INVAZIVNE VRSTE U BOSNI I HERCEGOVINI

eliktno-refugijalnog karaktera. Ipak, ova vrsta nema tendenciju značajnijegširenja i osvajanja novih staništa.Impatiens glandulifera je vrsta koju u posljednje vrijeme sve češće nalazimo uzoni šuma johe, šuma krhke vrbe i rakite, a naročito u slivnom području rijekeVrbas.Neke od invazivnih vrsta raširene su zajedno sa kulturnim biljkama a danas vrločesti korovi su:o Ambrosia artemisifolia, koja intenzivno osvaja staništa vlažnih i poplavnihošuma, ruderalna i urbana staništa, te vještačke livade.Bidens bipinata, B. frondosus, B. subalaternus i Echinocystis lobataosvajaju staništa svih tipova zajednica u priobalnom pojasu ravničarskih ibrdskih rijeka.Na sječinama bukovih šuma peripanonskog pojasa u velikom broju pojavljuje sevinobojka, Phytolaca americana, nekada dekorativna biljka koja se upotrebljavalaza bojenje vina.Elodea canadensis osvaja mirne slatke vode relativno visokog kvaliteta.Kada su u pitanju morski ekosistemi, ne postoje pouzdani podaci o prisustvuinvazivnih vrsta iz roda Caulerpa u vodama bosanskohercegovačkog mora.INVAZIVNE VRSTE ŽIVOTINJAAlohtone životinjske vrste su dospijevale na prostor Bosne i Hercegovinedirektnim uticajem čovjeka u cilju uzgoja ili spontano.Od invazivnih vrsta u vodenim ekosistemima najprisutnije su vrste riba koje sudospjele iz kulture u slobodne vode ili spontano iz dodirnih rijeka i jezera.Prirodna i vještačka jezera su staništa koja invazivne vrste lako osvajaju.Invazivne vrste riba nalazimo u hidroakumulacijama Salakovac, Grabovica,Svitavsko jezero, Gorica, Bilećko jezero na Trebišnjici, Buško jezero,hidroakumulacijama na rijeci Vrbas, te Višegradsko jezero, Perućac i Zvorničkojezero na rijeci Drini. U prirodna jezera (Prokoško; Kotlaničko, Orlovačko, Crno,Bijelo, Donje Bare, Gornje Bare, Štirinsko i Kladopoljsko na Zelengori; Veliko iBlatno jezero, Crno i Bijelo jezero na Treskavici; Blatačko jezero na Bjelašnici;Uloško jezero u podnožju Crvnja; Boračko jezero ispod Prenja; Blidinje jezero uDugom Polju; između Čvrsnice i Vrana; Idovačko na Raduši; Šatorsko na Šatorpl.; Kukavičko, Rastićevsko i Turjača na Kupresu; te Veliko i Malo Plivskojezero) invazivne vrste su dospjele prilikom poribljavanja, nakon čega su umnogim promijenile sliku biljnog i životinjskog svijeta.138

Tabela 53 - Alohtone riblje vrste i njihovo rasprostranjenje u BiHSLIVNAZIV VRSTESliv VrbasaSliv BosneSliv DrineSliv NeretveSliv Une I SaneSliv UkrineHutovo blatoBuško jezeroKlinje jezeroSliv SaveSliv TinjeSliv TrebišnjiceVode Livna i DunavaOncorhynchus mykiss X X X X X X X X X XSalvelinus fontinalis X X X X XSalvelinus alpinus X X X X XCarassius auratus gibelio X X XCarassius auratus auratusXHypophthalmichthys molitrix X X X XPseudorasbora parvaXCtenopharyngodon idella X X X X X X X X X XAmeiurus nebulosus X X X X X X X XGambusia affinis X XLepomis gibossus X X X X X X XUKUPNO 8 5 4 6 4 4 7 1 4 4 1 7 1Krkuša Gobio gobio spada među najznačajnije invazivne vrste riba kod nas.U toplijim hidroakumulacijma kao što su Bardača, Hutovo Blato, Buško blatoveoma je česta babuška Carassius auratus gibelio. U neretvanskimhidroakumulacijama se pojavljuje i šaran Cyprinus carpio, koji dostiže izuzetnovisoku brojnost populacija. Zbog nepažnje, iz mnogih ribogojilišta kontroli jeizmakla i kalifornijska pastrmka, Oncorhynchus mykiss, dok je jezerskazlatovčica Salvelinus alpinus introducirana višekratnim poribljavanjima Neretve ihidroakumulacija.Invazivne vrste riba su u značajnoj mjeri narušile strukturu ekosistema mnogihvodotoka. U posebnoj opasnosti se nalazi endemični genofond, kao što jeneretvanska mekousna pastrmka Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus.Dolaskom invazivnih vrsta danas su posebno ugrožene endemične vrste kraškihrijeka i ponornica kao što su Paraphoxinus metohiense i Leuciscys svallize.Od sisara su introducirani dabar Castor fiber, koji se dobro prilagođava upriobalnom pojasu voda gornjevrbaskog sliva i muflon, Ovis aries musimon, kojikod nas naseljava planinsko područje. Zbog naglašenog krivolova brojnostpopulacije muflona je izuzetno mala.Na područje Rakovice kod Sarajeva nedavno je introducirana populacija od 300jedinki jelena lopatara Dama dama. Iako se još uvijek nalazi pod kontrolomčovjeka, pitanje je dana kada će ova vrsta dospjeti u slobodnu prirodu.U Bosni i Hercegovini postoji više invazivnih vrsta iz grupe beskičmenjaka. Međunajznačajnijim je krompirova zlatica ili koloradorska zlatica Leptinotarsadecemlineata. Životno je vezana uz biljku krompira, a napada i druge biljne vrste139

iz iste familije. U našim uslovima je izuzetno dobro adaptirana i uzrokuje ozbiljneprobleme u bioprodukciji, te značajno smanjuje prinose kultura.Tokom 1995. godine na prostor Bosne i Heregovine dospjela je i izuzetnoopasna invazivna vrsta, kukuruzna zlatica Diabratica virgifera, koja značajnosmanjuje prinose kukuruza na prostoru Semberije, te drugih dijelova Posavine.Popisima vrsta koje se invazivno šire treba dodati i specifične nametnike koji suživotno vezani za invazivne vrste, te žitarice, povrtlarice, voćkarice i ukrasnebiljke. Mnoge od ovih nametnika su razlog upotrebe pesticida i herbicida teozbiljne kontaminacije životne sredine.Određeni oblik invazivnosti ispoljavaju i gljivice i bakterije, koje na svojimdomaćinima izazivaju različite oblike patoloških promjena. Gljivice kojeparazitiraju na različitim kultivisanim biljkama su dobro istražene. Međutim, jošuvijek ne postoje podaci o širenju ovih vrsta u slobodnu prirodu i invaziji naautohtonu floru i faunu.Faktori invazivnostiKao osnovni faktori koji omogućavaju invaziju različitih vrsta biljaka, životinja igljiva na prostor Bosne i Hercegovine, mogu se navesti sljedeći:o Heterogenost bosanskohercegovačkih staništa, koja mogu pružiti utočištevelikom broju invazivnih vrsta sa različitim ekološkim valencama;o Geografska i biogeografska povezanost Bosne i Hercegovine sa ostalimpodručjima Evrope;o Hidrološka mreža koja povezuje različita geografska i ekološka područja iomogućava širenje sjemena različitih invazivnih vrsta biljka;o Komunikacijske veze sa drugim dijelovima svijeta, što omogućava širenjerazličitih invazivnih oblika;o Nedovoljna kontrola pri unosu hortikulturnih biljaka, njihovog sjemena tesjemenskog i sadnog materijala povrtlarskih, voćarskih i žitarskih kultura;nedovoljna kontrola pri unosu različitih domaćih životinja;o Nekontrolisana urbanizacija bez ekološki prihvatljive i održiveinfrastrukture, odgovarajuće upravljanje različitim vrstama otpada;o Neizgrađena monitoring mreža praćenja invazivnih vrsta;o Nizak stepen ekološke svijesti o potrebi očuvanja autohtone flore i faune.140