Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
urbano šumarstvo DRVOREDI<br />
Platane uz Lujzijansku cestu<br />
Drvoredi zauzimaju<br />
značajno mjesto u<br />
javnom zelenilu. Za<br />
toplih ljetnih dana<br />
stvaraju ugodnu<br />
hladovinu, proizvode<br />
kisik, povećavaju<br />
relativnu vlažnost<br />
zraka, ublažavaju<br />
uličnu buku i svojim<br />
lišćem skupljaju<br />
prašinu. Njima<br />
se naglašavaju<br />
pravci, ističu vidici i<br />
perspektive, ublažava<br />
se jednoličnost sivih<br />
pročelja kuća ili se<br />
prikrivaju neprivlačne<br />
građevine. U<br />
gradovima se<br />
drvoredi nalaze<br />
duž ulica, šetališta i<br />
trgova, a nekada se<br />
njima obilježavalo<br />
početke i završetke<br />
cesta na ulazima i<br />
izlazima iz gradova,<br />
te prilaze grobljima,<br />
crkvama, željezničkim<br />
stanicama,<br />
vidikovcima, dvorcima<br />
i drugim značajnim<br />
građevinama. Često<br />
ih se sadilo od<br />
plodonosnih vrsta kao<br />
što su pitomi kesten,<br />
orah, oskoruša,<br />
badem i druge vrste<br />
voćaka. Današnji<br />
drvoredi uglavnom se<br />
sastoje od otpornijih,<br />
većih i starijih stabala<br />
platana, divljih<br />
kestena, lipa ili jasena.<br />
Ponekad se protežu<br />
samo uz jednu stranu<br />
ulice, a ponekad uz<br />
obje strane, pa tako<br />
nastaju aleje.<br />
16 HRVATSKE ŠUME BROJ 183 4 l TRAVANJ OŽUJAK 2012.<br />
Aleja kod prolaznika stvara privid zatvorenog<br />
prostora i time umanjuje udaljenost<br />
krajnjih točaka koje povezuje. Kod dugih<br />
poteza aleja na ravnim terenima sade se<br />
stabla visokog rasta kao što su platana, jablan, jasen,<br />
hrast, smreka ili čempres kojima se postiže bolje<br />
perspektivno rješenje.<br />
Kao i drugi javni nasadi, drvoredi se oblikuju<br />
tako da pridonose privlačnosti nekog mjesta. A da<br />
bi izgledali lijepo pri njihovoj sadnji moraju se poštivati<br />
načela pravilnosti. Razmak između pojedinih<br />
stabala mora uvijek biti isti, a podjednaka mora biti<br />
i visina stabala. Na međusobnoj udaljenosti od pet<br />
do šest metara sade se stabla s malom krošnjom ili<br />
krošnjama koje će se obrezivati kao što su bagrem<br />
ili poljski brijest. Javor, kesten i hrast koji imaju široku<br />
krošnju sade se na razmaku od sedam do devet<br />
metara. Na preko deset metara razmaka sade<br />
se vrste s velikom krošnjom kao kod jasena, oraha,<br />
lipe ili topole. Posađena stabla moraju pratiti ravnu<br />
liniju, a udaljenost od ruba ceste uvijek mora biti<br />
ista. U alejama i razmak između lijeve i desne strane<br />
mora biti jednak. Drvo s jedne strane smještava se u<br />
sredinu razmaka između dva stabla s druge strane.<br />
No, nije dovoljno poznavati samo tehniku sadnje i<br />
načela oblikovanja. Da bi se postigao odgovarajući<br />
estetski doživljaj projektanti drvoreda ili aleje moraju<br />
posjedovati i određeni smisao za lijepo.<br />
U gradovima se krošnje drveća na suprotnim<br />
stranama ulice ne bi se smjele međusobno dodirivati<br />
ili preklapati jer stvaraju tunel u kome se zadržavaju<br />
štetni plinovi. No prije pojave automobila,<br />
kada se putovalo kočijama, a roba prevozila zaprežnim<br />
kolima, sjenoviti tuneli pod krošnjama bili su i<br />
više nego dobrodošli putnicima i kirijašima. I sama<br />
namjena drvoreda u to vrijeme bila je nešto drugačija.<br />
Za razliku od današnjih drvoreda koje se sadi<br />
kako bi se umanjilo negativne utjecaje automobilskog<br />
prometa, tada ih se sadilo ponajprije radi<br />
hladovine i kao ukras cestama. Koristilo se domaće<br />
List i plod platane<br />
Javorolisna platana<br />
drveće s velikim i gustim krošnjama koje su bacale<br />
debelu sjenu, štitile od vjetra i pridonosile vizualnom<br />
stapanju ceste s njezinom okolinom. Nakon<br />
izgradnje prvih autocesta, nasadi drveća dobili su<br />
novu ulogu razbijanja monotonije na dugačkim i<br />
ravnim pravcima koji umaraju vozače.<br />
U našoj zemlji postoje mnoga stara pojedinačna<br />
stabla, drvoredi, parkovi, perivoji i drugi oblici vrtnog<br />
i parkovnog oblikovanja koji imaju estetsku,<br />
stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku<br />
ili znanstvenu vrijednost, a preko stotinu ih je zaštićeno<br />
kao spomenik parkovne arhitekture. Osobitu<br />
vizualnu vrijednost imaju visoka i snažna stabla platane,<br />
raskošne krošnje i specifične bijele kore debla<br />
koja se ljušti u krpama. Postoji više vrsta platana, no<br />
u Europi je najrasprostranjenija javorolisna platana,<br />
križanac američke i azijske platane. To je naša obična<br />
platana koju najčešće susrećemo u drvoredima i<br />
parkovima. Vrlo je otporna i boljih svojstava od oba<br />
svoja roditelja. Krošnja joj je široka i razložena ali<br />
gusta pa stvara dobru sjenu.<br />
Najstarijim nasadima platana kod nas pripadaju<br />
dva drvoreda zasađena prije dvjesto godina
Change language