R A Z G O V O RKARMELO KREBEL, DIREKTOR TVRTKE KAMEN PAZIN, DOBITNIK PLAKETE OPĆINE KANFANARPriznanje Općine znači da smoŽelimo sudjelovati u životu lokalne zajednice maksimalnošto možemo. Općina Kanfanar od nas moraimati koristi, jer djelujemo na njezinu teritoriju. Naravnoda se u tome se ne smije pretjerivati - općinaod nas ne smije pretjerano tražiti ono što ne možemodati, ali to nisam ni doživioKarmelo Krebel, direktor tvrtke KamenPazin dobitnik je ovogodišnjeMale plakete Općine Kanfanar, za razvojdruštvenih odnosa i donorstva, koje mu jejednoglasno dodijelilo Općinsko vijeće. To jeujedno jedina općinska nagrada dodijeljena u2010. godini. Tvrtka Kamen Pazin zaslužilaje ovo priznanje stalno pomažući Općini teu tome može poslužiti kao primjer i drugimtvrtkama koje djeluju na ovom području.Direktor Kamen Pazina Karmelo Krebel načelu je uspješnog izvoznog poduzeća u kojemsu dioničari većinom zaposlenici. Iskusanje gospodarstvenik, s dobrim osjećajem zasredinu u kojoj ostvaruje poslovne uspjehe.Posljednih pet-šest godina, možemo reći,Kamen Pazin ima vrlo pozitivnu ulogu u životopćine Kanfanar.- Ja to gledam ovako. Ako čovjek živi na baziegoizma, to mu se osvećuje. Konačno, to jemoj osnovni stav. U jednoj društvenoj zajednici,ti si član jednog društva, moraš gledatiuzajamnu korist. U svakom slučaju, OpćinaKanfanar od nas mora imati i neke koristi,jer djelujemo na njezinu teritoriju. Naravnoda se u tome se ne smije pretjerivati - općinaod nas ne smije pretjerano tražiti ono što nemožemo dati, ali to nisam ni doživio. Smatramda moramo sudjelovati u životu lokalnezajednice onoliko koliko nam poslovanjedozvoljava, maksimalno što možemo, i na tajnačin gradimo suživot. I uspjeli smo ga izgraditikroz tih zadnjih ako hoćete i četrdesetgodina.Želimo maksimalno zaštititi okolišIzjavili ste na dodjeli općinske nagrade,da vam je drago što vas se kao poduzeće negleda samo kao prašinu i zagađivanje, negoobjektivno.- Jesam, to sam rekao više u šali, da se zapamti.Naime, ja često ističem da iako neštoprašimo, nastojimo to smanjiti maksimalnošto možemo. Po ljeti polijevamo cestu vodomna špricaljku. U samom tehnološkomprocesu kod nas nema puno prašine, kadradimo samo na ukrasnom kamenu, ali svejednonastojimo čim manje smetati, čak odtoga da pazimo kako i kada kamioni voze. Usamom kamenolomu, mi smo kupili tri filteraza utorivače, koja zadržavaju preko 99posto svih otrovnih i štetnih tvari. Svaki filterkošta 29 tisuća eura, dakle to nije jeftino, alismo to pronašli u Americi i kupili bez obziraKarmelo KrebelDržava nema sluha zaproizvodnjuPoslovali bismo i bolje da nemazakonskih prepreka, kaže Krebel.Jako mi je žao što država nemasluha za proizvodnju. Nedavno sunas “obradovali” novim rudarskimnaknadama - koje su skočile sa 6 na30 eura po kubiku. U Europi takvenaknade ne idu preko 3 eura po kubiku.Zbog novoga rudarskog zakona godišnjemoramo izdvojiti oko osam milijunakuna, a do sada je na ime rudarskogzakona izdvajano 1,7 milijuna kuna.To nam je teret, a cijene proizvoda nemožemo povećavati jer ne bismo bilikonkurentni na europskom tržištu.Možemo konkurirati jedino tako daimamo manje plaće i da se slabijerazvijamo. Takvi uvjeti poslovanja kakvenam nameće država, to je grda šteta zacijelo društvo.U Kamen Pazinu kažu da bi poslovali i bolje da nema zakonskih preprekašto to možda i nismo trebali, obzirom da urudniku imamo ventilaciju, a po našim propisimaje ventilacija dovoljna. Isto tako je i kodminiranja, nastojimo da se uopće ne osjete.Dakle, želimo maksimalno zaštititi okoliši da imamo minimalno prigovora ili da ihgotovo nema.Dobro, ali prerada kamena ipak nije čistaindustrija.20KANFANARSKI LIST
O G L A S Istekli povjerenjeNa dodjeli priznanja za Dan Općine Kanfanar udruštvu načelnika i predsjednika Vijeća- Zašto se ne bi napravila tabela od 1 dodeset, od najvećeg do najmanjeg zagađivača.Ja vam kažem da bi naša djelatnost bila naosmom ili devetom mjestu, a za prvo mjestoće se boriti intenzivna poljoprivreda, kemijskaindustrija, prerađivačka industrija i turizam.<strong>Kanfanarski</strong> kamen je brendRecite nam nekoliko rečenica o fenomenukanfanarskog kamena, koji je postao pravibrend i kod nas i u svijetu. Zašto se on pojavljujebaš tu?- U svijetu imate tri vrste stijena; magmatskestijene na bazi silicija, znači stijenekoje su nastale hlađenjem magme pred trimilijarde godina, nakon toga su nastale sedimentnestijene u koje spada naš istarski vapnenaca među njima i ‘kanfanar’. Dakle, jednaod tih sedimentnih stijena je vapnenac,koji se pojavljuje kod nas, u cijeloj Dalmaciji,u Italiji, Grčkoj, Crnoj Gori, i u sjevernoj Africi- to su područja u kojima ima najviševapnenca u svijetu.Kanfanar je jedan od tih vapnenaca kojiima dosta dobre fizično-mehaničke karakteristike,ali ima i svoje nedostatke. Ima drugihkamena koja imaju i bolja fizično-mehaničkaPodzemne galerije u kamenolomu Kanfanarsvojstva, ali ne mogu se izvaditi te količinei te zdravosti. Bolji kamen od ‘kanfanara’je tzv. ‘kirmenjak’, koji je 20-30 milijunagodina stariji, koji pripada razdoblju Jure, zarazliku od kanfanara koji potječe iz razdobljaKrede. Ali, kanfanarski vapnenac je zdravi zahvalan za obradu, i ja mogu dobiti ertuod dva metra, neku kolonu od četiri metra,a kod ‘kirmenjaka’ i kod svih dalmatinskihmaterijala puno je teže dobiti tako velike komade.I zbog te masovne proizvodnje ‘kanfanar’ jepostao brend. U Italiji je kanfanarski kamenbrend. I to ispred svih njihovih. Ja u Kinumogu prodati količinu 50 hektara kamenaza neki zgradu. A toliku količinu kamena nemožeš naći u svakom kamenolomu.Na području Općine imate tri kamenoloma.Kamen vadite i na klasičan način i podzemno...- Da, radimo i nadzemno i podzemno. Kadanam naslage koje nisu za ukrasni kamen narastu,tada treba ići podzemno. To smo učiniliu Kanfanaru i sada radimo novom kamenolomuu Korenićima. Ti podzemni hodnicii galerije su vrlo atraktivni - jednog dana tomogu biti vinski podrumi ili skladišta, jer jetemperatura ljeti i zimi konstantna.Kako smo osvojili KinuKao izvoznici, probili ste se u Kinu. Kakoste uopće došli do tog tržišta...- Istina, Kina je novo tržište. Poklopile sunam se prilike. Pred tri godine, u drugompolugodištu 2007. godine osjetili smo strahovitustagnaciju u Europi, pad narudžbizbog recesije, naročito u Italiji. I tada smou Kini našli agenturu, jednu predstavnicukoja je pomogla da Kinezi prepoznaju našmaterijal.Kinezi vole istarskim mramorom oblagatibanke ili elitne hotele. U 2009. je Ka-Velika investicijazamjene strojevaKamen Pazin ima 360 zaposlenih,među kojima je najveći broj domaćihljudi, i 90-postotni smo izvoznik,objašnjava Krebel. Trenutno idemo ujednu veliku investiciju, a to je zamjenastarih strojeva za nove. Osim većegkapaciteta, novi će strojevi donijetii veću kvalitetu i odgovoriti većimzahtjevima tržišta. Hvala Bogu, imamorazrađeno tržište, pa si možemo todopustiti. Nakon zamjene strojeva moćićemo odgovoriti na europska tržišta sfinalnim proizvodom. A naša tržišta su,pored Kine, prvenstveno Italija, zatimLuksemburg, Francuska, Njemačka,Švicarska, Austrija, Poljska i Mađarska.U sve ove zemlje, osim Mađarske, uposljednje vrijeme imamo rast izvoza.Pored ovoga, sada nam se otvara Rusija,i ja se radujem ovom europskom tržištuviše nego Kini jer tu prodajemo finalniproizvod, dok Kinezima idu samoblokovi. Ali simbioza tih dvaju tržištadonosi optimum za poslovanje.men Pazin izvezao u Kinu 619 kontejneramramornih blokova, što je posao vrijedanpribližno 1,7 milijuna eura, a 2010. jenarudžba porasla na više od 900 kontejnera.Kako je moguće da u golemoj i mnogoljudnojzemlji nemaju takvoga kamena?- Zato što je glavno ležište kamena vapnencau Mediteranskom bazenu. Mislim, ima gasigurno negdje i u Kini, koja ima 9 milijuna išesto tisuća kilometara četvornih. Međutim,treba to znati naći, i znati vaditi! To je jedano razloga, a drugi je što u Kini, isto kao iu Rusiji, iz geoloških razloga takve vrstekamena ima relativno malo. Ali zato Kineziimaju granita, kojim opskrbljuju cijeli svijet.Granit je bio u modi deset godina, ali sadato arhitekte i investitore više ne zadovoljava.Oduševljavaju se vapnencima.Kadrovski pospremiti firmuKoji su uopće kapaciteti tog istarskog vapnencau središnjoj Istri?- Mi ovdje imamo proizvodnju od trideset inešto tisuća kubika, to je velika proizvodnjai ne bismo je više povećavali, nego održavalina postojećoj razini. Na području kanfanarskeOpćine i okolice imamo kamenolomKanfanar još desetak godina, kojeg ćemopostupno sanirati i izravnati, te novu kavu uKorenići koja će malo dulje trajati i gdje namje velika perspektiva. U kamenolomu Selinau Općini Sv. Lovreč je pak najljepši materija<strong>list</strong>arskog žutog kamena.Koliko je još radne karijere pred vama? Kolikoćete još raditi?- Pa neću još dugo raditi. Želim kadrovskipospremiti firmu, tehnološki smo se većzaokružili. Biologija radi svoje, mlađa generacijamora nastaviti posao, a za kadar kojiimamo moram reći da je dobar, i perspektivan.KANFANARSKI LIST21