28.11.2012 Views

Mišja groznica - Hrvatske šume

Mišja groznica - Hrvatske šume

Mišja groznica - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

(1888.), Mrtvi kapitali (1889.), Među svjetlom i tminom<br />

(1891.), Tena (1894.) i Mira Kodoličeva (1895.) a kao urednik<br />

Šumarskog lista pridonio je i objašnjavanju mnogih<br />

znanstvenih postavki i problema u području šumarstva.<br />

Tenina staza je pješačka staza kružnog karaktera i dugačka<br />

je 2 500 metara. Na njoj je postavljeno 16 poučnih<br />

panoa na hrvatskom i engleskom jeziku, koji govore o<br />

temama koje su vezane za tipičnu nizinsku šumu hrasta<br />

lužnjaka i običnog graba. Staza je izgrađena u granicama<br />

PP Lonjsko polje, na području gospodarske jedinice “Josip<br />

Kozarac” unutar 54a, 53a, 42a i 43a odjela/odsjeka kojim<br />

gospodari Šumarija Lipovljani. Svaka od poučnih tabli<br />

ukrašena je stihovima iz Slavonske <strong>šume</strong>, Josipa Kozarca,<br />

koji su uvod u obradu teme. Upravo te stihove, prilikom<br />

obilaska staze, spretno je koristila revirnica Šumarije Lipovljani<br />

Marija Špendić, kako bi okupljenima demonstrirala<br />

edukativnu ulogu ove staze.<br />

„Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim<br />

divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim kao da je saliveno,<br />

taj je ne može nikada zaboraviti...“ uvodni je tekst<br />

na poučnoj tabli broj 2 na kojoj je obrađen areal hrasta<br />

lužnjaka u Hrvatskoj.<br />

Važnost sjemenske sastojine radi očuvanja genofonda<br />

i bioraznolikosti te podmirivanja potreba za sjemenom<br />

određene vrste izvire iz stihova „Ponosito se oni redaju jedan<br />

do drugoga kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele<br />

im prikaze čitaš da us orijaši snagom, da prkose buri i oluji...“<br />

i uvod su u obradu ove teme na poučnoj tabli broj 3.<br />

Izrazito bogatu biološku raznolikost iskazuju nizinske<br />

poplavne <strong>šume</strong> hrasta lužnjaka u kojima se uz mnoge<br />

ostale ptičje vrste gnijezde i vrste ugrožene na europskoj<br />

razini – štekavac (Haliaeetus albicilla), orao kliktaš (Aquila<br />

pomarina) i crna roda (Ciconia nigra).<br />

U skladu s mjerama i uvjetima zaštite prirode, koje propisuje<br />

Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, šumarija je<br />

dužna u suradnji s Javnom ustanovom Parka prirode Lonjsko<br />

polje voditi evidenciju o gnijezdima štekavca i crne<br />

rode te odrediti zaštitnu zonu oko gnijezda.<br />

Kao uvod u navedenu tematiku na poučnoj tabli broj<br />

5 stoje stihovi „Tamo opet na onom visokom brijestu na<br />

vrhu sagradio orao ogromno gnijezdo; već se deset godina<br />

u njemu leže i sve dosad nije ga nitko spaziti mogao...“<br />

Odgovore na sva pitanja o slavonskoj šumi dobit ćete<br />

u laganoj šetnji do kraja poučne staze ili kako bi sam Josip<br />

Kozarac rekao:<br />

„ Kad god sam pošao tom šumom, svaki put sam nešto<br />

nova vidio, nešto nova naučio...“<br />

„Zato, kad god prođem tom drevnom hrastovom šumom,<br />

svaki put mi oživi tisuć čuvstva i misli, što li se je svašta<br />

dogodilo...“ �<br />

8 HRVATSKE ŠUME BROJ 184 l TRAVANJ 2012.<br />

vijesti EUSTAFOR<br />

UDRUŽENJE EUROPSKIH DRŽAVNIH<br />

ŠUMARSKIH ORGANIZACIJA<br />

Godišnja skupština<br />

EUSTAFOR-a<br />

Piše � Foto<br />

Ratko Matošević<br />

U Bruxellesu je<br />

održana Godišnja<br />

skupština<br />

EUSTAFORA<br />

(Udruženje<br />

europskih<br />

državnih<br />

šumarskih<br />

organizacija).<br />

Hrvatska je<br />

pridruženi član<br />

ove organizacije<br />

od samog<br />

osnivanja<br />

2006. godine,<br />

a s obzirom da<br />

će Hrvatska<br />

2013. postati<br />

punopravna<br />

članica, tako će i<br />

ovoj organizaciji<br />

dobiti<br />

punopravno<br />

članstvo.<br />

EEustafor je interesna organizacija koja zastupa<br />

interese državnih šumarstava Europe, koordinira<br />

aktivnosti i osigurava da se u EU institucijama<br />

čuje i glas ove grupacije, posebno jer u Europi<br />

dominira privatno vlasništvo šuma (ukupno 60 % šuma<br />

je privatno).<br />

Iako je na EU razini razmjerno malo zajedničke legislative<br />

u području šumarstva, postoji cijeli niz strategija i<br />

politika koje imaju posredni ili neposredni utjecaj na šumarstvo.<br />

Najčešće su to razni propisi iz područja zaštite<br />

prirode koji su osobito bitni za državna šumarska poduzeća<br />

jer su države vrlo često upravljanje zaštićenim šumskim<br />

površinama dodijelili svojim državnim poduzećima. Kako<br />

se usprkos zaštitnim funkcijama, od državnih šumarskih<br />

poduzeća očekuje i profitabilno poslovanje, to su i sva pitanja<br />

koja bi u ime zaštite prirode donijela dodatne troškove<br />

od presudne važnosti za njih.<br />

Hrvatsku delegaciju na skupštini Eustafora činili su<br />

predsjednik Uprave, mr. sc. Ivan Pavelić i Ratko Matošević,<br />

direktor HŠ consulta. Kako se radilo o prvoj skupštini na<br />

kojoj je Hrvatsku predstavljao novi predsjednik Uprave, to<br />

je bila dobra prilika za upoznavanje s ostalim direktorima<br />

šumarskih poduzeća i razmjenu mišljenja u pronalaženju<br />

modela gospodarenja državnim šumarskim resursom.<br />

Kako se hrvatsko državno šumarstvo nalazi pred mnogim<br />

izazovima i neodložno treba promjene, sigurno je da iskustva<br />

drugih mogu biti od velike pomoći. Većina europskih<br />

šumarstava je prošla procese restrukturiranja kojim su<br />

prešli put od državnih agencija do uspješnih poduzeća čijoj<br />

profitabilnosti ponekad mogu pozavidjeti i poduzeća iz<br />

privatnog sektora. Uz stalne procese poslovnog restrukturiranja,<br />

državna šumarska poduzeća su morala istovremeno<br />

voditi računa i o općim interesima javnosti (socijalnim,<br />

ekološkim) čijim resursom gospodare.<br />

Također, aktivna participacija u europskim asocijacijama<br />

otvara i put suradnje u korištenju sredstava iz EU<br />

pristupnih i strukturalnih fondova, što će sigurno biti izuzetno<br />

važno za <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> u nadolazećem vremenu.<br />

U tom smislu, ostvareni su kontakti sa stranim partnerima<br />

gdje su već predložene određene inicijative za kandidaturu<br />

za pojedine EU projekte. �

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!