očima, dosjetljivi Finci su sesjetili kupovine karte preko SMS-a. Pa tako jednim klikommobitela kupujete kartu koja vrijedi sat vremena.Ništa lakše!Gradski promet u posljednjih je nekoliko godinapostao gotovo potpuno neefikasan.Gradske gužve naša su svakodnevica, a vrijemekoje dnevno provodimo u automobiluučetverostručilo se. Upravo je ovaj tjedan ponudio odgovorena neke od navedenih problema. A odgovorGlavni je cilj ovakvih »manifestacija« jačanje svijestije jednostavan: poboljšati javni gradski prijevoz. Stručnjacismatraju kako bi se prometnice za automobile automobila u gradovima uz poseban naglasak najavnosti o ozbiljnosti onečišćenja izazvanog upotrebomtrebale premjestiti iz središta grada u korist nekih drugihoblika prijevoza, a samo bi središte trebalo biti do-važnost povratka biciklista, pješaka i javnog prijevoza ustupnije pješacima i biciklistima. Svoje ideje obrazlažusredište grada.riječima kako time ne žele zagorčati život vozačima već Naši susjedi Slovenci, ujedno i pobjednici Europskogdana bez automobila u 2004. godini, otišli su ko-poboljšati mobilne opcije i kvalitetu urbanog života.Upravo se iz toga razloga ove godine europski tjedan rak dalje pa su svojim građanima ponudili i besplatnebez automobila održava pod motom Streets for people dnevne karte za javni prijevoz kako bi s vremenom(Ulice za ljude). Ova tema pokazuje kako povećanje potpuno eliminirali automobile iz grada te time poboljšalikvalitetu zraka i životnih uvjeta. No, naši vri-broja i proširenje postojećih prometnica nikako nisuodgovor na postojeći problem transporta u gradovima.Naprotiv, smanjenje broja prometnica može pred-prilagodba javnog prijevoza što višim ekološkim norjednisusjedi nisu stali samo na tome. Sada je na redustavljati korisnu opciju koja sa sobom donosi zdraviji mama, i to uvođenjem hibridnih električnih vozila i busevana biodizel. Za sada je to samo nekoliko vozila, nonačin života za sve stanovnike grada.I hrvatski gradovi u akciji»istjerivanja« automobila iz središtaOd 16. do 22.rujna europskigradovi pridružilisu se pokretu zaodrživu mobilnostu sklopumanifestacije»Europski danbez automobila«.Tjedan danarazličitihdogađanja biloje posvećenotzv. održivojmobilnosti upreko 1300gradova i naselja.Upravo taj jetjedan bio i pravitrenutak da sepokrene debata onužnoj promjeninašeg ponašanjavezanog zaupotrebuautomobila ugradovima inaseljimaPrva organizacija Dana bez automobilakrenula je iz Francuske netako davne 1998. godine. Na jedandan šire središte Pariza bilo je zatvorenoza automobile, i to u dogovorus gradskim vlastima. Nedugo nakontoga ideju su prihvatili svi veći europskigradovi. Danas, nakon devetgodina, u gotovo svim gradovimaobilježava se ne samo jedan dan većLogo Europskog dana bezautomobilacijeli tjedan posvećen biciklistima i pješacima. Glavni jecilj ovakvih »manifestacija« jačanje svijesti javnosti o ozbiljnostionečišćenja izazvanog upotrebom automobila ugradovima, uz poseban naglasak na važnost povratka biciklista,pješaka i javnog prijevoza u središte grada. Svakigrad ima slobodu predlagati i organizirati dan na načinkoji njemu najviše odgovara. Osnovni je cilj realiziratiprojekt u što više gradova širom Hrvatske. Na službenimstranicama European mobility week navedeni su i najboljigradovi koji su teoriju proveli u praksu te se i izvan ovogtjedna trude rasteretiti grad od silnih automobila. Među12 europskih gradova, našla se i hrvatska Koprivnica. Podnaslovom: »Dugotrajna strategija za održivu mobilnost«,nalazi se tekst o malom ali uspješnom gradu u Hrvatskoj,koji se obvezao u iduće četiri godine smanjiti arhitektonskebarijere za djecu, invalide i starije osobe. Grad jetakođer aktivan u konstantnom mjerenju buke kako bise što bolje krenulo u reduciranje iste na kritičnim mjestima.Koprivnica je također stvorila tzv. mrežu gradovakoji bi upravo po njezinu modelu trebali postići održivumobilnost i u svojim mjestima.cilj im je da do 2009. svi gradski autobusiu Ljubljani voze na optimalnu mješavinubiodizela i dizela.U Europi je većina građana spremnapromovirati načine prijevoza koji što manjezagađuju okoliš. Svijest o zagađenomzraku koji udišemo sve je jača, pa premanekim anketama Europljani upravo tustavku stavljaju na vrh liste svoje zabrinutostiza okoliš.Od 2002. godine, sve se više lokalnih zajednica i gradovapridružuje toj inicijativi, pa je tako prošle godinebrojka dosegla više od 1300 gradova i okruga iz 38zemalja koja je okupila oko 200 milijuna građana.Međunarodni dan pješačenja – Godine 1992. u Riode Janeiru u Brazilu, nakon samita o očuvanju okoliša,TAFISA (The Worldwide Family of Sport for All) je predložilada se jedan dan u listopadu proglasi Svjetskimdanom pješačenja. Cilj je bio izvesti toga dana što višeljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenojsredini i razvila svijest o potrebi ekološkog očuvanjate sredine, ali i svijest o potrebi kretanja (posebnopješačenja) kao najjednostavnijeg i najsvrsishodnijegoblika očuvanja i unapređenja zdravlja. Ove dvije manifestacije(Europski dan bez automobila i Međunarodnidan pješačenja) po svom karakteru i ciljevima vrlo suslični. No, Europski dan bez automobila je iza nas, aMeđunarodni dan pješačenja odvija se tijekom mjesecalistopada, točnije treću subotu u listopadu. Ideja muje privući što više sudionika kako bi promovirali fizičkuaktivnost i zdraviji način života.26 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

mehanizacija»DANI OTVORENIH VRATA«TVRTKE RASCO D.O.ONa tradicionalnim Danima otvorenih vrata što ihkalinovačka tvrtka Rasco jednom godišnje priređujeza svoje poslovne partnere te potencijalne kupce,na »šumarskom danu« je 18. rujna ovaj poznatiproizvođač komunalne opreme predstavio novostiu proizvodnom programu te neka poboljšanja kodstrojeva i opreme koji se koriste u šumarstvu, kao idio programa za održavanje prometnicaS prezentacije u tvorniciRasco prerasta hrvatske okvirePiše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradRasco d.o.o osnovan je 1990. godinei otada se proizvodni program,moglo se na prezentaciji čuti odutemeljitelja tvrtke, direktora DarkaPaviše i predsjednika Uprave Frane Franičevića,neprestano proširivao. Od zanatskeradnje i poduzeća s 20-ak zaposlenih, usvajanjemnovih tehnologija, proširivanjem iizgradnjom novih proizvodnih hala, te zaokruživanjemproizvodnoga programa, tvrtkaje prerasla domaće okvire. Sljedeće godineviše od 50% proizvodnje plasirat će se izvanHrvatske. Sukladno tome raste i prihod tvrtkekojega se dio odmah ulaže u nove razvojneprograme.Rasco je i zastupnik talijanskog proizvođačaopreme za poljoprivredu i šumarstvoseppi m.Nakon prezentacije i promotivnih filmova,gosti su obišli i sve četiri proizvodne haletvrtke koje se prostiru na 7000 m 3 , modernoopremljene za proizvodnju sofisticiranihstrojeva i različitih priključaka.Na terenskoj prezentaciji koju je ušumskom predjelu Crni jarci vodio TomislavVukres, brojni šumarski stručnjaci, kao i ostaligosti mogli su vidjeti više strojeva za radu šumarstvu:– stražnju kransku rotacionu kosilicu »SRKT6000« koja se koristi za košnju trave i grmljaStražnja rotaciona kosilicana bankinama uz ceste. Lako se montira natraktor (ovdje su to bili snažni New Hollandtraktori) »vješanjem« na polugu traktora;– rotokosilicu seppi m. »SMG 200« koja semože koristiti za mlačiranje drvenastog biljado 70 mm promjera;RobotiObilazeći proizvodne sale, gosti sumogli vidjeti na radu (na varenju) dvarobota. Koštala su 3 milijuna kuna. Svakiod njih vari šest puta brže od čovjeka – iradi i tri smjene!Puno dvorištestrojeva i opreme– šumari su imali priliku vidjeti i priključakseppi m. »multiforst 200« za rušenje iusitnjavanje drveća i do 250 mm promjera,koji može malčirati i panjeve i žile u zemljido dubine 250 mm!;– prikazan je i rad seppi m. rotokosilice»miniforst 175« s fiksnim noževima;– konačno, za rad na nepristupačnim terenimamože se koristiti sitnilica seppi m.»BMS 125« s fiksnim noževima, montiranana bager. Šumari su imali priliku vidjetikako, uz pomoć dugog krana može dohvatitistablo do 200 mm promjera, presjeći gai usitniti.SitnilicaBMS 125na bageruSeppi m. multiforst 200 možemalčirati žile i do 25 cm u zemljiBroj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 27

PREZENTACIJA NA TERENIMA ŠUMARIJE FUŽINEVelike mogućnostistroja PT Gator 350Na terenima delničke Podružnice održana jesredinom rujna prezentacija stroja za pripremu terenai malčiranje, PT GATOR 350. Pokazni rad organiziranje zahvaljujući suradnji Uprave šuma Delnice i tvrtkeSTEP CO d.o.o. iz Velike Goriceljeto iza nasKAMPKamp kućicPuntica je jedan od četiri kampa u Funtani,smješten na iznimno dobroj lokacijiu debeloj hladovini stare hrastovei borove šumice pored mora. U njemuse pored ostalih nalazi 16 šumarskih natkrivenihkamp prikolica. Svaka prikolica ima vlastitisanitarni čvor, natkrivenu terasu i kompletnukamp opremu. Prikolice su različitih veličina,četiri trokrevetne, osam četverokrevetnih, tripeterokrevetne i jedna šesterokrevetna.– Kućice su u vlasništvu Hrvatskih šuma,Uprave šuma Osijek od 1990., ranije su senalazile na drugoj lokaciji, u kampu Valkanela,također u Funtani od kuda su prije nekihosam godina premještene na sadašnje mjesto– kaže domar Josip Vilagoš. On se posljednjetri godine brine o urednoj smjeni gostiju,urednom funkcioniranju opreme i otklanjanjueventualnih kvarova.Kamp PunticaPT GATOR 350Stroj na izradi prosjekeSudionici prezentacijeMogućnosti stroja, vidjelo se, vrlosu velike. Korištenjem odgovarajućihpriključaka njime se moguizvoditi razne vrste radova u šumarstvui poljoprivredi.Rad i učinkovitost stroja prezentirani sušumarima iz delničke Podružnice, predstavnicimaHrvatskih voda i grupi poduzetnikaiz Istre, u Gospodarskoj jedinici Brloško ŠumarijeFužine.Stroj je radio na izradi više prosjeka ukulturama smreke stare dvadesetak godina.Pravljenje prosjeka mehaniziranim putem,uz pomoć stroja, pomaže otvaranju sastojinana brži i jeftiniji način jer je ljudski radza ovu vrstu radova u šumi preskup. RadećiPiše: Vesna PlešeFoto: V. Plešeprosjeku, stroj istovremeno usitnjava drvnumasu i pri tome je miješa s postojećim tlom.Prigodom takvih radova u šumarstvu stvarajuse uvjeti za prirodno pomlađenje viševrsta drveća čime se kulture postupno prevodeu mješovite prirodne sastojine.– S obzirom na to da delnička Podružnicaima dosta takvih kultura, a stroj je prikladani za održavanje šumskih cesta i traktorskihvlaka, u planu nam je da ga i ubuduće koristimona tim radovima – ističe Denis Štimac,rukovoditelj Odjela za proizvodnju u delničkojUpravi.28 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

PUNTICA U FUNTANIPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrade u Puntici vrlo su popularneKamp Puntica u Funtani,osječke Uprave šuma,tijekom sezone godišnjihodmora jedno je odnajpopunjenijih odmaralištaHrvatskih šumaZa korištenje ovog kamp odmarališta svakegodine je veliki interes, pa su tijekom srpnja i kolovozau šest smjena sve prikolice popunjene.Premda su kamp prikolice uglavnom novijegdatuma, jer je kamp obnovljen 2001. godine,osječka Uprava svake godine obnavlja i dopunjujeopremu i pribor za kampiranje. Brojnidosadašnji korisnici u pravilu i idućih sezonaiskazuju interes za boravak u kampu pa je sveteže udovoljiti svim zahtjevima, stoga se razmišljai o produljenju sezone kampa.FuntanaŽelimo da seturisti vraćajuu FuntanuTomislav BarišićKamp kućice Hrvatskih šuma– Želimo od Funtane napraviti mjestou koje će se turist, koji je ovdjejednom bio, opet vratiti. Moramo stoganapraviti šetnicu lungo mare doBijele uvale, urediti kupalište, u planuje uređenje obrtničko-servisne zone ioživotvorenje ceste prema Puškalinu,prirodnom zaleđu Funtane – nabrajau dahu neke od predstojećih zadata-Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 29

Ljepotu perivojima daje i to što u njihovojneposrednoj blizini protječu rječice i potoci,koji im daju dodatnu draž. U perivoju je čestobilo jezero, koje je uz dekorativno obilježjeimalo i ulogu ribnjaka. Jezera su po veličinibila različita, od 2000 m² pa sve do 1 ha. Ponekadsu na jezerima bili i otočići, npr. u Opeki,Oroslavju Gornjem i Velikom Bukovcu. Većinaperivoja ipak je bila bez jezera, ali su se u 17.stoljeću počeli graditi ribnjaci koji su se vodenimkanalima navodnjavali iz rijeka i potoka.dosta samoniklih vrsta drveća poput hrastalužnjaka i kitnjaka, poljskog brijesta, jasena, alii drveća poput močvarnog taksodija, kakavskejele, crvene bukve borovca, američke duglazije.Sađene su i neke vrste ukrasnog grmlja, aliih se do današnjeg dana malo sačuvalo.Sastavni dijelovi perivoja bili su razni sadržajipoput ulaznih portala, ograda oko perivoja,paviljona i sjenica, dvorskih kapela, staklenikaza uzgoj južnog voća i egzotičnih vrstabiljaka.Ukras u perivoju su i balustrade od kamenakoje su se nalazile na vidikovcima, odmorištimaili uz stepenice u perivoju. Mostićipreko potoka ili pristaništa čamaca česti suparkovni element u 19. stoljeću, kao i kameneskulpture.Fontane su bile vrlo rijetke u perivojima.Pojavljuju se kasno, u 19. i 20. stoljeću. Nezaobilaznidio parkovne arhitekture su i klupe,žardinjere za cvijeće, stepenice kojima supovezani pojedini dijelovi perivoja.ce Hrvatskoga zagorjaNeki od zagorskih dvoraca imaju i prilaznealeje (staze) kojima se dolazi do dvorca. Sasvake strane nalazi se obično drvored. Duljinesu, od primjerice 50 metara u Belom, do 280metara u Bajnskim dvorima ili 520 metara uGornjoj Bistri. Neki od drvoreda su i danas djelomičnoili potpuno sačuvani. Od vrsta drvećanajčešće su sađeni divlji kesten, obična smreka,jasenoliki javor, obični grab, jablan. Ima iUzgojna vrijednost perivoja jeznačajna jer ih se može koristiti kaosjemenske baze za dobivanje sjemenaod određenih vrsta drveća koje semogu koristiti za jačanje proizvodnesposobnosti gospodarskih šuma(ariš, duglazija, jela, smreka) ili zaproizvodnju i dobivanje sjemena zaproizvodnju ukrasnog grmlja.Aleja divljeg kestenaNajbrojniji superivoji brežuljkastihpodručja u Ivancu,Januševcu, Laduču,Mariji Bistrici, GornjojBistri, Gredicama,Opeki, StubičkomGolobovcu, Laduču,Lužnici i MalomTaboru.Jezero u perivojuBroj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 31

Perivoji Hrvatskoga zagorjaimaju svoju vrijednost, nesamo u kulturno-povijesnomi umjetničkom smislu, već i uprostornom, dendrološkom iuzgojnom značenju.Prostorno su značajni, jerzajedno s dvorcem obogaćujuizgled zagorskog krajolika,šume, livade, oranice uz kojusu nastali.U dendrološkom smislubogati su raznim vrstamadrveća, grmlja, trajnica, kako autohtonimtako i alohtonim vrstama. Zbog toga imajufunkciju botaničkih dendroloških pokusnihvrtova u kojima se može istraživati, ne samoaklimatiziranost pojedinih vrsta, već proučavatirazne varijetete i vrtlarske forme, te ihkoristiti kao izvor biljnih vrsta u smislu osnivanjanovih perivoja u Hrvatskom zagorju.Uzgojna vrijednost im je značajna jer ih semože koristiti kao sjemenske baze za dobivanjesjemena od određenih vrsta drveća koje00 croato_A5 se mogu 5-09-2007 koristiti 15:06 za Pagina jačanje 1 proizvodne sposobnostigospodarskih šuma (ariš, duglazija,Cvjetnjak uz dvoracjela, smreka) ili za proizvodnju i dobivanjesjemena za proizvodnju ukrasnog grmlja.Posebni raritet u nekim perivojima predstavljai starost pojedinih vrsta drveća. Takose u Klenovniku starost dviju tisa procjenjujena 500 do 600 godina, a u nekim perivojimaima hrastova starih i nekoliko stotinagodina.Uz nestajanje dvoraca, kroz povijestdošlo je i do nestajanja perivoja. Mnogi suuzroci njihovog propadanja – od prirodnihnepogoda, pa do ljudske nebrige. Od prirodnihuzroka navodimo neke kao što suC M Y CM MY CY CMY Kprirodno starenje sastojina, elementarnenepogode, ekološkiuvjeti te razvoj raznih bolesti ištetnika. Ljudski faktor propadanjaperivoja su nebriga, ratovi,nedostaci određene vrste zaštite,nekontrolirana izgradnja ilineprimjerena obnova perivoja.Dvorce i perivoje uz njih nesmijemo promatrati samo kaodio romantične i davne prošlosti,već ih treba zaštititi, dabi ih kao i prirodu sačuvali zabuduće generacije.Zakonom o zaštiti prirode propisano jeda se svi spomenici parkovne arhitekture(perivoj, botanički vrt, arboretum, gradskipark, skupina ili pojedinačno stablo, kojiimaju veću estetsku, stilsku ili znanstvenuvrijednost moraju zaštititi. U tom smislučlanak 11. Zakona o zaštiti prirode zabranjujesve zahvate na spomenicima parkovnearhitekture, na njima samima i u njihovojneposrednoj blizini, da im se ne bi narušioizvorni izgled već i sama vrijednost u kulturno-povijesnomsmislu.32 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUMEri compositi

ljekovito biljeVALERIJANAValerijanom liječimo stresPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaValerijana(ValerianaofficinalisL.) pripadaobiteljiOdoljenki.Poznata jepod nazivimaodoljen,macina trava,mačja trava,baldrijan.Dobila je imepo latinskojriječi valerešto značizdravKoristili su je još u antičko doba,Grci i Rimljani u liječenju ženskihbolesti. Grčki liječnik Galenupotrebljavao ju je zbognjenih aromatičnih i diuretskih svojstava.O njoj su pisali Dioskorides i PlinijeStariji navodeći popis bolesti koje senjome liječe. U II. svjetskom ratu bilaje zbog svojih ljekovitih svojstava vrlotražen lijek kod vojnika, ali i stanovnikaratnih područja. Od 1733. do 1936.bila je među šest najtraženijih lijekovau Americi i Europi.Valeriana officinalis L. obuhvaća viševrsta biljaka koje se međusobno razlikujupo obliku listova. Rastena vlažnim livadama, jarcima,među stijenama, na kamenitimobroncima i u šumama.Rasprostranjena je po čitavojEuropi, u zapadnoj i srednjojAziji, na području Kavkaza, uSibiru i u Japanu.Kod nas raste u brdsko-planinskompodručju. To je trajnica,visoka preko jednog metra.Stabljika joj je šuplja i izbrazdana,s nasuprotno smještenimvelikim neparno perastim listovimasastavljenim od 11 do 21listića. Na vrhu stabljike nalazese mali ogranci s ružičastim ilibijelim cvjetovima. Cvate odsvibnja do rujna.Sadrži eterična ulja, valerin,razne kiseline (limunovu,jabučnu, mravlju), beta karoten,glukozu, kalcij, željezo,fosfor, magnezij i sl.Korijen se vadi prije samecvatnje biljke ili poslije jesenskecvatnje. Očisti se od zemlje, usitni i suši na toplomi prozračnom mjestu u hladu. Sprema se u hermetičkizatvorenu ambalažu.Zbog svog prirodno umirujućeg i relaksirajućegdjelovanja, najviše se preporučuje osobama sklonimauzbuđenjima i brizi, u liječenju stresnih situacija. Posebnodobar učinak ima u liječenju nesanice jer naprirodan način omogućuje dobar san te ne izaziva navikuili ovisnost o uzimanju. Za vrijeme sna omogućujeprirodnu regeneraciju cijelog organizma izmorenogiscrpljujućim fizičkim i psihičkim radom. Učinkovita jekod anksioznosti, kod jutarnjeg umora poslije buđenja,te nesanice izazvane neurozom.Koristimo je kod neuroznih grčeva želuca i crijeva,srčanih neuroza, srčanih aritmija, kod vrtoglavica, glavobolja,omaglica, migrena.ValerijanaDijelovi biljkeNjome liječimo i bolesti respiratornihorgana i putova (astmu, bronhitis,grčeve u prsima).Učinkovita je u liječenju ženskihbolesti (poremećenog ciklusa mjesečnice,za regulaciju menstrualnih grčeva,bolnih mjesečnica, klimakterijskihtegoba).Snižava visoki krvni tlak, ali i grčeveu mišićima te bolna stanja zglobova ikostiju.Primjenjuje se i kod bolesti kožeizazvane stresom poput ekcema, koprivnjačai sl.Čaj: dvije čajne žličice sasjeckanogkorijena preliju se sa četvrtinomhladne vode i ostaveodstajati 10 do 12 sati. Za tovrijeme čaj se povremeno promiješa.Pije se po potrebi, ilidvije do tri šalice čaja dnevno.Ako ga redovito upotrebljavamo,mogu se spriječiti mnogedruge bolesti kao posljedicaraznih živčanih napetosti (želučanesmetnje, bolesti u predjelusrca i sl.).Ako želimo ublažiti živčanunapetost, može se prirediti čajod mješavine jednakih dijelovakorijena valerijane i listova matičnjaka.Dvije čajne žličice ovemješavine preliju se sa četvrtinomkipuće vode, pokrije sei ostavi se odstajati jedan sat.Čaj se procijedi i pije se topaou manjim gutljajima.Kupelj: 100 g korijena prelijese s litrom vode i pusti seodstajati 10 sati. Procijeđenatekućina dodaje se vodi u kadi.Kupelj se može prirediti i s tinkturom i to tako da sevodi u kadi doda 200 do 250 grama tinkture.Tinktura: uzima se 200 grama korijena i jedna litra70-postotnog alkohola. Korijen se moči u alkoholu 30dana i poslije toga se mješavina procijedi. Uzima setri puta po 20 do 30 kapi s malo vode ili čaja. Kapivalerijane najbolje je stavljati u čaj od kamilice.Valerijanu ne bi trebale uzimati trudnice i djeca mlađaod 12 godina. Mjere opreza potrebne su i kod osobas niskim tlakom i onih koje boluju od hipoglikemije.Ne smije se uzimati ni u kombinaciji s lijekovima zaumirenje jer može zbog pojačanog djelovanja izazvatiodređene štetne pojave.Uzima se u terapijskim dozama oko tri tjedna, poslijetoga treba napraviti pauzu od mjesec dana paposlije ponoviti terapiju.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 33

gradoviPiše: Vesna PlešeFoto: B. PlešeU okružju šumovitihbrežuljaka iznadrijeke Dobre nalazese ostaci starogagrada Novigrada.Kako je i kada graddobio ime, ne znase točno. Pisanipodaci govore dase područje Novigradaspominje jošu 13. stoljeću kadje ondje postojalastarohrvatska dobranskažupa, pase na temelju togamože zaključiti onjezinoj važnosti upolitičkom i kulturnomživotuHrvatske u onovrijemeNajznačajnije razdoblje staroga grada veže seuz obitelj knezova krčkih Frankopana. U njihovposjed dolazi u 14. stoljeću i ostaje svedo 1671. Tada je grad opljačkala i poroblilakarlovačka krajiška vojska koju je vodio general J. Herbsteinkoji time postaje vlasnikom Grada. U njegovu jevlasništvu sve do 1689. kad ga preuzima malteški redkoji njime upravlja do 1746. godine. Kroz daljnje razdobljeu njemu se smjenjuju barun S. Patačić i njegovipotomci, do 1809., kad u Hrvatsku dolaze Francuzi, tega kupuje francuski major Mirko pl. Haraminčić. Krajem19. stoljeća obnavlja ga karlovački veleposjednikTurk. Od 1919. u vlasništvu je baruna Zdenka Turkovića,a od 1939. u vlasništvu je Banovine Hrvatske.Grad ima oblik peterokuta, s četiri manje kulete jednom većom na najstrmijoj litici. U 15. stoljećuGrad se nadograđuje te dobiva obilježja renesansnogdvorca. Proširuju se stambeni prostori, gradi se stubište,drvena galerija, kapelica na katu zapadne kule iuređuje dvorište s bunarom. Zbog prodora Turaka u15. i 16. stoljeću zadržava svoju obrambenu funkciju.Jedini ulaz u Grad nalazi se na južnom zidu s preklopnimulaznim mostom. Iznad ulaza 1783. grofica Patačićdala je uklesati ploču s natpisom na njemačkomjeziku, u čast boravka cara Josipa II. u Novigradu. No,ploča je nestala tijekom II. svjetskog rata kad je gradNovigrad na DobriStari most na DobriNovigrad na Dobriu potpunosti spaljen. Odvozise vrijedna kamena građa, agrad zarasta u korov.Ideja o njegovoj obnovi irekonstrukciji javlja se početkomdevedestih godina prošlogastoljeća. Zahvaljujući Društvu prijatelja Novigradana Dobri »Frankopan« i sredstvima Ministarstva kulturekreće se u njegovu obnovu 1999. godine. Dosadje u potpunosti rekonstruirana južna kula na kojoj jePogled na stari gradMost na Dobri kod Novigrada jedan je od najstarijih inajvrjednijih spomenika mostogradnje u našoj zemlji.Ukupne je dužine 122 metra i širine 415 cm. Sadašnji jeizgled, vjerojatno dobio u vrijeme gradnje Karolinske ceste(1726. do 1730.)izgrađen vidikovac, s kojegase pruža prekrasanpogled na dolinu rijekeDobre i obližnja naselja.Da bi se došlo dodvorca potrebno je prijećistari kameni most na rijeci Dobri. To je jedan odnajstarijih riječnih mostova u Hrvatskoj. Sadašnji jeizgled, vjerojatno dobio u vrijeme gradnje Karolinskeceste (1726. do 1730.). Jedan je od najvrjednijihspomenika mostogradnje u našoj zemlji. Ukupne jedužine 122 metra i širine 415 cm. Ima deset otvora,od kojih je osam zidano u polukružnom obliku, a dvasu zidana segmentnim nadvojima. I ograda mosta masivnaje, građena od kamena debljine 50 i visine 60do 75 cm.Zahvaljujući već spomenutom društvu prijateljaNovigrada na Dobri »Frankopan«, koje je osnovano1998., nastojat će se i ubuduće zaštititi od propadanjastari grad i most na rijeci Dobri kao zaštićeni spomenicikulture. U širem smislu cilj je Društva obnovomstaroga grada potaknuti razvoj turizma i oživiti tajdio Hrvatske. U izradi je program uređenja park-šumeoko staroga grada te saniranje kamenoloma u njegovupodnožju. Sve to realizirat će se ovisno o financijskimmogućnostima.Cilj je obnoviti stari grad, stavljajući ga u funkcijudio po dio, kako bi se izletnicima omogućilo uživanjeu ljepotama te kulturno-povijesne baštine, ali i cijelogprelijepog kraja uz rijeku Dobru.34 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

zdravi životZdravstveni problemi koji se povezuju s računalimamogu se razvrstati u četiri velike grupe:Zračenje: Mjerenja zračenja iz kompjutora,obavljena u nekoliko navrata, pokazala su daje to zračenje znatno ispod današnjih standarda za profesionalnaizlaganja. Na temelju današnjih postojećihdokaza može se kazati kako nema rizika od zračenjaiz kompjutora.Vidne poteškoće: Ljudi koji rade s računalima češćese žale na neugodnosti ili poteškoće s vidom, nego drugiradnici na poslovima koji predstavljaju napor za oči. Višeod polovice onih koji stalno rade s kompjutorima imajuočne tegobe, uglavnom nadražaje (crvenilo, suzenje iliosjećaj pijeska u očima), umor (umor ili bolovi u očima,može se javiti i glavobolja, težina kapaka) ili poteškoće sPiše: dr. Ivo BELANFoto: Arhivamišiće na tim dijelovima tijela, vjerojatno pridonosi takvimpoteškoćama, međutim loš raspored na radnomemjestu također je važan faktor. Tipkovnica kompjutoratreba biti smještena relativno nisko, tako da se ruke išake mogu držati pod ugodnim kutom. Ekran treba bitidovoljno visoko tako da ga se može lako vidjeti bez prekomjernogsvijanja vrata. Stolac treba biti ugodno tapeciran,potpuno prilagodljiv i dizajniran, tako da pružačvrst oslonac za donji dio leđa, križa. Idealno bi bilo kadbi sama osoba koja radi s kompjutorom sudjelovala uizradi nacrta za stolac.Stres na poslu: Iako većina osoba koje rade skompjutorima smatra da njihov posao ima svojstvau kojima se može uživati, ipak preko 75 posto njihu isto vrijeme ima fizičke ili druge tegobe koje su uvezi sa stresom, a koji se može pripisati radu na kompjutorima.Učestalost takvih tegoba je veća nego ubilo kojoj drugoj radnoj situaciji. Izgleda, međutim,da sami kompjutori nisu odgovorni za to. Prije će bitiMogu li kompjutori izazvatizdravstvene poteškoće?fokusiranjem ili akomodacijom (zamućenja vida, poteškoćeu gledanju bližih ili dalekih predmeta).Kada kompjutori stvaraju poteškoće s vidom to jeobično zato što su nepropisno smješteni na radnomemjestu. Izvori svjetla obično su smješteni previsoko zarad, tako da se osoba mora naprezati da vidi relativnotaman ekran u svijetloj okolini. Također sunčevo svjetloili loše smješten izvor svjetla uzrokuje bliještanje naekranu, što prisiljava očne mišiće da više rade kako bikompenzirali neugodna područja blještavila.Ako osoba mora većinu vremena gledati u ekran,osvjetljenje u prostoriji treba biti sasvim nisko. S drugestrane, ako osoba uglavnom čita iz papira i unosipodatke u kompjutor, rasvjeta će vjerojatno trebati bitirelativno svijetla. Netko čije oči moraju stalno putovatiizmeđu ekrana i papira na stolu vjerojatno treba niskopostavljeno osvjetljenje s nešto jačim svjetlom usmjerenimna papir. Zamračiti prozore ili izvor svjetla nijedobro rješenje za bliještanje na ekranu. Filteri smješteniiznad ekrana mogu odstraniti bliještanje, međutim,oni istodobno smanjuju i kontrast i oštrinu slike. Ako sekompjutor ne može smjestiti u položaj gdje neće bitibliještanja, možda će biti potrebno drukčije rasporeditiizvore svjetla u prostoriji.Mišićno-koštane poteškoće: S obzirom na to dakompjutori odstranjuju potrebu da se osoba puno»muva« okolo po prostorijama (u potrazi za raznimfasciklima, novim čistim papirom, gumicom za brisanjeitd.), oni također odstranjuju prilike za sagibanje iistezanje tijela, vrpoljenje itd. Dugotrajno sjedenje predstavljanapor za leđa i vrat, usporava krvnu cirkulaciju unogama i općenito smanjuje mišićni tonus. Kako bi sekompenzirala ta izrazito statična priroda posla na kompjutorima,preporučuju se česti prekidi rada i ti prekiditrebaju uključivati više kretanja nego što je jednostavnoprenošenje šalice kave sa stola do ustiju. Poteškoće uramenu, vratu i leđima, česte su kod onih koji rade skompjutorima. Spomenuta nepokretnost, koja oslabljujeNema nikakvesumnje u toda kompjutoriu uredima istanovima činemnoge radneoperacijelakšima, ali tone znači da oniautomatski čineposlove ugodnijimaili zdravijimaKada kompjutoristvaraju poteškoćes vidom, to jeobično zato štosu nepropisnosmješteni naradnome mjestu.da su tegobe, koje su u vezi sa stresom, temeljene namanjkavom planiranju. Među tim češćim problemimaplaniranja su sljedeći:1. Često puta osobu se stavi na rad s kompjutorom,a da joj se nije pružio dovoljno kvalitetan trening. Kadaljudi upotrebljavaju aparaturu nedjelotvorno, oni lakopostaju frustrirani.2. Obujam poslova, tj. radni zadaci koje treba obaviti,veoma se često određuju prema sposobnostima i kapacitetuaparature, a rjeđe prema sposobnosti samog operatera.Činjenica da jedan kompjutor može danas u minutiobraditi milijun dijelova jedne informacije, ne znači da jei ljudska sposobnost porasla razmjerno tome.3. Kad su kompjutori uvedeni u svakodnevni rad,obujam poslova na mnogim radnim mjestima je reduciran,a posao je postao monotoniji. Osoba koja radi skompjutorom može biti više izolirana od svojih kolega.Kad se kvaliteta posla svede na ovu razinu, onda i djelatniki poslodavac trpe.Zaključak: Kompjutor nije samo još jedan dodatniu nizu aparata u uredu. On mijenja prirodu poslakoji ljudi obavljaju. Većina potencijalnih zdravstvenihproblema uzrokovanih računalom vjerojatno se možespriječiti uz pomoć dobrog planiranja koje uzima uobzir i potrebe operatera. Možda će osvjetljenje i namještajna radnome mjestu trebati drukčije rasporeditiili drukčije izvesti kako bi se spriječio napor očijui neugodnosti zbog položaja tijela. Osobe u takvomradu trebaju češće prekide posla kako bi mogle maloprohodati, raditi promjenjivim tempom i zadovoljitizahtjeve koji će se postaviti na osnovi ljudskog kapaciteta,a ne onog kompjutorskog. Dakle, postojimnogo mogućnosti kako bi se izbjeglo da postanete»kompjutorski slučaj«.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 35

hrana iz prirodeJESTIVE BILJKEPiše: Zoran TimaracFoto: Z. TimaracPodbjel odsvibnja do rujnaMogu sejesti proljetnestabljike imladi listovipodbjelaJestiva i ljekovita biljka podbjel najčešće se moženaći, po više biljaka zajedno, na vlažnim mjestimauz šume, potoke, rijeke, stajaće vode, osobito nailovači, uz jarke, kanale, pruge, nasipe, odrone i drugamjesta. Na takvim je mjestima pionirska biljna vrsta,koja priprema tlo za druge biljne vrste. Raste i kao korovna oranicama, u vrtovima, voćnjacima i vinogradima.Podbjel se pojavljuje iznad zemlje iz vodoravnogpodanka već u veljači, i to s cvjetnom stabljikom do 20cm visokom. Stabljika je pokrivena ljuskavim listićima,na čijem je vrhu zlatnožuta cvjetna glavica.Kasnije, u svibnju pojavljuju se srcoliko okrugli, snazubljenim rubom veliki, do 20 cm široki listovi, kojisu odozdo kožasti i sjajni, a odozdo pustenasti i bijeli.U to vrijeme na vrhovima stabljika su već bijele loptice,slične plodovima maslačka.Listovi su karakterističnog, vrlo ugodnog mirisa.Sadrže vitamin C, provitamin A, mineralne tvari treslovine,eterično ulje i drugo. U 100 g mladog lišćaima 14 do 38 mg C vitamina i oko 7 mg provitaminaA (karotina).Kao povrće služe sasvim mladi listovi, veličinepolovine dlana, ubrani od svibnja do rujna. Od mladihlistova podbjela može se pripremiti i vino. Trebaznati da su stariji listovi tvrdi i gorkasti i nisu za jeloi vino.Listovi se upotrebljavaju bez peteljke, sitno izrezani,i od njih se mogu pripremiti juhe, variva (s krumpirom)i salate. Mogu se miješati s drugim divljim i pitomimpovrćem te pripremiti kao špinat. Kuhane mlade, proljetnestabljike s pupovima mogu se pripremiti kaošparoge. Podbjel je i ljekovita biljka i uporaba listova,cvjetova i korijena protiv kašlja i bolesti dišnih organapoznata je od davnina. Cvjetovi se skupljaju u početkucvjetanja, a listovi u lipnju. Suše se u sjeni, a čuvaju seu (tamnim) staklenkama.Vino od podbjelaPotrebno je: 3 l listova podbjela, 4,5 l vode, 1kg šećera, sok od 2 limuna, vinski kvasac.Nabrane i oprane listove u primjereno velikojstaklenoj ili drugoj prikladnoj posudi prelijemos 2 l vrele vode. Ostavimo stajati 24 sata. Povremenoih pritisnemo kuhačom. Zatim tekućinuprocijedimo kroz čistu gušćutkaninu ili višeslojnu gazu. Pritomzgnječimo listove kako biostalo više arome.Dodamo sok od oba limuna.Šećer otopimo u 2 l vrele vodei kad se ohladi dodamo ga procijeđenojtekućini s limunovimsokom, te dodamo vinski kvasacprema uputi.Presipamo tekućinu u dovoljnoveliki stakleni balon, dodamojoš pola litre prokuhane iohlađene vode, te namjestimovrenjaču.Ostavimo na toplom (do 20stupnjeva), dok vrenje ne završi.Potom vino otočimo od talogau drugi balon i čvrsto ga zatvorimo.Za mjesec dana vino presipamou manje boce (do litre) i zatvorimočvrstim (po mogućnosti)prokuhanim čepovima.36 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

gljive KRASNICEKrasnice uljepšavajušumePiše: Zoran TimaracFoto: Z. TimaracMeđu našim šumskim gljivama krasnice suvećinom gljive ljeta i rane jeseni. Najviševrsta raste u kolovozu i rujnu (u »normalnim«godinama, no godine su sada »nenormalne«).Ima ih sve do ranih jesenskih mrazeva, pai nešto poslije se probijaju iz tla. Klobuci su različitihi većinom lijepih boja, tako da krasnice uljepšavajušume listača, četinjača i mješovite, od nizina sve do2000 m nadmorske visine.U velikoj množini gljiva, koje skupljači gljiva vide uglavnoj gljivarskoj sezoni, krasnice mnogima ostaju nepoznatei opasne i zato ih ne beru. A za to ima malorazloga, manje nego kod mnogih drugih rodova gljiva.Krasnice (Russula) i mliječnice (Lactarius) su dvaroda iste obitelji – Russulaceae. Lako ih je razlikovati,jer mliječnice na presjeku ili lomu intenzivno ispuštajumlijeko.Krasnica ima oko 160 vrsta, a oko 80 posto ih jecrvene boje klobuka, što je izvedeno za ime roda odlatinskog pridjeva russus – crven, rumen. Mi imamonajljepše narodno ime za taj rod. Slovenci ih zovu golubače,kao i na svom jeziku Nijemci, Česi i Poljaci. Englezi,Francuzi i Talijani su zadržali latinski naziv roda.Krasnice spadaju u lističarke, a sve one se mogusvrstati u dva tipa po omjeru cijelih i kraćih listića. Krasnicespadaju u tip, koji ima većinu listića cijele dužine.Sežu od stručka do ruba klobuka. Cijele dužine ih ima90 do 100 posto. Kraćih, tzv. umetnutih listića je od0 do 10 posto. I ti su različite dužine – kraći i duži.Pojavljuju se jedan, dva. Ponekad i tri kraća izmeđucijelih listića.Zato je važna značajka da među svim lističarkamaimaju najmanje umetnutih listića. Po tome možemolako utvrditi radi li se o krasnici. Možemo se poslužitii povećalom, prebrojati cijele i umetnute listiće i izračunatiomjer. Nekada nam to neće ni trebati, jer nekekrasnice nemaju nijednog umetnutog listića ili samonjih nekoliko.Druge značajke su pomoćne. Krhkost listića i lomljivostmesa je zbog posebne, zrnate strukture tkiva,koju uzrokuju okrugli elementi – sferocisti. Uz to, mesoje suho. Na stručku nema vjenčića ni ostatka ovoja,uglavnom je šupalj i s komoricama (u nešto starijihgljiva), na dnu stanjen i ukošen.Zanimljiva značajka krasnica je da imaju različituboju spora u masi. Mogu biti bijele, krembijele iližute.Kad smo prepoznali krasnicu na temelju listića, trebajoš utvrditi radi li se o jestivoj ili otrovnoj vrsti. Trebauzeti komadić gljive i staviti ga na kraj jezika. Ako jegljiva ukusna nakon jednominutnog ili nešto dužegRussula virescenskušanja, krasnica je jestiva. Ako je okus gorkast i peckau ždrijelu, krasnica je otrovna i komadić gljive trebaispljunuti. Ako se jednom zagorčimo, treba dobroisprati usta vodom i pričekati da se gorki okus izgubi– inače ćemo u daljem kušanju pogriješiti. Kasnije selako, već na prvi pogled, mogu prepoznati najčešće inajukusnije krasnice.U nekim starim knjigama o gljivama daje seopći savjet, kako treba izbjegavati sve krasnice crveneboje, jer se među njima nalazi otrovna, ne smrtno,bljuvara. Savjet je sasvim pogrešan, ako se zna da jevećina krasnica crvene boje.To su vrlo ukusne gljive, koje se mogu jesti sirove.Primjerice, golubača, najpoznatija gljiva tog roda, nakongljiva izvan svih kategorija, svrstana je na četvrtomjesto u I. skali ukusnosti.Krasnice se mogu pripremiti na salatu, prijesneili kuhane, na roštilju ili jednostavno na žaru od vatre(ne u šumi) ili na ploči štednjaka, peći, pirjati, kuhati,miješati s drugim gljivama, pripremiti s jajima, mesom,rižom, tjesteninom, uz dodatak kiselog vrhnja i drugog.Mlade gljive pogodne su za nadjevanje, primjerice,mljevenim mesom uz razne dodatke.Za zimu se mogu spremiti sušenjem, ali brzo, najboljeu pećnici ili na nekom izvoru topline, zatim mariniratiili silirati kao kupus.Zapečene golubačePotrebno je: 1 kg očišćenih golubača, 100 g maslaca,4 veća jaja, 3 dl masnog vrhnja, 1 vrećicaparmezana, sol, papar.Oprane i na manje ploške narezane gljive pirjamona zagrijanom maslacu u posudi koja možeići u pećnicu. Posolimo i popaprimo i uz miješanjepirjamo dok ne ispari voda iz gljiva, zatim ihispržimo. Dodamo jaja i dalje uz miješanje pržimo.Kada je gotovo, prelijemo vrhnjem, pospemo parmezanomi zapečemo u pećnici.Služimo s crnim kruhom i kiselim krastavcima.Mnogima sunepoznate,smatraju ihopasnimai zato ih neberuRussula emeticaBroj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 37

erbaVELIKA GORICA / BERBA U KRUŠAKUNe bu dobro, grožđeje preslatko!Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradOvo ne bu dobro! Pogledajte sladomjeru moštu, tak još nikad ni bilo,dočekao nas je u dvorištu lugarniceKrušak revirnik Zlatko Vnučec,odgovoran za sve što će se ove godine (kaoi prošlih!) zbivati oko grožđa, berbe, i konačnovina koje će poteći iz Krušaka.A moštomjer se zaustavio na nevjerojatnih21 stupanj sladora, što se, kazat će iostali, na turopoljskom podneblju ne pamti.Dugo vruće ljeto dalo je vremena grožđu dasazri, »a ni urod, prema procjenama tek neštoslabiji od lanjskog, neće biti loš«.U dvorištu je živo, traktor dovozi pobranogrožđe koje se odmah melje i ide u velikuprešu. Sve je automatizirano, mošt iz prešekroz cijevi puni velike inox bačve u podru-A moštomjer se zaustaviona nevjerojatnih21 stupanj sladora, što se naturopoljskom podneblju nepamti!mu. Tu će se 24 sata taložiti pa pretočiti ubačve u kojima će se doziranjem temperatureobaviti kontrolirano vrenje. Mošt ćepostati (mlado) vino koje će se, naravno,morati krstiti na dan Sv. Martina... I tako seovaj jednogodišnji ciklus, od rezidbe, zaštitevinograda, do berbe, na opću radost svihkoji u vinu pronalaze više od pustog alkohola,ponavlja. Ne samo u Krušaku, jer i nekedruge šumarije imaju vinograde (Ilok), negoi na cijelom vukomeričkom području, ali i udrugim krajevima, posebno onima sjeverozapadnima,u goricama i kletima oko Križevaca,Đurđevca, Bjelovara, gdje je taj običajpostao tradicija i dio življenja.– Ove godine beremo skoro mjesecdana ranije nego obično – kaže upraviteljvelikogoričke Šumarije Damir Miškulin, kojise također našao u Krušaku. Računamo da biovaj urod mogao dati oko 2000 litara vina,što bi bilo tek nešto manje nego prošle godine.– Zato će lanjskoga doteći taman do mladoga– kaže Vnučec.Krušak je selo na pravcu prema Pokupskom,15-ak kilometara udaljeno od V. Goricekod koje se upravo izvode veliki građevinskiradovi na novoj autocesti prema Sisku. VelikogoričkaŠumarija ondje ima hektar vinogradas oko 2600 čokota. Uz vinograd, lijepopoložen na padini, tu je i komforno uređenalugarnica novijeg datuma s prenoćištem tepodrumom i svom potrebnom »tehnikom«za preradu grožđa, pa »stara« lugarnica domaćegugođaja, te sjenica u kojoj se uvijekmože naći hladovina.U vinogradu preteže sorta pinot bijeli isivi (oko 60 posto), tu je i autohtoni škrlet,pa graševina, a u manjoj su količini zastupljene»klasična« štajerska bjelina, plavacžuti.Proizvodnja vina u Krušaku novijeg je datuma,vinograd je posađen 1990. godine. Utom je razdoblju bilo »svakojakih« godina,od onih s malim urodom do rekordnih. Kaotakvu pamte 2000. kad je nabrano 7 tonagrožđa i napravljeno oko 5000 litara vina.A najviše je sladora bilo 1997. kad ga je upinotu bilo 20%, i mislilo se tada kako će tobiti teško ponoviti. Do ove godine!38 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

događaji POŽEŠKI OGRANAK HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVARadnim akcijama do novca za izletePiše: Ivica TomićFoto: I. TomićPožeški ogranakHrvatskoga šumarskogdruštvaodržao je u prvojdekadi lipnja svoju redovnugodišnju skupštinu uVenju nedaleko od Kutjeva,u objektu »Vinarstvoi vinogradarstvo Enjingi«.Podnesen je izvještaj oradu između dvije skupštinei financijski izvještaj, apredstavljen je plan rada zasljedeće razdoblje. Govorećio proteklome radu predsjednikje Ogranka dipl. ing.Stjepan Blažičević naveoniz aktivnosti, među kojimaje istaknuo otvaranjeTijekom skupštine požeških šumara»Eminovačkoga luga«, gradskoga perivojaza odmor, rekreaciju i obrazovanje u prirodi.Tom prigodom predstavljena je brošura »Pedesetgodina HŠD-a-ogranak Požega (Upravašuma Podružnica Požega, 1957. – 2007.)«, autoramr. sc. Juraja Zelića. Uz novopodignutuspomen-ploču položen je vijenac u povodu12. obljetnice smrti dipl. ing. Ivana Dokozića.organizirani su stručno turistički izleti u Istru(UŠP Buzet) i Slovačku, a požeški su šumariugostili kolege iz Delnica i Gospića. IzaslanstvoOgranka sudjelovalo je na otkrivanjuspomen-obilježja akademiku Dušanu Klepcuu Lividragi, u Gorskome kotaru.Sudjelovanje na gradskim manifestacijama– U proteklome razdoblju održanaje šumarska zabava nakojoj je nastupio poznatitrogirski pjevač VinkoCoce, a sudjelovalo se i uobilježavanju tradicionalnihgradskih manifestacija– »Zlatnih žica Slavonije«(fišijada, s ekipom požeškihšumara) i Grgureva. Aktivnisu bili ženska i muškamalonogometna momčad,koje su uspješno nastupalena pojedinim turnirimau Požegi, Sisku i Bjelovaru.U cilju pribavljanja novcaza izlete održano je sedamradnih akcija u šumarijamaKutjevo, Pleternica i Velika.Radilo se na zabijanju koljai vezanju vinograda te čišćenjuguštika i koljika.U planu je za ovu godinuorganiziranje tribine o korištenju šumskebiomase, a planiraju se izleti na područjuosječke, vinkovačke i delničke podružniceHŠ-a te stručno-turističke ekskurzije u Bosnui Hercegovinu i Bavarsku. U zabavnom dijeluskupštine, uz večeru i čuvena kutjevačkavina, nastupio je poznati požeški tamburaškisastav »Naša grana«.NA NATJECANJU ŠUMSKIH RADNIKA U AUSTRIJISudjelovala i ekipa Hrvatskih šumaPiše: Vesna PlešeFoto: Denis ŠtimacPočetkom kolovoza u austrijskomgradu Ulrichsbergu (GornjaAustrija) održano je natjecanješumskih radnika Austrijena kojem su nastupila i trojica prvoplasiranihs ovogodišnjeg državnog natjecanjasjekača Hrvatske. Voditelji ekipebili su Denis Štimac i Damir Krizmanićiz delničke Podružnice.Uz domaćina i natjecatelje iz našezemlje, nastupili su i natjecatelji izSlovenije, Slovačke, Češke i Mađarske, Ekipa Hrvatskih šuma na natjecanju u Austrijiukupno 76 natjecatelja.Natjecanja su se odvijala u devet disciplina.Neke od disciplina koje su održane, specifične poput »capinjanja«, preciznogradnika sjekača. No, neke od njih, bile suzastupljene su i na svjetskim natjecanjima zabijanja sjekire i sl.U jakoj konkurenciji, naš najbolji natjecateljbio je Ivica Kitner, 33., s osvojenih2008 bodova. Ilija Šarić bio je 41.(1957) i Ilija Lukić 50. (1922).– S rezultatima smo zadovoljni,iako se to po ostvarenim bodovimai plasmanu ne čini tako – kaže DenisŠtimac, jedan od voditelja ekipe. Našinatjecatelji postigli su dobre rezultate udisciplinama s kojima se i inače susrećuna našim natjecanjima, a lošije rezultateostvarili su u »novim« disciplinama.Natjecanje je održano u organizacijiKomore radnika i zaposlenih u poljoprivredii šumarstvu Gornje Austrije, au suradnji s poljoprivrednom komoromGornje Austrije, udruženjem mladihGA, šumarskim obrazovnim centrima isportskim udruženjima šumarskih natjecatelja.Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME 39

turistička razglednicaPutnička agencija Hrvatske šumeID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241www.hrsume.hre-mail: tours@hrsume.hrŠuma u dijelu lovištaLovačka kuća JadovnoU lovište Srednji Velebitna smeđeg medvjedaUPRAVAŠUMA GOSPIĆBudačka 23,53000 Gospićtelefon:053-575-530,mob: 098-446-450Uprava šuma podružnica Gospić gospodari sa12.352 ha površine otvorenog lovišta SrednjiVelebit koje se nalazi na ličkom dijelu najpoznatijehrvatske planine Velebit.To je lovište poznato po lovu na smeđeg medvjeda,jelena, srnu i divlje svinje te po lovu na šljuke i prepelice.Lovište se nalazi u prostoru nedirnute prirodeplaninskih bukovih i jelovih šuma te predstavlja izazovza svakog pravog lovca, u svim godišnjim dobima.Čari i ljepote Velebita, ali i neizvjesnost i nepredvidljivosttog gorskog masiva, ostat će lovcima i ostalimposjetiteljima lovišta i Parka prirode Velebit u trajnomsjećanju.U sklopu lovišta nalazi se manji lovački dom Jadovnoza smještaj i odmor lovaca, a udaljen je oko 20 kmod Gospića.Piše: Vesna Poljak, dipl. oec.NadstrešnicaUpravna zgrada gospićke Uprave40 Broj 130 • listopad 2007. HRVATSKE ŠUME

u šumskom miljeuOdmorJesenski vrtuljakKad se priroda razigra – sobFotografije s 4. bjelovarskog salona »Šuma okomšumara« putuju Hrvatskom... Bile su, eto, izloženei u Našicama, na festivalu Dani slavonske šume. Toje dobro, jer tako zapravo ova akcija postiže svrhu,šumu i sve oko šume u detaljima, trenucima i viziji brojnihamatera fotografa vidi sve više ljudi. A izložbe i postojezbog toga. Zato se i mi vraćamo ovogodišnjoj smotri prekrasnihfotografija i donosimo još nekoliko radova, a činitćemo to i ubuduće.Nudimo, eto, prekrasnu fotografiju leptira iz serije »Odmor«Mirana Orožima, zatim uradak Gorana Dorića nazvan»Sob« iz serije »Kad se priroda razigra«; tu je »Dalmatinskipejsaž« Borisa Sontacchija te »Jesenski vrtuljak« Željka Bačuna.Uživajte!Fotografije putuju...Dalmatinski pejsaž