Kanfanarski list

www.cel.hr/kanfanar+ Poklon kalendar za 2011br. 31 • Prosinac 2010 - Siječanj 2011 • Godina XIIPOBJEDNICI ZABAVNO-GLAZBENOG SHOWAKanfanarci pokoriliDržavu, selo i grad

V I J E S T IDječji tjedan u vrtiću i školiPovodom dječjeg tjedna i svjetskog dana učitelja Općinski načelnik posjetio je vrtići školu. Općina Kanfanar je tom prigodno darivala Dječji vrtić Neven u Kanfanaru,te osnovnu školu Petra Studenca u Kanfanaru s područnom školom u Sošićima. Uzajedničkom druženju načelnika i suradnika s djecom naglašeno je da su djeca prioriteti ponos Općine Kanfanar. Načelnik je uručio vrtiću i školi prijenosne radio-cd-e, knjige islatkiše.Posjeta štićenicimaDoma za starijeNačelnik Općine Sandro Jurman isavjetnik za socijalnu skrb dr. VilimKremenić povodom božićno-novogodišnjihblagdana posjetili su svoje dojučerašnjesumještane u Dom za starije i nemoćneu Rovinju, te su im odnijeli prigodnepoklone. U rovinjskome Domu Općina ima6 svojih štićenika.Djeca Kanfanara završnjake u ZagrebuDjeca i roditelji vrtića “Neven”Područnog odjeljenja Kanfanarodazvali su se humanitarnoj akcijiprikupljanja slatkiša i poklon paketićaza svoje vršnjake u Domu za djecu bezroditeljske skrbi u Nazorovoj u Zagrebu.Poklone djeci u Nazorovoj uručili supredstavnici vrtića u srijedu 22. prosinca.Božićni koncertŽenska klapa “Mendule” iz Vrsara podvodstvom dirigenta Tome Njegovananastupile su na Božićnom koncertu unedjelju 26. prosinca u župnoj crkviSv. Silvestra u Kanfanaru. Koncert suorganizirala Udruga Dvegrajci uz potporuOpćine Kanfanar. Zbor Mendule su sepredstavile jednosatnim repertoaromBožićnih pjesama, pjevanim na hrvatskom,engleskom, francuskom, njemačkom italijanskom jeziku.Na kraju koncerta gošćama se zahvaliopredsjednik Udruge Anton Meden tenačelnik Općine Sandro Jurman koji je tomprilikom uputio malo žaljenje na zbog kišeneuspjeli koncert klape Maslina na kojemsu kao gošće trebale nastupati i vrsarskeMendule. Tada su Kanfanarci bili uskraćeniza predivnu izvedbu koju su napokondoživjeli svi oni koji su prisustvovaliBožićnom koncertu.ISSN 1332-9324 • Izlazi 3 puta godišnje • Broj 31 • Prosinac 2010.-Siječanj 2011. • Godina Xll • Izdavač: Općina Kanfanar • www.kanfanar.hrZa izdavača: Sandro Jurman • Urednik: Dragan Ogurlić • Surađivali u ovom broju: David Meden, Anton Meden, Dalibor Bastijančić, Edi Mišan,Elena Tanković, vlč. Antun Nižetić, Sandra Orbanić, Alenka Modrušan • Grafičko oblikovanje: Ivica Oreb • Tisak: Zambelli, Rijeka • Naklada: 9002KANFANARSKI LIST

Djed Božićnjak darivao djecuUz druženje, ples i igru, u nedjelju19. prosinca djeca s područja cijeleOpćine Kanfanar dočekala su DjedaBožićnjaka. No, prije nego je on došao,djeca iz Osnovne škole Petra Studenca iPodručne škole Sošići zajedno sa svojimnastavnicama, kao i tete iz vrtića “Neven”,upriličile su prigodan program ponudivšipjesme i igrokaze. Bili su tu i strašniborci iz kanfanarske karate sekcije koji sunam pokazali da su savladali katu HeianShodan, te osnovne udarce rukom i nogom.Najveće uzbuđenje zavladalo je kad sezačuo gromki ho-ho-ho, a to je bio DjedBožićnjak glavom i bradom, koji je izdaleka svijeta donio darove za svu djecus navršene dvije godine pa do četvrtograzreda osnovne škole.U šatoru na placi imalo se čime i okrijepiti,a opći je dojam, usprkos nevoljama srazglasom, da su djeca i roditelji bili zadovoljnii programom dočeka omiljenog Djedakao i poklonima kojima ih je darivao.Šator prepun mališana i njihovih roditeljaZbor osnovaca iz SošićiPokazna vježba karate školeIgrokaz teta iz vrtićaDječji zbor OŠ P. StudencaA onda se ukazao Djed Božićnjak......i podijelio daroveKanfanarskiumirovljenici na izletusubotu 16. listopada 2010.U kanfanarska podružnica Udrugeumirovljenika organizirala je uz pomoćOpćine Kanfanar izlet i druženje za svoječlanove. Općina Kanfanar na taj načinnastavlja tradiciju započetu 2009. dau sklopu obilježavanja Dana Općine,potpomaže i izlet za svoje umirovljenike.Izletnici su posjetili Mošćenice i Opatiju,te dan završili druženjem na jednomagroturističkom imanju. Na izletu jebilo 33 umirovljenika, a prema njihovimdojmovima slijedeći put valja očekivati iveći broj.Božićno darivanjeumirovljenika i nezaposlenihOpćina Kanfanar je povodom božićnonovogodišnjihblagdana 21. i 22.prosinca dodijelila poklon pakete i poklonbonove umirovljenicima, nezaposlenimas evidencije zavoda za zapošljavanje,članovima seoskih poljoprivrednihdomaćinstvima (osobe starije od 69godina bez mirovine) i nosiocimasocijalne iskaznice. Umirovljenici smirovinom manjom od 1.500 kn dobilisu novčani bon u vrijednosti od 150 kni poklon paket prehrambenih proizvoda,a umirovljenici s mirovinom većom od1.500 kn, članovi seoskih poljoprivrednihdomaćinstava i nezaposleni novčanibon u vrijednosti od 100 kn i poklonpaket prehrambenih proizvoda. Nosiocisocijalne iskaznice dobili su novčani bonu vrijednosti 200 kn i poklon paket.Do sada su vrijedniji bon dobivaliumirovljenici sa mirovinom manjom od1.000 kn, a Općinskom odlukom to jepravo povećano na one čija je mirovinamanja od 1.500 kn.KANFANARSKI LIST3

općinskim prostorima poredU rukometnog kluba na Badnjak je 24.prosinca svečano otvoren Multimedijalnicentar Dom mladih, prostor koji će bitiprvenstveno namijenjen aktivnostimamladih, a služit će i za druge potrebe.Božićno okupljanje građana Kanfanara iproslavu Badnjaka započelo je uz kićenjebožićne jelke djece dječjeg vrtića izKanfanara a nastavilo se uz tradicionalnajela i pića i dobru zabavu. Novi Dommladih bio je ispunjen do posljednjegmjesta, a na velikom ekranu vrtjelase snimka polufinalne pobjede ekipeKanfanara u emisiji Država, selo grad.Do jučer zapušteni prostor bivšegskladišta površine oko 130 kvadrata, kojije Općina u rekordnom roku pretvorilau multimedijalni prostor, tako je nanajadekvatniji mogući način pušten u rad.U Općini Kanfanar su nedostatakdruštvenih prostora u Kanfanaruprocijenili kao jedan od glavnih problema.Stoga su u 2010. godini realizirana dvavrlo značajna projekta, čime je riješenproblem prostora društvenog standardau samom Kanfanaru - galerija Malenicaotvorena je u prvom dijelu godine, ajoš je zahtjevniji i značajniji projekatMultimedijalni centar Dom mladih.D O G A Đ A J IZAVRŠETAK VAŽNE INVESTICIJE U DRUŠTVENOM ŽIVOTUKANFANARANovi Multimedijalnicentar Dom mladihNovim prostorom koji će biti na raspolaganjugrađanima stječe se mogućnost da se bitno popravidruštveni život u samom Kanfanaru, zato jer će prostorbiti multifunkcionalno opremljen i dovoljno velik damože prihvatiti za Kanfanar značajan broj ljudiU jeku radova - osim velike dvorane, napravljen jenovi sanitarni čvor i ulazOtvorenje 24. prosinca - u prepunom Domu kušala su se tradicionalna jela za BadnjakTemeljna ploča je napravljena zahvaljujućidonacijama i dobrovoljnom raduNačelnik Jurman zaželio je prisutnima sretanBožić i novo litoProstor je to koji će omogućiti odvijanjesvakodnevnih aktivnosti za mlade, a i zadruge skupine koje budu imale potrebuza ovakvim prostorom i za organizacijuodređenih događanja u njemu. Tu će semoći održavati prigodni skupovi, gledatifilmovi, igrati stolni tenis, svoje će probemoći održavati članovi KUD-a Dvigrad,organizirat će se kreativne radionice,edukativni programi i slično.Drugo, u Općini smatraju da će im tajprostor omogućiti lakše organiziranjevlastitih manifestacija, obzirom da dosada za to nije postojao adekvatan prostor,i treće, omogućit će kudikamo većuNovi Dom ima 130 kvadrata i prateće prostorijemogućnost različitih događanja.Rječju, novim prostorom koji će bitina raspolaganju građanima stječe semogućnost da se bitno popravi društveniživot u samom Kanfanaru, zato jer ćeprostor biti multifunkcionalno opremljen iisto tako dovoljno velik da može prihvatitiza Kanfanar značajan broj ljudi.U Općini vjeruju da će to biti impulsu daljnjem jačanju društvenog životau naselju Kanfanar a što je od velikoginteresa za sve građane, jer je do sadameđu građanima vladalo uvjerenje da jeupravo na području buđenja društvenogživota neophodno nešto učiniti.4KANFANARSKI LIST

U “prime time” terminu - čak četiri nastupaUvijek u dobrom raspoloženjuUSPJEŠNI NASTUPI PRED MILIJUNSKIM AUDITORIJEMKanfanarci pokorili Državu, selo i gradZa četiri nastupa na HTV-u okupili su se ljudi s cijelog područja Općine Kanfanar.Promidžba za općinu i njezino stanovništvo na ovaj način je nemjerljivaSada je potpuno jasno - Kanfanar jeodlično iskoristio poziv za sudjelovanjeu vrlo gledanoj emisiji HTV-a “Država,selo, grad”.I sam poziv u početku je doživljen kaoizazov. Od samog starta od strane Općinesudjelovanje to je bilo zamišljeno kao intencijadobrog druženja, zajedništva grupeljudi, koja će uz dobro druženje i zabavuna najbolji način prezentirati svoju mjesto iopćinu iz koje dolaze.Za nastup na HTV-u okupili su se ljudi scijelog područja Općine Kanfanar. Dobroje osmišljen odlazak u Zagreb, od organiziranogprijevoza autobusom, zajedničkogručka, simboličnog nošenja žutih majica doizrade poklona i koreografije.A onda je došao i rezultat.Nastup Kanfanara kao jedinog mjesta izIstre koje sudjeluje u tom natjecateljskoglazbeno-zabavnom showu polučilo jejoš veći interes, i otuda izvrsni odaziv uglasovanju, gdje je Kanfanar zabilježioapsolutno najuvjerljiviji rezultat od svihsudionika.9.11.2010.U posljednjoj izlučnoj emisiji 50-takžitelja Kanfanara predvođena načelnikomJurmanom 9. studenog u poslijednjojizlučnoj emisiji Država selo grad u kojojsu se natjecali protiv grada Koprivnice.VIP gosti pjevači su bili Pamela Ramljak(članica grupe Feminem) koja je pjevala zaKoprivnicu i Alen Nižetić koji je pjevao zaKanfanar.Odmah u početnom mjerenju pljeskometravidjelo se da su grla Kanfanaracaujedinjena i prodorna te su do krajaŠminkanje načelnikaemisije nakon svake pjesme bili bolji odKoprivnice. Kanfanarske konopašice suprofesionalno odradile svoje i u trenuizbacile protivnika. Kanfanar je tako osvojiopreko 11.000 bodova i time prešao uvodstvo kao najbolje selo.7.12.2010.Kao najbolje selo Kanfanar ulazi učetvrtfinalnu emisiju u sraz sa najslabijimgradom, a to je Samobor. Iako suSamoborke bolje potezale konope, Kanfanarje odnio uvjerljivu pobjedu zahvaljujućivećem broju glasova gledatelja. Ukupno jeosvojeno više od 15.000 bodova što je rekordove sezone emitiranja showa “Država,selo, grad”.21.12.2010.U drugom polufinalu Kanfanar opetnatječe sa Samoborom. Bio je to najboljinastup Kanfanaraca do sada, pobjedusu odnijele i “konopašice”, revanširavšise Samoborkama za poraz u četvrtfinalu.Raspoloženi i raspjevani, uz vrlo motiviranogpjevača Alena Nižetića, Kanfanarci suzajedno s telefonskim glasovima osvojiliviše od 18.000 bodova i plasirali se ufinale. A tamo ih 28. prosinca čeka MurskoSredišće.28.12.2010.Veliko finale, u kojem je Kanfanardo nogu potukao Mursko Središće,premoćnom pobjedom u glasovimanavijača. Kanfanarci su osvojili rekordnih30.927 bodova, dok je protivnik osvojio“svega” 13.432. U rukama načelnikanašao se pobjednički kipić, Kanfanarci supokorili Državu, selo i grad.Proslava pobjednikaZa uspjeh je zaslužan i pjevač Alen NižetićKANFANARSKI LIST5

O P Ć I N AČESTITKADragi žitelji Općine Kanfanar,u godini koja je iza nas kriza i recesija bile su najspominjanije riječi u širemokruženju, pa tako negativni trendovi nisu zaobišli ni našu Općinu. Unatočnepovoljnoj situaciji uspjeli smo u 2010. godini zadržati sve postojećestandarde na polju socijalne politike (u čemu smo jedna od rijetkih općina),komunalnog gospodarstva, društvenog života i razvojnih programa, a vjerujemda zajednički dijelimo mišljenje da smo u pojedinim dijelovima te smostandarde i podizali.Stoga želim zahvaliti svim svojim suradnicima, općinskoj upravi iOpćinskom vijeću na suradnji, jer bez angažmana svih njih to ne bi bilomoguće ostvariti. Posebno hvala svim gospodarstvenicima naše Općine, kojisu bezrezervno podržavali naše programe i pomagali nam da ih realiziramo.Najveće hvala i svima Vama, žiteljima Općine Kanfanar, koji ste u velikombroju pratili naš rad i sudjelovali u svim našim aktivnostima.Svima Vama, stanovnicima Općine Kanfanar želim sve najbolje u Novoj2011. godini, puno zdravlja i veselja te osobnog i poslovnog uspjeha.Načelnik Općine KanfanarSandro JurmanPOSLJEDNJA VIJEST: IZLET NA PLATAKSnježneradostisrijedu 5. siječnja 2011. četrdesetakU djece starije predškolske dobi iosnovnoškolaca u društvu načelnikaSandra i pročelnika Sanjina boravilo je najednodnevnom izletu na Platku u organizacijiOpćine Kanfanar i uz pomoć turističkeagencije “Birikina”. Cjelodnevno druženjei zabava uz uživanje u snježnim radostima,prije svega sanjkanju upotpunjeno je zabavnimigrama na snijegu koje su organiziralevoditeljice Sandra, Alenka, Smiljanai Bojana. Tako su se djeca ogledala uštafetnim igrama, skakanju u vrećama,potezanju konopa.Snijega je za sanjkanje bilo sasvim dovoljnoNakon ručka u planinarskom domu, sve jezavršilo neizostavnom nogometnom utakmicomna snježnom terenu u kojoj se djecikao suigrač pridružio i načelnik OpćineSandro Jurman. Povratak kući protekaoje u vedrom i ugodnom raspoloženju uzpjesmu i gledanje crtića koji je osiguralaAlenka iz agencije “Birikina” sa željamadjece da boravak na snijegu organiziramo islijedeće godine.S. Orbanić Zajednička fotografija na Platku6KANFANARSKI LIST

OSVRT NA DAN OPĆINE 2010.Dan Općine prerastaou tjednu manifestacijuRaduje to što se više ne može govoriti samo o Danu općine, već o sklopudogađanja koji se protežu u sklopu čak i više od tjedan dana. U različitimzbivanjima pokušava se animirati što veći broj stanovnika OpćineZa koncert popularne klape “Maslina” na rukometnom igralištu tražila se karta višeSvečane sjednice u drevnom Dvigradu daju tomdogađaju posebnu dimenziju i svečarski tonOvogodišnji Dan Općine Kanfanar imaoje do sada najveći broj popratnihmanifestacija, ponajviše u znaku sporta ikulture. Brojni događaji odvijali su se odpetka 24. rujna do subote 2. listopada2010.Kao svojevrstan uvod u Dan Općine,u subotu 18. rujna u Galeriji Malenica,održana je 7. Marijada, pjesnički susretautorica imena Marija, koji je ove godineokupio šest pjesnikinja.Službeni dio obilježavanja Dana OpćineKanfanar započeo je u petak 24. rujnavelikim koncertom šibenske klape Maslina,poznate po hitu “Da te mogu pismom zvati”,na rukometnom igralištu u Kanfanaru.Gošće klape Maslina bile su Mendule –ženska klapa iz Vrsara. Koncert je, unatočnajavi kiše, bio vrlo dobro posjećen.U nedjelju 26. rujna odigran je Teniskiturnir parova, u Sošićima, na kojem su ovegodine slavili Sebastijan Marić i ManuelMarić, koji su u finalu pobjedili DavidaMedena i Ivana Parčića. Isti dan je održanoi Gađanje glinenih golubova u Grgucima.Znanstveni skup “Povijest umjetnostiopćine Kanfanar” u organizaciji udruge“Dvegrajci” održan je u Galeriji Malenicau ponedjeljak 27. rujna. Predavači su bilidr.sc. Ante Matan, Marko Jelenić, ŽeljkoBistrović, Anton Meden i Darko Komšo.Također u Galeriji Malenica, u utorak 28.rujna, otvorena je retrospektivna izložbaDruštva inovatora Kanfanar - Rovinj.Izloženi radovi predstavljali su presjek radaudruge u poslijednjih 25 godina.Poseban dan, u srijedu 29. rujna bio jeposvećen najmlađoj populaciji, s izrazitoatraktivnim programom, u Vali na otvorenom,uz mađioničarsku predstavu ianimaciju. Djeci je ponuđena i posebna atrakcija– let balonom, što je zasigurno bioposeban doživljaj onima koji su se vinuliiznad Kanfanara.Na sam Dan Općine, 30. rujna, održanaje Sveta misa u Kanfanaru, a poslijepodnei Svečana sjednica Općinskog vijeća u crkviSvete Sofije u Dvigradu, zaštitnice OpćineKanfanar. Sjednici su prisustvovali brojnigosti iz društvenog i gospodarskog života,predstavnici Istarske županije, načelnicisusjednih općina Bale, Svetvinčenta,Žminja, Svetog Lovreča, Tinjana, Karojbe,Grada Rovinja, kao i građani Kanfanara.Svaka svečana sjednica u drevnom Dvigradudaje tom događaju posebnu dimenzijui svečarski ton.Ovogodišnji program je okončan 2. MTBBiciklijadom kroz općinu Kanfanar, nakoju se odazvalo 50-ak sudionika, štoje iskorišteno kao prigoda za promocijunovoobilježenih biciklističkih staza. Promoviranesu biciklistička staza Dvigrad, duga35 kilometara, te još tri staze - Kumbašeja- duga 13 kilometra, Kontrada dužine 18,5kilometara te 24,2 kilometara duga stazaSvi koji su to htjeli mogli su poletjeti balonuPrikodraga. Sve su staze obilježene signalizacijomi ucrtane u GPS-u.Cijeli program povodom Dana OpćineKanfanar bio je vrlo dobro posjećen. Radujei to što se više ne može govoriti samo oDanu općine, već o sklopu događanja kojise protežu u sklopu čak i više od tjedandana. U različitim zbivanjima pokušava seanimirati što veći broj stanovnika Općinena način da svatko u sklopu događanjapronađe svoj interes i određeni sadržaj.KANFANARSKI LIST7

O P Ć I N APREDSTAVLJAMO PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KANFANARTri cilja, 35 projekata razvojaCILJ 1.:PRIORITET 1Razvojni projekt 1Razvojni projekt 2Razvojni projekt 3Razvojni projekt 4Razvojni projekt 5Razvojni projekt 6Razvojni projekt 7Razvojni projekt 8Razvojni projekt 9PRIORITET 2Razvojni projekt 10Razvojni projekt 11Razvojni projekt 12Razvojni projekt 13Razvojni projekt 14Razvojni projekt 15Razvojni projekt 16Razvojni projekt 17Razvojni projekt 18Razvojni projekt 19Razvojni projekt 20CILJ 2.:PRIORITET 3Razvojni projekt 21Razvojni projekt 22Razvojni projekt 23Razvojni projekt 24Razvojni projekt 25Razvojni projekt 26CILJ 3.:PRIORITET 4Razvojni projekt 27Razvojni projekt 28Razvojni projekt 29PRIORITET 5Razvojni projekt 30Razvojni projekt 31Razvojni projekt 32Razvojni projekt 33Razvojni projekt 34Razvojni projekt 35Visoka razina kvalitete života stanovništvaStvaranje komunalnih infrastrukturnih preduvjetaIzgradnja fekalne kanalizacijeIzgradnja odlagališta za inertni otpadSigurniji cestovni prilazi naseljima s državne cesteProširenje groblja u KanfanaruIzgradnja mrtvačnice u DvigraduIzgradnja vatrogasnog domaAsfaltirati i urediti parkiralište Vala i osloboditi trgod parkiranih vozilaIzgradnja zelene tržniceUređenje trga na PlaciPoboljšanje društvene infrastrukture i programaIzgradnja školske kuhinje, blagovaonice, knjižnice, informatičkeučionice, radionice kućnog majstoraDruštveni dom u Kanfanaru (Multimedijalni centar)Dom mladih – multimedijalni centarNatkrivanje rukometnog igralištaOsnivanje školskog sportskog klubaOsiguravanje prostora za osnivanje Fitnes centraUvođenje besplatnog internetaDom (hotel) za samce, starije i nemoćne osobe (moguće usuradnji s privatnim sektorom)Otvaranje ljekarne u KanfanaruRješavanje adekvatnog prostora za rad Općine i njenih institucijaIzrada plana poticajnih mjera za stanogradnju mladih obiteljiRazvijena poljoprivreda, malo, srednje i veliko poduzetništvoStvaranje preduvjeta za održivi razvojUređenje poslovne zonePoticajne mjere za razvoj poljoprivredeStvaranje preduvjeta za iskorištavanje obnovljivihizvora energije (solarna…)Poticajni projekti ugradnje sunčanih kolektoraProstorno-planska dokumentacijaGeografsko informacijski sustavRazvijen turizam baziran na autohtonoj prepoznatljivosti,kulturnoj i prirodnoj baštiniOčuvanje i unaprjeđenje prirodne i kulturne baštineSanacija kamenoloma – izrada koncepataUvođenje štedne/ekološke javne rasvjeteSanacija, valorizacija i komercijalizacija DvigradaStvaranje preduvjeta za razvoj turizmaRazvoj postojećih turističkih atrakcija i manifestacija (Jakovlja,Dvigrad festival….) i kreacija novihUređenje naselja, zeleni otoci, prilazi naseljima, dječja igrališta i slUvođenje sustava automatskog zalijevanjaTuristička zajednicaIzgradnja biciklističkih i pješačkih stazaStvaranje preduvjeta za izgradnju ekološkog selaU usvojenom dokumentuima 35 razvojnih projekata,koje bi trebalo ostvaritido 2014. godine. Tri suosnovna cilja razvojaKanfanara: podizanjekvalitete života stanovnika,razvijanje poljoprivrede,malog, srednjeg i velikogpoduzetništva te turizma snaglaskom na autohtonost,koji će se bazirati nakulturnoj i prirodnoj baštiniPlan ukupnog razvoja Općine Kanfanar,usvojen na sjednici Općinskoga vijeća16. rujna, obiman je materijal i ključnistrateški dokument razvoja Općine, kojaosim mjesta ugodnog življenja želi postatiprepoznatljivo gospodarsko, turističko ikulturno odredište u Istri.Prema Programu ukupnog razvoja općine(PUR), Kanfanar stremi biti zelena icvjetna općina s bogatim društvenimživotom, koju posjetitelji pamte i u koju serado vraćaju.Dokument koji su na 5. sjedniciOpćinskog vijeća 16. rujna predstaviliŽeljko Marić i Alen Alija iz tvrtke Micro projektiz Splita, a koja je zajedno s brojnomradnom skupinom na čelu s načelnikomOčuvanje iunaprjeđenjekulturnebaštine podrazumijevai sanaciju,valorizacijui komercijalizacijuDvigrada8KANFANARSKI LIST

OpćineSandrom Jurmanom izradila plan razvoja,vizija je Kanfanara u budućnosti.Ono što općina Kanfanar želi postati,okarakterizirana kao sredina visoke kvalitetei standarda života svih generacija,jest prepoznatljivo gospodarsko, turističkoi kulturno odredište, prometno čvorištesredišnje Istre s uravnoteženim odnosomizmeđu razvoja gospodarstva, primjene suvremenihtehnologija i očuvanja okoliša tepoticajno okruženje za razvoj poljoprivrede,malog, srednjeg i velikog poduzetništvakoje će pridonijeti i demografskoj obnoviopćine.Razvojni projekt br 9 predviđauređenje trga na PlaciStrategija razvojaRazvojni projekti predstavljaju najvažnijidio strategije razvoja, a trebali bi se ostvaritido 2014. godine. Tri su osnovna cilja razvojaKanfanara: podizanje kvalitete životastanovnika, razvijanje poljoprivrede, malog,srednjeg i velikog poduzetništva te turizmas naglaskom na autohtonost, koji će se baziratina kulturnoj i prirodnoj baštini.U PUR-u ima 35 razvojnih projekata.Za poboljšanje života stanovništva kaoprioriteti se navode stvaranje komunalnihinfrastrukturnih preduvjeta, poput izgradnjefekalne kanalizacije i odlagališta zainertni otpad, sigurnijih cestovnih prilazanaseljima s državne ceste, proširenja grobljau Kanfanaru, izgradnje mrtvačnice u Dvigradute vatrogasnog doma i zelene tržniceu Kanfanaru, kao i asfaltiranje i uređenjeparkirališta Vala te uređenje glavnog trga.Prioritet je i poboljšanje društveneinfrastrukture, a tu se ističe izgradnjaškolske kuhinje, blagovaonice, knjižnice,informatičke učionice te radionice kućnogmajstora, potom društvenog doma i domamladih, natkrivanje rukometnog igrališta,osnivanje školskog sportskog kluba,osiguravanje prostora za osnivanje fitnesscentra, uvođenje besplatnog interneta,gradnja doma (ili hotela) za samce, starijei nemoćne osobe u suradnji s privatnimsektorom, otvaranje ljekarne te rješavanjeprostora za rad Općine i njenih institucija,kao i izrada plana poticajnih mjera za stanogradnju,namijenjenih mladim obiteljima.Kandidati za fondove EUKada je riječ o razvoju poduzetništvatada je prioritet uređenje poslovne zone,poticanje razvoja poljoprivrede i stvaranjepreduvjeta za iskorištavanje obnovljivihizvora energije, a u cilju razvoja turizmanajbitnije je očuvanje i unaprjeđenje prirodnei kulturne baštine. To podrazumijevasanaciju, valorizaciju i komercijalizacijuDvigrada te razvoj postojećih turističkihRadna skupinaStrategija razvoja je proizašla iz brojnihprijedloga i rasprava radne skupinekoje su u konačnici urodile usvojenimdokumentom. Radnu skupinu zaizradu strateškog plana razvoja općinesačinjavali su lokalni stručnjaci podstručnim vodstvom MICRO projekta:Sandro Jurman, načelnik OpćineKanfanar, Zoran Černja, zamjeniknačelnika Općine Kanfanar, SandraOrbanić, Stručno savjetodavno tijelonačelnika Općine Kanfanar, SanjinDimić Boljunčić, pročelnik JUO OpćineKanfanar, Josip Antončić, predsjednikopćinskog vijeća Općine Kanfanar,Dalibor Bastijančić, direktor Limskedrage, Anton Meden, predsjednikudruge “Dvegrajci”, Maria Grazia Baćac,predstavnica Turističke zajednice OpćineKanfanar, Edi Mišan, predstavnikRukometnog kluba Kanfanar, MarioČervar, poduzetnik, Vilijam Banko,predstavnik za gospodarstvo ipoduzetništvo, Gracijano Sironić,vijećnik Općinskog vijeća OpćineKanfanar i Ondina Kramčić, OŠ PetraStudenca, Kanfanar.Poticat će se projekti ugradnjesunčanih kolektoraProgram ukupnog razvoja Kanfanar vidi kao zelenu i cvjetnu općinuatrakcija i manifestacija kao što su Jakovljai Dvigrad festival, ali i stvaranje novih.Bitan je segment uređenje naselja (zeleniotoci, prilazi naseljima, dječja igrališta,sustavi automatskog zalijevanja), uređenjebiciklističkih i pješačkih staza te stvaranjepreduvjeta za izgradnju ekološkog sela.Programom su određene i okvirne vrijednostipojedinih projekata, kao i fazenjihove provedbe.Razvojni programi će se kandidirati zasredstva iz fondova Europske unije te zadobivanje poticajnih sredstava pojedinihministarstava.U suradnji s privatnim sektorom predviđa se gradnja doma (ili hotela) za samce,starije i nemoćne osobe, kao i izrada plana poticajnih mjera za stanogradnju,namijenjenih mladim obiteljima.KANFANARSKI LIST9

K O M U N A L N E V I J E S T IGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE U KANFANARU: PET ULICA DOBILO KANALIZACIJUNajznačajnija komunalna inU 2011. će se stvoriti uvjeti za priključenje korisnika na sustav fekalne kanalizacije nasishodovala građevinske dozvole za preostale tri faze izgradnjePolaganje kanalizacijskih cijevi...Investicija u kanalizaciju naselja Kanfanar,kao najznačajniju komunalnu investicijukoja slijedi u ovom mandatu, započelaje 2009. godine kada je završena I. od četirifaze izgradnje kanalizacije naselja Kanfanar.Upravo je odrađen dio II. faze, a u 2011.godini započet će a vjerojatno i završiti radovena sve preostale tri faze kao i crpnustanicu.Druga faza gradnje kanalizacije u Kanfanarupokrenuta je još početkom rujna. Prva kopanjadjelatnici pulske Ceste obavljali su uParentinskoj ulici, a potom u ulicama Rupnjak,16. rujna, Zvane Črnje i Petra Studenca.Osim kanalizacije, obnovio se dio vo-...i završetak radova prve faze, asfaltiranjem u Ulici Petra Studencadovodne i elektroenergetske infrastrukture.Taj će se dio kanalizacije priključiti naveć izgrađenu u Ulici Jurja Dobrile koja jepriključena na pročistač u Industrijskoj zoni.Izgrađen je i nogostup u Ulici Petra Studenca,čime je osigurana komunikacija odželjezničke stanice do nogometnog igrališta.Rekonstruirana je javna rasvjeta u toj ulici,ali i u Parentinskoj.- Vjerujem da će se u 2011. stvoriti uvjetiza priključenje korisnika na sustav fekalnekanalizacije naselja Kanfanar i ukoliko neuspijemo dovršiti sve u narednoj godini sigurnoćemo ugovoriti i započeti sa izgradnjomsve tri faze, rekao nam je načelnik Jurman.Još uvijek postoji problem crpne stanice,koja je ujedno i najvažniji i ključni dio zafunkcioniranje kanalizacije. Ipak, ne bi trebalobiti problema s dozvolama, jer su riješeniimovinskopravni odnosi te je dobiveno pravograđenja na dio zemljišta u vlasništvu Hrvatskihželjeznica. Crpna će se stanica nalazitiupravo u neposrednoj blizini željezničkogkolodvora. Uz pomoć te stanice otpadne vodeKanfanara prebacivat će se na drugu stranuželjezničke pruge, u industrijsku zonu. Ondjekanalizaciju očekuje već postavljeni cjevovoddo membranskog pročistača, koji je odavno ufunkciji za potrebe novih tvornica.U drugu fazu izgradnje kanalizacije Općina10KANFANARSKI LIST

vesticijaelja Kanfanar * OpćinaPogled na UlicuZvane Črnje, nakonpostavljanja cijeviAsfaltirani BrajkovićiZavršeno je asfaltiranje putova u naseljuBrajkovići. Na dva se pravca obnovioasfalt čime se završilo kompletno asfaltiranjenerazvrstanih cesta u tom naselju, adio kojih je započet krajem protekle godine.Radove je izvodila tvrtka Cesta iz Pule,a njihova vrijednost je 130 tisuća kuna. Sovim radovima ujedno je izvršen kompletanprogram asfaltiranja Općine Kanfanar kojije bio planiran za 2010. godinu, a za koji jeu proračunu osigurano 450 tisuća kuna. UzBrajkoviće, asfaltirala su se naselja Šorići iBubani.Tijekom studenog završeno je uređenjeceste između Dvigrada i Limskog kanala.Brajkovići - završeno asfaltiranjeObnovljena prometnica u Šorićimaje uložila 730 tisuća kuna, što je bilo osiguranoproračunom, a 25 posto tog iznosa,točnije 180 tisuća kuna, dobila je i odHrvatskih voda za rekonstrukciju vodoopskrbnemreže.Komunalni zahvatiTijekom listopada završeno je nekolikokomunalnih zahvata na području doma u MaružinimaObnovljen krov društvenogOpćine: asfaltirano je igralište u Marići,čime je rukometni teren dobio novi “tepih”.Obnovljen je i krov društvenog doma uMaružinima, a u tijeku je uređenje sanitarnogčvora u Društvenom domu u Baratu.Prva kopanja u Parentinskoj uliciNovi “tepih” na igralištu u MarićiKANFANARSKI LIST11

J A K O V L J AOSVRT NA 20. JUBILARNU JAKOVLJUJakovlju posjetilo izmeđuSa zadovoljstvom se može konstatirati da je Jakovlja kao manifestacija postalaprepoznatljiva u Istri, pravi brend, koji osim domaćih posjetitelja privlači i sve višeorganiziranih posjeta turistaOvogodišnja Jakovlja imala je većsamom svojom obljetnicom određenutežinu i značaj, kao 20. jubilarna Jakovlja.Specifičnost obljetničke Jakovlje je nizzbivanja kroz dva dana, s posebnim naglaskomna smotru istarskih volova.I uvod u manifestaciju bio je drugačiji.Prošle 2009. godine započelo je s predstavljanjemmanifestacije kroz posjetuzgajivačima na području općine, odnosnou Maružinima. Ove godine se to zbivalo uOkretima, kod uzgajivača volova gospodinaVitasovića, gdje se na licu mjesta susrelo stradicijom i načinom uzgoja istarskog vola.U petak navečer otvorena je izložba “20godina Jakovlje” rovinjskog fotografa ikanfanarskog zeta Gordana Ukića. Na trgusu uz gastronomski show, na kojem su sepripremali specijaliteti od mesa istarskoggoveda, nastupili Daniel Načinović i gunjci“Mikula Gologorički”.Subotnji program Jakovlje počeo je utrkom200 biciklista, turnirom u gađanju glinenihgolubova i misom u čast blagdana sv. Jakova.Na kružnoj stazi kod željezničke staniceodržana je autoutrka “Hyundai AutokućaKošara - 3. nagrada Kanfanara”.Ovogodišnju Jakovlju obilježio je, i zbogmalo svježijeg vremena, rekordan broj posjetitelja.Prema procjenama medija prisut-nih na Jakovlji na smotri volova bilo je oko4-5.000 posjetitelja, a kroz Jakovlju je ukupnoprodefiliralo između 8 i 9 tisuća ljudi.- Nastojimo iz godine u godinu obogaćivatiprogram Jakovlje, pa smo simboličnoobilježili 20. obljetnicu Jakovlje 20-metarskimkolačem kojeg su ispekli učenici rovinjskeStrukovne škole Eugena Kumičića, kojije po završetku smotre razrezan na placi ipodijeljen posjetiteljima. Također je bilo interesantnošto se uz samu smotru, koja imaklasično vaganje volova te izbor najtežeg,najljepšeg i najposlušnijeg, veliku pažnjudomaćih posjetitelja i turista, kao atrakcijanastavilo oranje u vali i po prvi put 6 volovakoji su paralelno orali, kaže predsjednicaOrganizacijskog odbora Sandra Orbanić.Povorku prema vagi predvodile su kanfanarskemažoretkinje i baljanska limena glazba Mon PerinU petak su nastupili Daniel Načinović i gunjci“Mikula Gologorički”- Nije tu bila samo smotra volova, negobrojna druga događanja, od biciklijade sadvjestotinjak sudionika koji su tradicionalnodobili od Općine majice za sudjelovanje,do izložbe u Galeriji Malenica fotografa ikanfanarskog zeta Gordana Ukića koji je odsamog početka i pratio manifestaciju Jakovljei kroz svoju izložbu dao jedan prikaznajupečatljivijih detalja u tih 20 godina kolikopostoji manifestacija.U kulturno-umjetničkom programu nastupalasu djeca iz vrtića zatim KUD izSavičente, kanfanarskih mažotkinja ipjevača, te u zabavnom dijelu programaGustafi koji također svojim nastupima prateJakovlju od početka. Večernji program jeu ponoć nakratko prekinut radi dosad najbogatijegvatrometa.Volovi su se najprije predstavili na sajmištu na PinkoliciMnoštvo posjetitelja pratilo je Smotru12KANFANARSKI LIST

8 i 9 tisuća ljudiGordan Ukić predstavio se fotografijama sa svih dvadeset JakovljiJakovlja je ove godine bila medijski vrlointenzivno praćena; imali smo direktna javljanjau program Radio Istre tijekom cijelogdana, kaže Orbanić. Ove godine tiskali smoletak na kojem su predstavljeni fotografijamai nazivima svih dvadeset grla koji susudjelovali u smotri, s ucrtanim punktovimadogađanja u Kanfanaru, i na taj način prekoturističkih agencija i punktova proslijediti ianimirati turiste.Sa zadovoljstvom možemo reći da je Jakovljakao manifestacija postala prepoznatljivau Istri, pravi brend, koji osim domaćihposjetitelja privlači i sve više organiziranihposjeta turista.Nakon oranja pojedinačno i u parovima uslijedila je prava atrakcija - prvi putsu orala tri para velikim plugomNije htio na vaguNajljepši vol 20. jubilarne Jakovlje jeIstro Stefana Golčića iz Šverki. Drugo itreće mjesto zauzeli su Galjardo MarijaKatarinčića iz Hriba i Bakin AntonaMarasa iz Marasi. Najposlušniji parvolova, Istru i Bakina, ima SeverinoJugovac iz Bužleti, a slijede Bakin iBoškarin Marija Gašparinija iz Fabci teistoimeni par Verđilija Breščića iz Cesari.Među pojedincima najposlušniji je SavinĐina Bernobića iz Buraja.Najteži vol 20. smotre je BoškarinMarija Udovičića iz Radetići, kojisa samo pet godina već teži 1.128kilograma. Uz bok su mu 14-godišnjiBoškarin i 13-godišnji Bakin MarijaGašparinija s 1.124 i 1.089 kilograma.Posebne zahvalnice pripale su VirđilijuBreščiću i Aldu Štifaniću, koji su sasvojim volovima sudjelovali na svimsmotrama.Prvi put jedan je od volova, BoškarinAnte Antunovića iz Čabrunići, međufavoritima po težini, otkazao poslušnost.Nije htio na vagu pa je dalje sudjelovaou smotri izvan konkurencije.Aldo Štifanić dobio je zahvalnicu za sudjelovanjena svim smotramaVatromet je u ponoć proparao neboKANFANARSKI LIST13

O P Ć I N AINTERNETIZACIJAKanfanar pokrivenbežičnim internetomNakon što je na brzi internet, tzv.ADSL, u 2010. godini bežičnimlinkom spojena Prikodraga, Općina Kanfanarje i u Kanfanaru postavila je anteneza bežični brzi internet, te na taj načinsignalom pokrila cijelo naselja Kanfanar.Time su stvoreni uvjeti da stanovniciKanfanara mogu besplatno koristiti bežičnibrzi internet.Projektom “brzi internet” Općina Kanfanarnastavlja pokrivati i ostale dijeloveOpćine Kanfanar pa će do polovice 2011.godine pokriti i naselja Burići, Marići,Maružini te naselja Kuntrade.Ukoliko u pojedinim objektima ne postojidovoljna jačina signala potrebno je ugraditidodatnu kućnu opremu za prijem signala(vrijednost ove opreme iznosi oko 650 do950 kn).Koliko je ova usluga od značaja za životstanovništva pokazuje nedavno ispitivanjejavnoga mnijenja u Sjedinjenim Državama;brzi internet imao je najveći tehnološkiutjecaj na društvo u ovom desetljeću. Nadrugom je mjestu društvena mreža Facebook,a treći je pretraživač Google. Na upitbez koje tehnologije ne bi mogli živjeti,opet je najviše ljudi, 28 posto, odgovorilobrzi internet. Na drugom mjestu jeelektronička pošta s 18 posto glasova.REBALANS PRORAČUNA 14 MILIJUNA KUNAI u novu 2011. uzprivremeno financiranjeKao i prošle godine, odluka je općinskevlasti da se prije donošenja proračunaide na privremeno financiranje. Ono ćeprema riječima općinskog načelnika trajatikratko, proračun će biti donesen moždaveć u veljači 2011. Donošenje privremeneodluke o financiranju obrazlaže se brojnimnepoznanicama, posebno o dobivanjudonacija.Na posljednjoj sjednici u 2010. kanfanarskivijećnici prihvatili su rebalansproračuna i privremeno financiranje započetak iduće godine. Rebalansom jeproračun za 2010. smanjen za 260 tisućakuna pa će na kraju iznositi 14 milijuna.Načelnik Jurman mišljenja je da je u recesijskomokruženju smanjenje proračunaza samo dva posto uspjeh.DOBRA VIJEST ZA STUDENTESvima odobrene stipendijeOdlukom Općinskog vijeća a na prijedlognačelnika učenicima i studentima dodijelitće više stipendija od predviđenih pet zastudente i jedne za učenike. Ove će studentskegodine zbog završetka studiranjastipendije dobiti svi studenti koji su seprijavili na općinski natječaj. Stipendijeza učenike iznose 400, a za studente 700kuna mjesečno.14KANFANARSKI LIST

20. srpnjaSv. Margareta (Jural)22. srpnjaSv. Marija Magdalena (Šorići)24. srpnjaJakovlja (pučka fešta)25. srpnjaSv. Jakov (Kanfanar)5. kolovozaMajka Božja od snijega (Maružini),Dan pobjede i domovinske zahvalnosti7. kolovozaSv. Sikst (Ladići)8. kolovozaŠistova, Sv. Sikst (Barat)15. kolovozaVelika Gospa8. rujnaMala Gospa (Draga)30. rujnaDan Općine Kanfanar,Sv. Sofija zaštitnica Dvigrada2. listopadaRužarevo (Kanfanar)8. listopadaDan neovisnostiManifestacija Jakovlja i obnovljena Smotra istarskih volovakreću u treće desetljeće postojanja1. studeniSvi sveti13. studenogSv. Martin (Sv. Martin)20. studenogGospa od zdravlja (Sošići)25. prosincaBožić26. prosincaSv. Stjepan31. prosincaSv. Silvestar (Kanfanar)

1. siječnjaNova godina6. siječnjaBogojavljenje (Tri kralja)5. veljačeSv. Agata (Sv. Agata)14. veljačeSv. Valentin (Kanfanar)24. travnjaUskrs25. travnjaUskrsni ponedjeljakEkipa Općine Kanfanar koja je više nego uspješno u 2010. branila boje Kanfanarau natjecateljskom glazbeno-zabavnom showu “Država, selo, grad” na HTV-u1. svibnjaSv. Josip, radnik22. lipnjaDan antifašističke borbe23. svibnjaDuhovi-Pedesetnica (Korenići)23. lipnjaTijelovo25. lipnjaDan državnosti

siječanjpo ut sr če pe su ne1 23 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 3031travanjpo ut sr če pe su ne1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 302011veljačapo ut sr če pe su ne1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728svibanjpo ut sr če pe su ne12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930 31ožujakpo ut sr če pe su ne1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31lipanjpo ut sr če pe su ne1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30

srpanjpo ut sr če pe su ne1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31listopadpo ut sr če pe su ne10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 301 23 4 5 6 7 8 9312011kolovozpo ut sr če pe su ne1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31studenipo ut sr če pe su ne1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30rujanpo ut sr če pe su ne1 2 3 45 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30prosinacpo ut sr če pe su ne1 2 3 45 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

Druženje sgospodarstvenicimaTradicionalno, Općina je uoči Božića upriličila druženje s gospodarstvenicima kojidjeluju na području Općine Kanfanar, ili su za nju poslovno vezani. Općinskinačelnik odao je priznanje svima koji djeluju na dobrobit općine i njezinih stanovnika,poželjevši gospodarstvenicima mnogo uspjeha u ovim za gospodarstvo nezavidnim vremenima.Komemoracija na MorozoliNa vrhu brda Morozola pokraj Barata,gdje je u Drugom svjetskom ratu bilapartizanska stanica, održana je tradicionalnakomemoracija. Vijenac na spomenik,koji su 1988. uredili Aldo Brajnović iŠime Vidulin, položili su predsjednikSABA-e Rovinjštine Drago Pulić, načelnikKanfanara Sandro Jurman i borac ErminioUgrin.Jedan od pokretačanarodnooslobodilačkog rata na RovinjštiniViktor Iskra je tom prigodom podsjetio dastanica na Morozoli nije nikad otkrivena,što se može zahvaliti stanovnicima Prikodragekoji nisu odali partizane.Općinski načelnik Sandro Jurman jepodsjetio da kanfanarska općina održavaObilježen 16. rujanPolaganje vijenca na spomenikbrojne spomenike na svojem područjui surađuje sa SABA-om u obilježavanjuznačajnih obljetnica.Pred spomen-pločom u Ulici 16. rujna, koja s kanfanarskog trga vodi premaMarićima, a gdje je upravo na taj dan 1943. strijeljano 27 domoljuba, minutomšutnje i polaganjem vijenaca 16. rujna je odana počast ubijenim mještanima spodručja Kanfanara.O P Ć I N ANATJEČAJI ZA RAZVOJCIVILNOG DRUŠTVAZainteresiraniza potporePredstavnici Zaklade za poticanjepartnerstva i razvoja civilnog društvau prostorima Općine Kanfanar u rujnu suodržali prezentaciju udrugama o kandidiranjuprojekata za dobivanje sredstavaiz europskih fondova. Otvorena su dvanatječaja - za građanske inicijative “Našdoprinos zajednici” te za male projekte uzajednici “Za bolje sutra”. Općina Kanfanarjedna je o 14 potpisnica sporazumasa Zakladom koju je pred četiri godineosnovala Istarska županija, a na predavanjesu se odazvali djelatnici kanfanarskogdječjeg vrtića, područnog odjeljenjarovinjskog “Nevena”, te članovi KUD-a“Dvigrad”, udruge “Dvegrajci”, Društvainovatora Kanfanar-Rovinj, Astronomskeudruga iz Vidulini te kanfanarskog DVD-a.Cilj je financijski poduprijeti akcije kojepoboljšavaju kvalitetu življenja ili su odopćeg dobra za lokalnu zajednicu.STRANCI ZNAJU VIŠENjemačkibračni par oprapovijesnomKanfanaruSupružnici Kaspar u posjetu OpćiniKnjiga “Kanfanar in prähistorischerZeit” (Kanfanar u prapovijesnodoba) predstavljena je u rujnu u prostorimaOpćine Kanfanar. Autori knjige sunjemački bračni par Hans-Dieter i ElkeKaspar i predsjednik kanfanarske udrugeza očuvanje i promociju nasljeđa DvegrajciAnton Meden. Supružnici Kaspar već15 godina dolaze u Istru, a njihova suistraživanja vezana uz prapovijest Istrei gradinska naselja. Iz tog su materijalaizdvojili naselja na Općini Kanfanar jer jeupravo ovdje registrirano najviše prapovijesniharheoloških nalazišta. Knjiga seprinta po narudžbi (Books on Demand).KANFANARSKI LIST19

R A Z G O V O RKARMELO KREBEL, DIREKTOR TVRTKE KAMEN PAZIN, DOBITNIK PLAKETE OPĆINE KANFANARPriznanje Općine znači da smoŽelimo sudjelovati u životu lokalne zajednice maksimalnošto možemo. Općina Kanfanar od nas moraimati koristi, jer djelujemo na njezinu teritoriju. Naravnoda se u tome se ne smije pretjerivati - općinaod nas ne smije pretjerano tražiti ono što ne možemodati, ali to nisam ni doživioKarmelo Krebel, direktor tvrtke KamenPazin dobitnik je ovogodišnjeMale plakete Općine Kanfanar, za razvojdruštvenih odnosa i donorstva, koje mu jejednoglasno dodijelilo Općinsko vijeće. To jeujedno jedina općinska nagrada dodijeljena u2010. godini. Tvrtka Kamen Pazin zaslužilaje ovo priznanje stalno pomažući Općini teu tome može poslužiti kao primjer i drugimtvrtkama koje djeluju na ovom području.Direktor Kamen Pazina Karmelo Krebel načelu je uspješnog izvoznog poduzeća u kojemsu dioničari većinom zaposlenici. Iskusanje gospodarstvenik, s dobrim osjećajem zasredinu u kojoj ostvaruje poslovne uspjehe.Posljednih pet-šest godina, možemo reći,Kamen Pazin ima vrlo pozitivnu ulogu u životopćine Kanfanar.- Ja to gledam ovako. Ako čovjek živi na baziegoizma, to mu se osvećuje. Konačno, to jemoj osnovni stav. U jednoj društvenoj zajednici,ti si član jednog društva, moraš gledatiuzajamnu korist. U svakom slučaju, OpćinaKanfanar od nas mora imati i neke koristi,jer djelujemo na njezinu teritoriju. Naravnoda se u tome se ne smije pretjerivati - općinaod nas ne smije pretjerano tražiti ono što nemožemo dati, ali to nisam ni doživio. Smatramda moramo sudjelovati u životu lokalnezajednice onoliko koliko nam poslovanjedozvoljava, maksimalno što možemo, i na tajnačin gradimo suživot. I uspjeli smo ga izgraditikroz tih zadnjih ako hoćete i četrdesetgodina.Želimo maksimalno zaštititi okolišIzjavili ste na dodjeli općinske nagrade,da vam je drago što vas se kao poduzeće negleda samo kao prašinu i zagađivanje, negoobjektivno.- Jesam, to sam rekao više u šali, da se zapamti.Naime, ja često ističem da iako neštoprašimo, nastojimo to smanjiti maksimalnošto možemo. Po ljeti polijevamo cestu vodomna špricaljku. U samom tehnološkomprocesu kod nas nema puno prašine, kadradimo samo na ukrasnom kamenu, ali svejednonastojimo čim manje smetati, čak odtoga da pazimo kako i kada kamioni voze. Usamom kamenolomu, mi smo kupili tri filteraza utorivače, koja zadržavaju preko 99posto svih otrovnih i štetnih tvari. Svaki filterkošta 29 tisuća eura, dakle to nije jeftino, alismo to pronašli u Americi i kupili bez obziraKarmelo KrebelDržava nema sluha zaproizvodnjuPoslovali bismo i bolje da nemazakonskih prepreka, kaže Krebel.Jako mi je žao što država nemasluha za proizvodnju. Nedavno sunas “obradovali” novim rudarskimnaknadama - koje su skočile sa 6 na30 eura po kubiku. U Europi takvenaknade ne idu preko 3 eura po kubiku.Zbog novoga rudarskog zakona godišnjemoramo izdvojiti oko osam milijunakuna, a do sada je na ime rudarskogzakona izdvajano 1,7 milijuna kuna.To nam je teret, a cijene proizvoda nemožemo povećavati jer ne bismo bilikonkurentni na europskom tržištu.Možemo konkurirati jedino tako daimamo manje plaće i da se slabijerazvijamo. Takvi uvjeti poslovanja kakvenam nameće država, to je grda šteta zacijelo društvo.U Kamen Pazinu kažu da bi poslovali i bolje da nema zakonskih preprekašto to možda i nismo trebali, obzirom da urudniku imamo ventilaciju, a po našim propisimaje ventilacija dovoljna. Isto tako je i kodminiranja, nastojimo da se uopće ne osjete.Dakle, želimo maksimalno zaštititi okoliši da imamo minimalno prigovora ili da ihgotovo nema.Dobro, ali prerada kamena ipak nije čistaindustrija.20KANFANARSKI LIST

O G L A S Istekli povjerenjeNa dodjeli priznanja za Dan Općine Kanfanar udruštvu načelnika i predsjednika Vijeća- Zašto se ne bi napravila tabela od 1 dodeset, od najvećeg do najmanjeg zagađivača.Ja vam kažem da bi naša djelatnost bila naosmom ili devetom mjestu, a za prvo mjestoće se boriti intenzivna poljoprivreda, kemijskaindustrija, prerađivačka industrija i turizam.Kanfanarski kamen je brendRecite nam nekoliko rečenica o fenomenukanfanarskog kamena, koji je postao pravibrend i kod nas i u svijetu. Zašto se on pojavljujebaš tu?- U svijetu imate tri vrste stijena; magmatskestijene na bazi silicija, znači stijenekoje su nastale hlađenjem magme pred trimilijarde godina, nakon toga su nastale sedimentnestijene u koje spada naš istarski vapnenaca među njima i ‘kanfanar’. Dakle, jednaod tih sedimentnih stijena je vapnenac,koji se pojavljuje kod nas, u cijeloj Dalmaciji,u Italiji, Grčkoj, Crnoj Gori, i u sjevernoj Africi- to su područja u kojima ima najviševapnenca u svijetu.Kanfanar je jedan od tih vapnenaca kojiima dosta dobre fizično-mehaničke karakteristike,ali ima i svoje nedostatke. Ima drugihkamena koja imaju i bolja fizično-mehaničkaPodzemne galerije u kamenolomu Kanfanarsvojstva, ali ne mogu se izvaditi te količinei te zdravosti. Bolji kamen od ‘kanfanara’je tzv. ‘kirmenjak’, koji je 20-30 milijunagodina stariji, koji pripada razdoblju Jure, zarazliku od kanfanara koji potječe iz razdobljaKrede. Ali, kanfanarski vapnenac je zdravi zahvalan za obradu, i ja mogu dobiti ertuod dva metra, neku kolonu od četiri metra,a kod ‘kirmenjaka’ i kod svih dalmatinskihmaterijala puno je teže dobiti tako velike komade.I zbog te masovne proizvodnje ‘kanfanar’ jepostao brend. U Italiji je kanfanarski kamenbrend. I to ispred svih njihovih. Ja u Kinumogu prodati količinu 50 hektara kamenaza neki zgradu. A toliku količinu kamena nemožeš naći u svakom kamenolomu.Na području Općine imate tri kamenoloma.Kamen vadite i na klasičan način i podzemno...- Da, radimo i nadzemno i podzemno. Kadanam naslage koje nisu za ukrasni kamen narastu,tada treba ići podzemno. To smo učiniliu Kanfanaru i sada radimo novom kamenolomuu Korenićima. Ti podzemni hodnicii galerije su vrlo atraktivni - jednog dana tomogu biti vinski podrumi ili skladišta, jer jetemperatura ljeti i zimi konstantna.Kako smo osvojili KinuKao izvoznici, probili ste se u Kinu. Kakoste uopće došli do tog tržišta...- Istina, Kina je novo tržište. Poklopile sunam se prilike. Pred tri godine, u drugompolugodištu 2007. godine osjetili smo strahovitustagnaciju u Europi, pad narudžbizbog recesije, naročito u Italiji. I tada smou Kini našli agenturu, jednu predstavnicukoja je pomogla da Kinezi prepoznaju našmaterijal.Kinezi vole istarskim mramorom oblagatibanke ili elitne hotele. U 2009. je Ka-Velika investicijazamjene strojevaKamen Pazin ima 360 zaposlenih,među kojima je najveći broj domaćihljudi, i 90-postotni smo izvoznik,objašnjava Krebel. Trenutno idemo ujednu veliku investiciju, a to je zamjenastarih strojeva za nove. Osim većegkapaciteta, novi će strojevi donijetii veću kvalitetu i odgovoriti većimzahtjevima tržišta. Hvala Bogu, imamorazrađeno tržište, pa si možemo todopustiti. Nakon zamjene strojeva moćićemo odgovoriti na europska tržišta sfinalnim proizvodom. A naša tržišta su,pored Kine, prvenstveno Italija, zatimLuksemburg, Francuska, Njemačka,Švicarska, Austrija, Poljska i Mađarska.U sve ove zemlje, osim Mađarske, uposljednje vrijeme imamo rast izvoza.Pored ovoga, sada nam se otvara Rusija,i ja se radujem ovom europskom tržištuviše nego Kini jer tu prodajemo finalniproizvod, dok Kinezima idu samoblokovi. Ali simbioza tih dvaju tržištadonosi optimum za poslovanje.men Pazin izvezao u Kinu 619 kontejneramramornih blokova, što je posao vrijedanpribližno 1,7 milijuna eura, a 2010. jenarudžba porasla na više od 900 kontejnera.Kako je moguće da u golemoj i mnogoljudnojzemlji nemaju takvoga kamena?- Zato što je glavno ležište kamena vapnencau Mediteranskom bazenu. Mislim, ima gasigurno negdje i u Kini, koja ima 9 milijuna išesto tisuća kilometara četvornih. Međutim,treba to znati naći, i znati vaditi! To je jedano razloga, a drugi je što u Kini, isto kao iu Rusiji, iz geoloških razloga takve vrstekamena ima relativno malo. Ali zato Kineziimaju granita, kojim opskrbljuju cijeli svijet.Granit je bio u modi deset godina, ali sadato arhitekte i investitore više ne zadovoljava.Oduševljavaju se vapnencima.Kadrovski pospremiti firmuKoji su uopće kapaciteti tog istarskog vapnencau središnjoj Istri?- Mi ovdje imamo proizvodnju od trideset inešto tisuća kubika, to je velika proizvodnjai ne bismo je više povećavali, nego održavalina postojećoj razini. Na području kanfanarskeOpćine i okolice imamo kamenolomKanfanar još desetak godina, kojeg ćemopostupno sanirati i izravnati, te novu kavu uKorenići koja će malo dulje trajati i gdje namje velika perspektiva. U kamenolomu Selinau Općini Sv. Lovreč je pak najljepši materijalistarskog žutog kamena.Koliko je još radne karijere pred vama? Kolikoćete još raditi?- Pa neću još dugo raditi. Želim kadrovskipospremiti firmu, tehnološki smo se većzaokružili. Biologija radi svoje, mlađa generacijamora nastaviti posao, a za kadar kojiimamo moram reći da je dobar, i perspektivan.KANFANARSKI LIST21

S P O R TNOGOMETNA TRIBINA NA IGRALIŠTU NK KANFANARSto godina Hajduka za60 godina KanfanaraLjubitelji nogometa i Hajduka bili suovog rujna ugodno iznenađeni gostovanjemdragih prijatelja iz Splita. Kanfanarcimase pružila prilika dovesti u svojemjesto goste čija je profesionalna karijeraali i osobni angažman vezan uz nogometniklub Hajduk, pa su u NK Kanfanaru usklopu obilježavanja 60 obljetnice klubapriredili tribinu o sto godina Hajduka. Natribini su govorili Edo Pezzi, doajen hrvatskogsportskog novinarstva i Vedran Očašić,radijski novinar i službeni spiker NK Hajdukna stadionu u Poljudu.Činjenica je da su žitelji Kanfanara iKanfanarštine pretežito navijači Hajduka,pa je gostovanje legendi Hajduka izazvalovrlo zgodan interes, gdje se na tribini okupilostotinjak ljudi. Podijeljena su iskustvasa čovjekom koji već četrdeset godina kaonovinar prati rad nogometnog kluba Hajduki sve njegove utakmice, i sa službenim spikeromkoji je to već 16 godina - posjetiteljitribine doznali su aktualne novosti o raduHajduka i situaciji u klubu, ali isto takoVedranOčašićslužbenije spikerHajduka nastadionuPoljudTribina o Hajduku bila je dobro posjećenaEdo Pezzi ima Hajduku “malom prstu”Na tribini su govorili Edo Pezzi, doajen hrvatskog sportskog novinarstva i VedranOčašić, radijski novinar i službeni spiker NK Hajduk na stadionu u PoljuduMladi kanfanarskinogometaši gostovaliu RijeciZajednička fotografija mladih nogometaša Rijeke i KanfanaraOd domaćina je upućen poziv nadaljnju suradnjuNajmlađi nogometaši NK Kanfanar, polazniciškole nogometa do 10 godinastarosti, gostovali su u Rijeci i na pomoćnomigralištu stadiona Kantrida odigrali prijateljskuutakmicu sa svojim vršnjacima izHNK Rijeka. Domaći igrači su bili bolji i pobijedilirezultatom 6:2.Ovim nastupom učinjena je značajna promocijaNK Kanfanar, ali još je značajnije dasu naši najmlađi imali zadovoljstvo gostovatikod jednog od najboljih hrvatskih klubovai biti dostojan suparnik. Bila je to prilika ida mladi Kanfanarci razgledaju stadion naKantridi, a od domaćina su dobili poziv dabudu gosti HNK Rijeke na jednoj prvenstvenojutakmici na proljeće.22KANFANARSKI LIST

prokomentirali dogodovštine koje je Pezziimao u praćenju Hajduka u svim tim godinama.Tom prigodom HNK Hajduk iz Splita jedarovao NK Kanfanaru knjigu o povijesnimutakmicama Hajduka te novi Hajdukov dres.Na tribini je dogovoreno da ovo neće bitijedini oblik suradnje, već će se u narednomperiodu nastojati realizirati još neke projekte,u kojima bi NK Hajduk počastio NKKanfanar odigravanjem međusobne utakmiceu nekoj od selekcija ili na drugi način.U svakom slučaju, prijateljstvo između ovadva kluba u budućnosti će se nastaviti.NA MEĐUNARODNOM TURNIRU U KAŠTELIRU NAJMLAĐERUKOMETAŠICE U KONKURENCIJI 30 KLUBOVA OSVOJILE 6MJESTONova generacija rukometašicaRađa se nova generacija rukometašica.Dok se od jednih opraštamo, javljajuse drugi novi naraštaji. U ženskom rukometuupravo se to dogodilo ove godine.Oprostili smo se od jedne vrlo dobre i prespektivnegeneracije koja da je uspjela ostatiu cijelosti na okupu sigurno bi imala štoza reći u rukometnom smislu i u seniorskojkonkurenciji, ali kako to obično biva velikavećina njih nakon završetka srednje školeodlazi na fakultete i tako najčešće preranozavršavaju svoje sportske karijere. Pitamose, u čemu onda smisao svega? Da smisaopostoji govore nam činjenice da uvijek nekeod njih nastave karijeru u većim klubovima,a iz zadnjih generacija imamo dvije igračicekoje će svoj sportski talent usavršiti krozKineziološki fakultet i samim tim sport ifizičku kulturu izabrat će kao svoje životnoopredjeljenje.Nadajmo se da će isti put izabrati i nekeiz današnje generacije mini-rukometašica,godišta 1999. i mlađa. Na nedavnommeđunarodnom turniru u Kašteliru te generacijeu konkurenciji 30 klubova osvojilesu 6 mjesto. U nedostatku dvorane za tre-niranje uspjeh je tim veći.U Kašteliru nastupale su sljedeće“minićke”: Katija Mišan, Danijela Marić,Fatlinda Gashi, Antonija Marić, EmiliRabar, Zlata Sošić, Stefani Rabar i AnaBanko (redom igračice na slici).Još valja spomenuti Lanu Vidulin, MarijuMeden, Valentinu Meden, Agatu Marići Tinu Marić. Sve one igraju i trenirajukao mnoge generacije dosad pod budnimokom trenera Edija Mišana.C R K V AObred posvećenja vodio je porečko-pulskibiskup mons. Ivan MilovanPosvećenaGOSPA SNJEŽNA U ČERVARIMAnovosagrađena kapelicaKapelicu je izradio kanfanarski kipar Marčelo StarčićPovodom blagdana Šistova u Červarima jeu nedjelju 8. kolovoza 2010. posvećenanovosagrađena kapelica Gospe Snježne. Obredposvećenja vodio je porečko-pulski biskupmons. Ivan Milovan uz prisutstvo kanfanarskogžupnika Antuna Nižetića, općinskog načelnikaSandra Jurmana, te mnogobrojnih vjernika izPrikodrage i gostiju.Kapelica Gospe Snježne sagrađena je na inicijativumještana naselja Červari, uz pomoćOpćine Kanfanar, donacije poduzeća Kamen– Pazin, te dobrovoljnog rada žitelja Červari.Kapelicu je izradio kanfanarski kipar MarčeloStarčić, po nacrtu Josipa Červara.Druženje mještana i gostiju nije moglozavršiti bez tradicionalnog prikodražanskogjela, ovce z kapuzon i fuži uz pjesmu i svirkučervarskih kantaduri.KANFANARSKI LIST23

C R K V ABOŽIĆNO HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJUKristovim putimaTridesetak mladih većinom iz naše župe za Božić je boravilotjedan dana u Svetoj zemlji pod vodstvom župnika AntunaNižetićaNas oko tridesetak mladih, većinom iznaše župe, za ovaj Božić, imalo je prilikuotići tjedan dana na hodočašće u Svetu zemlju,pod vodstvom župnika Antuna Nižetića koji jetamo živio više od godinu dana. Zadivljeni, dirnuti,ohrabreni Duhom Svetim, pokušat ćemovam ispričati gdje smo sve bili i zbog čega namje to ostalo duboko u srcu.Krenuli smo u srijedu, 22. prosinca, autobusomiz Kanfanara u Zagreb da bi avionom, uranim jutarnjim satima, stigli u Tel Aviv. Novidan započeli smo molitvom u crkvi Sv. Josipa,odnosno u crkvi “Isusove othrane”. Ispodcrkve smo imali priliku vidjeti krsni zdenacgdje su u prvim stoljećima krstili katekumene.U bazilici Marijinog navještenja, u kojoj suostaci Marijine kuće, gdje joj je anđeo navjestioradosnu vijest, bili smo jedni od rijetkihhodočasnika koji su imali mogućnost ondjeslaviti euharistiju.Polnoćka na pastirskim poljimaNa Brdu blaženstava, gledajući prekrasnuprirodu koju je i sam Isus gledao za svogavremena, čitali smo Njegov Govor na gori ukojemu je postavio temelj kršćanstva. Tamosmo posjetili prekrasnu kuću Domus Galilaeaekoja nas se sve dojmila jer je sva estetika i svaarhitektura napravljena s razlogom. Ušavši u“Capharnahum - the town of Jesus”, kako pišena samom ulazu u grad, posjetili smo crkvicuu kojoj su sačuvani ostaci kuće apostola Petra- mjesta gdje je Isus poučavao svoje učenike.O zalasku sunca uputili smo se na obalu Tiberijadskogjezera gdje smo čitajući evanđeljeo tome kako se Uskrsli ukazuje apostolima,pjevali na obali i molili ga da ga poput apostolamožemo slijediti.U petak smo u Betlehemu poljubili stijenugdje je Spasitelj rođen, iznad koje jesagrađena bazilika rođenja Kristova. Posjetilismo obližnji samostan časnih sestara koje sunam govorile o svom pozivu, i kako cijeli dan ilimole ili rade, a opet smo bili svjedoci dubokeradosti koja je sjajila s njihovih lica. Polnoćkusmo proslavili na pastirskim poljima, gdje jeMisa u Judejskoj pustinjiU Betlehemu ispred bazilike rođenja Kristovaanđeo rekao pastirima da se idu pokloniti Djetetu.Osjetili smo veliku toplinu oko srca dok jefra Ante Vučković, tumačio Božju riječ. Nakonbdijenja plesali smo i pjevali nasred ulice, ispunjeniradošću, zbog koje smo nazvali našežupljane okupljene na Polnoćki u Kanfanaru,ne bi li im prenijeli radost zbog rođenja Spasiteljai otpjevali ‘’Veselje ti navješćujem’’ izsrca Betlehema.Pred Zidom plačaMolitvom ispred crkvice Marijinog pohođenjaElizabeti u Aim Karemu, započeli smo subotnje,Božićno jutro. Bilo je jako dirljivo jer jenaš župnik otvoreno pričao o Božjem pozivuza svakoga od nas, bio to brak ili posvećeniživot. U crkvi rođenja Isusa Krstitelja pročitalismo evanđelje koje govori o njemu, i čuli katehezuo njegovom životu i njegovoj mučeničkojsmrti kada mu je Herod odrubio glavu, jer nijemogao podnijeti njegove riječi, znajući da govoriistinu.Taj dan stigli smo u Jeruzalem putujući okotri sata uz rijeku Jordan. Radosno smo pjevaliulazeći u Sveti grad gdje je naš Gospodintrpio iz ljubavi prema nama i gdje se dogodiosredišnji događaj povijesti – Uskrsnuće. Poštoje bila subota – šabat – židovski sveti dan,prvo smo išli na Zid plača koji je jedini ostatakHrama srušenog 70. g. kako je Krist prorekao.To je najsvetije mjesto za Židove koji tamomole, proučavaju sv. Pismo i čekaju dolazakMesije. To je mjesto važno i za kršćane jer jeIsus već kao dijete dolazio u Hram, a kasnije jetamo propovijedao i djelovao, primjerice, kadaje srušio stolove trgovcima koji su se u hramuželjeli samo obogatiti. Dan Božića završili smoeuharistijom u crkvi časnih sestara kod kojihsmo spavali, u Jeruzalemu.Nedjelju smo proveli u pustinji, gdje smona rijeci Jordan, nakon jutarnje molitve i susretas Božjom Riječi, obnovili krsna obećanja.Okupali smo se u Mrtvom moru i u središtusame pustinje, gdje je Isus proveo 40 danadok ga je đavao napastvovao, slavili sv. misuna kojoj je bilo riječi o našim napastima iživotnoj borbi.U podnožju Maslinske goreSljedećeg našli smo se na najsvetijem mjestuBetlehem, polnoćka u spilji na pastirskim poljimana čitavom svijetu, mjestu Kristovog raspeća,muke i naposljetku mjestu njegova groba, gdjeje ujedno i mjesto njegova uskrsnuća – tamoje ušao mrtav, a izašao živ. Mogli smo u tišiničitati Sveto pismo i zaplakati nad ovom ljubavljukoja se dala za svakoga od nas.Pred spavanje, otišli smo na uru klanjanjau Getsemani, gdje smo molili prostrti na stijenina kojoj se Isus krvavim znojem znojiomoleći ‘’ne moja nego tvoja volja Oče’’. Očevavolja bila je ljubiti do kraja. Nakon toga smoprošetali Maslinskim vrtom u kojem je i petogromnih maslina starih i do 2000 godina.U podnožju Maslinske gore, u Cedronskoj dolini,bili smo na Bogorodičinom grobu odakleje ona po predaji uznesena na Nebo. U blizinije mjesto koje me je najviše diralo toga dana- pećina gdje je Juda izdao Isusa. Izdao ga jena način da je rekao “onaj koga poljubim- tajje”, i došavši rekao je “Učitelju!” i poljubioga, nakon čega je Krist odveden na suđenjeu Kajfinu kuću, gdje su ga tukli i ponižavalii odveli duboko ispod zemlje, u tamnicu gdjeje nekad bila cisterna. Hodočašće smo završiliponovnim odlaskom na Sv. grob, gdje smo moglizamoliti Gospodina da nam pomogne kadase vratimo natrag u pustinju svoga života.24KANFANARSKI LIST

HODOČAŠĆE KANFANARACA TORINSKOM PLATNUImpresivni susret slikom našeg GospodinaSlili smo se kao mali potočić u rijeku hodočasnika iz cijelogasvijeta koji su kroz mjesec i pol dana od ranog jutra dokasno uvečer strpljivo čekali u redu da bi se poklonili prednajvažnijom relikvijom kršćanstvaProšlo proljeće iz Kanafanara smovođeni našom dragom “Birikinom”krenuli na hodočašće Svetom Platnu u Torino.Slili smo se kao mali potočić u rijekuhodočasnika iz cijeloga svijeta koji su krozmjesec i pol dana od ranog jutra do kasnouvečer strpljivo čekali u redu da bi se poklonilipred najvažnijom relikvijom kršćanstva.Platno je bilo izloženo do 23.5.2010., a tadaje ponovno zatvoreno vjerojatno do sljedećegjubileja 2025. godine. Sad je bilo otvorenozbog ponovnih znanstvenih istraživanja.Odlična organizacija domaćina pomoglanam je da duboko proživimo naš susret saČudesnim Platnom. Čekajući u redu sabralismo se u molitvi, dok nas je mnoštvo volonteraupućivalo ka cilju. Neposredno predsam dolazak pred platno prikazan je kratkifilm da bi hodočasnici stupajući pred platnomogli bolje razaznati čudesno utisnuti liknašeg Gospodina, lice, noge, ruke, leđa, krvkoja se izljevala iz rana razapinjanja, kopljai trnove krune, i razne tragove okrutnogmučenja.Iako sam i prije znao za misterij ovogPlatna, sam susret s njime duboko mi seurezao u dušu. Znao sam i prije za čudesnaznanstvena otkrića vezana za ovo Platno, aliovaj put, želeći se pripremiti za hodočašće,intezivnije sam se bavio njime čitajućistručne knjige i gledajući filmove BBC-a,History Channela... Nakon takve pripremesusret sa Platnom bio je do suza dirljivi susretsa Uskrslim Kristom.Fotografski negativIvan Pavao II u jednom razgovoru rekaoje da nam je Gospodin uz Sakramente ostavioi Sveto Platno. Zašto je za nas SvetoPlatno od tolike važnosti? Sama evanđeljagovore o povojima u koje je bilo umotano tijeloKristovo. Iz evanđelja se da očitati daje ovo platno bilo poznato i štovano u prvotnojCrkvi. Kroz cijeli svoj burni povijesni izemljopisni put (od Jeruzalema do Torina),na kojem je platno izmicalo osvajačima ilibilo oteto (iz Carigrada od strane francuskihkrižara) bilo je štovano kao platno u koje jebio umotan izmučeni i umrli naš Gospodin.Ali u naše vrijeme Sveto Platno dobiva jošveću važnost jer moderna znanost dolazi donevjerojatnih otkrića. Znanstvena povijestPlatna počinje krajem 19. stoljeća kad jeono prvi put fotografirano i kad je otkrivenoda je slika tijela našeg Spasitelja koja je naneobjašnjiv način utisnuta u Platno, ustvarifotografski negativ, tako da se nakon fotografiranjana negativu ustvari vidi slika upozitivu. Na neki način Torinsko Platno jefotografija koju nam je Krist ostavio i koja ječekala 20 stoljeća da bi bila razvijena.Proučavati bez predrasudaZa sada je i znanstveno neobjašnjiv i samnastanak anatomski savršene slike kojanije nanesena nikakvom bojom niti bilokojom nama poznatom metodom. Krv naplatnu, još crvena nakon svih tih stoljeća,je AB grupe i forenzičari su dokazali dapripada teško mučenoj muškoj osobi kojau platnu nije mogla biti više od 40 sati jernema nikakvih znakova truljenja. Najnovijaforenzička otkrića kažu da je tijelo moralo naneki način proći kroz platno jer inače mrljeod krvi i sama slika ne bi mogli ostati takooštri i jasni i trodimenzionalni (to je izludilomnoge znanstvenike). Ivan Pavao II pozvaoje da se Platno proučava bez predrasuda,kako religioznih tako i ateističkih, koje biuzrokovalo ishitrene znanstvene zaključke.Znanstvenici koji bi proučavali Platno sastavom da je to sigurno Platno u koje je biozamotan Gospodin ili sa stavom kako je tosigurno srednjovjekovna prevara ne moguobjektivno proučavati platno jer uvijek težedoći na svoje.Materijalni dokazSvjedoci smo i kod nas kako po novinamaolako piše ‘’napokon dokazano da je torinskoplatno prevara’’ i slično.Eventualni ‘’prevarant’’ morao je biti takosposoban da zavara forenzičare 21. stoljećakoji zbog jedne kapi krvi ili dlake znajupronaći kriminalca. Morao je poznavati pojamfotografije mnogo stoljeća prije njenognastanka i učiniti još mnoge nemoguće stvarikoje se mogu pogledati na brojnim dokumentarcimao Platnu. Platno su proučavali svjetskipoznati forenzičari, fizičari, kemičari,botaničari... Poznati kriminolog Max Freipronašao je razne vrste peludi i među njimatri biljne vrste koje se zajedno nalazasamo na jednom uskom području na zemlji– okolica Jeruzalem. Dva tisućljeća kršćanisu štovali Sveto Platno i molili se pred njim.Sam apostol Ivan u svom evanđelju pišekako je povjerovao u Uskrsnuće kad je upraznom grobu vidio povoje gdje leže i ubrusPlatnoRadi se o jednostavnom lanenomplatnu dugom 4,36 m, a širokom 1,10m, sa 0,34 mm debljine i 2,45 kgtežine. Naziv mu je Sindon ili Torinskoplatno. Naziv Sindon zapravo označavapogrebnu plahtu u koju su se umatalipokojnici, a naziv Torinsko platnooznačava mjesto gdje se platno čuvai gdje se svakih deset godina izlažepogledima vjernika.koji bijaše na glavi Isusovoj (ubrus se čuvau Oviedu u Španjolskoj i krvna grupa i mrljekrvi istovjetni su Torinskom platnu). Što jeto Ivan vidio? Mi sa modernim znanstvenimmetodama možemo vidjeti puno više negoon. Onome tko je ponizan i otvoren više jenego dovoljno za vjeru, onome tko je zatvoren“neće povjerovati sve da i od mrtvihtko ustane” što je ovdje upravo slučaj (usp.Lk 16,31).Ono što meni potvrđuje Platno je i ono štosam i prije duboko vjerovao, da je Krist stvarno,realno, materijalno, uistinu, Uskrsnuo! Iostavio nam je prvi trenutak uskrsnuća otisnutu svetom platnu.Antun, župnikKANFANARSKI LIST25

K U L T U R ANAKON DVIJE GODINE STANKE POKRENUTA JE FOLKLORNA SKUPINAObnova KUD-a DvigradFolkloraši se sastaju na probama u prostorijamastarog vrtića četvrtkom u 17 h, mažoretkinje susubotom u 10, a ritmika u 11 satiU emisiji “Država, selo, grad” nastupili su iskusnijičlanovi koji su ranije plesali u KUD-uNastup mažoretkinja na Jakovlji 2010.Smiljana Marić nova je voditeljicaKulturno-umjetničkog društva Dvigrad.Nekadašnja članica KUD-a Dvigradte folklornog ansambla Balun iz Vodnjana,a danas teta u novom kanfanarskom vrtiću,pristala je na tešku zadaću obnove KUD-a,a pogotovo folklorne skupine.Kulturno-umjetničko društvo Dvigrad osnovanoje još 1975. godine, na inicijativudugogodišnje djelatnice i ravnateljicekanfanarske osnovne škole Amedeje Marić,koja je dugi niz godina i vodila društvo.Problemi s radom KUD-a nastali su kada seona povukla.Smiljana, jeste li vi nova Amedea?- Ne, ne, Amedea je jedna jedina. Teško jebiti ona, jer je ona jako puno toga ostavilaiza sebe. Mi sada samo želimo ponovnovratiti ljubav prema folkloru i prema plesumeđu našu djecu. Ako to uspijemo, već smopuno napravili.Možda samo da se osvrnemo na ovo razdobljeu KUD-u nakon odlaska dugogodišnjevoditeljice gospođe Amedeje Marić.- KUD Dvigrad postoji već 35 godina, aznačajan dio toga pripada gospođi Marić.Imala je jedan odnos prema radu i premadjeci koji je bilo teško nastaviti. Tim više štosu današnja djeca možda malo zahtjevnijanego što su bila nekadašnja. Nama je cilj dau ove aktivnosti uključimo čim više djece.Rezultate iz vremena gospođe Marić ćemopustiti za malo kasnije. Za sada je cilj da sedjeca vrate folkloru, da to zavole i u tomeuživaju.Vi ste prošli neke dobne skupine u KUD-u?- Svoje prve korake u folkloru napravilasam u KUD-u Dvigrad, u osamdesetima,i tu sam plesala kroz cijelo svoje osnovnoškolovanje. Krenula sam na školovanje uPulu, a plesati sam nastavila u Folklornomansamblu Balun iz Vodnjana.Zašto ste se prihvatili vođenja folkloraša,mažoretkinja i ritmike?- Meni je osobno bilo žao da sve to uKanfanaru najedanput prestane, zato samse toga prihvatila. Folklor, s tako posebnomtradicijom, nije funkcionirao u KanfanaruS jednog od nastupa folklorne sekcije KUD-aDvigradSmiljana Marić, nova voditeljica KUD-a Dvigradskoro dvije godine. A nekako, ja u vrtićuradim s djecom, i znam da se djeca želebaviti folklorom i plesom.Kakvo je stanje u obnovljenom KUD-u?- Mi smo krenuli s radom prije dva-trimjeseca, i mogu reći da smo sada u ozbiljnijojfazi a djeca se u folklor puno uključuju.U mlađem uzrastu folklora imamo 18članova, od 6 godina do osmog razreda. Čakimamo više dečki, što me doista iznenadilo.No, taj interes veseli.Zamjetan je bio i nastup na HTV-u.- Za emisiju Država, selo, grad ipak smose morali obratiti starijim članovima koji suprije bili u KUD-u. Inače, od tih članova,srednjoškolaca i studenata nekadašnjihfolkloraša KUD-a Dvigrad formirat će sestarija skupina kulturno -umjetničkogdruštva. Dok će mlađi članovi biti orjentiranina Istru i zbivanja u Općini, sa starijimčlanovima mogući su i nastupi po Hrvatskoj.Koja je poruka za eventualne nove članove?- Poruka za one koji nam se žele priključitije neka se jave, i neka dođu vidjeti našeprobe. Svatko je dobrodošao. Mi planiramo,nezavisno od škole, oformiti i dramskuskupinu, sviranje nekih instrumenata, kaoi pjevanje narodnih pjesama. Uz tekstoveMarije Sošić i druge tekstove na čakavskom,mi ustvari tražimo novu Lucu i Maru. Oneprijašnje Luca i Mara sada su na fakultetima,imaju druge interese.Folkloraši se sastaju na probama u prostorijamastarog vrtića četvrtkom u 17 h,mažoretkinje su subotom u 10, a ritmika u11 sati.26KANFANARSKI LIST

Sve najbolje!Svaki dan s vamaKanfanar, Burići 3 • Tel. 052/825-101 • Tel/fax 052/825-351KANFANARSKI LIST27

K U L T U R ASKUPOVI, IZLOŽBE I PREDSTAVLJANJA U GALERIJI MALENICABogata povijest i kultura KanfanaraKoncem rujna u sklopu obilježavanja DanaOpćine Kanfanar u galeriji Malenica jeodržan znanstveni skup na kojemu se govoriloo povijesti i umjetnosti Kanfanara. Skupje predvodio predsjednik Udruge za promocijui očuvanje nasljeđa Dvegrajci Anton Meden,naglasivši da se time ujedno obilježava i 15godina postojanja udruge, koja se bavi sve ozbiljnijimtemama.Meden se pohvalio činjenicom da je jedanod članova Udruge Dvegrajci nedavno postaodoktor znanosti; Ante Matan je doktorirao stemom “Monumenta Capituli Ecclesiae CollegiataeSt. Sophiae Dvorum Castrorum ab anno983. - 1815.”, a riječ je o prijepisima starihdokumenata iz Dvigrada, posebice onih kojiopisuju napuštanje Dvigrada.Profesor Marko Jelinić govorio je o prilikamau Kanfanaru od 15. do 18. stoljeća a ŽeljkoBistrović, novi pročelnik Konzervatorskogodjela u Rijeci, o svojim konzervatorskimistraživanjima u crkvi svete Marije od Sniga uMaružinima, odnosno o inventaru i svemu štose novog pronašlo u crkvici, o spašavanju freskii pronadenim dijelovima oltarne pregradeiz 9. stoljeća.Anton Meden je predstavio novopronađenagradinska naselja i izvangradinska obitavalištana području Kanfanara. Darko Komšo,ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli, govorioje o novootkrivenim natpisima na glagoljici naKanfanarštini, te o arheološkim istraživanjimau Romuaoldovoj pećini, pećini Škandalištai Škrače, u kojima su pronadeni ostaci izbrončanog doba, neolita te kasnog i srednjegpaleolita. Kao najznačajnije izdvojio je ostatkekremene alatke neandertalaca iz srednjegpaleolita koje su stare oko 50 tisuća godina.Izlagači na znanstvenom skupu o povijesti KanfanaraPovijest Kanfanara, kao i uvijek, pobuđuje velik interesODRŽANA SEDMA MARIJADABogatstvo čakavice ustihovima MarijaMarijada ili Marija do Marije, manifestacijakoja okuplja pjesnikinje poimenu Marija u rujnu se održala po sedmiput. Prvi put u galeriji Malenica na sedmomizdanju Marijade svoje su radove predstavileMarija Sošić iz mjesta Sošici, Marija Družetaiz Pomera, Marija. Maretić iz Žminja, MarijaPalaziol iz Rovinja, Marija Pogorilić iz RovinjskogSela te Marija Ribarić iz Semići. GostMarija bio je književnik Vradimiro Gagliardikoji je pročitao dio svojeg opusa na istrovenetskomdijalektu te na čakavštini.Sve su se Marije predstavile čitanjem svojepoezije ili pripovijetka te u kratkim crtamapredstavile zbirke i novije uratke. Program sunastupom obogatili članovi KUD-a “StjepanŽiža” iz Rovinjskog Sela. Kao obavezni motivMarijade, za kraj je svaka od pjesnikinja nasvom narječju govorila što se u jesen obavljau polju i kod kuće gdje se pokazalo svo bogatstvokoje čakavica nudi.Program je vodila Gracijela Čehić, a na Marijadije najavljena i sljedeća zbirka pjesamaMarija “Kolana besid 4” koja će biti predstavljena2011., a u kojima će se naći novi stihovikoji osim domaće riječi promoviraju i sve što jedobro, lijepo i plemenito.Marije i publika u Malenici28KANFANARSKI LIST

IzložbaMarčelo Marić otvara izložbuinovatorasklopu Dana općine u GalerijiU Malenica upriličena je retrospektivnaizložba inovatora s područja Kanfanara iRovinja.Udruga inovatora Kanfanar-Rovinjregistrirana je 1997. godine i imala je upočetku 29 članova, ali tradicija tehničkekulture u Kanfanaru datira još od početkasedamdesetih i Kluba mladih tehničara.Dugogodišnji nastavnik fizike i tehničkekulture u kanfanarskoj osnovnoj školiMarčelo Marić prvi je predsjednik oveudruge, koji je dao uvodno slovo i okvir ovojrespektabilnoj izložbi na kojoj se pojavilomnogo nagrađenih i patentiranih izuma.Kutak Olge Vicel14. smotrakantadura u BaratuFoto vijestPrebacivač telefonskih poziva Zorana Černje iz 1987.Povodom božićno-novogodišnjih blagdana u Galeriji Malenica organizirana je izložbaradova djece OŠ Petra Studenca na temu BožićaSmotru u Baratu otvorili su Antonio Debeljuh i ValentinaOkret, a snimala HR Radio PulaTradicionalna, 14. smotra istarskihkantadura “Zakantajmo naše kante”okupila je pedesetak pjevača, koji su natrgu pred crkvom Sv. Petra u Okovimapredstavili bogatstvo pučkog pjevanja izsvih krajeva Istre. Po običaju, sedmi se putzaredom okupilo gotovo sve stanovništvoPrikodrage, koje je pljeskom odobravalonastupe pjevača.KANFANARSKI LIST29

Osoblje restorana želi Vam čestit Božić i sretnu 2011. godinu30KANFANARSKI LIST

V R E M E P L O VVremeplov Kanfanarskog listaIndustrijska zona iz zrakaU broju iz travnja 2004. godine 11.Kanfanarski list ekskluzivno donosi zračnesnimke područja buduće Industrijskezone Kanfanar, kada tamo još nije biloničega. Pod naslovom “Industrijskazona mijenja lice Kanfanara” izvješćujeda se užurbano priprema sva tehničkai projektna dokumentacija i pripremneradnje za preseljenje kompletnih pogonaTDR-a i Istragrafike. “Tijekom iduće 2005.godine valja na području Industrijskezone očekivati nicanje prvih tvorničkihobjekata. U kanfanarsku Industrijsku zonusvakodnevno će dolaziti na posao 600radnika”, piše Kanfanarski list.Najstariji uzgajivačU obilasku uzgajivača istarskih govedau broju 12. iz srpnja 2004., a uoči 14.smotre istarskih volova u Kanfanaru,u selu Orihi na Barbanštini zajedno sAntonom i Ivanom Medenom posjetili smo96-godišnjeg Juru Ljubića. On je zasigurnojedan od najstarijih ako ne i najstarijivlasnik istarskog goveda koji se sa svojimvolom ikada pojavio na Smotri Kanfanaru.Za te prve smotre, 1991. godine Juri subile 82 godine. Ali to nije sve - tada je sbratom Markom i boškarinom na Jakovljudošao pješice iz 15 kilometara udaljenihOriha, jerf nije htio da mu vola vozekamionom.Udruga Kanfanar-sutra i prvibankomatU broju 13. iz prosinca 2004. Kanfanarskilist predstavlja novoosnovanu UdruguKanfanar-sutra, kojoj je cilj informatičkoopismenjavanje pučanstva. Udrugu jeosnovalo 18 osnivača, ljudi raznih profila,na čelu kojih je Mario Červar, tajnik je ZoranČernja, a u upravnom su odboru Đani Burić,Predrag Dukić, Vili Banko, David Meden iVilim Kremenić.U istom broju piše da je na glavnom trguotvoren bankomat Erste banke, što je velikastvar za žitelje Kanfanarštine, jer sada nećemorati po novac s bankomata putovati ususjedne općine.Tjestenina broj 1 u HrvatskojU istom broju u travnju 2004.“Kanfanarski list” predstavlja obiteljskogospodarstvo “Klara M”, proizvođačeistoimenog brenda tjestenine. Upravosu bili pred otvaranjem nove poslovnostambenezgrade u ulici Jurja Dobrile,zbog koje su se zadužili kod banaka. Dase hrabrost ovih kanfanarskih poduzetnikaisplatila znamo i danas, a tajnu uspjehamožda treba tražiti u rečenicama KlareMarić: “Kod naše tjestenine jako je punomanualnog rada, uz to što koristimodomaće brašno i domaća jaja. Ja stalnogovorim da je ono što dotakne ljudskaruka nešto posebno. Osjeti se toplina kojuti daješ tom proizvodu. Zbog toga našatjestenina i ima drukčiji okus u odnosu naindustrijsku.”Prvo predstavljanje vatrogasacaObnovljeno Dobrovoljno vatrogasnodruštvo Kanfanar najavilo je da će sepredstaviti javnosti 31. srpnja 2004. na14. Jakovlji. U društvu DVD-a Žminja,Bala, Rovinjskog sela i JVP Rovinja izvestiće neke od svojih vježbi, a u pratnji limeneglazbe “prošetati” svoje nove ljetne radneuniforme i onda cijelog dana biti angažiranina osiguranju kanfanarske pučke fešte.Pet mjeseci za montažni TDRArhitekt Branko Kincl, autor projekta noveTvornice duhana u Kanfanaru, u prosincu2004. je u Kanfanarskom listu ispredmakete nove tvornice objasnio kako će seona graditi - najavivši da će biti u pogonuza svega godinu dana! “Cijela je građevinamontažna i ona se već danas priprema zagradnju. Nakon temelja koji će biti gotovido proljeća, treba nam još pet mjeseciza izgradnju tvornice”, rekao je poznatiarhitekt.KANFANARSKI LIST31

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU I USPJEŠNU NOVU 2011. GODINUsvim građanima Općine Kananarželi Općinski načelnik, Općinsko vijećei Jedinstveni upravni odjel Općine Kanfanar