Å½upanijska kronika broj 210 - OsjeÄko baranjska Å¾upanija

More documents

Recommendations

Info

46 ŽUPANIJSKA KRONIKA15. lipnja 2012.postignuća u poticanju i razvoju dječjeg stvaralaštva u djelatnosti kulture; u području tjelesne kulturei športa Matiji Gubici i Borisu Miloševiću za naročita športska postignuća na državnim i međunarodnimnatjecanjima te u području tehničke kulture Fotoklubu Osijek za iznimna ostvarenja u područjutehničke kulture i stvaralaštva.Dr.sc. MILORAD NIKČEVIĆNa čemu počiva suvremeni globaliziranisvijet - na prožimanju ilipotiranju različitosti? Što u kolopletukultura, jezika i vjera duhovnog obzorasuvremene ljudske civilizacijeznači mali narod? Kako očuvati njegovidentitet i prepoznatljivost u suodnosus drugima i njegovu opstojnostu konačnici, na kulturološkoj ipolitičkoj karti ovoga svijeta? Ovapitanja predodredila su znanstveniput i stremljenja osječkog profesoradr.sc. Milorada Nikčevića, vrsnog znanstvenika,upornog istraživača i plodnog pisca. Odgovarajućiovim izazovima svoje znanstveno poslanje podredioje obrani identiteta malih naroda i snaženju suodnosas drugima.Imajući pred očima, po vlastitom priznanju,Herderovu misao da svaki kulturni i znanstvenidjelatnik zaslužuje svoj život onoliko koliko gapoklanja kulturi i civilizaciji svoga naroda, svojuznanstvenu misao i djelovanje posvetio je istraživanjujezičnog i kulturnog identiteta crnogorskognaroda kao prinosa razvoju montenegrističkeznanosti te prožimanja, suodnosa iinterferencija crnogorske književnemisli s drugim književnostima i kulturama.Otuda i ocjena crnogorskihznanstvenih autoriteta kako MiloradNikčević pripada krugu crnogorskihznanstvenika i intelektualaca koji suu posljednja četiri desetljeća odigraliključnu ulogu u učvršćivanju svijesti oposebnosti crnogorskoga jezika, književnostii kulture.Međutim, Milorad Nikčević je znanstveniksa i između dvije domovine. I ta činjenica bitnoopredjeljuje njegovu znanstvenu znatiželju. Stogaplodovi njegovog 45-godišnjega znanstvenog istručnog rada u području znanosti, obrazovanja ikulture, ne svjedoče samo o posvećenosti očuvanjucrnogorskoga identiteta i vrednovanju crnogorskekulture uz koju je vezan ne samo svojim rođenjemnego i cijelim svojim duhovnim bićem, već su ipotvrda njegove podjednake pripadnosti hrvatskomei crnogorskome kulturnom prostoru. Ukazivaoje i dokazivao da su negdašnje duhovne spone bilečvrste i bogate pa se to unekoliko i dan-danas osje-
15. lipnja 2012.ŽUPANIJSKA KRONIKA 47ća, nosi, ne zatire i pamti. On ne propušta nijednupriliku progovoriti o hrvatsko-crnogorskim i crnogorsko-hrvatskimvezama sa sviješću da je to izvrstanmodel, iako to zvuči nepopularno, kako graditimostove prema drugima jer je onih koji propagirajunjihovo rušenje svijet i onako pun. On pokazujekako njegovanjem svoje kulture ne siromašitiduhovne i kulturne prostore drugih kultura već usuodnosima tih kultura i njihovom prožimanju pronalazitinove vrijednosti. Njegove ideje ne plove nakrilima teorijske fikcije već u djelima kojima defilirajuMažuranić i Crna Gora, Strossmayer i Njegoš,"Hrvatski i crnogorski književni obzori", "Odsjajikultura" i "Stoljetne hrvatsko-crnogorske veze","Jezici i kulture u doticaju", "Književni suodnosi iinterferencije" - " Na civilizacijskim ishodištima".Znanstvenik i intelektualac, svjestan svogaokruženja i nužnosti djelovanja ne smije ostati uzdržani biti neutralan u trenucima koji ugrožavajučovjeka i vrijednosti humane civilizacije. I upravou tim trenucima, kada to s osobnog aspekta nijeprobitačno, Milorad Nikčević snažno progovara uzaštiti nacionalnog i kulturnog identiteta svoje hrvatskedomovine, protiv bezumlja nasilja i mržnje.Njegovi ratni eseji zrcale njegovu svijest i savjest,koje ga potvrđuju kao angažiranog intelektualca,humanista, kulturnog djelatnika demokratskih pogleda,interkulturalnih stremljenja i obzora.Dimenzije i širinu Nikčevićeve znanstvene,pedagoške i kulturne djelatnosti ne treba posebnoobrazlagati. Nju zrcali 350 studija, znanstvenihčlanaka, prikaza i eseja, 20 autorskih knjiga i monografija,uredništvo i nakladništvo još dvadesetak,brojni stručni i znanstveni projekti na nekolikosveučilišta, gostovanja na američkim, ukrajinskimi mađarskim sveučilištima, organiziranje i sudjelovanjena brojnim stručnim i znanstvenim skupovima,okruglim stolovima, književnim predstavljanjimai izložbama. U projektima koje vodi okupljai zbližava mlade hrvatske i crnogorske znanstvenikestvarajući suradničku jezgru neopterećenupredrasudama i znanstvenim ograničenjima.Nikčevićeva uspješna i istaknuta znanstvenadjelatnost od osobitoga je značenja za sustavnaistraživanja južnoslavenskih međuprožimanja nasvim razinama, a naročito za osvjetljavanje i afirmacijuhrvatsko-crnogorskih kulturnih veza. Širepromatrano njegovo životno djelo prilog je konceptusuvremenih integracija u kojima se kulturnabaština malih naroda ne utapa već bogati ukupnueuropsku baštinu. Ta iznimna postignuća prof.dr.sc. Milorada Nikčevića predstavljaju značajanprinos znanstvenoj misli. Svojim radom obogatioje hrvatsku znanstvenu, prosvjetnu i kulturnubaštinu, ali istodobno kao vrstan metodolog i metodičari slavonsku pedagošku scenu, radeći i nesebičnopomažući svojim učenicima i studentima.Stoga mu Osječko-baranjska županija dodjeljujesvoju Nagradu za životno djelo ostvareno u područjuznanosti.KREŠIMIR JANOŠIDoktor je, poput učitelja, pojami oslonac čovjeka u životu. U trenucimanemoći i ugroženosti vlastitogorganizma vapajem se priziva pomoćliječnika. A on je samo čovjek koji ugranicama svoga znanja i sposobnostipokušava olakšati boli, zaliječiti rane,izliječiti. Svjestan tih ograničenja doktorKrešimir Janoši čitavog je svogradnog vijeka podizao razinu svoje osposobljenostiza svoje životno poslanje,zahtijevajući taj odnos i od suradnika s kojimaje tijekom četrdeset godina služio ovoj plemenitojmisiji.Nastavljajući 200-godišnju tradiciju osječkihkirurga, cijeli svoj život uložio je u podizanje razinekirurške djelatnosti u Osječkoj bolnici iz kojeje povremeno izbivao zbog stjecanjanovih znanja, ali joj se uvijekiznova vraćao. Doktor Janoši prvije osječki liječnik koji je sredinom50-tih prošao formalnu edukaciju izanesteziologije, da bi osposobljavanjemnekolicine medicinskih tehničarapostavio temelje buduće anesteziološkeslužbe. Početkom 60-tihinicira i organizira subspecijalističkeodsjeke na Odjelu za kirurgiju.Organizira traumatološku službu i Traumatološkustanicu. S kirurgijom i sam izrasta i brigu o njoj ucijelosti preuzima početkom 80-tih. Svjestan ograničenjarazvoja proizašlih iz nedostatnosti znanja isam dosiže razinu primarijusa, suradnike upućujena dopunska usavršavanja pa i poslijediplomskestudije, ali i stvara pretpostavke za ustanovljenje
Page 1: ISSN 1331-288Xwww.obz.hrŽUPANIJSKA
Page 5 and 6: 15. lipnja 2012.ŽUPANIJSKA KRONIKA
Page 25: 15. lipnja 2012.ŽUPANIJSKA KRONIKA
Page 28 and 29: 28 ŽUPANIJSKA KRONIKA15. lipnja 20
Page 56: Zgrada Glazbene škole u OsijekuZgr

Å½upanijska kronika broj 210 - OsjeÄko baranjska Å¾upanija

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Å½upanijska kronika broj 210 - OsjeÄko baranjska Å¾upanija