Kanfanarski list

K U L T U R ASKUPOVI, IZLOŽBE I PREDSTAVLJANJA U GALERIJI MALENICABogata povijest i kultura KanfanaraKoncem rujna u sklopu obilježavanja DanaOpćine Kanfanar u galeriji Malenica jeodržan znanstveni skup na kojemu se govoriloo povijesti i umjetnosti Kanfanara. Skupje predvodio predsjednik Udruge za promocijui očuvanje nasljeđa Dvegrajci Anton Meden,naglasivši da se time ujedno obilježava i 15godina postojanja udruge, koja se bavi sve ozbiljnijimtemama.Meden se pohvalio činjenicom da je jedanod članova Udruge Dvegrajci nedavno postaodoktor znanosti; Ante Matan je doktorirao stemom “Monumenta Capituli Ecclesiae CollegiataeSt. Sophiae Dvorum Castrorum ab anno983. - 1815.”, a riječ je o prijepisima starihdokumenata iz Dvigrada, posebice onih kojiopisuju napuštanje Dvigrada.Profesor Marko Jelinić govorio je o prilikamau Kanfanaru od 15. do 18. stoljeća a ŽeljkoBistrović, novi pročelnik Konzervatorskogodjela u Rijeci, o svojim konzervatorskimistraživanjima u crkvi svete Marije od Sniga uMaružinima, odnosno o inventaru i svemu štose novog pronašlo u crkvici, o spašavanju freskii pronadenim dijelovima oltarne pregradeiz 9. stoljeća.Anton Meden je predstavio novopronađenagradinska naselja i izvangradinska obitavalištana području Kanfanara. Darko Komšo,ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli, govorioje o novootkrivenim natpisima na glagoljici naKanfanarštini, te o arheološkim istraživanjimau Romuaoldovoj pećini, pećini Škandalištai Škrače, u kojima su pronadeni ostaci izbrončanog doba, neolita te kasnog i srednjegpaleolita. Kao najznačajnije izdvojio je ostatkekremene alatke neandertalaca iz srednjegpaleolita koje su stare oko 50 tisuća godina.Izlagači na znanstvenom skupu o povijesti KanfanaraPovijest Kanfanara, kao i uvijek, pobuđuje velik interesODRŽANA SEDMA MARIJADABogatstvo čakavice ustihovima MarijaMarijada ili Marija do Marije, manifestacijakoja okuplja pjesnikinje poimenu Marija u rujnu se održala po sedmiput. Prvi put u galeriji Malenica na sedmomizdanju Marijade svoje su radove predstavileMarija Sošić iz mjesta Sošici, Marija Družetaiz Pomera, Marija. Maretić iz Žminja, MarijaPalaziol iz Rovinja, Marija Pogorilić iz RovinjskogSela te Marija Ribarić iz Semići. GostMarija bio je književnik Vradimiro Gagliardikoji je pročitao dio svojeg opusa na istrovenetskomdijalektu te na čakavštini.Sve su se Marije predstavile čitanjem svojepoezije ili pripovijetka te u kratkim crtamapredstavile zbirke i novije uratke. Program sunastupom obogatili članovi KUD-a “StjepanŽiža” iz Rovinjskog Sela. Kao obavezni motivMarijade, za kraj je svaka od pjesnikinja nasvom narječju govorila što se u jesen obavljau polju i kod kuće gdje se pokazalo svo bogatstvokoje čakavica nudi.Program je vodila Gracijela Čehić, a na Marijadije najavljena i sljedeća zbirka pjesamaMarija “Kolana besid 4” koja će biti predstavljena2011., a u kojima će se naći novi stihovikoji osim domaće riječi promoviraju i sve što jedobro, lijepo i plemenito.Marije i publika u Malenici28KANFANARSKI LIST