Plan aktivnosti- pogon Prerada uglja

3. OPIS DJELATNOSTI JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. –SARAJEVO – ZD RMU „BREZA“ d.o.o. BREZA, VRSTAPROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJZAPOSLENIKA;OPĆI PODACI1. Naziv preduzeća:JP Elektroprivreda BiH d.d. – SarajevoZD RMU „Breza“ d.o.o. – Breza2. Sjedište direkcije:Breza, Ul. Branilaca grada bb3. Broj jedinstvenog matičnog registra:42183033000074. Šifra djelatnosti prema standardnoj klasifikaciji:10.2025. Opis pretežne djelatnosti preduzeća:10.202 Vađenje i briketiranje mrkog uglja(eksploatacija , prerada i prodaja mrkog uglja u jamama i napovršinskom kopu).6. Godišnja proizvodnja mrkog uglja:cca 400.000 tona7. Vlasnička struktura:Državno vlasništvo 100%PRAVNI STATUS, BROJ I STRUKTURA ZAPOSLENIH1. Pravni oblik preduzeća:Zavisno društvo2. Broj zaposlenih:Ukupno 1513. Struktura zaposlenih:PogonPrerada ugljaUkupnoUkupnoRUDNIKVSS 4 4 45VŠS 0 0 18SSS 19 19 200VKV 30 30 56KV 74 74 487PK 0 0 60NK 24 24 341UKUPNOPrerada uglja151 151 12073

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOŠKE ITEHNIČKE CJELINE, SA ŠEMAMA I POMOĆNE OBJEKTE,UKLJUČUJUĆI OPREMU ZA SMANJENJE NEGATIVNOGUTICAJA)4. OSNOVNI PODACI O POGONU „PRERADA UGLJA“Rudnik mrkog uglja „Breza“ pripada grupi Srednjebosanskih rudnika ugljasa višegodišnjom tradicijom rudarenja. Podzemna eksploatacija uglja naovom području traje više od 100 godina. Eksploataciono područje Rudnikazauzima površinu od oko 20 km 2 . Trenutno se u jamama „Kamenice“ i„Sretno“ eksploatišu glavni i podinski ugljeni sloj u omjeru 80% glavnog i20% podinskog ugljenog sloja. Na PK „Koritnik“ se eksploatišu neznatnekoličine podinskog ugljenog sloja. Kvalitetne razlike slojeva koje se eksploatišusu velike. Podinski ugljeni sloj karakteriše visoko učešće glinovitih proslojakasraslih sa ugljenom masom.Otkopna visina u prosjeku iznosi 5,00 m. Sadržaj pepela u uglju posebno jeizražen u podinskim slojevima. Sadržaj pepela se kreće u granicama od 30-50%, a vlage od 10-18%. Toplotna moć uglja iznosi od 11,00 do 19,00 [ GJ/t].Godišnja proizvodnja uglja se kreće oko 450000 tona. Rovni ugalj se iz svihotkopnih kapaciteta kontinuiranim i diskontinuoranim transportnimsistemima dovodi u objekat „Separacije“ i sve se količine podvrgavajuklasiranju i čišćenju te separisanju.Između 1957. i 1960.godine izgrađeno je novo postrojenje za separisanje ugljametodom teške tekućine, kapaciteta 800000 tona godišnje proizvodnje finalnihproizvoda, odnosno 265 t/h rovnog uglja.Narednih godina urađena je sljedeća investiciono tehnička dokumentacija zarekonstrukciju postojećeg tehnološkog procesa radi obezbjeđenjakvantitativnog i kvalitativnog unapređenja;Tehnološki postupak dobijanja granulacija mrkih ugljeva sastoji se odčetiri faze :• Eksploatacija mrkog uglja ( bušenje, miniranje, rezanjekombajnom, utovar i prevoz )• Drobljenje ( primarno )• Prosijavanje• Odlaganje4

Za potrebe otpreme asortimana mrkog uglja instalirana je teretna kolskavaga kapaciteta vaganja do 60 tona i digitalna vaga za kamione , za potrebevaganja krupnijih asortimana.Pogon “Prerada uglja “ se nalazi sa svim svojim pratećim objektima ukrugu Rudnika “Breza”, a obuhvata:1. Zgradu droblane2. Zgradu separacije3. Željeznički transport4. Kotlovnica za zagrijavanje svih objekata u krugu Rudnika, zagrijavanjevode za kupanje radnika, kao i za zagrijavanje dijela grada Breze5. Glavnu TS Rudnika “Breza” 35/3kV, za napajanje Rudnika kao cjeline6. Telefonsku centralu sa 400 lokalnih brojeva7. Građevinske mašine (dvije utovarna kašike „Zetelmeyer„ i „FiatHitachi„, bager gusjeničar – „RH- 6„ i buldozer) za rad na utovarujalovine ispod kutne stanice kao i sitnog uglja sa depoa.Rovni ugalj iz jama “Sretno” i “Kamenice” se doprema transporterima sagumenom trakom centralnim niskopom u droblanu, a zatim u zgraduseparacije na preradu. Sadašnji proces pripreme i čišćenja uglja u separacijiobuhvata: prijem rovnog uglja iz jama “Sretno” i “Kamenice” drobljenje i predklasiranje sa ručnim izdvajanjem grube jalovine doprema rovnog uglja u rovni bunker primarno prosijavanje rovnog uglja –200+15 mm čišćenje klasa -200+15mm u teškoj sredini sa dobijanjem ČU,M i J klasiranje ČU na asortimane( komad,kocka,orah,grah i sitni) smještaj proizvoda u bunker tretiranje degradiranog uglja,muljne i cirkulacione vode regeneracija suspenzije utovar i otprema komercijalnog uglja otprema i transport jalovine tretiranje otpadnih vodaProjektovani tehnološki proces čišćenja rovnog uglja je na principu “tešketekučine”. U svojstvu suspenzoida za spravljenje suspenzija određenihspecifičnih težina koristi se magnetit. Asortimani koji se dobijaju prilikomprerade rovnog uglja uglja su komad, kocka, grah i sitni što je prikazano uslijedećoj tabeli5

Naziv Granulacija ToplotnavrijednostKomad 60 - 200 mm 20.200Kocka 30 - 60 mm 20.050Orah 15 - 30 mm 19.020Grah 10 - 15 mm 15.980 Krupni 10 - 200 mm 19.521Sitni 0 - 10 mm 15.500 4,395 68,12Granulirani proizvodi obrađuju se u teškim tekućinama u separaciji, a iskorištenjeseparcije je približno 80%.4.1. Trenutno stanje kapaciteta u pogonu “Prerada uglja „Postrojenja u pogonu “Prerada uglja” sa ovakvim tehnološkim procesom radeneprekidno preko 40 godina bez većih ulaganja u rekonstrukciju i obnavljanjeistih. Sama zgrada separacije je u jako dotrajalom stanju (krovnakonstrukcija, grijanje, postakljenost zgrade, problem otpadnih voda, olučnislivnici i dr.)Postupak sanacije pojedinih dijelova ove zgrade je u toku , ali i dalje supotrebna izvjesna materijalna sredstva da se ova zgrada dovede u prostor zasiguran rad.U proteklom periodu učinjen je vidan napredak kako u nabavci potrebnedotrajale opreme tako i sanaciji pojedinih dijelova zgrade.Izvršeno je sljedeće:1. Remont kotla2. Nabavka novog kompresora3. Osposobljena je druga linija teškotekučinskog procesa prerade uz nabavkupotrebne prateće opreme ( korpi ekstraktera, korita sita )4. Postavljena je rotaciona drobilica koja melje izvjesnu količinu sraslaca, pasamim tim rasterećuje i sito poz. 225. Izvršen je remont velike i male vage i zamjena mehaničke vage na istim sadigitalnom6. Izvršena sanacija mokrih čvorova u zgradi sepracije kao i kupatila.7. U toku je postupak stakljenja zgrade separacijeOdržavanje elektro-mašinskih postrojenja vrši zanatsko osoblje sastavljeno odVK i KV bravara ,električara, varioca, vulkanizera i druge struke.4.2. Mašinska postrojenja u pogonu “Prerada uglja”CijenaKM/GJ KM/t157,95157,95146,25128,70Na početku smo naveli koja su to odjeljenja koja čine pogon “Preradu uglja”.Zgrada droblane i separacije kao najbitniji element ovog pogona u svom6

sastavu sadrže 20 transportera sa gumenom trakom i jedan pločastitransporter ( poz. 10) koji se nalazi u droblani.Pored navedenih postrojenja, ovdje su smještena sita, kako za primarnoodsijavanje, tako i prečišćavanje u finalni proizvod.U droblani su smještena sljedeća postrojenja:1. transporter sa gumenom trakom za transport rovnog uglja sa niskopapoz. 72. pločasti transporter poz. 10 do protočne drobilice3. rešetka poz. 8, služi za klasiranje uglja na dvije granulacije (manja od200mm prolazi kroz rešetku , a veća se transportuje na čeličnitransporter)4. drobilica poz. 12 za drobljenje rovnog uglja na granulaciju manju od200 mm5. transporter sa gumenom trakom poz. 11, služi za transport rovnog ugljaprema poz. 136. transporter sa gumenom trakom poz. 171 , koji služi za transport ručnoodvojene jalovine.Veza između droblane i separacije se ostvaruje transporterom sa gumenomtrakom poz. 13. Ovo je ujedno i najduži transporter u ovom pogonu (135 m)kao i najopterećeniji.Ova guma ne transportuje samo rovni ugalj iz jame već i rovni ugalj koji ide uproces iz rovnog bunkera preko poz. 18, kao i sraslac koji se istresa na koš.Doziranje poz. 18 vrši se putem rotacionog dodavača poz. 17 koji je smještenna koti “0”. Na koti “25” je smješteno dvoetažno vibro sito poz. 22, koji služi zaklasiranje rovnog uglja na tri klase (primarno prosijavanje). Ovako prosijanugalj kao primarni produkt transportom preko transportera poz. 38,90,23direktno se transportuje preko stacionarnog transportera poz. 139 u vagone.Jedan dio rovnog uglja se prečišćava u teškoj tekućini i klasira već napomenute klase.Postupak ovog klasiranja ide preko transportera sa gumenom trakom. poz.44,45 a zatim u drewboje i ekstraktere (poz. 24M, 24R,kao i poz. 46M,46R), azatim na sita poz. 25 i poz. 47 na kojima se vrši spiranje iznesenog sortimanaiz drewbojaIzbacivanje teške tekućine u drewboje ostvaruje se putem pumpi za teškutekućinu (poz. 121, poz. 122, poz. 123).Završno klasiranje (komad, kocka, orah), vrši se na situ poz. 26. Dobijeniasortimani se putem transportera sa gumenom trakom ( poz. 29, poz. 33, poz.160) bunkerišu.Jedan dio proizvedenog mokrog oraha se odvaja za kotlovnicu preko poz. 160 ipoz. 161.Otprema i transport jalovine se vrši preko transportera sa gumenom trakompoz. 172.koja se istresa ispod kutne stanice.7

Kvalitativne karakteristike mrkog uglja Rudnika 'Breza'Sadržaj Jedinice Sitni Grah Orah Kocka KomadGruba vlaga %m/m 6,70 6,10 7,00 4,30 4,50Higro vlaga %m/m 4,38 3,12 4,32 4,28 4,02Ukupna vlaga %m/m 10,79 9,03 11,02 8,40 8,34Pepeo %m/m 30,61 30,79 16,93 17,18 15,61Isparljive materije 36,06 35,79 37,46 37,50 37,95Sagorljive materije %m/m 65,01 66,09 78,75 78,54 80,37Koks %m/m 59,66 61,10 58,22 58,29 58,09Cfix %m/m 29,05 30,31 41,29 41,18 42,48Gornja toplotnavrijednostkJ/kg 18 874 19 553 25 330 25 221 25 674Donja toplotnavrijednostkJ/kg 17 937 18 616 24 393 24 137 24 737Ukupni sumpor %m/m 2,36 2,14 2,27 2,11 2,24Sumpor u pepelu %m/m 1,36 1,30 1,18 1,16 1,08Sumpor gorivi %m/m 1,00 0,84 1,09 0,95 1,16GranulacijaGranulacija i %mm 0 - 15 do 5 do 15 do 30 do 60% 95,20 3,50 4,70 3,00 5,10Granulacija i %mm > 15 5 - 15 15 - 30 30 - 60 60 - 200% 4,80 91,30 90,80 91,80 91,80Granulacija i %mm > 15 > 30 > 60 > 200% 5,20 4,50 5,20 4,20Certifikat kvaliteta uglja Rudnika Breza, izdat od strane ispitnog laboratorijaInspekt RGH Sarajevo, koji posjeduje akreditaciju po BAS EN ISO/IEC 17025 zahemiju, oblast goriva i maziva, nafta i naftni proizvodi8

5. DATUM POČETKA RADA JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. –SARAJEVO – ZD RMU „BREZA“ d.o.o. BREZA, ODNOSNOPOSTROJENJAJamska eksploatacija na prostoru eksploatacionih polja Breza egzistira od 1907godine, dok površinska eksploatacija je početa 1980 godine na lokalitetu GornjaBreza, a danas se površinskla eksploatacija vrši na lokalitetu PK „Kortrnik II„.Godine 1960 u rad puštena nova separacija kapaciteta 800 hiljada tona godišnje , arekonstrukcija separacije urađena 1973 godine kada su uvedeni u prodaju krupnijiasortimana za potrebe domačinstava i druga rekonstrukcija 1978 godine kada jepovećan kapacitet separacije na 1 milion tona uglja.9

6. STUDIJA O ZAGADENOSTI U NULTOM STANJU, POPISMJESTA NASTANKA I KVANTITATIVNE I KVALITATIVNEKARAKTERISTIKE SVIH OTPADNIH TOKOVA (OTPAD,BUKA, EMISIJE U ZRAK, OTPADNE VODE), TE PRIKAZEMISIONIH MJESTA NA MAPI LOKACIJE6.1. EMISIJA ZAGAĐUJUĆIH MATERIJAEmisija je izbacivanje iz izvora u atmosferu materija koje u određenimkoncentracijama mogu biti štetne za ljude, biljke i životinje, te dobra stvorenaprirodnim putem i radom čovjeka. Ove materije se, stoga, nazivaju zagađujućematerije. Emisije se mogu podijeliti na dvije grupe:1. Prirodne emisije Vulkanske erupcije Šumski požari Eolska erozija Truljenje i slični procesi Disanje životinja i fotosinteza2. Emisije antropogenog porijekla Emisije zbog transformacije energije Emisije usljed tehnoloških procesaEmisija antropogenog porijekla je posljedica procesa kojim se nastoji unaprijeditičovjekova životna sredina. Zagađujuće materije koje se emituju mogu biti čvrste,tečne ili gasovite. Ima ih više hiljada, ali se prate samo one najznačajnije, odnosnoreprezentativne. U smislu ovog rada najznačajnije zagađujuće materije su čvrstečestice, sumpor dioksid (SO2), azotni oksidi (NOX) i ugljen monoksid (CO).Sumporni dioksidi nastaju oksidacijom sumpora iz goriva pri njegovomsagorijevanju. Dio sumpora se vezuje za pepeo i šljaku, a dio odlazi u atmosferu uobliku SO2. Stepen vezivanja sumpora za pepeo zavisi od sadržaja alkalnihkomponenti u pepelu i od temperature u ležištu. Čvrste, čestice su leteći koks(nesagorivi ugalj) i leteći pepeo koji bivaju dimnim gasovima izneseni iz ložišta.Čvrste čestice su formirane tako da na svojoj površini imaju slojeve metala – olova,cinka, vanadija, selena – teški metali.Čađ, nesagorjeli ugljikovodici i ugljen monoksid su produkti nepotpunogsagorijevanja goriva u ložištu.Azotni oksidi nastaju oksidacijom azota iz zraka i azota iz goriva.Emisija zagađujućih materija srazmjerna je masi goriva, masi sirovina kojeprouzrokuju emisiju, odnosno masi proizoda pri čijoj je proizvodnji došlo do emisije.Ukoliko se emisija određuje mjerenjem, tada se ona definiše proizvodom mase izapremine izlazećih gasova i zapreminske koncentracije zagađujućih materija.6.1.1. Emisije iz tehnoloških procesaPolutanti se mogu emitovati i iz drugih izvora. Emisije čvrstih čestica se mogupojaviti i u procesima sakladištenja, transporta i obrade goriva, kao i u procesimaotpreme i deponovanja čvrstog otpada.10

Emisije nastaju kao posljedica tehnoloških procesa, gdje dio sirovina, poluproizvodaili proizvoda, u čvrstom ili gasovitom stanju napuštaju tehnološki proces. Emisijenastaju i kod spaljivanja otpada.Kvalitet zrakaRezultat procesa emisije, rasprostiranja i depozicije materija iz atmosfere jeodređena koncentracija date zagađujuće materije u zraku. Ove veličine su različitegledano i teritorijalno, pa se kvalitet zraka mijenja i u vremenu i u prostoru.6.2. STANJE KVALITETA ZRAKA NA PODRUCJU OPĆINE BREZANa području opcine Breza se usljed orografske zatvorenosti okolnimmorfostrukturama veoma često uspostavljaju inverzna termička stanja iliobrti koji dalje rezultiraju obrazovanjem prizemnog sloja magli koje senazivaju radijacione magle. Osim njih, koje su najčešce, mogu se, nad tokomrijeke Stavnje obrazovati i advektivne magle, u vremenskim periodima kada jevodena masa toplija od kontaktnog sloja zraka. U svakom slučaju ove maglestagniraju i duže vrijeme se zadržavaju i tako značajno smanjuju vidljivost iosunčanost cijeloga prostora. Kada se u ovim maglama nađu čvrsti polutantitipa čađi onda se obrazuje tzv. crna ili industrijska magla ili kako se još čestonaziva „magla crnih mrazeva“. Ovakvo vremensko stanje (stanje fumigacije) uprostoru doline rijeke Stavnje može potrajati jako dugo, nekada čak i po 15dana. Tada se i intenzitet sunčevog zračenja osjetno smanjuje, što rezultiraosjetnim smanjenjem temperatura zraka i pojavom ledenih dana.Rasprostiranje zagadujucih materija u Brezi definisano je i rasporedomizvora emisije, položajem brezanske kotline i meteorološkim parametrima.Gradsko podrućje se nalazi na produžetku pravca6.3. PROSTORNA RASPODJELA KONCENTRACIJAZAGAĐUJUĆIH MATERIJAUkoliko se radi o pojedinačnom izvoru emisije, onda će, posmatrano po visiniemitovanja, koncentracija zagađujućih materija, zbog mehanizma konvekcije idifuzije pri raznošenju, da opada sa povećanjem udaljenosti od izvora. Ako se radi oniskom izvoru (npr. automobil) onda će to važiti i za prizemne koncentracije (nanivou tla). Ukoliko se radi o visokom dimnjaku, profil koncentracije pri tlu će serazlikovati od profila na efektivnoj visini emitovanja. Počevši od izvora,koncentracija na tlu će biti jednaka nuli idući niz vjetar sve dok, već razrjeđena,dimna struja ne dotakne tlo. Tada koncentracija počinje da raste do maksimalnevrijednosti, a zatim opada. Za jedan te isti izvor ovo se mijenja zavisno od promjenemeteoroloških parametara npr. mjesto maksimalne koncentracije nekada je bliže, anekada dalje od izvora. Stoga se vrijednosti koncentracija sa date površineusrednjavaju. Smatra se da su maksimalne prizemne koncentracije na udaljenosti10 do 20 efektivnih visina dimnjaka.11

visokiizvoremisijeniskiizvoremisijemikro nivomezo nivoglobalni nivoDijagram br. 16.3.1. Korelacija emisija – kvalitet zrakaPrema jedinicama za prognoziranje kvaliteta zraka, postoji potpuna srazmjernostemisije i kvaliteta zraka. U praksi nije uvijek slučaj. Razlog postojanja ovenesrazmjernosti je taj što emisija utiče na faktore koji utiču na rasprostiranjezagađujućih materija, tj. sama emisija utiče na uslove njenog rasprostiranja i što jeemisija veća ona više utiče na uslove svog rasprostiranja.- Na slici su prikazana tri slučaja:a) postoji potpuna srazmjernost između promjene emisije i promjenezagađenosti;b) zagađenost raste sporije od promjene emisije;c) zagađenost raste brže od promjene emisijecazagađenostbDijagram br. 2Slučaj a je teoretski slučaj kada je promjena zagađenosti potpuno proporcionalnapromjeni emisije.12

Slučaj b kada zagađenost raste sporije od emisije.U atmosferi se vrše hemijske transformacije, koje su intenzivnije što je emisija veća.To je najčešće slučaj kod kiselih gasova – brzina kojom se oni transformišu u drugeoblike koji će omogućiti brže napuštanje atmosfere raste sa koncentracijom. Ovo imaza posljedicu slučaj da je prirast zagađenosti sa emisijom, sve manji, dok se ne dođedo nekog plafona iznad koga nema zagađenosti, i pored daljeg povećanja emisije.Slučajeve kada zagađenost raste brže od emisije, tj. zagađujuće materije usporavajumehanizme samočišćenja atmosfere – povratna sprega negativna. To je redovanslučaj kod emisije čađi i finih lebdećih čestica koje sprječavaju ili umanjujuprodiranje sunčevih zraka do površine zemlje.6.3.2. Djelovanje zagađenog zraka.Uslovno rečeno, ne postoje štetne materije nego samo štetne koncentracije. Prirodne(tonske) koncentracije predstavljaju za živi svijet ekološki optimum. Rastojanjeizmeđu ekološkog optimuma i pesimuma nije mala i postoji čitav nizkarakterističnih vrijednosti koncentracije koje izazivaju manje ili više štetneposljedice po živi svijet.visina koncentracije- ekološki pesimum- vrijednosti koje mogu podnijeti zdrave radno sposobne osobe dio vremena u sedmici (4)- najniže koncentracije koje ne izazivaju akutno štetno dejstvo kod zdravih osoba (3)- najviše koncentracije koje ne izazivaju nikakvo štetno dejstvo na čovjeku u toku cijelog života- ekolški optimum (fon)(1)Zrak se smatra zagađenim samo ukoliko se dinamička ravnoteža između emisijedate materije i samočišćenja postigne na tako visokom nivou da su njenekoncentracije niže od usvojenih vrijednosti koje se smatraju štetnim i ako se uatmosferi pojave primjese koje nisu karakteristične za nju i za koje ne postojiprirodni mehanizam razgradnje i samočišćenja. Materije koje su dovele dozagađenog zraka su tada zagađujuće materije, a emisija ovih materija jezagađivanje zraka. Unos ovih materija u žive organizme, odnosno apsorpcija odstrane materijala naziva se imisija. Djelovanje navedenih gasova je posljedicafizikalnih i hemijskih procesa.Povećanje koncentracije nekih supstanci u zraku ugrožavaju zdravlje na različitenačine tako što izazivaju različite bolesti disajnih organa, upala sluzokože, infekcije,trovanja itd.Posljedice zagađenosti zraka na zdravlje ljudi se dijele na kronične i akutneposljedice.6.4. ELEMENTI STRATEGIJE ZAŠTITE ZRAKA OD ZAGAĐIVANJAStrategija zaštite od zagađivanja zraka je nastala tamo gdje i samo zagađivanje tj. uindustrijski najrazvijenijim zemljama, a oslanja se na iskustvo dugo preko 100godina. Osnovni cilj upravljanja kvalitetom zraka je omogućavanje industrijskog13

azvoja uz istovremeno obezbjeđenje povoljnih fizičkih i hemijskih karakteristikazraka.U pogledu hemijskih karakteristika zraka, pod povoljnim karakteristikama sepodrazumijeva određeni optimum između zahtjeva za što čistijim zrakom i zahtjevaza obavljanjem aktivnosti kojim se zrak zagađuje.Pristup problematici zagađivanja zraka se mijenjao uporedo sa promjenomproblema vezanih za zagađivanje i zagađenost zraka. Praksa zaštite zraka ukazujena tri generacije zaštite zraka. To su: regulisanje zagađivanja zraka, upravljanjekvalitetom zraka i održivi razvoj. Svaka generacija pristupa problematicizagađenosti zraka sadrži u sebi prethodnu generaciju, ali djeluje šire i dublje. Prvageneracija se odlikuje ekološkim, druga tehnološkim, a treća društveno – razvojnimpristupom. U trećoj generaciji se ponovo pojavljuje i ekološki pristup u funkcijirazvoja društva na prirodnim osnovama. Upravljanje kvalitetom zraka je širikoncept od koncepta regulisanja kvaliteta zraka. Koncept regulisanja zagađivanja seproširuje na taj način što se vrši prognoziranje zagađenosti kod izgradnje novihnaselja ili novih postrojenja koja emituju zagađujuće materije. Gradnja jedozvoljena samo ako su preduzete sve tehničko – tehnološke mjere da zagđenost budeu dozvoljenim granicama, kao i to da se koristi savremena tehnologija koja ćeomogućiti da zrak bude čist koliko je to tehnički moguće, a ne koliko je to medicinskidozvoljeno.Održivi razvoj postavlja pitanje zbog kakvog zadovoljavanja i kojih ljudskih potrebase zrak zagađuje, a kako je i kvalitetan zrak ljudska potreba vrši se usklađivanjepotreba – biološko – egzistencijalnih i onih koje se zadovoljavaju kroz proizvodnju.Usklađivanje se vrši, u okviru više sektora, pri tome ne zaboravljajući primjenusavremenih tehnoloških mjera, niti osnovni koncept ograničavanja zagađivanja izagađenosti.6.5. REGULISANJE ZAGAĐIVANJA ZRAKA.Emisije i kvalitet zraka imaju čitav niz aspekata.Najuže gledajući, značajna su dva aspekta:a) Tehnički ib) Prostorno – urbanističkiTehnički aspekt se odnosi na zahtjev da se primjenjuju tehnologije određenog nivoatehnike, na primjer najnaprednije ili manje napredne, kada se prate emisionekoncentracije (npr. mg/m 3 ), bez obzira kolike su apsolutne vrijednosti emisije, dokprostorno urbanistički aspekt posmatra apsolutne emisije (npr. tona godišnje), telokaciju ispuštanja i način ispuštanja dimnih gasova.Ovaj pristup traži zadovoljenje dva prilično nezavisna uslova: dozvoljene emisije idozvoljene zagđenosti, odnosno promjene kvaliteta ambijentalnog zraka. Osnov zaodređivanje dozvoljene emisije su Granične vrijednosti emisije (GVE), koje sepropisuju državnom regulativom. Granična vrijednost emisije je vrijednost izvedenaiz tehno – ekonomskih kriterija, tj. iz zahtjeva da emisija ne bude veća nego štoomogućavaju tehno – ekonomski uslovi države. Dozvoljena zagađenost (kvalitetambijentalnog zraka) se određuje preko Granične vrijednosti zagađenosti (GVZ),koja se izvodi iz ekološko – sanitarnih kriterija, tj. zahtjeva da kvalitet zraka ne budeispod vrijednosti koje se smatraju štetnim.14

6.6. UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKAUpravljanje kvalitetom zraka u sebi sadrži kompletan pristup zagađivanja, ali gaproširuje i produbljuje. Ovaj pristup povećava broj mjera za ograničenje emisije nesamo kroz brojčane vrijednosti koje se odnose na postrojenja, nego i kroz izbor vrstegoriva, izbor tipa i obima proizvodnje, poboljšane termičke izolacije zgrada.Upravljanje kvalitetom zraka je pristup koji se danas najviše koristi u svijetu.Primjena ove strategije se podupire i ekonomskim stimulansima i destimulansima,dobrovoljnim sporazumima, državnim programima, međunarodnom saradnjom.6.7. ODRŽIVI RAZVOJOdrživi razvoj je treća generacija strategije zaštite kvaliteta zraka i predstavljaproširenje i produbljenje pristupa Upravljanja kvalitetom zraka. Održivi razvoj sebazira na usaglašavanju potreba, kako onih egzistencijalnih (kvalitet zraka), tako ionih koje se zadovoljavaju ljudskim aktivnostima, i to ne samo sadašnjih nego ibudućih generacija. Održivi razvoj ima i svoje alate gdje je najvažniji Procjenaživotnog ciklusa proizvoda kojom se određuju okolinski uticaji u cijelom životnomciklusu proizvoda. Osnovni cilj procjene životnog ciklusa proizvoda je pronalaženjeoptimalne varijante zadovoljavanja ljudskih potreba posmatrano i sa ekonomskog isa okolinskog aspekta. Održivi razvoj na taj način djeluje sektorski i omogućujedonošenje dugoročnih optimalnih rješenja.Analogno generacijama zaštite kvaliteta zraka, postoje i tri nivoa mjera za zaštitukvaliteta zraka.Mjere za zaštitu kvaliteta zraka mogu biti: sanacione, preventivne i razvojne, i one seodnose kako na postrojenja tako i na područja. Na nivou prve i druge generacije,zaštita zraka se reguliše zakonima i pravilnicima , tj. na nivou preventivnih isanacionih mjera.Tabela br.1Generacije/tip mjere dokumenti3. generacija integralno planiranje razvojne strategija razvoja2. generacija prognoziranje i usaglašavanje1. generacija ograničenjepreventivne zakon i pravilnici6.8. POKAZATELJI I STANDARDI U OBLASTI OČUVANJAKVALITETA ZRAKANa nivou prve i druge generacije strategije zaštite kvaliteta zraka, odnosno na nivousanacionih i preventivnih mjera, važan element regulisanja kvaliteta zraka jeprimjena pokazatelja i standarda. Pokazatelji se odnose na emisiju, procesesamočišćenja atmosfere, kvalitet zraka i štetne posljedice.Pokazatelji emisije su: Godišnja emisija (tona godišnje); ovaj pokazatelj se koristi u planiranju razvoja,uključujući prostorno planiranje i15

Koncentracija date zagađujuće materije u izlaznim gasovima (od interesa zainspekciju).Pokazatelji kvaliteta zraka su: Prosječne godišnje vrijednosti i Neke statičke mjere disperzije.Standardi (granične vrijednosti) predstavljaju standardizovane pokazatelje i postojedvije kategorije standarda: tehnološki i ekološki standardi.Tehnološkim standardima se nastoji osigurati primjena raspoloživih tehničko –tehnoloških mjera u okviru ekonomskih mogućnosti, bez obzira na broj izvora,veličinu emisije i ugroženost prostora. Primjenom ekoloških standarda se nastojiosigurati da rizik od izvora zagađivanja zraka ne bude veći od onog koji je u datomdruštvu na prostoru date mjere prihvatljiv.6.8.1. Tehno – ekonomski standardi – granične vrijednosti emisijeOvi standardi predstavljaju standardizovanu vrijednost koeficijenta emisije – mgnekog polutanta pm 3 dimnih gasova. U praksi se ovi standardi zovu graničnevrijednosti emisije (GVE). Granične vrijednosti emisije su kompromis izmeđuzahtjeva za obavljanje aktivnosti uz što manje troškove i zahtjeva za smanjenjeemisije. Ovi standardi se mijenjaju uporedo sa razvojem tehnike i nauke. Stoga serazlikuju standardi za nova postrojenja (GVEn) i standardi za postojeća postrojenja(GVEp). Svako postrojenje emituje veći broj polutanata, ali se standardiziraju samoneki: najuticajniji ili oni čija se emisija može regulisati ili oni čiju je emisijurelativno lako mjeriti.6.8.2. Sanitarno – ekološki standardi – granične vrijednosti zagađenosti idepozicijeKod definisanja standarda dozvoljene zagađenosti (ili standardi kvaliteta zraka)potrebno je načiniti uslovnu podjelu čovjekove sredine na životnu i radnu sredinu.Standardi dozvoljene zagađenosti za radnu sredinu se zovu Maksimalne dozvoljenekoncentracije (MDK) i nisu od naročitog značaja za problematiku planiranjakvaliteta zraka u životnoj sredini. Standardi dozvoljene zagađenosti za životnusredinu se nazivaju Granične vrijednosti zagađenosti ili granične vrijednostikvaliteta zraka. Granične vrijednosti zagađenosti su kompromis između zahtjeva dakvalitet zraka bude takav da ne postoji nikakav štetni uticaj na živi svijet imaterijale i zahtijeva za obavljanjem aktivnosti koje zagađuju zrak unutarprihvatljivih troškova poslovanja.Dozvoljena zagađenost u životnoj sredini se reguliše graničnim vrijednostimazagađenosti (GVZ) u urbanim i industrijskim područjima i strogim graničnimvrijednostima zagađenosti (SGVZ) u rekreacionim i posebno zaštićenim područjima.Vrijednosti GVZ i SGVZ su znatno strožije nego vrijednosti MDK zbog toga što se uradnoj sredini nalaze 8 sati dnevno, a u životnoj sredini se nalaze i djeca, starijiljudi i bolesnici – osobe znatno osjetljivije na zagađeni zrak. U slučaju značajnogprekoračenja GVZ-a propisuju se vrijednosti koncentracija zagađujućih materija uatmosferi koje se mogu pojaviti nekoliko dana u godini u slučaju izuzetno16

nepovoljnih meteoroloških uslova koji definišu mehanizme smočišćenja atmosfere,kad se trebaju poduzeti hitne mjere snižavanja emisija, snižavanje kapacitetaindustrije i sl.Standardi SGCZ (stroge granične vrijednosti zraka) su približno dva puta strožiji odstandarda GVZ i predstavljaju cilj kojem treba težiti u urbanim i industrijskimpodručjima.Vrijednosti zagađenosti su u toku određenog perioda podložni promjeni emisije irazličitim uslovima rasprostiranja, i zbog toga se ova dva standarda definišu sa podvije veličine: prva sa indeksom d (dugotrajna) i druga sa indeksom k(kratkotrajna).U uslovima male emisije zagađujućih materija nekog područja, od prioritetnogznačaja je poštivanje standarda dozvoljene emisije. U uslovima velike gustineemisije, odnosno slabog intenziteta ventilacije, gdje su već dostignute vrijednostidozvoljene zagađenosti od primarnog značaja je pridržavanje standarda dozvoljenezagađenosti zraka.6.9. PRIKAZIVANJE IZVORA EMISIJE I PRAĆENJE VELIČINEZAGAĐIVANJAU cilju planiranja kvaliteta zraka u naselju u okviru prostornih i urbanističkihplanova, vrši se izrada katastra emisije ili katastra zagađivanja. Katastar emisije zajedno područje sadrži prostorni raspored emisije polutanata, prema geografskompoložaju i prema uslovima emitovanja (visina i presjek ispusta polutanata, količina itemperatura ispusnih gasova, vrsta, koncentracija ili količina polutanata, učestalosti trajanje emisije).Katastar emisija predstavlja polaznu osnovu upravljanja kvalitetom zraka, bilo dase radi o planiranju kvaliteta zraka u procesu planiranja prostornog uređenja (grad,regija, država),bilo da je u pitanju utvrđivanje osnova za izdavanje saglasnosti zanovu gradnju ili izrada programa upravlja kvalitetom zraka u smislu realizacijenekih planskih opredjeljenja.Prema veličini izvora i načinu emitovanja razlikuju se:1. tačkasti izvori: pojedinačni izvori sa većom emisijom (ne postoji precizna granicada bi se odredilo koji će izvor na datoj površini biti tačkast),2. površinski izvori: veći broj manjih izvora na datoj površinio,3. linijski izvori: saobraćaj na cestama sa velikim prometom.Prema načinu emitovanja razlikuje se kontrolisana i nekontrolisana emisija. Kodkontrolisane emisije zagađujuće materije napuštaju izvor zagađivanja kroz cijevi ilidimnjake. Nekontrolisana emisija zagađujućih materija obuhvata emisijezagađujućih materija kroz rubne spojeve i druga mjesta varenja, emisije sa haldišta,pretovara, presipna mjesta itd.Zagađivanje se definiše karakteristikom emisije: mjesto emitovanja: koordinate izvora, nadmorska i relativna visina izvora(dimnjaka); uslovi emitovanja: količina dimnog gasa, temperatura i izlazna brzina; režim emitovanja (trajanje emitovanja u danu, sedmici i godini); zagađujuće materije: vrste i količine emitovanih zagađujućih materija.17

U katastru emisije se izvori emisije obično dijele prema nastanku emisije na: grijanje, industrija i termoelektrane, saobraćajKatastar emisija za jedno područje se može prikazati na više načina.Jedan od načina je kada preovladavaju površinski izvori i tada se posmatranateritorija podijeli u kvadrate određenih dimenzija i za svaki kvadrant se određujeemisija sa tog područja.Drugi način je kada na posmatranom području postoje dominantni tačkasti izvori ikatastar emisija se prikazuje određenim simbolima, (npr. dimnjak sa upisanomvrijednošću godišnje emisije ili upisana vrijednost emisije na saobraćajnicama itd.).Emisiju polutanata čine dimni gasovi koji sadrže produkte potpunog (SO2, NOX) inepotpunog sagorijevanja (CO, C-H).Izvori nepotpunog sagorijevanja su obićno mali izvori (individualne kotlovnice) apotpunog sagorijevanja su veliki izvori (termoelektrane).Emisija zagađujućih materija srazmjerna je masi goriva, masi sirovina kojeprozrokuju emisiju, odnosno masi proizvoda pri čijoj je proizvodnji došlo do emisije.Ova srazmjernost se naziva koeficijent emisije pa njegova dimenzija slijedi iz gornjedefinicije emisije.Emisija kao posljedica grijanja ovisi o klimatskim uslovima (razlici temperaturegrijanja i vanjske temperature), dok su emisije iz industrije, termoelektrana isaobraćaja neovisne o klimatskim obilježjima područja, nego zavise od kapacitetapostrojenja, tehnologije i sl. Podaci o ukupnoj emisiji sa datog područja naziva sebilans emisija.6.10. KVALITET KORIŠTENIH GORIVABosanskohercegovački ugljevi su mladi ugljevi i imaju nisku toplotnu vrijednost uodnosu na ugljeve u Poljskoj ili Engleskoj.Sadržaj sumpora u ugljevima BiHTabela br.2grupa gorivoSadržaj SadržajToplot.vrijedsumpora sumporaMJ/kg% g/4,2MJ1 Stanari 9,66 0,23 1,002 Banovići 19,60 1,40 3,00Kakanj 11,96 1,60 3,003 Gacko9,06 1,10 5,10Zenica19,09 2,50 5,50Breza17,68 2,40 5,70Livno13,78 2,10 6,404 Mostar 15,27 3,20 8,805 UgljevikČelebići10,778,405,005,3019,5026,5018

6.11. NAČIN MJERENJA I PRORAČUNA EMISIJEEmisija se može izraziti na različite načine:a) kao godišnja vrijednost: godišnja masa,b) kao emisiona koncentracija: odnos mase polutanata i protoka zraka,c) kao emisiona koncentracija redukovana na relevantni sadržaj kisika uispusnim gasovimaZa potrebe katastra emisije, ona se izražava kao godišnja masa emitovanihpolutanata.Ona se u opštem slučaju može odrediti kao proizvod mase goriva, sirovine iliproizvoda (m) i koeficijenta emisije (k).Emisija E je E=kּmPostoje slučajevi kada nije moguće izmjeriti emisiju, kada ne postoji ispust (cijev,dimnjak). To je slučaj pretovara, deponija i sl. Emisija se tada određuje proračunomna bazi jednačina. Emisija čvrstih čestica koja nastaje usljed transporta jalovine iuglja se vrši prema tipu podloge puta (asfaltirani ili neasfaltirani).Istom metodologijom moguće je procijeniti emisiju čvrstih čestica sa deponija uglja ijalovine.Izračunavanje koeficijenta površine sa neasfaltiranih puteva se vrši pomoću obrasca: s We k 12 3 abgdje jee – koeficijent emisije prašine (/b/VMT),s - sadržaj prašine na putu, čestica manjih od 75 μm(%),W – prosječna masa kamiona (t),M - sadržaj vlage na podlozi (%),S – prosječna brzina kamiona (mph).Koeficijent emisije prašine sa asfaltnih puteva se računa prema obrascu: s S k e12 30 c gdje jec M 0,5 e – koeficijent emisije prašine (/b/VMT),s - sadržaj prašine na putu, čestica manjih od 75 μm(%),M - sadržaj vlage na podlozi (%),S – prosječna brzina kamiona (mph),c – emisioni faktor koji zavisi od izbora pneumatika.aPretvaranje vrijednosti koeficijenata emisije iz /b/VMT u g/VKT vrši se premaobrascu:1/b/VMT=281,9 g/VKTd19

koeficijent emisije čvrstih čestica sa deponije uglja se računa po obrascu:e=1,8 u (hektar sat)gdje jeu – srednja brzina vjetra na deponiji u m/s.Izvori emisije iz ZD RMU "Breza" predstavljaju dnevni kop i manipulacija ugljem(pretovar i transport).Kao emisija iz Rudnika uzeta je emisija iz kamiona kojima se vrši transport uglja sapovršinskog kopa, jer su, zbog znatno manje proizvodnje, emisije drugihtransportnih sistema gotovo zanemarive.Jame ZD Breza se nalaze na jugoistočnom dijelu eksploatacionog polja. Godišnjaeksploatacija uglja u prethodnom periodu je iznosila 400.000 t/g.Sjeveroistočno područje brezanskog ugljenog basena čini izdanačka zona glavnog ipodinskog ugljenog sloja zvani "Koritnik". Rezerve uglja na području "Koritnik"jednim dijelom su eksploatisane jamskim načinom u glavnom ugljenom sloju (period1950 – 1954. god.), a najvećim dijelom površinskom eksploatacijom (period 1982 –1991). U tom periodu eksploatisano je 1.682.515 tona rovnog uglja. Zbog početkaagresije na BiH radovi na tom lokalitetu su obustavljeni. Radovi su ponovnoaktivirani na lokalitetu PK Koritnik u periodu 2001 – 2003 godina kada je otkopano84.000 t.r.u. Analiziran je dio ležišta sa svim geološkim i rudarskim podacima teekonomskim efektima. U perspektivnom dijelu ležišta ekonomski efekti bi trebali daimaju značajnog udjela u ostvarivanju prihoda i privrednog napretka RMU "Breza".Tabela br.3Proizvodnja uglja - P.K. "Koritnik" (t/god.) 135 000Otkrivka jalovine (m 3 /godišnje) 500 000Potrošnja tečnih goriva za prevoz uglja (l/god.) 110 000Potrošnja tečnih goriva za prevoz jalovine (l/god.) 360 000Masa kamiona za prevoz uglja (t) 16Masa kamiona za prevoz jalovine (t) 20Nosivost kamiona za prevoz uglja (t) 14Nosivost kamiona za prevoz jalovine (t) 20Rastojanje od mjesta utovara do mjesta istovara uglja (km) 3Prosječno rastojanje od mjesta utovara do mjesta istovara jalovine (km) 0,6520

90.000 90.00080.000 80.00070.000 70.00060.000 60.00050.000 50.00040.000 40.00030.000 30.00020.000 20.00010.000 10.0000 01986 1989 1999 2002Prikaz emisije SO po klasama visine izvora2Dijagram br.3Prikaz emisije SO2 po klasama visine izvoraVisina izvora300 m100 m< 50 m40.000 40.00030.000 30.00020.000 20.00010.000 10.0000 01986 1989 1999 2002Visina izvora300 m100 m< 50 mDijagram br.4Prikaz emisije čvrstih čestica po klasama visine izvoraKamionski prevoz predstavlja značajan izvor emisije čvrstih čestica. Kamioni natočkovima iznose blato ili prašinu sa površinskog kopa u javni saobraćaj i na tajnačin i indirektno utiču na emisiju čvrstih čestica. Emisija sa površinskog kopa kojanastaje usljed prevoza jalovine ima uticaj ograničen na sela koja se nalaze u blizinitih saobraćajnica. Problem je posebno izražen tokom ljeta. RMU vrši redovnopolijevanje puteva. Uticaj ovih emisija se ne osjeti u gradskom području.Potrebno je izraditi Studiju o osiguranju kvaliteta zraka za područje općine Breza,uključujući i ZD RMU "Breza.21

7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALAUKLJUČUJUĆI HEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVONa osnovu člana IV.4. a) Ustava BiH, Parlamentarna skupština BiH, na sjedniciDoma naroda, održanoj 27. septembra 2004. godine, i na sjednici predstavničkogdoma, održanoj 23. septembra 2004. godine, usvojila je Zakon o javnim nabavkamaBiH.Na osnovu člana 3 stav (5) i člana 54 stav (1) Zakona o javnim nabavkama BiH("Službeni glasnik BiH" br.49/04), Ministarstvo finansija i trezora donijelo jeLISTU ugovornih organa, po kategorijama, koji su obavezni primjenjivati Zakon ojavnim nabavkama BiH (objavljeno u Službenom glasniku br 03/05 od 24.01.2005).Ova lista ugovornih organa po kategorijama je pomoćno sredstvo za ugovorne organekoji su obavezni primjenjivati Zakon.Na osnovu člana 20. stav (2), a u vezi sa članom 13. stav (3), 12. stav (2) i člana 40,te na osnovu člana 54. stav (1) Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnikBiH" br.49/04), ministar finansija i trezora donio je UPUTSTVO o načinu pripremeobavještenja o nabavci i o dodjeli ugovora i poništenja postupka nabavke (objavljenou Službenom glasniku BiH br. 17/05, od 28. marta 2005 godine).Ugovorni organ (ZD RMU "Breza" d.o.o. Breza) donio je PRAVILNIK o javnimnabavkama ZD RMU "Breza" d.o.o. Breza, u kome se navodi obaveza donošenjaPlana javnih nabavki.U ZD RMU "Breza" d.o.o. Breza Plan javnih nabavki se dobija iz međuodnosafunkcionalnih planova .Planira se kvartalno i godišnje.Roba naručena o dogovorena prema zakonu o javnim nabavkama doprema se ucentralno skladište.Skladištar, materijalno zadužen, robu prima uz otpremnicu dobavljača – fakturu uzateste i odgovarajuće certifikate.Roba neodgovarajućeg kvaliteta koja odstupa mimo ugovora i izdatih narudžbi sestavlja na raspolaganje dobavljaču. U slučaju nepodudaranja količina saotpremnicom – fakturom i stvarnog stanja pravi se komisijski zapisnik.Primljena roba se raspoređuje i po rasporedu otprema – šalje na pogone uz doznakuu priručna skladišta pogona.Centralno skladište je napravljeno od čvrstog materijala u kojem u kojem se nalazerafe i boksovi gdje je roba sortirana prema uobičajenim pravilima.U skladištu je razvedena hidrantska i elektro mreža i u njemu je postavljen i,propisom određen, broj aparata za gašenje požara.U centralnom skladištu je posebno izdvojeno skladište prilagođeno zakonskimuvjetima za skladištenje goriva i maziva.Prijem i izdavanje goriva vrši se prema uputstvu koje se nalazi u prilogu.Pošto RMU koristi eksplozivna sredstva u jamskoj eksploataciji, na lokalitetucentralnog magacina „Bare„ u naselju Krčevine pored Breze se nalazi skladišteeksploziva i ima upotrebnu dozvolu , projektnu dokumentaciju i redovno se obilazi ipopravljaju nedostaci na građevini.22

Tabela br.7 Tabelarni pregled sirovina i pomoćnog materijala po godinamaNaziv materijala (robe)JediničnamjeraKoličina2007 2008 2009Eksploziv kg 70.000 108.500 117.671Električni detonatori kom 170.000 343.000 307.500Minerski kabal m' 805 1.392Jamska građa m 3 3.000 4.851 3.388,76Magnetit tona 100 43.747 72Čelična lučna podgrada kom 1.750 710Krune za bušenje kom 3.500 2.074Okorci m' 10.500Noževi za kombajn Eickhoff EW 300LH kom 3.150 991Ventilacione cijevi – lukne 600 mm m' 500 40Ventilacione cijevi – lukne 800 mm m' 600 215Okiten crijevo 1000 mm m' 2.000 1.600Voda l 116.400 116.400 101.865Plin boca 130 100 188Kisik boca 320 300 566CO2 boca 100 136Drveni ugalj kg 2.500 5.000 2.580Eksploziv kg200720082009Električni detonatori kom2007400.000300.000200.000100.0000Električni detonatori kom2009200823

Jamska građa m3200720082009450004000035000300002500020000200720082009150001000050000MagnetitVoda l120.000115.000110.000105.000Voda l100.00095.00090.0002007 2008 2009200180160140120100802007200820096040200Plin24

Kisik boca600500400300Kisik boca20010002007 2008 20095.0004.5004.0003.5003.0002.5002.0001.5001.0005000Drveni ugalj20072008200925

2004Pregled iskorištenja vodeGodina Mjesec Prosjekm 3 /danUkupnom 32003 I-XII 384,50 140.355,00I 544,00 17.194,00II 332,45 9.641,00III 493,88 15.310,00IV 481,17 14.435,00V 416,93 12.925,00VI 435,60 13.068,00VII 300,77 9.324,00VIII 272,84 8.458,00IX - -X 411,03 12.742,00XI 421,43 12.643,00XII 762,16 23.627,00I-XII 452,63 149.367,00I 669,25 20.747,00II 747,93 20.942,00III 621,84 19.277,00IV 565,10 16.953,00V 591,19 18.325,00VI 578,86 17.366,00VII 645,55 20.012,00VIII 473,90 14.691,00IX 409,83 12.295,00X - -XI 247,60 7.428,00XII - -I-XI 560,12 168.036,00200526

8. IZVORI VODOSNABDJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJAVODE I POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORIENERGIJE , UKUPNA POTROŠNJA I POTROŠNJA POJEDINICI PROIZVODANapajanje električnom energijom GTS Rudnika TS „Breza – Rudnik“Za planiranu proizvodnju i preradu uglja, kao i otvaranje novih proizvodnihkapaciteta u jamama Rudnika u 2010. godini potrebno je obezbjediti sigurnonapajanje električnom energijom postrojenja i uređaja Rudnika. Instalisanasnaga transformatora u rudničkoj transformatorskoj stanici može obezbjeditipotrebnu snagu za napajanje električnom energijom postrojenja, uređaja iinstalacija Rudnika. Glavna transformatorska stanica Rudnika TS „Breza –Rudnik“, 35/3 (6) kV ima instalirana dva transformatora snage po 4 MVA štozadovoljava obzirom na maksimalno opterećenje priključenih potrošača.U 2010. godini potrebno je instalirati i pustiti u rad i rezervni transformatorsnage 2,5 MVA.U tabeli remonta i revizija elektroenergetskih postrojenja Rudnika ( E.1.-E.18. ),planirani su remonti po kvartalima u objektu TS „Breza– Rudnik“ 35/3 (6) kV,ali uz uslov da se izvrši nabavka opreme, rezervnih dijelova i repromaterijalakoji su planirani u tabelama ( E.1.-E.18. ) ovoga Plana.Rudnik „Breza“ se napaja naponom 35 kV iz dva smjera i to:Iz TS „Breza“ 110/35/10 (20) kV:- dalekovodom (osnovno napajanje),- kablovskim vodom (rezervno napajanje I).Iz TS „Sarajevo 2“ (Blažuj) 110/35/10 (20) kV preko TS „Ilijaš“U julu 2003. godine izrađen je „Idejni i investicioni projekat sanacije irekonstrukcije TS 35/3 (6) kV“. Rudnik mrkog uglja „Breza“ od strane ISKRAsistemi d.d. Rep. Slovenija.U toku 2010. godine potrebno je raditi na realizaciji naprijed navedenogprojekta.27

VN I NN mreža pogona „Sretno“Za ostvarivanje planirane proizvodnje u jami „Sretno“ koristiće se postojećetrafostanice u otkopnom polju (OP) S 19/II JI i to TS S19/T, 3/0,5 kV, 550kVA i TS T, 3/0,5 kV 550 kVA, a u OP K 17/2p, TS 17/P-1, 3/0,5 kV, 550kVA i TS 4/N, 3/0,5 kV, 400 kVA, u OP S19/3 TS S19/3, 3/0,5 kV, 400 kVA,TS S19/T, 3/0,5 kV, 400 kVA i TS K 3/1 kV, 2x550 kVA, u OP S19/1p TSS19, 3/0,5 kV, 400 kVA i za OP S18/1p TS 18, 3/0,5 kV, 400 kVA sapripadajućim eletričnim mrežama visokog i niskog napona.Za potrebe izvoza iz jame „Sretno“ i jame „Kamenice“ u glavnoj transportnojprostoriji (GTN) instalirane su TS 1/N, 550 kVA, 3/0,5 kV; TS 2/N, 390kVA, 3/0,5 kV; TS 3/N, 550 kVA, 3/0,5 kV i TS 4/N, 400 kVA, 3/0,5 kV.U transportnoj prostoriji podinskog sloja (glavni izvoz) instalirana je TS T550 kVA; 3/0,5 kV, za potrebe transportnog sistema iz jame „Sretno“.U prilozima broj E.1. i E.2. prikazana je VN mreža pogona „Sretno“ sadašnje iplanirano stanje. U tabelama plana planirana je oprema i repromaterijal zaformiranje novih mreža, kao i zamjena dotrajalih uređaja u postojećimmrežama. U tabelama su planirani rezervni dijelovi za remont postojećihuređaja. U tabeli planiranih remonta i revizija uređaja i postrojenja potehnološkim fazama rada dati su vremenski termini za izvršenje istih.VN i NN mreža pogona „Kamenice“Za planirana radilišta otvaranja i kopanja u glavnom sloju u otkopnom poljuK-14/1 i K-14/2 koristiće se postojeće trafostanice: TS 4/N, 3/0,5 kV, 400kVA; TS 14/1, 3/0,5 kV, 400 kVA; TS 14/2, 3/0,5 kV, 550 kVA i TS 14/K,3/1 kV, 2x550 kVA za napajanje potrošača 1 kV š. čela „Thyssen“. NN mrežepripremnih radilišta izgrađivat će se prema dinamici napredovanjapripremnih radilišta.U prilozima broj E.1. i E.2. prikazana je VN mreža pogona „Kamenice“sadašnje i planirano stanje. U tabelama plana planirana je oprema irepromaterijal za formiranje novih mreža, kao i zamjena dotrajalih uređaja upostojećim mrežama. U tabelama su planirani rezervni dijelovi za remontpostojećih uređaja. U tabeli planiranih remonta i revizija uređaja ipostrojenja po tehnološkim fazama rada dati su vremenski termini zaizvršenje istih.28

Ostale VN i NN mreže RudnikaNa ostalim VN i NN mrežama Rudnika Breza planirani su remonti revizijeprema tabeli koja se nalazi u ovom Planu, a oprema, rezervni dijelovi irepromaterijal za njihovo izvođenje planirana su u tabelama plana.Rasvjetno – signalne i upravljačke mreže postrojenjaU 2010. godini planirana je izgradnja signalno – rasvjetnih i upravljačkihmreža za postojeće stalne transportere sa gumenom trakom, kao i za novetransportere glavnog transporta, revirnog transporta sa čela i radilištaotvaranja u obje jame.Takođe je planirana izgradnja električnih mreža bušilica na radilištimaotvaranja u obje jame.U 2010. godini planirano je da se po izradi glavne pumpranice u GTN-unapoje VN motori pumpi i izvrši automatizacija rada istih.Za stvaranje optimalnih uslova rada na otvaranju ugljenih slojeva planiranisu radovi i oprema za automatizaciju rada transporta u revirima.Za pogon „Separacija“ u prvom kvartalu 2010. godine planira se remont irekonstrukcija rasvjetno-signalne i upravljačke mreže, a koje su neophodne zarad na preradi uglja u II i III smjeni.Za izgradnju planiranih rasvjetno-signalnih i upravljačkih električnih mrežapostrojenja koristit će se postojeća oprema koju posjeduje Rudnik kao i novakoja je planirana u tabelama ovoga plana. U tabelama plana planirani surezervni dijelovi i repro materijal za održavanje postojećih elektro uređaja,postrojenja i instalacija rudnika.Snabdijevanje pitkom vodom se vrši iz gradskog vodovoda, čiji kvalitet seredovno kontroliše za potrebe JP Vodovod Breza.Voda iz vlastitog bunara se koristi samo kao tehnološka voda i služi za snabdjevanjekupatila za kupanje radnika (rudničko kupatilo).Pitka voda se odvodi GTN-om i razvodi u jamske pogone, odnosno u jamskeprostorije gdje se izvode jamski radovi.Tehnološka voda za potrebe jamskih pogona se i uzima iz vlastitih vodosabirnikalociranih u jami, odakle se razvodi po jami duž transportnog sistema i koristi se zaobaranje prašine na presipnim mjestima i i otkopnim radilištima gdje se vrši rezanjei drobljenje uglja.Godišnja proizvodnja uglja za 2009 godinu iznosi:403.763 tonaGodišnja potrošnja vode za 2009 godinu iznosi: 101.865,00 m 3 vodeGodišnja potrošnja električne energije za 2009 godinu iznosi:10.3041.500 kWhPotrošnja po jedinici proizvoda iznosi:R/B Proizvod Potrošnja po jediniciproizvoda1. Električna energija (kWh) 25,796 (kWh/t)2. Utrošak vode (m 3 ) 0,252 (m 3 /t)29

9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREMEMjere za održavanje opreme su aktivnosti koje za rezultat imaju njenkontinuiran, siguran i pouzdan rad. Ove mjere su definisane tehničkimuputstvima za eksploataciju i održavanje opreme koje su propisane odproizvođaća.Na pogonu "Separacija" je obezbjeđena i održava se infrastrukturna opremapotrebna za dostizanje uskladenosti sa zahtjevima za preradu uglja kojauključuje:• Procesnu opremu, rezervne dijelove i neophodnu tehničku dokumentaciju.• Postrojenja, objekte, zgrade i radni prostor.• Sredstva za transport i komunikaciju.Kompletna oprema na pogonima "Sretno“ i „Kamenice“ se održava svaki dan(čišćenje i podmazivanje).Vrše se redovni pregledi svaki dan:- Vanjska oprema se čisti po potrebi. Jedan dio se remontuje u vlastitimradionicama, a drugi obavljaju treća lica.- Pregledi ventilacionih postrojenja su dnevni, sedmični i mjesečni.- U periodu preseljenja širokog čela obavezni su kompletni remonti koji semogu desiti i u periodu rada ukoliko se dese veći kvarovi na otkopnojmašiniČelni grabuljar i otkopna mašina podliježu istom tretmanu.Transportni uređaji – vrši se svakodnevno redovno održavanje.Pumpna postrojenja – redovno podmazivanje i pregled uz interventnaodržavanja i remonte u toku rada. Ostala oprema, rezervni dijelovi i drugoodržava se u radioničkim postrojenjima.Radionice za održavanje šarfa rade u sve tri smjene na održavanju istog.Ventilatorska postrojenja podliježu redovnim periodičnim pregledima uzinterventna održavanja. Ostala postrojenja i uređaji održavaju se u okvirupogona ili ih obavljaju treća lica.Na pogonu "Separacija" se postupa po uredbi upravnika pogona, kojasadržava zaduženja poslovođa da organizuju čišćenje prašine na radnimmjestima na kojima je prisustvo iste izraženije u cilju sprječavanja neželjenihposljedica koje može izazvati povećana koncentracija.30

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGAZakonom o vodama ("Sl.novine FBiH" br. 18/98) propisana je obavezaplaćanja posebnih naknada koji vrše privrednu djelatnost.U sprovođenju tog zakona doneseni su predzakoni i drugi opšti akti, naosnovu kojih su subjekti – veći zagađivači voda u obavezi najmanje jedanput udvije kalendarske godine, izvršiti ispitivanje otpadnih voda koje ispuštaju urecipient, s ciljem utvrđivanja EBS-a (ekvivalentni broj stanovnika), naosnovu čije se utvrđene vrijednosti pravi obračun za plaćanje posebnevodoprivredne naknade za zaštitu voda. ZD RMU „Breza„ vrši redovnoispitivanje za pogone "Sretno", „Kamenice“ i "Separacija". Za sada ne postojimonitoring za praćenje buke. Ovi izvještaji su jedina vrsta monitoringa zavodu, ako se mogu tako nazvati.Monitoring ugljaMonitoring uglja se provodi mjerenjem količina otpremljenog uglja imjerenjem kvalita uglja.Mjerenje količina otpremljenognog uglja se vrši pomoću traćnih vaga,vagonskih vaga i kamionskih vaga.Kontrola kvaliteta uglja se odnosi na provjeru saržaja pepela u uglju,sadržaja sumpora, sadržaja vlage i donje ogrijevne moči uglja. Mjerenjekvaliteta uglja, osim rudnika vrši i TE. Razmjenom podataka dobiju sekonaćne vrijednosti izmjerenih veličina.Monitoring emisije polutanata u zrak, kvaliteta zraka imeteoroloških parametaraOtpadna voda na pogonima "Sretno“, „Kamenice" i "Separacija" odlazi u mehaničketaložnike, pa onda u rijeku Stavnju.U ljetnom periodu redovno se polijevaju industrijski putevi na P.K."Koritnik" i takose sprječava zaprašenost.Redovno se vrši rekultivacija degradiranog zemljišta površinskom eksploatacijom.Urađena projektna dokumentacija kojom će tehnički biti riješen problemprečišćavanja otpadnih voda na pogonu "Separacija".U jamama "Sretno“ i „Kamenice" se u toku sedmice jedan puta vrši uzorkovanjeugljene prašine na mjernim mjestima: Širokočelnim otkopimaTransportnim prostorijamaU ostalim rudarskim prostorijama gdje se vizuelnim pregledom ustanovipovećana zaprašenost.Svaki dan se uzimaju uzorci vazduha u gumene loptice.Uzorci prašine i vazduha se nose u laboratoriju na analizu.Izvještaji se šalju tehničkom direktoru, glavnom inženjeru za ventilaciju,rukovodiocu službe zaštite na radu i upravniku pogona "Sretno“ i „Kamenice" ".Primjer takvih izvještaja dat je u prilogu.31

11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKAEMISIJA, POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOĐENJEUPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM,OPIS KONAČNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA INJIHOVO POREĐENJE S ONIM DATIM U NAJBOLJOJRASPOLOŽIVOJ TEHNICI (BAT-u)ZD RMU "Breza" je dugi niz godina bio značajan zagađivač sva tri elementa ekosistema (zemljišta, zraka i vodotoka).Površinska eksploatacija uglja je u znatnoj mjeri degradirala zemljište, kamionskiprijevoz uglja sa P.K."Koritnik" do pogona "Prerada uglja" u suhim periodimagodine za posljedicu ima veliku zaprašenost, a u vlažnim periodima velike količineblata po saobraćajnicama. U zadnjih nekoliko godina ZD RMU "Breza" je planiraoniz značajnih mjera za poboljšanje zaštite okoliša.Dio planiranih mjera je realizovan:Urađeni su taložnici ispred postrojenja za preradu uglja gdje se talože otpadnevode pune sitnog uglja i magnetita. Takva onečišćena voda iz postrojenja zapranje i flotaciju uglja metodom „ pliva – tone „ se ispušta u niz od tri međusobnospojena taložnika gdje se gravitaciono obara magnetiti i sitni ugalj a u otvornevodotok rijeke Stavnje se ispušta tako očišćena voda.U ljetnom periodu se redovno vodom polijevaju industrijskim putevi naP.K."Koritnik" i tako sprječava zaprašenost lokalnog područja kojem gravitiraju. Napogonu "Prerada uglja" se vrši uglavnom suho separisanje uglja 96%, a mokroseparisanje oko 4%, tako da je malo zagađenje otpadnom vodom.Tehnološka voda se koristi za mokro separisanje i čime se postižu velike uštede pitkevode.Otpadna voda se usmjerava u rijeku Stavnju. Prije samog utoka u rijeku, voda teče utaložnike otpadne vode T1 i T2.Na pogonima "Sretno“ i „Kamenice" jamska voda se izvodi na površinu uvodosabirnike, gdje se taloži, a odatle u odvodni kanal i rijeku Stavnju. U istivodosabirnik se ispuštaju i otpadne vode iz radionica.Atmosfersko-oborinske vode, zajedno sa sanitarnim otpadnim vodama iz restorana ikupatila prikupljaju se u oborinsku kanalizaciju i vode u rijeku Stavnju.Na P.K."Koritnik"Redovno se vrši rekultivacija degradiranih površina tamo gdje je završen proceseksploatacije uglja. Vrši se tehnička, a zatim biološka rekultivacija.Na odlagalištu kopa PK „Smrekovica- I“ i PK „Smrekovica- II“ (stari kopovi)urađena je tehnička i biološka rekultivacija.Tehnička faza rekultivacijeNa istraženom području Smrekovica I i II najvećim dijelom je već izvedena tehničkafaza rekultivacije u periodu od 1983 – 1984 godine, odnosno nakon završeneeksploatacije uglja.32

Dubina do koje se vršila eksploatacija uglja je bila 6 – 12 m. Na samu površinunanesen je krovinski materijal. Djelomično je izvedeno i ravnanje odnosno planiranjepovršine.U vremenskom periodu od cca 26 – 28 godina došlo je do prirodne revitalizacije tzv.spontane rekultivacije sa samoniklim raznim vrstama trava, ali međutim došlo je ido neželjenih pojava kije se moraju sanirati.Tehnička faza rekultivacije uključuje veći broj mjera, gdje dolaze:- Uklanjanje gomila deponovane jalovine,- Zatrpavanje jaruga,- Dovoz i nastiranje na površini plodnog zemljišnog sloja,- Ravnanje (planiranje) terena.Ova faza obuhvata slijedeće mjere:‣ Hidrotehničke mmjere uređenja zemljišta,‣ Izrada obodnih kanala,‣ Izrada odvodnih kanala,‣ Izrada transportnih kanala.Agrotehnička faza rekultivacijeOva faza obuhvata slijedeće mjere:- Humanizaciju,- Meliorativnu gnojidbu,- Oranje i razrahljivanje,- Tanjiranje i sjetvospremanje,- Kopanje rupa za pošumljavanje.Biološka faza rekultivacijeOva faza obuhvata slijedeće mjere:- Sjetva poljoprivrednih kultura,- Sadnju šumskih kultura,33

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA IEMISIJAMA U SKLADU SA PROPISIMA O GRANIČNIMVRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA DATIM UDOKUMENTU NAJBOLJOJ RASPOLOŽIVOJTEHNOLOGIJINa osnovu Pravilnika o vrstama, načinu i opsegu mjerenja i ispitivanja iskorištenevode, ispuštene otpadne vode (Sl. Novine F BiH br 48/98) čl. 20, RMU je obveznikvođenja evidencije o količinama iskorištene vode i dostavljati ih nadležnom Javnomvodoprivrednom preduzeću.Popunjeni i ovjereni obrasci "UV" se mjesečno dostavljaju JP. za "Vodno područjeslivova rijeke Save" Grabovička 40/III Sarajevo.Na osnovu istog Pravilnika čl.13 se vrši ispitivanje uzoraka otpadne vode i utvrđujeEBS (ekvivalentan broj stanovnika). Utvrđivanje EBS iz stavka 1 ovog člana vršeovlašteni laboratoriji iz čl. 132 Zakona o vodama.Rezultati zadnjeg utvrđivanja u tačci 10.Na osnovu Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (Sl.Novine Federacije BiH br.12/05) čl.7 monitoring postrojenja i pogona mogu uspostaviti operatori koji suznačajni zagađivači zraka, s ciljem pribavljanja podataka za pravilno vođenjetehnologije i opterećenja ili planiranje investicionih odluka.ZD RMU "Breza" ne predstavlja većeg zagađivača zraka (za P.K. Koritnik),kvaliteta zraka.U jamama „Sretno“ i „Kamenice“, iz sigurnosnih razloga se vrši uzorkovanje ugljeneprašine i vazduha iza zida.Uzorkovanje prašine se vrši po metodologiji prof.dr.Jovana Maraveka, naširokočelnim otkopima, na pripremnim radilištima. Zapakovani uzorci se prenose ulaboratoriju na obradu.Uzorci vazduha se uzimaju iza zidova koji su otporni na veće pritiske i nema nekoguticaja na okolinu. Zidovi su numerisani.Gumena loptica se naduva vazduhom koji se nalazi iza zida. Loptica treba da sadržinajmanje 2 l vazduha. Loptice se prenose u laboratoriju na obradu. Rezultati sešalju na pogon, Službi zaštite na radu i tehničkom rukovodstvu.Potrošnja sirovina dana u tačci 7Na temelju Zakona o statistici Federacije BiH ("Sl. Novine F BiH" br 63/03)objavljene 16.12.2003. ZD RMU "Breza" redovno popunjava obrasce VOD-1- godišnjiizvještaj o korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja i dostavlja nadležnoj Službiza statistiku u Zenici – Mehmedalije Tarabara 15.Pogoni „Sretno“ i “Kamenice“U krugu pogona postoje određena mjesta sa kantama gdje se prikuplja smeće. Odvozsmeća na privremenu gradsku deponiju na odlagalištu PK „ Koritnik „ vršimo uvlastitoj režiji.34

Na određenom mjestu u krugu pogona skladišti se metal koji je knjižno otpisan.Preko ugovora komercijalnog sektora otpadni metal voze firme koje se bavesekundarnim sirovinama.Drvena piljevina nastaje prilikom rezanja drvene građe za jamu, odlaže se u krugupogona i svakodnevno se kontroliše od upale. Izložena je procesu truljenja.13. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJAIZ JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. – SARAJEVO – ZDRMU „BREZA“ d.o.o. BREZA I RACIONALIZACIJUPOTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA (VODE IENERGIJE) U SKLADU SA NAJBOLJOM RASPOLOŽIVOMTEHNOLOGIJOM I ROKOVE ZA PREDUZIMANJEAKTIVNOSTI I MJERAU dugoročnom razvojnom programu na zaštiti životne okoline naznačene sukapitalne mjere koje treba poduzimati u budućnosti čija realizacija zavisi isključivood finansijskih mogućnosti preduzeća.U sklopu projekta zaštite kvaliteta voda, Agencija za vodno područje rijeke Save usaradnji sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede , vodoprivrede i šumarstvapovela je tendersku proceduru i nakon dobijanja saglasnosti od strane Svjetskebanke potpisan je ugovor sa odabranim konsultantom Hydro IngenieureUmwelttechnik GmbH u saradnji sa Posch & Partners Consulting Engineers izAustrije.U okviru ove Studije, konsultantu je potrebno da prikupi podatke u vezi savodosnabdijevanjem, prikupljanjem, odvođenjem i tretmanom otpadnih voda,industrijom, stanovništvom, društveno-ekonomskim parametrima itd.Sistem integralnog upravljanja kvalitetom okolišaOpći zahtjeviU okviru sistema upravljanja kvalitetom i okolinom na nivou Rudnika utvrđeni suprocesi potrebni za efikasno djelovanje organizacije u koje su uključeni vodećiprocesi, za obezbjeđivanje sredstava i resursa, procesi koji se odnose na realizacijuproizvoda, kao i procesi za mjerenje analiziranje i poboljšanje efikasnosti proizvodaodnosno sistema. Svi procesi su prikazani u prilogu Poslovnika kamo slijedi: Rukovodni proces (Direktor preduzeća), Podporni procesi rukovodnom procesu (Računovodstvo/Finansije, Pravni ikadrovski poslovi, Razvoj i investicije), Glavni proces (Proizvodnja),Podporni procesi glavnom procesu (Prodaja, Nabavka, Kontrola kvaliteta),Proces mjerenja, analiza i poboljšanja (Zadovoljstvo kupca, Interni audit,Neusklađenosti, Korektivne/Preventivne mjere, Zadovoljstvo zaposlenih,...)Odvijanje procesa (glavni i podporni rukovodnom procesu) je prikazano procesnimlistama koje su u nadležnosti vlasnika navedenih procesa (izvršnih direktora i35

direktora sektora). Svaki vlasnik procesa preko procesne liste upravlja procesom isistemskim procedurama u kojim se prikazuje odvijanje procesa na nivou službi,odnosno pogona i odjeljenja. U tom kontekstu su imenovane i osobe odgovorne zanadzor i upravljanje ovim sistemskim procedurama. Iz procesnih lista i dijagramatokova sistemskih procedura prepoznati su tokovi odvijanja procesa sa radnim ikontrolnim operacijama.Međusobno djelovanje svih definiranih procesa je prikazano u prilogu Poslovnika. Izovog priloga su prepoznatljive međusobne korelacje uticaja procesa od minimalnog,srednjeg do jakog uticaja. Na taj način je prikazano koji procesi bitno utiču naodvijanje glavnog procesa, kao i potpornih procesa rukovodnom procesu.Potrebna sredstva i resursi za funkcionisanje svih procesa obezbjeđuju vlasniciglavnih procesa (izvršni direktori, rukovodioci sektora) preko godišnjeg poslovnogplana u koji je uključen i plan investicija.U procesnim listama, propisani su načini definiranja ciljeva kao i načina mjerenjaglavnog procesa i podpornih procesa rukovodnom procesu. Na ovaj način uzsuradnju sa vlasnicima procedura su svi procesi pod stalnim nadzorom preko kojegse prikupljaju, analiziraju i obrađuju podaci koji nastaju za vrijeme funkcionisanjaprocesa.U toku odvijanja pojedinih procesa prepoznati su i definisani vanjski procesi koji seodvijaju na nivou Federalnog ministarstva. To znači da su jasno prepoznatakontaktna mjesta, odgovornosti, ovlaštenja i razmjena informacija sa vanjskimprocesima potrebnim za nesmetano odvijanje definiranih procesa.Svi podaci koji nastaju u toku odvijanja procesa se preko analiza koje obrađuju ipripremaju izvršni direktori i direktori sektora sa svojim saradnicima razmatrajuna nivou Uprave Rudnika. Ove analize rukovodstvo u okviru rukovodnog procesakoristi za oduzimanje adekvatnih korektivnih / preventivnih mjera, kao i aktivnostipoboljšanja uspostavljenog sistema.Napomena: Nužno je izraditi POSLOVNIK O KVALITETU koji bi sadržavaoosnovne napomene koje su usaglašene.Upravljanje poslovnikom o kvalitetuPoslovnik o kvalitetu opisuje dokumente sistema upravljanja kvalitetom i okolinom.To je po strukturi sistema dokument prvog nivoa u pogledu kvaliteta. Izgrađen je pozahtjevima standarda ISO 9001: 2008 i ISO 1401: 2004 (BAS EN ISO) : ISO 17025:2000.Namjenjen je da uređuje način poslovanja na području vođenja kvaliteta i zaštiteokoline.36

14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SAPROPISIMA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJEPREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERAZa sada radovi na monitoringu ne postoje. U toku procesa proizvodnje, prerade iprodaje se vodi računa o direktnom uticaju na okolinu.Koriste se sve raspoložive mjere za smanjenje tog uticaja.Trenutno se prati emisija zagađujučih materija u vodi (točka 10).Kvalitet voda se utvrđuje EBS-om (točka 10). U laboratoriji se kontroliše kvalitetuglja. Na području Breze nema nacionalnih parkova, zaštićenih područja, rezervataza floru i faunu ni drugih kulturnih nasljeđa.Za sada, ugalj proizveden u RMU "Breza" se transportuje kamionima na ZD RMU“Breza” d.o.o. Breza .Ne vrše se mjerenje kvaliteta zraka, ali se redovno vrši polijevanje.Buke i vibracije su male. Nema strujanja na otvorenim kopovima.Za ocjenu kvaliteta ugljeva koristi se tehnička analiza koja obuhvata: određivanjevlage, pepela, sumpora, koksa i toplotne vrijednosti. Iz tih rezultata se izračunavajusagorljive materije, nevezani ugljik (Cfix) i isparljive materije.Kod uzorkovanja moraju se iz osnovne cjeline izlaznog materijala oduzetipojedinačni uzorci koji treba da predstavljaju cijelu količinu polaznog materijala.Uzorak se uzima pri utovaru, na ispustu iz bunkera, a iz prevoznih sredstava sa višemjesta i sa raznih dubina.Sitnjenje, miješanje, rasprostiranje i dijeljenje se ponavlja 3 – 4 puta dok se uzorakne svede na 6 – 10 kg, a veličina komada uglja na veličinu kukuruznog zrna. Uzorakse izmješa i puni u pripremljene kutije. Kutije su od lima, stakla, sa poklopcem da nepropušta vlagu i zapečate. Po isporuci se pune 3 kutije uzorkom (jedna za kupca,druga za prodavca, a treća se koristi u slučaju spora).Gruba vlaga je vlaga koju ugalj gubi sušenjem na vazduhu.Higro vlaga se određuje tako da se odvaže 1 gr uglja u posudici za vaganje, suši na105 °C, 90 min zatim se hladi na eksikatoru i ponovo važe.Razlika u težini se pomnoži sa 100 i podijeli sa odvagom i tako dobijemo procenathigroskopske vlage. Ukupna vlaga se dobije računskim putem iz hidro i grube vlage.14.1. ODREĐIVANJE PEPELA1 gr uglja se odvaže u žareni i tarirani porculanski lončić, stavi u električnu peć ižari na temperaturi od 800 °C do postizanja konstantne mase.Nakon žarenja lončići sa pepelom se hlade u eksikatoru do sobne temperature ihladni, važu. Iz razlike težine praznog lončića i lončića sa pepelom poslije žarenjaizračunava se procenat pepela u uglju.14.2. ODREĐIVANJE SAGORIVE MATERIJEProcenat sagorive materije se dobije kada se od 100 oduzme zbir ukupne vlage ipepela preračunatih u dostavno stanje.37

14.3. ODREĐIVANJE TOPLOTNE VRIJEDNOSTI UGLJAKrajni proizvodi pri potpunom sagorijevanju čvrstog goriva su CO2, H2O, N2 i SO2.Količina toplote koja se pri tome oslobodi iz jedinice težine (1kg) predstavlja toplotnuvrijednost goriva.Donja toplotna vrijednost Q (KJ/kg) – je toplota koja se oslobađa pri potpunomsagorijevanju ugljika u CO2, a vodika u H2O, pri čemu voda se nastala voda nalazi utečnom stanju.Gornja toplotna vrijednost Q određuje se mjerenjem količine toplote koja se oslobodisagorijevanjem 1 gr. uglja u kalorimetru.14.4. MONITORING I MJERENJE14.4.1. Zadovoljstvo kupcaOcjena zadovoljstva kupaca se provodi na nivou računovodstvenokomercijalno finansijskog sektora u skladu sa procedurom SP 7.2.03.Aktivnosti ocjene zadovljstva kupaca započinju identifikacijom osnovnihvarijabli koje kupci vrednuju, zatim određivanja plana uzorkovanja, prekoprikupljanja i analize informacija, pa sve do ocjene zadovoljstva kupaca kojise izražava u obliku tabele trendova zadovoljstva kupaca. U skladu sa ovomprocedurom se, u određenim vremenskim intervalima, definiraju ciljevi ocjenezadovoljstva kupaca. Nakon toga i prikupljenih informacija pristupa seanalizi rezultata preko kojih se predlažu eventualne mjere za otklanjanjeeventualnog nezadovoljstva i daljeg poboljšanja zadovoljstva kupaca.14.4.2. Interni auditKao podloga za ocjenu efikasnosti uspostavljenog integriranog sistema upravljanjakvalitetom i okolinom koriste se rezultati internih audita i to prema proceduri SP8.2.2.01 Interni audit, koja je izrađena u skladu sa smjernicama standarda ISO19011. u skladu sa tim, interni auditi u Rudniku se provode najmanje jednomgodišnje od strane obučenih internih auditora.Prema navedenoj proceduri, Menadžer kvaliteta izradi godišnji plan provođenjainternih audita i imenuje interne auditore. Plan odobri Generalni direktor.Imenovani auditori prouče dokumentaciju za auditiranje područja za koje suimenovani i izrade upitnike za provođenje internog audita. Vođa audit tima zakažetermin za provođenje audita, te provede audit na predviđenom sektoruz, pogonu,službi i sl. Ukoliko za vrijeme provođenja audita utvrdi neusklađenost predlaževlasniku procesa da izriče korektivnu mjeru. Po završetku audita izradi izvještaj idostavi ga auditiranom području i Menadžeru kvaliteta. Ukoliko je potrebno, vođaaudit tima provjerava realizaciju izrečene korektivne mjere na auditiranompodručju. Ako mjera nije realizirana obavještava Menadžera kvaliteta. Sve izvještajeinternih audita prikuplja Menadžer kvaliteta i obavještava Generalnog direktora orezultatima provedenog internog audita u Rudniku. Pomenuti izvještaj koristiGeneralni direktor kod ocjene efikasnosti sistema.38

14.4.3. Monitoring i mjerenje procesaU skladu sa strukturom i vrstama procesa prikazanih tačkom 4.1. Poslovnika, nanivou Rudnika definiran je glavni proces, koji je pod nadzorom Izvršnog direktoraza proizvodnju i tehničke poslove i potporni procesi rukovodnom procesu koji su podnadzorom Direktora sektora. U skladu s tim ovi procesi su prikazani Procesnimlistama u koje se uklapaju Sistemske procedure na nivou pogona službi i odjeljenjauključenih u pripadjuće sektore.Navedenim Procesniom listama, a na bazi zacrtanih ciljeva definirane su metodemjerenja i ocjena ovih procesa. Na taj način svaki Direktor sektora je svojomProcesnom listom definirao načine i metode mjerenja glavnog, odnosno potpornihprocesa rukovodnom procesu na bazi podataka i informacija odvijanja tokova iaktivnosti na nivou dotičnog Sektora.U skladu sa navedenim napomenama na nivou procesa nosioci pojedinih funkcijashodno svojim procedurama provode mjerenja i ocjenjuju sposobnost svojih procesa ucilju ostvarivanja ciljeva glavnog odnosno potpornih procesa rukovodnom procesu.Za praćenje efikasnosti sistema okolinskog upravljanja izvode se određena mjerenja,bilo sa strane ovlaštenih vanjskih institucija ili vlastita mjerenja. Pored mjerenjakoja su zakonska obavezna, Menadžer kvaliteta, odnosno stručni saradnik zaekologiju određuje i druge parametre u sistemu koje je potrebno mjeriti i to poproceduri SP 8.2.3.01 E Monitoring i mjerenje ekoloških parametara.Također, za praćenje efikasnosti sistema upravljanja zdravljem i bezbjednošču naradu, pored određenih analiza koje su zakonski obavezne (redovni sistematskipregledi, analiza radne sredine – mikroklime, buka, vibracije, pregled sredstava iopreme, ispitivanje i mjerenje posuda pod pritiskom, mjerenje fizičkih i hemijskihštetnosti u radnoj sredini, mjerenje izvora jonizirajućih zračenja,...), Rukovodilacslužbe za ZNR može, u skladu sa sistemom postavljati i druge parametre koje jepotrebno mjeriti, a koji služe kao pokazatelji efikasnosti integriranog sistema.14.4.4. Monitoring i mjerenje proizvodaKontrola ulaznih materijala i repromaterijala je definirana procedurom SP 8.2.4.01.(?). Preko ove procedure obezbjeđuje se potpuni nadzor nad materijalima koji ulaze uproces proizvodnje u skladu sa definiranim zahtjevima, kao i uspostavljenimmetodama kontrole. Rezultati ovih aktivnosti se evidentiraju u izvještajima ulaznekontrole. Ulazna kontrola se primjenjuje i kod prijema rezervnih dijelova prekocentralnog magacina u skladu sa SP 8.2.4.01. Provođenje ove kontrole je unadležnosti rukovodilaca sektora, pogona, službi ili odjeljenja.Procesna kontrola definirana procedurom SP 8.2.4.02. započinje davanjem nalogaza uzimanje uzoraka, preko ispitivanja u laboratoriji, pa sve do kontrole idostavljanja rezultata proizvodnim odjeljenjima i pogonima. Na ovaj način jekompletan proces proizvodnje pod nadzorom procesne kontrole, odnosno laboratorije,obzirom da rezultate ove kontrole koriste rukovodioci pogona za odvijanje i vođenjeprocesa na svojim područjima.Završna kontrola se provodi u skladu sa procedurom SP 8.2.4.03 na uzorcima koji seuzimaju nakon separacije u skladu sa nalogom rukovodioca proizvodnih službi irukovodioca laboratorije. Rezultati analiza se upisuju u pogonske knjige. Rezultati39

kompletne hemijske i kalorimetarske analize koje ovjeravaju rukovodilac laboratorijei rukovodilac službe za proizvodnju se dostavljaju Izvršnom direktoru za P i TP.Nezavisnu kontrolu gotovog proizvoda vrši RGH Inspekt iz Kaknja metodomslučajnih uzoraka koji se ispituju u njihovoj laboratoriji u Kaknju, nakon čega seizdaje atest o kvalitetu proizvoda.14.4.5. Monitoring i mjerenje usklađenosti sistema sa zakonskimzahtjevimaU skladu sa zahtjevima standarda ISO 14001: 2004 uspostavljena je procedurakontinuiranog mjerenja usklađenosti sistema sa zakonskim zahtjevima SP 8.2.3.02E + S. Ova procedura definiše način mjerenja usklađenosti sistema, te rješavanjaeventualnih odstupanja.40

15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE,NASTANKA OTPADA I EMISIJAMonitoring – sistem praćenja uticaja na okolinu kao nezaobilazni element zaštiteokoline ima za cilj utvrditi:- područja prekomjerne zagađenosti;- asimilacione sposobnosti prirode.Sistemom monitoringa prate se:- proizvodnja i kvalitet proizvoda od značaja za izračunavanje emisije;- emisije zagađujućih materija i njihova fizička i hemijska transformacija uvodotocima i atmosferi i depozicija iz zraka na tlo i vode;- kvalitet voda, zraka i tla;- uticaj na ljude, biljke i životinje;- uticaj na prirodu i izgrađenu baštinu.ZD RMU "Breza" redovno prati kvalitet svoga proizvoda (uglja) u laboratorijama ikvalitet vode.Nije uočen negativan uticaj na prirodu, socijalni i živi okoliš u tom području.Kroz okvir sugerisanih pristupa za smanjenje i eliminaciju zagađenja,Konceptualnim planom (konceptualizacija EMM Plana) je proračunato neophodnih250,000 US$ za razvoj plana, projekte, studije i laboratorijske analize voda,vazduha i tla. Konceptualnim planom je predočeno neprekidno osmatranje u ZDRMU "Breza". Sve aktivnosti će biti bazirane na "rehabilitaciji devastiranihpovršina" i sa drugim metodama u našem rudniku.Devastirane površine su posljedica kako jamskih , tako i površinskih rudarskihradova. Posljedice slijeganja i deformacija rudarskih terena su nestanak podzemnihvodotokova što dovodi do isušivanja tla u kojem se nalaze nasadi , kao i ulegnuća ivještačkih depresija u kojima nastupa deformacija tla. Kao posljedica površinskeeksploatacije uzurpiraju se ogromna prostranstva plodnog obradivog tla i gubi seznačajan fond zemljišta za razvoj poljoprivrede. Potrebno je rekultivacijomrudarskih terena vratiti zajednici taj značajan fond poljoprivrednog zemljišta.41

16. PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERAI ROKOVE ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIHAKTIVNOSTI I MJERAPrema Zakonu o zaštiti okoliša (Sl.novine F BiH br. 33/03) operator je dužan daizradi Plan sprječavanja nesreća većih razmjera kojim se postiže visoki nivo, zaštiteljudi i okoline putem odgovarajućih sredstava i sistema upravljanja, organizacije ikadrova, identifikacija i procjene opasnosti, kontrole rada i planiranja interventnihmjera i provođenje monitoringa.Za jamske pogone „Sretno“ i Kamenice“ urađen je Plan odbrane i akcija spašavanjau slučaju iznenadnih udesa i nalazi se u prilogu ovom Planu – Izvod iz planaodbrane i akcije spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa.U ovom Planu razrađene su sve vrste i izvori potencijalnih opasnosti, mjere zasprječavanje nastajanja tih opasnosti, kao i putevi povlačenja u slučajevimanastajanja tih opasnosti. Sve pojave u jamama koje se događaju, imaju veoma maliuticaj na okolinu. Napominjemo da smo priložili samo Izvod iz Plana odbrane, a akoje potrebno može se priložiti i cijeli Plan.Za vanjske pogone kao što su: PK „Koritnik“, „Prerda uglja“ i „Autosaobraćaj“sasvim je drugačiji Plan, a sastoji se iz nekoliko poglavlja:16.1. OPIS POGONA I POSTROJENJA16.1.1. Ime i adresa pogonaJP Elektroprivreda BiH d.d. – SarajevoZD RMU „Breza“ d.o.o. – BrezaPogon „Prerada uglja“Ul. Branilaca grada bb71370 Breza,16.1.2. Lokacija pogona i postrojenjaLokacija postrojenja i pogona ZD RMU „Breza„ udaljena je osam kilometaraod autoputa Sarajevo – Zenica i nalazi se pored regionalnog puta Podlugovi -Vareš u samoj dolini rijeke Stavnje. Pored dva jamska otkopa eksploatacijauglja se vrši i na površinskom kopu „Koritnik II„ koji je od postrojenja zapreradu uglja udaljen 3 km i nalazi se u trianglu naselja Izbod , Kamenice iKoritnik.RMU „Breza“ pripada grupi Srednjobosanskih ugljenih bazena sa višegodišnjomtradicijom rudarenja.Podzemna eksploatacija uglja na ovom području traje više od 100 godina ieksploatisano područje Rudnika zauzima površinu od oko 20 km.Trenutno u jamama „Sretno“ i „Kamenice“ eksploatiše se glavni i podinski ugljenisloj u omjeru 80% glavnog i 20% podinskog ugljenog sloja.Na PK „Koritnik“ se eksploatišu neznatne količine podinskog ugljenog sloja.Kvalitetne razlike slojeva koje se eksploatišu su velike. Podinski ugljeni slojkarakterišu visoko učešće glinovitih proslojaka sraslih sa ugljenom masom.42

U geomorfološkom smislu ovo područje predstavlja brdsko planinski region sabrdovitim blagim terenima koji preleze planinske forme reljefa. U orografskompogledu karakteriše se blago izraženim reljefnim formama, gdje se nadmorskavisina kreće od 548 do 637 m.n.v.Iz geološke karte razmjere 1 : 100.000 vidi se da šire područje Breze karakterišemiocenski supstrati. Na istraživanom području je prisutna „Lašvanska serija“ kojauključuje: konglomerate, lapore, pješčare i krečnjake.16.2. KLIMATSKE KARAKTERISTIKEKlima je kompleksni pedogenetski faktor koji direktno utiče na pravac i tokpedogeneze putem količine padavina, temperature, relativne vlage zraka, vjetra,snijega, mraza i ostalih klimatskih elemenata.Osim uticaja na tlo, klima ima znatan uticaj na uzgoj poljoprivrednih kultura, poštosu iste izvrgnute direktnom i kompleksnom uticaju svih njenih komponenata.Postanak i razvitak tala usko je vezan za klimatske prilike određenog područja.Količina i raspored padavina utiču, između ostalog, na trošenje i sudbinu produkatatrošenja, na stvaranje sekundarnih minerala gline, stvaranje i razgradnju humusa,ispiranje idr.Temepratura zraka uz padavine jest onaj meteorološki elemenat koji najvišeučestvuje u formiranju klime određenog područja. Razdioba toplinske energije uatmosferi uzrokom je čitavog niza promjena u pritisku zraka, zračnih strujanja,kondenzacije vodene pare u zraku, isparavanja vode iz tla, utiče na vlažnost itemperaturu tla i dr. Osim toga, porastom temperature uz dovoljnu vlažnost tlapovećava se intenzitet svih procesa u tlu (fizičkih, hemijskih i bioloških). Za ocjenuklimatskih prilika obično se koriste različiti klimatski koeficijenti koji se uglavnomodnose na klimatska obilježja atmosfere. Ovi koeficijenti imaju relativno značenje.Naime, osobine tla, reljef, vegetacija i dr. mogu uveliko modificirati količine vlage, itemperaturu tla, tako da se „pedoklima“ može znatnije razlikovati od one uatmosferi. Tako npr. vlažnost tla nije rezultat samo količine padavina, temperature ievapotranspiracije, već čitavog niza osobina tla ( strukture, mehaničkog sastava,dubine i sl.), zatim hidroloških prilika, karaktera i gustoće vegetacije, reljefskesituacije i dr.Za detaljnu interpretaciju klime ovog područja uzeti su podaci iz meteorološkestanice Visoko u vremenskom periodu od 1960 – 1978. godine. Podaci su prezentiraniu tabelama u prilogu, a na osnovu kojih je urađena analiza vodnog bilansa zaistraživano područje.PadavinePadavine su analizirane sa meteorološke stanice Visoko za period od 17 godina(period od 1960. godine do 1978. godine). Iz ove analize proizilazi slijedeće:‣ srednja godišnja suma padavina (Psr)960 mm‣ maksimalna godišnja suma padavina (1977) 1224 mm‣ minimalna godišnja suma padavina (1961) 591 mm‣ padavina rang pojave 1/10994 mm43

Uočava se velika varijabilnost godišnje sume padavina. Maksimalna godišnaj sumapadavina (1977. god.) bila je 28% veća , a minimalna (1961. god.) 69% manja odsrednje godišnje sume.Raspored padavina po mjesecima tokom jedne godine je prilično ujednačen, ako seanalizira srednje mjesečne vrijednosti.Najveće su u novembru (101 mm), a najmanje u februaru (64 mm), tako da jenovembarska 1,5 puta veća od februarskih. Interesantno je da su u prosjeku mjesecijuli i august sa dosta padavina (87 i 80 mm).TemperatureIstraživano područje karakteriše se umjereno-kontinentalnom klimom sa dugim ioštrim zimama i toplim ljetima, gdje godišnja srednja temperatura iznosi 9,4 °C.Negativne temperature javljaju se u januaru mjesecu i u prosjeku iznose -1,8°C, amaksimalne u julu mjesecu 18,6°C. Najhladniji mjeseci su januar i februar, anajtopliji, juli i avgust.Vodni bilansTokom godine zemljište se ciklički puni i prazni zavisno od dinamike „prihoda irashoda“, tj. Ulaza i izlaza vode. Osnovni članovi jednačine vodnog bilansa tla su:padavine (P), evapotranspiracija (PET), rezerva lahko pristupačne vode u tlu(RLVP) i oticaji(V).Padavine su neravnomjerno raspoređene u prostoru i vremenu, pa kao faktor vodnogbilansa nose obilježje najveće varijabilnosti. To je inače mjerljiv član jednačinevodnog bilansa, koji je u nizu od 17 godina mjeren na meteorološkoj stanici Visoko.Evatranspiracija (SET), je mnogo mirniji, ali najteže mjerljiv i najmanje mjerenčlan jednačine vodnog bilansa tla. Međutim, do tog podatka moguće je doćiindirektno, računskim putem na bazi potencijalne evatranspiracije (PET), računatopo metodama Thornthwaitea, Turca, Penmana i dr. U ovom slučaju proračun jeizvršeno po metodu Thornthwaitea.Rezerva lahko pristupačne vode u tlu (RLPV), je podatak koji se određujepedofizičkim analizama. U nedostatku tih mjerenja, može se poći od pretpostavke data rezerva iznosi 100 mm, što je učinjeno u ovom radu. Također često se praktikuje,da se urade analize za nekoliko slučajeva tla sa rezervom od 50, 100, 150 i 200 mm,pa se u to može uklopiti mozaik raznih tipova tla koji se u nekom regionu mogupojaviti.Kada se utvrde navedena tri člana jednačine vodnog bilasa, moguće je doćiračunskim putem do četvrtog člana, tj. do oticaja (V) ili viška vode. Na iszt način sedolazi do deficita ili manjkova vode. Vodeni bilans tla prikazan je u prilozima.Potencijalna evapotranspiracija (PET)Potencijalna evapotranspiracija računata je po Thornthwaiteu. S obzirom da je PETfunkcija raspoložive energije u atmosferi tokom godine, ona ima mirniji toko tokomgodine, sa znatno manjim kolebanjima. Vrijednosti godišnje PET je (srednje) 634mm.Vrijednost PET-a dati su u tabeli, a njihova učestalost prezetirana je grafikonom.Stvarna evapotranspiracija (SET)44

U uslovima aridne klime bez navodnjavanja SET je manja od PET, ali u uslovimahumodne ili semihumidne klime, STE može da bude vrlo približno ili jednakvrijednostima PET.U uslovima klimatskog područja Breza – Visoko, srednja godišnja vrijednost SET je567 mm. Koeficijent suše ili odnos srednjih godišnjih vrijednosti SET/PET uprosjeku ovdje iznosi 0,89. respektujući dijagram po Robelinu ovaj odnos ukazuje dase u ovom području može očekivati obaranje programskih prinosa što bi ih sušamogla provocirati u prosjeku za 12%. Naravno taj procenat u kišnim godinamapada, a u sušnim raste.Prema Vlahiniću kvalificiranjem deficitne vode tokom vegetacije može se izvršitigradacija sušnog efekta, pa prema tome je:Godišnji deficit (manjak vode u mm) Skala sušnost0 Nema suše1 – 10 Blaga101 – 200 Srednja201 – 300 Jaka301 – 400 Vrlo jakaIznad 400katastrofalnaGranične vrijednosti skale su prilagođene našim klimatskim uslovima izemljištima, za rezervu pristupačne vode od 100 mm. Prema ovoj gradaciji naistraživanom području je učestalost jake suše jednom u 17 godina, dok se srednjasuša javlja 2 puta za niz od 17 godina. Blaga suša se javlja 9 puta u 17 godina, agodine bez sušnih perioda javljaju se 5 puta u 17 godina.Viškovi vodeSrednji godišnji viškovi vode iznose 393 mm, minimalni 101 mm, a maksimalni 642mm. Kavntificirani viškovi vode ustvari predstavljaju potencijalni oticaj, odnosnokoličinu vode koju treba evakuisati bilo površinski ili putem drenaže. Akokvalificirane viškove stavimo u odnos prema padavinama, dobijemo koeficijentpotencijalnog oticaja koji za godišnje vrijednosti itnosi:‣ max 0,52‣ min 0,17‣ sred 0,40Navedeni odnosi ukazuju na veoma visoke vrijednosti potencijalnog oticaja. Mjesečniviškovi vode mogu se pojaviti u svim mjesecima (osim jula) tokom godine, ali sunajveći u decembru i januaru, a padaju na nulu u julu.Prisutnost viškova vode tokom godine (izuzev jula) ukazuju na aktuelnost drenaže nasvim onim zemljištima koja nemaju prirodnu mogućnost dreniranja, a takav jeslučaj i na istraživanom području.Manjkovi vodeSrednji godišnji manjkovi vode iznose 67 mm, maksimalni (1971. god) 213 mm, aminimalni (1964, 1969, 1976 i 1974. god). Ovi podaci ukazuju da se deficit vode nejavlja svake godine, jer je u nizu od 17 godina, četiri godine bilo bez deficita.45

Mjesečni manjkovi vode javljaju se u ljetnim mjesecima i to od juna do oktobra.Manje potrebe za vodom su u junu i oktobru, a najveće su u julu, augustu iseptembru.Navedene vrijednosti deficita vode ukazuju na aktuelnost navodnjavanja u ovompodručju, jer se smatra, da je u nekom području navodnjavanje aktuelno ako jeprisutan deficit vode od 100 mm sa frekvencijom od 1/10 (jedanput u 10 godina).Taj deficit je ovdje 3,25 puta veći i predstavlja pouzdano opredjeljenje o potrebinavodnjavanja o čemu treba već sada ozbiljno razmišljati.Mjesečni deficit vode 10-godišnje frekvencije najveći je u augustu, a iznosi 97 mm ili970 m 3 /ha, i on može poslužiti kao baza za dimenzioniranje natapnog sistema iproračun hidromodula navodnjavanja.16.3. Karakteristike tla i njegova svojstva prije eksploatacijeU cilju dobijanja informacija o svojstvima tla prije izvođenja radova na površinskojeksploataciji, korišteni su rezultati istraživanja iz Osnovne pedološke karte BiHM 1 : 50.000. Analizom navedene karte utvrđeno je da su na istraživanom područjuzastupljena Smeđa antropogenizirana tla na laporu i laporovitim glinama koja sekarakterišu slijedećim svojstvima.Tip tla: smeđe eutrično glinovito tlo (Eutrični kambisol)‣ pH u H2O: 7,90‣ pH u KCl: 7,40‣ sadržaj CaCO3 u %: 8,46‣ sadržaj humusa u %: 3,04‣ sadržaj pristupačnof fosfora:2,6 mg/kg tla‣ sadržaj pristupačnog kalijuma: 15,2 mg/kg tla‣ tekturni sastav:ilovasta glinuša‣ sadržaj čestica gline (

Opšti posloviDirekcija / Uprava RMUBrezaSZNRNovi programi Tehnički sektor ProizvodnjaUslužna djelatnost - 136BenzinskapumpaBazenGlavni inženjeriRazvoj,projektovanje,Uprava pogonaNadzorPrerada ugljaOdvodnjavanjeMašinska radionicaProdavaonicaGeoloziŠiroko čeloVjetrenjeElektro-radionicaMjerništvoDežurni rudnikaTrafostanicaPripremeKomoreLampara,samospasiTransport JVŽTransportObezbjeđenjeAutosaobračajIstraživanje ibušenjeIzvoznapostrojenjaVentilacionapostrojenjaMetanometrijaRudarskokupatiloOdržavanjeprostorijaKotlovnicaPilanaPPZ zaštitaOdržavanje i čiščenjeOrganizaciona šema RMU "Breza" d.o.o. Breza47

16.5. Uloga i odgovornosti osoblja koje je zaduženo za upravljanjenesrećama većih razmjera na svim nivoima organizacijaSvaki zaposlenik koji primjeti neuobičajenu pojavu koja ima za posljedicunekontrolisano ispuštanje hemikalija, požar, eksploziju ili druge pojave koje suopasne po radnike i okolinu dužan je da o tome odmah obavijesti svog neposrednogrukovodioca, obavještava najbližu vatrogasnu jedinicu, Općinski centar zaobavještavanje i osmatranje te Ministarstvo unutrašnjih poslova.U slučaju izbijanja požara, svaki zaposlenik je dužan ugasiti požar ako time nećedovesti u opasnost sebe ili druga lica. Obaveza gašenja požara je zakonska obavezakoja obavezuje sve zaposlenike.16.6. Obučavanje kadra i programi obuke iz oblasti zaštite na raduObuka zaposlenika vezano za zaštitu i sigurnost na radu, kao i edukacija vrši seprema Pravilniku o zaštiti od požara za sve zaposlenike. Po obavljenoj obuci vrši sepred posebnim komisijama provjera usmeno i pismeno za svakog zaposlenikaposebno. U programu predavanja i obuke obuhvaćene su sve oblasti koje treba dazna kandidat, kao što su: izvori opasnosti i reagovanje na iste, protivpožarna zaštita,prva pomoć, procedura od prve reakcije svakog zaposlenika u slučaju nesreće teobavještavanje prema vertikalnoj liniji rukovođenja.16.7. IDENTIFIKACIJA I PROCJENA OPASNOSTI16.7.1. Procjena opasnostiUzrokom opasnosti smatramo izvanredni događa ,smetnju u funkciji ili propustzaposlenika zbog kojih se može osloboditi opasna supstanca iz izvora opasnosti. Pritom može doći i do povezivanja u uzročno- posljedični lanac događaja koji svaki zasebe ne predstavlja dovoljan uzrok ugrožavanja okoline, ali svi zajedno to postaju.Kao moguće uzroke opasnosti smatramo : potres, udar groma, nepravilni postupakradnika, posebno pri manipulaciji opasnim supstancama, skladištenju ineposrednom rukovanju radovi uz upotrebu otvorenog plamena (zavarivanje,48

ušenje, rezanje i sl.) u građevinama velike ugroženosti od požara, bez preduzetihmjera sigurnosti- neodgovornog ponašanja radnika (pušenje, korištenje otvorenogplamena i sl. u ranije navedenim objektima) postupci radnika protivno sigurnosnomnačinu rada (propisanom tehnologijom rada i tehničkim propisima) upotrebaelektromehaničkih trošila u blizini ili na gorivom materijalu (rešo, grijalica i sl.);prenošenje požara s okolnih građevina, pozama destrukcija, kvarovi na električniminstalacijama i uređajima (pregrijavanje, varničenje, kratki spoj); skladištenje ilidržanje opasnih supstanci u nedozvoljenim količinama i na nepropisan način stoolakšava pojavu požara, nepreglednim slaganjem, neosiguranim pristupom robi.Mogućnost havarije na rezervoaru dizel goriva ogleda se u mogućnostieksplozije kamiona cisterne prilikom pretakanja prispjelih količina ove materije, kaoi mogućnost eksplozije skladišta tokom same eksploatacije goriva. Nastale pojavemogu imati za posljedicu eksploziju i ugrožavanje zdravlja radnika koji se nađu ublizini, te zagađenje rijeke Stavnje. Postoji također popratna pojava emisija štetnihgasova.Postojanje mogućnosti havarije prilikom transporta boca acetilena, kisikai drugih gasova pod pritiskom, u slučaju sudara kamiona sa bocama sa drugimvozilom ili udar u neki stabilni objekat usljed otkazivanja upravljačkog mehanizmana kamionu. Posljedice ove havarije odrazit će se na radnike u neposrednoj blizinieksplozije, kao i na objekte u blizini, moguća zagađenja okoline su minimalna.Mogućnost havarije plinskih boca u skladištu, ova mogućnost izazivaposljedice za radnika koji je u neposrednoj blizini, nastanak eksplozije može se desitiprilikom skladištenja i manipulacije boca .Skladište je urađeno armirano-betonsko,a krov je od laganih materijala tako da sva eventualna eksplozija usmjerena jevertikalno prema krovu magacina. Posljedice za okolinu u slučaju ovakvog scenarijanisu značajne.49

Postojanje mogućnosti havarije u kotlovnici za zagrijavanje objekata u pogonu.Ova mogućnost ogleda se u eksploziji ekspanzionih posuda sa zapreminom od 600litara u svakom od dva kotla.16.7.2. Procjena posljedica velikih nesreća za ljudeKao uzrok nesreće velikih razmjera je benzinska pumpa. Identifikacija, opasnosti,analiza rizika je vršen prema Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioritetameđu rizicima izazivanim velikim nesrećama u publikaciji UNEPIEIPAC.Posljedice nesreće prema Priručniku se odnosi na broj smrtnih slučajeva ljudi kojižive ili rade u području koje okružuje objekt u kojem se odvija opasna djelatnost ilicesta, željezničkih pruga kojim se prevoze opasne supstance.Vanjske posljedice (Cd,t, broj smrtnih slučajeva nesreća) nesreće koju izazivasupstanca (t) po svakoj utvrđenoj djelatnosti (d) mogu se izračunavati pomoćujednačine:Cd,t=P fp fugdje jeP - pogođeno područje (hektari)Δ - gustoća naseljenosti u naseljenim područjima unutar pogođenog pojasa(osoba/ha)fp - korekcijski faktor područja za rasprostranjenost stanovništva u pogođenompodručjufu - korekcijski faktor ublažavajućih učinakaKategorija učinka (P) najveća udaljenost i područje učinkaKategorija udaljenosti učinkaKategorija područja učinka (ha)I II IIIA 0-25 0,2 0,1 0,02B 25-50 0,8 0,4 0,1C 50-100 3 1,5 0,3D 100-200 12 6 1E 200-500 80 40 8F 500-1000 - - 30G 1000-3000 - - 300H 3000-10 000 - - 100050

Velika slova označavaju kategorije udaljenosti učinka u rastućem redoslijedu, rimskibrojevi I-III označavaju kategorije područja učinka u padajućem redoslijedu.Svaka kategorija udaljenosti učinka određuje se nizom vrijednosti za odgovarajućenajveće udaljenosti učinka u metrima svaka kategorija područja učinka određuje sejednom vrijednošću koja predstavlja procjenjeno pogođeno područje u hektarima.Oznaka -I- odgovara kružnom području s najvećom udaljenošću učinka kaopromjerom (kružni učinak procjenjen u slučaju detonacije eksploziva)Oznaka -II- odgovara polukružnom području (tipični teški zapaljivi plinski oblakkoji može imati odgođeno paljenje ili oblak izazvan isparavanjem velikog bazena)Oznaka -III- odgovara 1/10 veličine kruga (izdubljeni oblak izazvan raspršenjem).Gustoća naseljenosti (δ)Opis područjaGustoća (osoba/ha)Seosko-raspršne kuće 5Pojedinačne nastambe 10Selo, mirno stambeno područje 20Stambeno područje 40Aktivno stambeno područje 80Gradsko područje, trgovačka središta,središte grada100Korekcijski faktor područja za rasprostranjenost stanovništva u pogođenom području(fp)Kategorija područjaNaseljeni udio (%) u kružnom područjuučinka 100% 50% 20% 10% 5%I 1 0,5 0,2 0,1 0,05II 1 1 0,4 0,2 0,1III 1 1 1 1 1Korekcijski faktor ublažavajućih učinaka (fu)Supstanca (oznaka)FaktorZapaljive 1Zapaljive 0,1Eksplozivna 1Toksična tečnost 0,05Toksičan gas 0,1Toksičan gas 0,0551

Za konkretno područje možemo izračunati prema navedenoj formuli:Cd,t=P fp fP=40, δ=5, fp=0,1, fu=0,1Cd,t= 40 50,10,1 =2u52

(I)(II)(III)Ilustracija kategorija područja učinaka53

16.7.3. Procjena društvenog rizikaPodručje koje će vjerovatno biti pod utjecajem nesreće prouzrokovane na P .K."Koritnik" je područje kruga pogona, korito rijeke Stavnje nizvodno od krugapogona, te u manjoj mjeri okolno stanovništvo obzirom na količinu potencijalnihzagađenja.N10 -310 -410 -510 -610 -710 -810 -9 X10 -10 X Cd,t0 25 50 100 2516.8. KONTROLE RADA I MJERE ZAŠTITE16.8.1. Radni postupci da se ograniče posljedice nesreća velikihrazmjeraZajednička oprema:U zajedničku opremu koja je instalirana u pogonu za ograničavanje havarija spada:• hidrantska mreža• aparati za početno gašenje požara• stabilni sistemi za gašenje požara vodom• vatrogasna vozila i druga vatrogasna opremaUpravljanje tečnim gorivom:Strogo pridržavanje uputstva za manipulaciju tečnim gorivom, obučeni iosposobljeni radnici za rad sa tečnim gorivom. Obavezan ljekarski pregled zazaposlene koji su raspoređeni za rad sa gorivom. U propisanim rokovima obavljajuse periodični pregledi vatrogasne opreme, gromobranskih instalacija, mjereuzemljenja, hidrantska mreža i redovno čišćenje radnog prostora kao što je košenjetrave u krugu spremišta.54

Upravljanje plinovima:Upravljanje se vrši sukladno izdatim tehničkim uputstvima, kao i zakonskojregulativi koja reguliše ovu oblast. Zaposleni radnici moraju obaviti ljekarskepreglede, te biti osposobljeni za rad sa ovom vrstom materije. Sve obaveze kontrolevrijede kao i za skladište goriva.16.8.2. Održavanje opreme i postrojenjaOprema i postrojenja koja je spomenuta u kontekstu mogućnosti izazivanjapotencijalnih opasnosti podliježe periodičnim pregledima i kontroli. Stanje opreme ipostrojenja pregleda se komisijski u režiji preduzeća kao i inspekcijski od stranefederalnih, kantonalnih i općinskih inspektora, zavisno od postrojenja.16.8.3. Istrage o nezgodamaSistem obavještavanja o nesrećama većih razmjera opisan je u poglavlju 2.2.1. Poredistraga koje će u slučaju havarija većih razmjera provoditi nadležni državni organi(Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo industrije, energije i rudarstva teinspektori zaštite okoline), RU „Breza“ d.o.o Breza je u obavezi da u cilju sprečavanjanastanka novih nesreća većih razmjera kao i sticanja praktičnih iskustava, provedevlastitu istragu.Istragu vodi stručno lice koje odredi generalni direktor uz saradnju tehničkogrukovodioca pogona i rukovodioca službe zaštite na radu. Cilj istrage jeste da seustanove okolnosti nastanka nesreće, stanje mjesta pojavljivanja nesreće većihrazmjera, da se ustanovi stepen ugroženosti okoline od nastale nesreće kao i da sepoduzmu odgovarajuće mjere u cilju sprečavanja širenja daljnjeg uticaja nastalepojave na okolinu. Cilj istrage je također da se ustanovi odgovornost lica koja su uvezi sa pojavom nastanka nesreća većih razmjera, odnosno da se ustanove propustikoji su doveli do nastanka nesreće. O rezultatima interne istrage ovlaštena osobapismenim putem izvještava generalnog direktora RU „Breza“ d.o.o Breza.55

16.8.4. Radni postupciU RU „Breza“ d.o.o Breza, P.K. „Koritnik“ postoji pisani izvještaj o radnimpostupcima koji sadrži jasne upute za sigurno sprovođenje aktivnosti vezane za svakiznačajan proces, usklađeno s informacijama o sigurnosti toga procesa.Uputstvo za rad, održavanje, prijem i izdavanje goriva na benzinskoj pumpi sadrži:1. Uvod (opis, tehničko napajanje),2. Osnovne tehničke karakteristike pumpnog aparata,3. Rukovanje i puštanje pumpnog aparata u pogonu i provjera njihovograda,4. Kontrola zaliha goriva u rezervoarima sa opremom monitorin sistema saSa kontrolom -2,5. Prijem i izdavanje goriva,6. Mjere sigumosti.16.8.5. OdržavanjeRU „Breza“ d.o.o Breza, P.K. „Koritnik“, priprema i primjenjuje postupke tehnološkecjelovitosti procesne opreme.• Osigurana obuka za sve zaposlenike zadužene za održavanje tekuće tehnološkecjelovitosti procesa. Kako bi se osiguralo da je zaposlenik u stanju obavljatizadatke na siguran način, svaki zaposlenik prolazi obuku o opasnostimaprocesa, o izbjegavanju odnosno popravljaju nesigurnih uslova rada te opostupcima primjenjivima na radne zadatke zaposlenika.16.8.6. Provjere provođenja postupakaRU „Breza“ d.o.o Breza, P.K. „Koritnik“, redovno vrše provjeru provođenjapostupaka koji se odnose na skladište eksploziva i benzinske pumpe najmanjejednom godišnje. Ova provjera je u sklopu internog procesa rada. Nakon provjerese izradi izvještaj o nalazima provjere i dokumentira uklanjanje neispravnosti.Izvještaj o nalazima provjere se zadržava u vlastitoj dokumentaciji.Podaci se koriste prilikom pripreme izvještaja o sigurnosti i unutrašnjeg planaintervencije.56

16.9. PLANlRANJA INTERVENTNIH MJERA DOGAĐAJA16.10. Preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događajaIzvanredni događaj ili akcident nazivamo nenamjerni, neočekivani događaji ilislijed događaja do kojih dolazi iznenada i koji izazivaju štetu za ljude, imovinu iliokolinu. Preventivnim mjerama u sprečavanju izvanrednog događajapodrazumijevamo akcije čijim učincima sprječavamo pojavu izvanrednog događaja,smanjujemo snagu njegova potencijala, odnosno sprječavamo aktiviranje.16.11. Mjere smanjenja obima okolinske nesreće• Uz svako postrojenje s ozbiljnim opasnostima za okolinu postavljeno jeuputstvo za siguran rad.• Pri manipulaciji s opasnim supstancama striktno se pridržava pravilaproizvođača• Vodi se evidencija o pristupu skladištu i benzinskoj pumpi, a zabranjen jepristup nezaposlenim licima• Nabavljena je sva potrebna odgovarajuća osobna zaštitna sredstva za slučajnesreće16.12. Mjere za sprečavanje pojave izvanrednog događaja i okolinskihnesreća• Postavljeni su postupci za rukovanje procesom ili mašinom na vidljiva mjesta;• Postavljeni su znakovi upozorenja zabranjeno pušenje, opasna supstanca,zabranjen pristup i sl. na odgovarajuća i vidljiva mjesta;• Ažuriraju se procedure provedbe radnih postupaka čuvanja, ulaska imanipulacije u skladištu i na benzinskoj pumpi;• Osposobljavaju i obučavaju novozaposleni i stalno usavršavaju radnici;• Vrši se redovni periodični ljekarski pregledi i na opasne poslove raspoređujusamo osobe s odgovarajućim sposobnostima;57

• Efikasnim nadzorom nad dolaskom i boravkom neovlaštenih osoba namjestima s ozbiljnim izvorima opasnosti sprječava se izazivanje izvanrednogdogađaja zbog neznanja nehata ili sabotaže;• Efikasnim nadzorom ovlaštenih osoba se sprječava držanje opasnih supstanciu neodgovarajućim uslovima te osigurava se primjena propisanih procedurarada u ugroženim prostorima;• Za svaki posebno opasan radni postupak preciziraju se osobe u ekipi, nosilacizvršenja kao neposredno odgovornu osobu, te proceduru i način obavljanjazadatka, a posebno postupaka u izvanrednim okolnostima;• Sistematizacijom poslova i organizacijom rasporeda radnika na poslove izadatke, osigurava se da se na mjesta s rizicima za okolinu raspoređuju samoradnici koji imaju sve potrebne sposobnosti i raspored im je stalan;• Određene su odgovorne osobe za stanje u objektima i postrojenjima sopasnostima po okolinu.16.12.1. Mjere lakog prenosa požara i aktiviranje susjednihozbiljnih potencijala• redovno se kosi i uklanja trava s mikrolokacija16.12.2. Mjere sprečavanja pojave izvanrednog događaja zbogpojave požaraU propisanim rokovima obavljaju se periodični pregledi i ispitivanjafunkcionalnosti• električnih instalacija• gromobranskih instalacija• hidrantske mrežeU propisanim rokovima vrše se periodični i kontrolni pregledi vatrogasnihaparata• redovno se vrši pregledom kontrola postojanja i ispravnosti vatrogasnihsredstava i opreme za gašenje požara, te slobodnog pristupa do istih.58

• redovno se vrši čišćenje prostorija , mašina i uređaja, te održavanje reda iuređenosti na lokaciju• primjenjuje se sve mjere preventivne zaštite od požara, utvrđeneElaboratom zaštite od požara• uspostavlja se saradnja sa vatrogasnim brigadama i upoznaju saaktivnostima koje treba da se sprovedu u slučaju akcidenta na navedenompodručju.• u slučaju požara uspostavlja se saradnja sa službom hitne medicinskepomoci.• RU „Breza“ d.o.o Breza, posjeduje vlastito vozilo hitne medicinske pomoćisa uputstvom za davanje hitne prve pomoći16.12.3. Uspostava i provedba mjera u slučaju izvanrednogdogađajaOvim mjerama pokušavamo umanjiti posljedice već izazovnog izvanrednogdogađaja. U principu one obuhvaćaju akcije koje još možemo poduzeti da bi smanjiliaktiviranje raznih potencijala, odnosno smanjiti moć razaranja (oslobođenog iaktiviranog) potencijala, te akcije sprečavanja neželjenih posljedica tog događaja.Mjere obuhvaćaju:1. Dobru komunikaciju sa vatrogasnim službama, civilnom zaštitom, službomhitne medicinske pomoći i policijom2. Uzbuniti vatrogasnu službu3. Djelotvorno gašenje požara u začetku u svrhu pravovremenog gašenja isprečavanja razarajućih požara na njih.Djelotvorno gašenje razvijenih požara na navedenim lokalitetimaprofesionalnim i dobrovoljnim vatrogasnim ekipama, sa kojima trebauspostaviti saradnju;4. Aktivirati vlastite i gradske snage na evakuaciji i spašavanje ljudi iz mikro imakro lokacije, kod pojave snažnog ugrožavanja5. Aktivirati uzbunjivanje vlastitih snaga intervencije u svrhu pojačanepripravnosti pri izvanrednom događaju.6. Evakuirati osobe iz ugroženog područja organizirati spašavanje ozlijeđenihosoba u okolinskoj nesreći uz pružanje pomoći na odgovarajući način.59

17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJAMJERA17. 1. Izvještavanje o provedenim aktivnostima za smanjenje emisijaiz JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. – SARAJEVO – ZD RMU„BREZA“ d.o.o. BREZAIzvještavanje o provedenim aktivnostima će se vršiti po zahtjevu nadležnihorgana uprave, a u skladu sa zakonskim zahtjevima i proceduramaintegriranih sistema upravljanja.Izvještavanje o provedenim aktivnostim se vrši na dva načina:- Eksterno izvještavanje i- Interno izvještavanjeEksterno izvještavanje o provedenim mjerama će se obavljati putem izvještajaprema nadležnim organima uprave na način propisan zakonskim zahtjevima,aktima nadležnih državnih organa i internim aktima, zatim putem internetstranice JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. – SARAJEVO – ZD RMU„BREZA“ d.o.o. BREZA kao i putem elektronskih i štampanih medija.Interno izvještavanje se vrši pomoću interneta, biltena JPELEKTROPRIVREDA BiH d.d. – SARAJEVO – ZD RMU „BREZA“ d.o.o.BREZA, izvještaja i oglasnih ploća.Informisanje posredstvom lokalnih elektronskih i štampanih medija.Objavljivanjem tekstova o realizaciji ekoloških projekata u stručnimčasopisima (ZE-DO, "Eko").Godišnjim i kvartalnim izvještavanjem o poslovanju koji se podnoseNadzornom odboru rudnika Breza i skupštini društva.Svi izvještaji se periodično šalju Federalnom ministarstvu za energetiku irudarstvo.Općini se godišnje šalje Plan i program mjera zaštite životne okoline u ZD RMU"Breza" za narednu godinu i Informacije o realizaciji programa za zaštitu čovjekoveokoline za prethodnu godinu.Na ovom skupu je učestvovalo oko 350 istaknutih stručnjaka Naučno-istraživačkihSZNR-u vrši neposrednu kontrolu sprovođenja mjera zaštite na radu putem stručnihradnika – inspektora rudarske, mašinske i elektro struke.Poslove obavlja u skladu sa zakonskim aktima:Zakonom o rudarstvu,Zakonom zaštite na radu,Zakonom zaštite od požara i drugih normativnih akata.Inspektori rudnika vrše redovnu kontrolu (najmanje tri puta sedmično) obavljanjaposlova po svim fazama rada u objektima, postrojenjima i uređajima i o tom60

podnose izvještaj nadležnim licima. U toku svakog obilaska podnose se pismeniizvještaj koji potpisuje rukovodilac SZNR-a.U slučaju neželjenog incidenta obavještava se inspektor Federalne uprave zainspekcijske poslove, koji dolazi na lice mjesta i koji vrši uviđaj.Neposredni nadzor nad rudarskim objektima u ZD RMU "Breza" vrše Federalniinspektori. Nadležnost Federalnog inspektora je u tome da pregled objekata vršesvakih 6 mjeseci, a vanjskih 1 x godišnje.Inspektor protivpožarne zaštite polugodišnje vrši inspekcijski pregled, te izvještajdostavlja nadležnom Ministarstvu ZE-DO Kantona i ZD RMU "Breza" .61

18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVŠENJE PLANA NAGODIŠNJEM NIVOUPlanirane kapitalne investicije u ZD RMU "Breza"Investiciona ulaganja po godinama na osnovu Plana investiciinih ulaganja ZDRMU "Breza" za period 2010 – 2012 godina iznose:• za 2010 godinu 17.100.000,00 KM• za 2011 godinu 14.242.019,00 KM• za 2012 godinu 11.000.000,00 KMOd ukupno potrebnih investicionih sredstava od 42.485.452,40 KM, ZD RMU"Breza" će obezbjediti ukupno 10.485.452,40 KM što čini 24,68% od ukupnihinvesticionih sredstava, kroz rudarsko-investicione radove angažovanjem radnesnage i potrebne opreme, kao vlastita i kreditna novčana sredstva.Investiciona sredstva u visini od 32.000.000,00 KM planiraju se obezbjediti u skladusa aktom JP EP BiH dd Sarajevo – Smjernice za izradu trogodišnjeg planaposlovanja za djelatnost proizvodnje uključujući RU za period 2010 -2012 godinaputem vlastitih sredstava u iznosu od 17.700.000,00 KM.U oktobru 2009 godine bilo je planirano pokretanje širokog čela u jami „Sretno“ alizbog kašnjenja u realizaciji nabavke nove ili polovne otkopne opreme, odložen o jepokretanje širokočelnog kompleksa za Novembar 2010 godine.U slijedećoj tabeli prikazan je izvod iz Investicionog plana revitalizacije SHP„Thyssen“ predviđen za preseljenje opreme u jami „Kamenice“ sa lokacije OP K 14-1na naovu lokaciju OP K 14-2.Dijelovi za MK SHP „Thysen“ jame „Kamenice“Redni OPISUkupno KMbroj1. UKUPNO MAŠINSKA OPREMA KM (*+**) 2.489.316,402. UKUPNO ELEKTRO OPREMA KM (*+**) 454.117,00Sveukupno potrebna oprema KM 2.943.433,4062

RednibrojNakon analize definisani su osnovni projekti koje je potrebno hitno realizovati saciljem očuvanja proizvodnih kapaciteta.Projekti hitnog tehničkogCiljnaunaprjeđenja tehničko-tehnološkog Period proizvodnjaprocesa(t)1.2.3.RednibrojRekonstrukcija postrojenja za preraduuglja (nabavka gumenog trakastogtransportera 13 u dužini od 280 m';rekonstrukcija II linije teškotekučinskeprerade)Nabavka otkopne opreme za širupripremu6 komada SKATgrabuljastih transportera)Nabavka polovne hidrauličnesamohodne podgrade sa novomotkopnom mašinom i novim čelnimgrabuljarem za jamu „Sretno“63VrijednostInvesticije(KM)2010 400.000,00 1.500.000,002010 400.000,00 600.000,002010 400.000,00 15.000.000,00UKUPNO 17.100.000,00Također su definisani osnovni projekti koje je potrebno realizovati u skladu saterminskim planom investicionih ulaganja u srednjoročnom periodu sa ciljenpodizanja proizvodnih kapaciteta na veći nivo opremljenosti i tehničke pouzdanostikoja će rezultirati povećanjem proizvodnje na projektovanu.Ciljna VrijednostProjekti investicija u srednjoročnomPeriod proizvodnja Investicijerazvojnom periodu za 2011 godinu(t)(KM)1. JVŽ za prevoz ljudi u jami „Sretno“ 2010 400.000,00 1.800.000,002.Rekonstrukcija pružnog kolosijeka udužini do 12 m'2011 500.000,00 350.000,003. Mašina za izradu jamskih prostorija 2011 500.000,00 2.500.000,004.Bušaća garnitura za geološke istražneradove2011 500.000,00 400.000,00Elektrooprema za glavnu trafostanicu5. TS „Breza – Rudnik“ 35/3(6) kV 2011 500.000,00 1.500.000,00Rudnika „Breza“6.7.8.9.10.11.Nabavka buldozera za potrebeodlagalištaElektrooprema za glavnu trafostanicuTS „Breza – Rudnik“ 35/3(6) kVRudnika „Breza“2011 500.000,00 50.000,002011 500.000,00 1.500.000,00Izrada glavnog vodosabirnika za objejame u jami „Kamenice“2011 500.000,00 2.841.999,20Izrada jalovinskog bunkera za pogonPrerada uglja2011 400.000,00 450.000,00Izrada bunkera u jami (akumulacijauglja i privremeno deponovanje)2011 500.000,00 350.000,00Mašina za izradu pripremnih rudarskih Doprostorija2012500.000,00 2.500.000,00UKUPNO 14.241.999,20

Rednibroj1.Projekti investicija usrednjoročnom razvojnomperiodu za 2012 godinuNabavka nove opreme za otkopavanje(otkopna mašina, čelni grabuljar,pumpa i hidraulični sistem za SHP)PeriodCiljnaproizvodnja(t)VrijednostInvesticije(KM)2012/2013 500.000,00 11.000.000,00UKUPNO 11.000.000,0018.1. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVŠENJE PLANA NA GODIŠNJEMNIVOU ZA OKOLIŠFinansijska ulaganja koja su predviđena za poboljšanje kvaliteta zaštite okoliša su:1. Izrada Studije o osiguranju kvaliteta zraka za područje općine BrezaZD RMU "Breza" bi dijelom učestvovao u izradi iste.60.000,00 KM2. Izrada Izvještaja o rezultatima ispitivanja tereta zagađenja otpadnih vodaizraženog preko EBS-a za svaki ispust na pogonima Separacija, Kamenice iSretno ZD RMU "Breza".4.000,00 KM3. Izrada Elaborata o ispitivanju kvalitativnih i kvantitativnih karakteristikaefluenta sa programom praćenja voda (monitoring) i rezultatima monitoringaza ZD RMU "Breza" osam puta godišnje za ispust E1, i četiri puta za ispust E2.8 x 1.000,00 =8.000,00 KM4 x 1.000,00 =4.000,00 KM4. Godišnja vodoprivredna naknada za zaštitu voda (EBS = 829 ES) 2.000,00 KM5. Izrada dokumentacije i realizacija prioritetnih poslova za dobijanjevodoprivredne dozvole do kraja 2010 godine10.000,00 KM6. Troškovi bološke rekultivacije na prostoru gdje ja završena eksploatacija10.000,00 KM/godini7. Poboljšanje stanja postojećeg taložnika u cilju opravdanosti njegovogpostojanja Jedan postojeći taložnik će se obnoviti i dovesti u uredno stanje do kraja2011 godine 5.000,00 KM Ugradit će se separator otpadnih voda iza taložnika do kraja2013 godine30.000,00 KM8. Upravljanje krutim otpadom na nivou Rudnika 10.000,00 KM19. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE,ODNOSNO POGON PRESTAJE SA RADOM PRIJE31.12.2010. GOD.64

20. PRILOG – IZVOD IZ PROSTORNO – PLANSKEDOKUMENTACIJE, PRIJEPIS SVIH DOZVOLA, PRIJEPISPOSTOJEĆIH ELABORATA (ZAŠTITA OKOLIŠA,PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, SIGURNOST NA RADU)I. Pravilnikom o zaštiti od požara u Rudniku mrkog uglja "Breza" d.o.o.Breza regulišu se prava i obaveze, mjere i aktivnosti u vezi saprovođenjem i unapređenjem zaštite od požara radi sprječavanjanastanka požara, otklanjanja opasnosti od požara i spašavanjezaposlenika i imovine ugrožene požarom.Ovim Pravilnikom utvrđuje se slijedeće:1. Mjere zaštite od požara koje se moraju provesti u Rudniku.2. Organizaciju, djelokrug i ovlaštenja inspektora zaštite od požara SZNR-u upogledu zaštite od požara.3. Način vršenja unutrašnje kontrole provođenja zaštite od požara, te dužnosti,odgovornosti i ovlaštenja zaposlenika koji tu kontrolu neposredno vrše.4. Stručnu spremu referenta protupožarne zaštite i drugih radnika koji obavljajuposlove zaštite od požara.5. Postupak i način upoznavanja zaposlenika prilikom stupanja na rad iliraspoređivanja na drugo radno mjesto sa opasnostima od požara vezanom za toradno mjesto kao i način obučavanja zaposlenika u rukovođenju sredstvima iopremom za gašenje požara.6. Prostorije, prostore i mjesta na kojima se ne smije proizvoditi, koristiti iliprenositi otvorena vatra.7. Vrstu i količinu opreme i sredstava za gašenje požara, raspored opreme isredstava za gašenje požara, raspored opreme i sredstava kao i vrijemepovremenog ispitivanja njihove ispravnosti.8. Zadatke i odgovornost rukovodnih radnika i vezi sa provođenjem zaštite odpožara.9. Odgovornost zaposlenika zbog nepridržavanja propisanih mjera zaštite odpožara.10. Dužnost i ponašanje zaposlenika u slučaju izbijanja požara.11. Način saradnje inspektora za zaštitu od požara sa ostalim službama koje rade naunapređenju zaštite od požara i ovlaštenim organizacijama.Pored mjera predviđenih ovim Pravilnikom (čl.3 – čl.36) moraju se primjenjivatinormativi koji regulišu oblast zaštite od požara i eksplozije i drugih tehnički propisii standardi.II. Postupak i način upozoravanja radnika sa opasnostima od požaraObuka i provjera znanja zaposlenika Rudnika iz oblasti zaštite od požara vrši sejedanput godišnje, prema Planu i Programu zaštite od požara Rudnika.Zaposlenici koji rukuju eksplozivnim sredstvima, zapaljivim tečnostima i plinovima,u vršenju poslova čuvanja, utovara, istovara i uskladištenja, ne mogu vršitinavedene poslove ako nisu za to stručno osposobljeni.65

Obuka i provjera znanja lica koji rukuju eksplozivnim sredstvima, vrši se poprogramu i na način utvrđen posebnim Planom i Programom Rudnika uz obaveznoprisustvo inspektora zaštite od požara ZE-DO kantona.III. Oprema i sredstva za gašenje požaraKoličina i vrsta opreme, uređaja i sredstava za gašenje požara bliže se utvrđujuPlanom zaštite od požara ZD RMU "Breza".Aparati za početno gašenje požara ima evidencioni karton u koji se unose osnovnipodaci o aparatu i obilježava se internim brojem.Oprema i uređaji za gašenje požara čuvaju se na mjestima određenim Planom,obezbjeđenja od zloupotrebe i ne smiju se koristiti u druge svrhe.Hidrantska mreža i hidranti moraju biti usklađeni sa važećim tehničkim tehničkimpropisima i hidranti su vidno obilježeni.Planom su određena prava i obaveze poslovodstva, sektora i službi i stručna spremaradnika koji obavljaju poslove zaštite od požara.Zaštita od jamskih požara regulisana je Planom odbrane od potencijalnih opasnostiu slučaju udesa u jamama i Pravilnikom o organizaciji i funkcionisanju službespašavanja ZD RMU "Breza".Radi zajedničkog organizacionog djelovanja na preventivnom i vaspitnom polju,radi gašenja požara i spašavanja ljudi i materijalnih dobara Rudnika,organizaciono djeluje vatrogasna jedinica Rudnika.Broj izvršavajućih članova određuje se prema stvarnim potrebama Rudnika, anajmanje 12 vatrogasaca.Pravilnikom su određene odgovornosti radnika zbog nepridržavanja propisanih inaloženih mjera, kao i sam postupak u slučaju izbijanja požara.Zaštita (sigurnost) na raduNa osnovu čl. 46 i 63 Statuta ZD RMU "Breza", a u skladu sa čl. 99 tačka 2 Zakonao rudarstvu o zaštiti na radu kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, donesen jePravilnik o mjerama zaštite na radu u ZD RMU "Breza".Ovim Pravilnikom određuju se mjere zaštite na radu prema specifičnim prilikama iopasnostima u Rudniku, kojih se pri radu treba pridržavati pored zakonskih mjerazaštite na radu, određenih Pravilnikom o tehničkim normativima za podzemnueksploataciju ("Sl.list SFRJ" br.4/89), Pravilnikom o izmjenama i dopunamaPravilnika o tehničkim normativima za podzemnu eksploataciju ("Sl.list SFRJ"br.54/90), Pravilnikom o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju("Sl.list SFRJ" br.4/86), Pravilnikom o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnimsredstvima i miniranju u rudarstvu ("Sl.list SFRJ" br.26/88), Pravilnika otehničkim normativima pri prevozu ljudi i materijala u rudnicima sa podzemnomeksploatacijom, mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama ("Sl.listSFRJ" br.3489), Pravilnikom o normativima pri prevozu ljudi i materijala oknima("Sl.list SFRJ" br.4/80), Pravilnikom o tehničkim normativima za električnapostrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom eksploatacijom mineralnihsirovina ("Sl.list SFRJ" br.66/87), Pravilnikom o tehničkim normativima zaelektrična postrojenja i uređaje u rudnicima sa podzemnom eksploatacijommineralnih sirovina ("Sl.list SFRJ" br.21/88).66

Mjere zaštite na radu prema specifičnim prilikama i opasnostima u rudnikuSvaki radnik u Rudniku dužan je neodložno najkraćim putem izvijestiti svogneposrednog ili višeg rukovodioca, kao i radnike zaposlene u bližoj sredini o svakojpojavi opasnosti pri izvođenju rudarskih radova, a naročito o pojavi eksplozivnih,zagušljivih i otrovnih plinova, o provali vode, zarušavanjem i drugim pojavama kojemogu ugroziti sigurnost ljudi i imovine. Postrojenja i uređaje ne smije neovlašteno lice stavljati u rad ili obustavljatinjihov rad ili vršiti ma kakve popravke. Kod svake jame mora se voditi tačna evidencija o svim licima koja su u jamusišla i iz nje izašla (broj lica i njihova imena) i to posebno za lica zaposlena ujamskom pogonu. Radnici zaposleni u Rudniku van jame moraju ulaziti u jamu samo po odobrenjuupravnika uz pouzdanu pratnju lica koje ovaj odredi. Na svim važnijim raskrsnicama jamskih puteva mora biti vidno označen putnormalnog izlaza iz jame, a u planu odbrane treba odrediti način označavanjaputeva u jami i pravca povlačenja u slučaju skupne opasnosti.U jami se ne smiju unositi pribor za pušenje, šibice i lako zapaljive materije.U cilju praćenja psihofizičkih sposobnosti i ranog otkrivanja oboljenja radnika, uskladu sa Zakonom o zaštiti na radu član 29, Službeni list SR BiH br. 22/90 od06.09.1990.godine, ljekarski pregled će se obavljati sljedećim rokovima:1. Polugodišnje - članovi čete2. U roku 12 mjeseci - palioci mina3. U roku 3 godine - svi ostali zaposleni radnici Svi radnici pri radu moraju koristiti zaštitne naprave i lična zaštitna sredstva, aradnici koji ulaze u jamske prostorije ugrožene od eksplozije metana, opasneugljene prašine ili požara, dužni su ponijeti i na dohvat ruke imati samospasioc. Popravak čelične podgrade, stupaca i greda dozvoljen je u za to osposobljenimradionicama, po uputstvima proizvođača podgrade i važećih propisa. Nakonpopravke svaki elemenat podgrade mora podleći ispitivanju po važećim BHstandardima. Radnici zaposleni na pregledu i popravci tornjeva, okana, bunkera, separacije isl. moraju imati zaštitni pojas i biti vezani za čvrst i jak oslonac. Svako ugroženo područje treba vidno označiti tablama sa upozorenjima naopasnost. Prolom ili veće raspukline izazvane jamskim radovima treba u tolikoj mjerizasuti da ne predstavljaju opasnost za ljude i životinje ili ih treba ograditi. Kretanje ljudi u jami je dozvoljeno samo putevima određenim za prolazak pridolasku na radno mjesto i odlasku sa radnog mjesta, osim u slučaju opasnostikada se radnici povlače iz jame po određenim i obilježenim putevima. Svako lice koje dolazi u jamu mora imati odgovarajuću prenosnu lampu iprovjeravati da li je ispravna. Sve pristupačne jamske prostorije moraju se provjetravati, a one koje se neprovjetravaju moraju biti zatvorene. U slučaju mogućnosti nakupljanja opasnihplinova, moraju se nepropusno pregledati. U slučaju poremećaja ventilacije jame, odnosno revira (poremećaja ventilacije iliporemećaja ulazne i izlazne zračne struje revira) radnici iz revira moraju seodmah povući. Ukoliko dođe do poremećaja ventilacije jame, radnici se moraju67

odmah povući iz jame, prema uputstvima izdatim od strane upravnika pogona,sa kojim se saglasio tehnički direktor Rudnika i Služba zaštite na radu. Mjerenje svih plinova, odnosno određivanje njihovog procentualnog sadržaja vršise u slobodnom profilu jamske prostorije, a sadržaj ugljen dioksida se mjeri naradilištu, pola metra od poda radilišta. Za prekid rada jame od 24 sata, inspektor SZNR-u za rudarske radove pogona iza to određeno lice sa pratnjom dužni su obići radilišta u jami gdje je povećanaopasnost od zarušavanja, nagomilavanja opasnih plinova ili opasnost odzagrijavanja. Vođa inspekcijske grupe, nakon izvršenog inspekcijskog pregleda je dužannapisati pismeni izvještaj o obilasku i nađenom stanju. Normalan rad smjene može se narediti samo na osnovu podnesenog izvještajainspekcijske grupe, da je stanje u jami normalno u pogledu ventilacije, stanjaopasnih gasova i da nema opasnosti po radnike. Svaka jama mora biti snabdjevena sa potrebnim brojem indikatora metana.Pravilnikom su određena i lica koja moraju biti snabdjevena indikatorimametana. Na radilištima ugroženim od pojave nakupljanja ugljen dioksida, obavezno semoraju upotrebljavati odgovarajući indikatori CO2. Pored navedenih indikatora za metan, svaki jamski pogon mora imati iindikatore za indiciranje plinova, koji se pojavljuju ili se mogu pojaviti tokomrada u jami. Svaki jamski pogon mora biti snabdjeven sa sredstvima za savlađivanje i gašenjepožara. U pogledu zaštite od požara, svaki pogon mora imati plan zaštitnih mjera kako ujami tako i vani u krugu jamskih otvora i pratećih objekata. Prostorije za smještaj tečnih goriva kao i ostalih zapaljivih materijala i maziva,na površini, moraju se nalaziti na propisanom odstojanju od otvora jame saulaznom zračnom strujom. Radi zaštite jamskih prostorija od širenja požara plinova i vatre moraju sepostaviti na svim otvorima ulaznih vazdušnih struja odgovarajuća vrata za brzosprječavanje širenja požarnih plinova. Za gašenje požara u jami smiju se upotrebljavati samo sredstva za gašenje, kojane ugrožavaju život i zdravlje ljudi koji rade u jami. Na određenim mjestimamoraju se nalaziti protivpožarni aparati za gašenje požara i dovoljna količinapotrebnog materijala za eventualno zatvaranje jamskih prostorija. Za gašenje požara u jami upravnik pogona mora izraditi uputstva, a koja morajunaročito precizirati gašenje požara vodom. Kod gašenja požara u jami mora bitiprisutna najmanje jedna ekipa članova čete za spasavanje sa izolacionimaparatima. Kod gašenja požara u jami mora se pridržavati plana odbrane iplana gašenja požara i raditi po naređenju rukovodioca požara. O odvodnjavanju jame mora se voditi evidencija o količini normalnogmaksimalnog dotoka vode i prema dobivenim podacima uskladiti kapacitetpumpi, cjevovoda i sabirnika. U rudnicima se smiju upotrebljavati samo ona vrsta eksplozivnih sredstava kojaima odobrenje za puštanje u promet, koje je odredio tehnički direktor rudnika uzsaglasnost sa Službom zaštite na radu.68

Eksploziv se može pozajmiti iz druge organizacije, ali uz prethodno odobrenjenadležnog općinskog organa.Ako se eksplozivna sredstva nađu u krugu rudnika, van ranije određenih mjesta ,predaju se najbližem nadzorniku, koji treba ispitati odakle potiču. Ova sredstvase ne smiju upotrebljavati dok se ne donese zajednička odluka, a smješta seodvojeno u magacin eksploziva. Preuzimanje pošiljke, transportovanja i smještaj u magacin, izdavanje izmagacina, transportovanje od glavnog magacina do magacina u jami, moguvršiti lica koja za to odredi tehnički direktor , odnosno upravnik pogona. Poslove miniranja vrše palioci mina- lagumaši koje postavlja upravnik pogona uzsaglasnost Službe zaštite na radu. U posebnim slučajevima, poslove miniranjamogu vršiti i rudarski nadzornici i odgovorni kopači, koji ispunjavaju uslovepredviđene za palioce mina. Za svaki način izrade hodnika ili za svaku otkopnu metodu upravnik pogonatreba izraditi plan i odrediti postupak miniranja, kojima treba odrediti vrstueksplozivnih sredstava i pribora za miniranje, broj minskih rupa i njihovraspored i dubinu, količinu eksploziva u svakoj minskoj rupi, način čepljenjaminskih rupa, vodeći računa o potrebnim odstupanjima, ako se naiđe naporemećene zone, odnosno izmjenu osobina stijena.Na osnovu člana 99 tačka 5 Zakona o rudarstvu (“Sl.list R BiH” br.13/94) i čl. 46Statuta ZD RMU "Breza" direktor Društva donio je Pravilnik o organizaciji ifunkcionisanju Službe spasavanja ZD RMU "Breza".Ovim Pravilnikom reguliše se način organizovanja i funkcionisanja Službespasavanja.Služba spasavanja sastoji se od članova čete, članova Štaba i pomoćnog osoblja.Čete za spasavanje dijele se na ekipe. Ekipe se sastoje od najmanje 5 članova,uključujući i vođu ekipe i njegovog zamjenika.Organizacija četa za spasavanje određena je članovima od 31 – 49 ovog Pravilnika, aakcija spasavanja članovima 50 – 63 Pravilnika.IV. Zaštita okolišaRudarski radovi imaju specifičan uticaj na životnu sredinu, koji zavise od prirodnihuslova, tipa ležišta, elemenata zalijeganja naslaga, primjene tehnologijeeksploatacije.Zaštita životne okoline je uređena mnogim Zakonskim aktima kao što su: Zakon o zaštitit okoliša Zakon o zaštiti prirode Zakon o zaštiti zraka Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti voda.Pored ovih Zakonskih akata koji regulišu i definišu oblast životne sredine, ima iZakon o rudarstvu na osnovu kojeg se početkom svake godine pravi Plan i Programmjera zaštite životne sredine i kojeg redovno dostavlja Općini Breza na uvid irazmatranje i iz kojeg proističu zadaci ZD RMU "Breza" u cilju poboljšanja životnečovjekove okoline.69

U skladu sa potrebama tehničko-tehnološkog procesa rada na vanjskim pogonima sekontroliše i analizira uticaj primjene tehnologije na radu i životnu okolinu čovjeka. Donose se programi zaštite radne i životne sredine i kontroliše njihovosprovođenje. Putem stručnih institucija se vrše određene aktivnosti na izradi projekatarekultivacije degradiranih površina nastalih eksploatacijom mineralnih sirovinai kontroliše njihova realizacija.Rekultivacijom eksploatacionih polja smatra se vraćanje oštećenih površina korisnoj,odnosno prvobitnoj namjeni, uz pomoć tehničkih i bioloških mjera. Rekultivacija,prema tome, obuhvata sve aktivnosti koje su usmjerene na vraćanje zemljišta, koje jepretrpilo izmjene usljed rudarske eksploatacije, upotrebnoj vrijednosti do stepenaekonomičnog korištenja.Rekultivaciju izvodi Rudnik sve dok se tako rekultivisano zemljište, osposobljeno zapoljoprivredu, šumarstvo, zelene površine, jezera , akumulacije, sportske terene, nevrati nadležnoj općini.Budući da svako eksploataciono polje posjeduje svojstvene geološke, hodrološke,klimatske, eksploatacione i druge specifičnosti , to se i rekultivacija za svakopodručje razlikuje i specifična je. Pored ostalog potrebno je sistem rekultivacijeuskladiti sa prostornim planom uređenja šireg regiona, imajući u vidu budući razvojostalih djelatnosti.Rekultivacija podrazumijeva i odgovarajuće mjere na polju komunalnevodoprivrede, vodovoda i kanalizacije. U svrhu rješavanja vodoprivrednih zadatakarješava se i dreniranje, sprječavanje erozija i bujica, regulisanje vodotoka, obrana odpoplave i dr.Transport uglja kao sastavni dio tehnološkog procesa eksploatacije uglja u manjemili većem obimu ima udjela u svim negativnim utjecajima na okolinu.Transport uglja sa P.K. "Koritnik" je kamionski transport koji se odvija na relacijiP.K. "Koritnik" – “Prerada uglja” industrijskim putem.Ekologija i održiv ekonomski razvoj jeste opredjeljenje rudničkog menadžmenta. URudniku se nastoji raditi tako da imamo zdrav i siguran okoliš.70