Medicinsko pravo - Pravni Fakultet

P O S L I J E D I P L O M S K I S P E C I J A L I S T I Č K I S T U D I J S K I P R O G R A M : M E D I C I N S K O P R A V O3. 2. 3. Izborni predmetiNaziv predmetaKodVrstaRazinaINTEGRATIVNA BIOETIKAIBIzborni.Specijalistički poslijediplomski studij.Godina I. Semestar I.ECTS (uzodgovarajućeobrazloženje)NastavnikKompetencijekoje se stječuPreduvjeti zaupisSadržaj4 ECTS (20 sati izravnog kontakta nastavnika i studenta + 60 satisamostalnog rada studenta).Prof.dr. sc. Ante Čović, redoviti profesor,Prof. dr. sc. Nikola Visković, redoviti profesor,Prof. dr. sc. Aleksandra Frković, redovita profesorica,Prof. dr. sc. Nada Gosić, izvanredna profesorica,Prof. dr. sc. Luka Tomašević, izvanredni profesor,Dr. sc. Mislav Kukoč, viši znanstveni suradnik.U teorijskom pogledu cilj je ovog predmeta upoznati studente s inovativnimbioetičkim pristupom moralnim pitanjima koja nameće znanstveno-tehničkinapredak, a koja se fokusiraju u kategoriji cjelovito shvaćenog života. Upraktičnom pogledu cilj je ovog predmeta osposobiti studente za samostalnorazmišljanje, argumentiranje i orijentiranje u moralnim dilemama s kojimase mogu suočiti u profesionalnom i javnom životu, te posebno zakompetentno sudjelovanje u radu etičkih i bioetičkih tijela.Preduvjeti za upis propisani su Statutom i Pravilnikom o studiju i režimustudiranja Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.Uvodno je potrebno rasvijetliti okolnosti nastanka bioetike, izložitirelevantne događaje, posebice osnivanje prvih bioetičkih povjerenstava,zatim iznijeti rasprave i mišljenja o pretečama, te povijesnom icivilizacijskom kontekstu nastanka bioetike. Razvojni put bioetike trebaprikazati kroz strukturne promjene koje su se zbile njenoj metodologiji teusporedno u određivanju predmetnog područja. Povijesni razvoj bioetikeprema stadiju integrativnosti odvijao se na metodološkom planu kaopostupno širenje kruga perspektiva u sagledavanju bioetičkih problema odprihvaćanja etičkog pluralizma preko znanstvene interdisciplinarnosti dopluriperspektivizma. S druge strane, paralelno se odvijao proces širenja, ali iprodubljivanja problemskog područja kojim se bioetika bavila, od početnihproblema medicinske skrbi i biomedicinskih istraživanja prekoproblematike ne-ljudskih živih bića i općih uvjeta održanja života(ekologija) do poniranja u dubinsku dimenziju tih problema, u kojoj su seotvaraju pitanja o karakteru znanstveno-tehničke epohe, o metodološkojkonstituciji i povijesnoj ulozi moderne znanosti, o mijenama u temeljnomodnosu čovjeka i prirode i u kojoj su se, naposljetku, detektiraju procesiprelamanja svjetsko-povijesnih epoha. Kompleksnu narav bioetike, koja nijesamo interdisciplinarno znanstveno područje nego je ujedno i društvenipokret, te uključuje i novu epohalnu osjećajnost, potrebno je rasvijetlitiupravo kroz njenu metodološku posebnost, dok je njeno predmetno područjepotrebno prikazati u sustavnom i povijesnom aspektu. Posebnu pozornost35