12.07.2015 Views

Newsletter Poslovne mreže - ProCredit

Newsletter Poslovne mreže - ProCredit

Newsletter Poslovne mreže - ProCredit

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Izdanje za mjesec Oktobar/Listopad 2012


Aktivnosti <strong>Poslovne</strong> mrežePoslovna mreža <strong>ProCredit</strong> Bank otvorena u MostaruU cilju nastavka širenja <strong>Poslovne</strong> mreže, koja ima za cilj biti centralno mjesto susreta privrednika, klijenata<strong>ProCredit</strong> Bank, u Mostaru je otvorena Poslovna mreža. Susretu su prisustvovali privrednici s područjaHercegovačko-neretvanskog kantona. Regionalni direktor <strong>ProCredit</strong> Bank, Nedim Šuta je prezentirao radmreže, uvjete članstva i pogodnosti koje očekuju privrednike.Otvorena Poslovna mreža u BijeljiniOdržan je prvi susret <strong>Poslovne</strong> mreže u Bijeljini na kojem je prisustvovalo preko 30 privrednika, klijenatabanke. Za vrijeme susreta, regionalni direktor Slobodan Tešić je prezentirao rad mreže, uslove članstva ibuduće planove Mreže. Prezentirani su i uslovi kreditne linije Evropske investicione banke.<strong>Poslovne</strong> mreže <strong>ProCredit</strong> Bankodržane u Banja Luci i ZeniciKao predavač na drugom susretu <strong>Poslovne</strong> mreže održanom uBanja Luci i Zenici, gostovala je Njemačka privredna komorakoja je predstavila svoj rad i planirane aktivnosti. Glavnizadatak delegacije njemačke privrede u BiH je podrškafirmama prilikom stupanja na tržište, njegovog istraživanja iuspostavljanja poslovnih kontakata. Na ovaj način smočlanovima mreže omogućili da dobiju više informacija kadagovorimo o izvoznim potencijalima na njemačko tržište. Naidućim susretima trudićemo se da našim članovimaprezentiramo aktuelne i zanimljive teme koje će im pomoći daunaprijede svoje poslovanje. Cilj nam je da se privrednicipovežu, stvaraju poslovne kontakte i lakše realiziraju svojeposlovne planove.Banja LukaZenicaOdržana Poslovnamreža u TuzliPromoviran E-BankingU Tuzli je održan treći susret <strong>Poslovne</strong>mreže na kojoj je prezentirano Internetbankarstvo <strong>ProCredit</strong> Bank, uslovikorištenja, kao i simulacija e-banking-a.Klijenti su pokazali značajan interes i dali suprijedloge za poboljšanje same aplikacije.Da je prezentacija bila zanimljiva i razumljivagovori u prilog 8 novih zahtjeva za korištenjee-banking-a. Mreža je u Tuzli dobila i 5 novihčlanova.


Posebna ponuda <strong>ProCredit</strong> Bankmalim preduzećimaKrediti za obrtna sredstva bez naknade zaobradu kredita!Svjesni kontinuirane potrebe malih preduzeća za obrtnim sredstvima, <strong>ProCredit</strong> Bank je kreiralaposebnu ponudu kredita za obrtna sredstva. Ovi krediti su namjenjeni za kvalitetnije strukturiranjefinansijskih tokova preduzeća i samim time omogućavaju privrednicima da nesmetano odvijajuposlovne procese u skladu sa svojim planovima i obavezama.„U današnjem poslovnom okruženju vrijeme igra značajnu ulogu, a obrtna sredstva su neophodnaza neometan razvoj poslovanja svih privrednih subjekata. Zadovoljstvo nam je ponuditi kredite zaobrtna sredstva malim preduzećima po vrlo povoljnim uslovima, sa rokom otplate od 12 do 36mjeseci u mjesečnim anuitetima, te naknadom za obradu kredita od 0%.Ova ponuda traje do krajaove godine“, izjavila je Zenubija Spahić-Hajdarević, direktor Odjela za mala preduzeća<strong>ProCredit</strong> Bank će nastaviti kreirati usluge u skladu sa potrebama bh. privrede, pri ćemu stručnjacibanke analiziraju stanje u privrednim sektorima, te iznalaze prilagođena bankarska rješenja.„Pozivamo privrednike da posjete Biznis centre <strong>ProCredit</strong> Bank ili njima najbližu poslovnicu, tesaznaju više o kreditima koje banka nudi.“, dodaje Spahić Hajdarević. Radi se okreditima za obrtnasredstva, dugoročnim investicijskim kreditima, kreditima za rasterećenje, kreditima zarefinansiranje tekućih obaveza, kreditima za finansiranje potraživanja, kreditima po tekućemračunu, revolving kreditima, posebnim kreditima iz kreditne linije Europske investicijske banke itd.


IntervjuKamatne stope bez iznenađenja<strong>ProCredit</strong> Bank je razvoju orijentisana banka koja pruža kompletne usluge za preduzeća i fizičkalica. U našem poslovanju fokusiramo se na vrlo mala, mala i srednja preduzeća, jer smouvjereni da ona otvaraju radna mjesta i daju doprinos od vitalnog značaja za privredu u kojojposluju. Za predvidljivost poslovanja malih i srednjih preduzeća, banka je ponudila kredite zainvesticije i redovne poslovne aktivnosti sa fiksnom kamatnom stopom na period do 7 godina.Također, <strong>ProCredit</strong> Bank je počela sa projektom pod nazivom Poslovna mreža. O posebnojponudi banke i Poslovnoj mreži govori Damir Selesković, direktor Sektora za poslovanje sasrednjim preduzećima.Koji su po vama najveći izazovi s kojima se privrednici susreću kada govorimo ofinansiranju njihovog poslovanja?Jedna od definicija privrednika kaže da je to osoba koja je spremna da preuzme rizikekoje nosi samostalno poslovanje. U otvorenoj tržišnoj utakmici oni su raznovrsni, ali sviimaju zajedničku karakteristiku da ih nije moguće precizno predvidjeti.Zato je svaka mogućnost da se neki rizik smanji, direktan podsticaj razvoju poslovanja ijedno pitanje manje koje preduzetnik sebi mora da postavlja svakodnevno. To jenajizraženije kod dugoročnih planova, poput planiranja investicije u proizvodnepogone, opremu ili mašine.Ovakve investicije najčešće predstavljaju značajan trošak, a jednom kada se realizuju,potrebno je izvjesno vrijeme da počnu vraćati uloženo.Također, dugi rok otplate kredita nosi određen broj nepredvidivih okolnosti, a jedna odnjih može biti i kamatna stopa koja je obično vezana za neku referentnu kamatnustopu, najčešće Euribor, čije se kretanje ne može predvidjeti.Svi ovi faktori predstavljaju izazove s kojima se privrednici svakodnevno suočavaju.Uzimajući u obzir rizike sa kojima se susreću, na koji način privrednici moguosigurati predvidljivost svog poslovanja koristeći kredite <strong>ProCredit</strong> Bank?Kako bi izašli u susret privrednicima i omogućili im da se u potpunosti posvete razvojusvoga biznisa bez razmišljanja o promjenama kamatne stope, <strong>ProCredit</strong> Bank jeponudila kredite za investicije i redovne poslovne aktivnosti koje karakteriše fiksnakamatna stopa do 7 godina. Upravo ova kamatna stopa omogućava stabilnost,odnosno precizno planiranje i kontrolu troškova tokom sedmogodišnjeg periodaotplate. Ovim kreditima se obezbeđuju promišljene investicije u proizvodne mašine,opremu, vozni park, itd., koje vode ka boljoj konkurentnosti privrednika. Također,nudimo kredite za obrtna sredstva koje privrednici mogu iskoristiti za podršku tekućemposlovanju. Smatramo da smo na ovaj način riješili jedan od većih izazova uposlovanju malih i srednjih preduzeća u aktuelnim tržišnim uslovima.U proteklim mjesecima <strong>ProCredit</strong> Bank je dosta pažnje posvetila razvijanju<strong>Poslovne</strong> mreže. Možete nam reći više o ovom projektu <strong>ProCredit</strong> Bank?<strong>ProCredit</strong> Bank je kreirala Poslovnu mrežu kako bi imala redovan i direktan kontakt saprivrednicima i stvorila temelje za dugoročnu saradnju koja se zasniva na povjerenju.Za vrijeme druženja <strong>Poslovne</strong> mreže na mjesečnom nivou sprovode se aktivnostiusmjerene na zajedničko rješavanje problema s kojima se privrednici susreću uzsavjete stručnjaka iz <strong>ProCredit</strong> Bank ili eksterno angažovanih eksperata.Cilj nam je da kroz direktan kontakt s privrednicima saznamo koje su njihove potrebekada se radi o finansiranju i korištenju bankarskih usluga, te da na te potrebe


TemaUticaj pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj unijina Bosnu i HercegovinuRazgovarali smo s Nevenkom Savić,direktoricom Direkcije za evropske integracije BiHRepublika Hrvatska je nadomak ostvarenju svog strateškog ekonomskodruštvenogi političkog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU).Naime, Vijeće EU je 30. juna 2011. godine, na prijedlog Evropske komisije, obznanilozatvaranje pregovora o pristupanju, te predložilo 01. juli 2013. godine kao datumpristupanja ove zemlje Uniji.Hrvatska tako postaje 28. članica velike evropske porodice i nova pokretačkasnaga euroatlanskih integracija u regiji Zapadni Balkan.Za Bosnu i Hercegovinu (BiH), kao zemlju potencijalnog kandidata i regionalnogpartnera, članstvo Hrvatske u EU predstavlja izazov i priliku za ubrzavanje reformskihprocesa na putu dosezanja ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, teprioriteta Evropskog partnerstva. Prilike koje se otvaraju pred BiH uslijednavedenog praćene su i brojnim izazovima koje je neophodno prevazići kako bi sepunopravno članstvo susjedne zemlje u EU odrazilo pozitivno na sveukupnadruštveno-politička kretanja u zemlji. Jedan dio tih izazova proizlazi izinstitucionalnog i zakonodavnog uređenja BiH, a drugi se tiče neriješenihbilateralnih pitanja dvije zemlje.Istorijska, društvena, kulturološka, ekonomska i politička povezanost,intenzivni vanjskotrgovinski odnosi, najduža kopnena granica, određeni brojstanovnika sa dvojnim državljanstvom, samo su neka od obilježja odnosa BiH iHrvatske koja nas čine trajnim partnerima u sadašnjim i budućim regionalnim iglobalnim tokovima.Značajne posljedice pristupanja Hrvatske EU očekuju se u oblastima imovinskopravnihodnosa, pogranične problematike, uključujući pitanje graničnih inspekcijskihslužbi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, državljanstva iputnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i penzija, saobraćaja, teelektro-energetike.Poslovna mreža: Koje su posljedice ulaska Hrvatske u EU za Bosnu iHercegovinu generalno posmatrajući?Skori ulazak Hrvatske u Evropsku uniju je događaj od iznimnog značaja za cjelokupanregion. To je, primarno, motiv ostalim državama Zapadnog Balkana da ubrzaju procesintegrisanja u EU, kako bi se što skorije pridružili Hrvatskoj kao, prije svega, važnomtrgovinskom partneru. Prema informacijama nadležnih institucija u BiH, efekti


TemaUticaj pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj unijina Bosnu i Hercegovinupristupanja Hrvatske Evropskoj uniji očekuju se u oblasti imovinsko-pravnih odnosa, pograničneproblematike, trgovine, socijalne zaštite, saobraćaja i energetike. Ne umanjujući značaj nijedne od ovihoblasti, trgovina, odnosno ispunjavanje uslova za pristup tržištu EU se nameće kao najveći izazov za BiH.Poslovna mreža: Trgovinski odnosi BiH sa Hrvatskom trenutno su regulisani SporazumomCEFTA 2006. Možete nam objasniti koje će se promjene desiti u kontekstu vanjskotrgovinkihodnosa s Hrvatskom napuštanjem CEFTA-e?Republika Hrvatska i BiH, kao članice CEFTA-e, u trgovini poljoprivrednim i industrijskim proizvodimauživaju preferencijalni bescarinski režim, različit od režima koji je na snazi između BiH i EU na osnovutrgovinskih odredbi Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima (PS) koji se u BiH primjenjujedo stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Pristupanjem Hrvatske Evropskojuniji, prestaje njeno članstvo u CEFTA-i, a u trgovini između BiH i Hrvatske primjenjivao bi se režim kakavpostoji između BiH i EU Takođe, postoje procjene da ostale države CEFTA-e mogu očekivati pojačan temporegionalne trgovine međusobno.Dodatno, s obzirom na skoro članstvo Republike Hrvatske u EU, BiH treba zaključiti Protokol na SSP,odnosno PS s ciljem da Hrvatska Sporazumom bude obuhvaćena na isti način kao i preostalih 27 članica, teda trgovinske koncesije i način trgovinske razmjene poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvodaizmeđu BiH i Hrvatske, u mjeri u kojoj je to moguće, budu uključeni u odredbe SSP-a, odnosno PS-a.Poslovna mreža: Koje su implikacije ulaska Hrvatske u EU na uvozne i izvozne aktivnosti našezemlje?Pristupanjem Evropskoj uniji Hrvatska postaje dio integralnog tržišta Unije, odnosno, sva pravila i propisikoji vrijede na tržištu EU, odnosiće se i na Hrvatsku. Bosna i Hercegovina ima izuzetno značajan obimvanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom, a za održanje i povećanje nivoa te razmjene potrebno jezadovoljiti uslove tržišta EU. Najveći trgovinski izazov u smislu pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, za BiHje izvoz namirnica životinjskog porijekla. S tim u vezi ključno je uspostaviti sistem službene kontrole lancahrane, što podrazumijeva niz aktivnosti, od izrade nedostajućih propisa do kontrole objekata za izvoz. BiHod namirnica životinjskog porijekla u EU trenutno može izvoziti samo prerađenu ribu i sirovu kožu. Ciljaktivnosti koje resorne institucije poduzimaju je proširiti izvoznu listu na, prije svega, meso, mlijeko,konzumna jaja i med do ulaska Hrvatske u EU. Kada je riječ o uvozu iz Hrvatske u BiH, odnosno izvozu robeiz EU, kao što je već pomenuto, BiH će imati pravo da uvede carinu na određene grupe proizvoda kakvapostoji za uvoz tih proizvoda iz EU. Inače, trgovinski odnosi BiH i EU u smislu liberalizacije, koncesija i kvotaregulisani su odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma.Poslovna mreža: Možete nam reći više o Mapi puta?Mapa puta je lista aktivnosti dogovorena na sastanku najviših zvaničnika BiH i EU 27. juna u Briselu.Između ostalog obuhvata: upućivanje prijedloga ustavnih amandmana u parlamentarnu proceduru s ciljemusklađivanja Ustava BiH sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić/Finci, dostavuEvropskoj komisiji odgovora na liste sektorskih pitanja u oblasti javnih nabavki i okoliša, definisanjeefikasnog mehanizma koordinacije poslova u procesu integrisanja...Provođenje aktivnosti Mape putauticaće na Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH. Ispunjenjem Mape puta, stupio bi na snaguSSP, a BiH došla u poziciju da podnese kredibilan zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.Poslovna mreža: Možete nam objasniti ulogu inspekcijskih službi, te navesti koji su faktori koji će uticati naodređivanje broja inspekcijskih službi na vanjskim granicama EU prema BiH? Da li imate informaciju gdjeće se inspekcijske službe nalaziti?Inspekcijske granične službe, na prelazima poznatijim kao BIP-ovi (eng. Border Inspection Posts) služe zaveterinarsku i fito-sanitarnu kontrolu proizvoda životinjskog i biljnog porijekla. Važno je istaći da jeuspostavljanje BIP-ova na graničnim prelazima obaveza države koja pristupa Evropskoj uniji. RepublikaHrvatska je u pregovorima o članstvu u okviru poglavlja 12 (sigurnost hrane, veterinarska i fito-sanitarnapolitika) pravne tečevine EU (acquis), ispregovarala dva BIP-a na granici sa BiH. Riječ je o graničnimprelazima Gradiška na sjeveru i Bijača na jugu. Prema sadržaju pregovaračke pozicije za pomenutopoglavlje, Hrvatska se u određivanju broja BIP-ova rukovodila analizom vrste, obima i učestalosti pošiljkiproizvoda životinjskog porijekla u razmjeni sa BiH. Bitno je znati da acquis Evropske unije ne sprečavapromjenu broja BIP-ova, u slučaju ukazivanja potrebe i ispunjenja uslova koje se odnose na njihovouspostavljanje.Poslovna mreža: Na koji način će ulazak Hrvatske u EU uticati na korištenje predpristupnihfondova EU?Hrvatskoj će, pristupanjem Evropskoj uniji, biti dostupni svi instrumenti finansijske pomoći namijenjenidržavama članicama. I nakon ulaska u EU Hrvatska će implementirati IPA projekte iz alokacija za razdoblje2007.-2013. U narednoj finansijskoj perspektivi pretpristupne pomoći od 2014. do 2020., Hrvatska ćesudjelovati samo u projektima prekogrančne saradnje, zbog toga što graniči sa državama koje pristupajuEU. Očekuje se da će Hrvatska kao država članica u periodu 2014.-2020. imati na raspolaganju višesredstava u okviru programa prekogranične saradnje, od kojih se jedan odnosi i na BiH i zajednički seimplementira, nego što je imala kao kandidatkinja za članstvo.


PredstavljamoIndustrija modne konfekcije „KULA d.o.o“ GradačacIndustrija modne konfekcije ''Kula'' d.o.o. Gradačacutemeljena je 1960. godine kao mala lokalna konfekcijskaradionica koja je poslovala u teškim uvjetima, razmještena naviše lokacija udaljenih i po nekoliko kilometra.Tokom 1972. godine preduzeće je izmješteno na novu lokacijuu industrijskoj zoni grada, koja je omogućavala budući rast irazvoj. Znatnim investiranjem izgrađen je moderan proizvodnipogon i inovirani proizvodni program. Naredne 1973. godineproizvodi koji su rađeni u Kuli Gradačac pojavili su se po prviput na svjetskom tržištu. Početak saradnje sa njemačkomfirmom ''Brinkmann'' obilježava razdoblje afirmacije i razvoja.Danas Kula predstavlja modernu i respektabilnu fabriku naprostorima Jugoistočne Evrope sa preko 770 uposlenihradnika i godišnjom proizvodnjom od 300.000 komadaodjevnih predmeta. Tehnološki visokoopremljene proizvodnelinije praćene savremenom kompijuterskom podrškompripremne proizvodnje i krojenja, sa obučenim i iskusnimuposlenicima, kadrovski osposobljena i sa jasnom poslovnomorijentacijom i definisanom poslovnom politikom, Kula senalazi na stalnom putu prilagođavanja zahtjevima tržišta irazvoja svoje konkurentske sposobnosti na njemu.Sa razvijenom maloprodajnom mrežom, Kula ima 14prodavnica u 12 gradova, i to: 3 prodavnice u Gradačcu, te 1prodavnica u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, Travniku,Banovićima, Brčkom, Lukavcu, Bugojnu, Cazinu iZavidovićima.Kula redovno posjećuje sajmove mode, kako u zemlji, tako uregiji i u svijetu. Kulini modeli viđeni su na samjovima mode uBrusselu, Lajpzigu, Duserdorfu i Brnu. Krajem 2007. godineKula je postala licencirani GORE-TEX proizvođač, a 2008.godine službeno je dobila certifikat međunarodnog ISOstanadarda 9001:2000.'


Vaši komentari su dobrodošli!Prijedloge, pohvale, sugestije šaljite naposlovnisvijet@procreditbank.ba ili nas kontaktirajte na033 253 994.STAVOVI I MIŠLJENJA U OVOJ PUBLIKACIJI SU MIŠLJENJAAUTORA I NE MOGU SE SMATRATI STAVOVIMA PROCREDIT BANKFleksibilna štednjaKao jedina banka u Bosni i Hercegovini sa 100% njemačkim kapitalom,<strong>ProCredit</strong> Bank je pouzdan partner za Vašu štednju!Oročena štednja sa posebnim prednostima:Fleksibilnost u upravljanju Vašim finansijamaUplate i isplate u skladu sa Vašim željamaPovoljne kamatne stope

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!