Å UMARSKI LIST 10/1904

— 564 —Četvrta točka dnevnog reda jest: Pretres proračuna za godinu 1905.i izbor odbora ad hoc za izpitanje družtvenih računaa za god. 1904.Molim gosp. tajnika, da čita proračun.Tajnik Andrija Borošić: Proračun je tiskan i leži na stolu,nu ako gospoda drže, da je nužđno, ja ću ga čitati od točke do točke.Tajnik čita pojedine stavke razhoda.Kod točke 14. „Trošak glavne skupštine". To je predvidjeno zaizlete.Kod točke 15. „Jubilarni štipenđij". Taj štipendij podijeljen jeprekojučer; dali smo ga sinu člana našega družtva Drenovcu.Kod točke 17. „Podpore" moli g, Kern za riječ.Predsjednik: Izvolite.G. A. Kern čita slijedeći obrazloženi predlog:Slavno predsjedništvo!Za dojduću družtvenu glavnu skupštinu čast mi je najaviti slijedećipredlog:1. Da bi se troškom hrv.-slav. šumarskoga družtva izdale brošure,u kojoj li se populurnim načinom raztumačili najvažniji propisi o stručnojupravi i šumskom gospodarenju u šumah stojećih pod osobitim javnimnadzorom, naročito o potrajnosti u šumskom gospodarstvu, o raznihvrstih šumskih prihoda, o šumskih glavnicah i njihovoj svrbi, o šumskimštetama, o potrebi sposobnog i čestitog lugarskog osoblja i t. d.;2. Da se u tu svrhu u proračunu družtva za g. 1905. uvrsti potrebnasvota za tisak takove brošure; i2. Da se družtveni upravljajući odbor pozove, da ima pobliže ustanovitisadržaj te brošure, zatim ili razpisati natječaj, ili se staviti u dogovorsa onom gospodom, za koju predmjeva da bi mogle i htjele takovubroruru napisati, a nakon toga brošuru dade tiskati, te je stavitiu promet što jeftinije, a svakoga nikako nad troškovnom cienom.Obrazloženj e:Mi šumari imamo danomice priliku u obćenju koli sa inteligencijom,toli sa narodom naselu, osvjeđočititi se, da obćenito niti uglavnim konturama nisu poznati propisi po kojih se ima gospodariti ušumah krajiških imovnih obćina i zem. zajednica, niti razlog zašto suti propisi izdani, niti svrha koja se želi tim postići.Tako se dogadja s jedne strane, da se šumarom predbacuju da suoni krivi da pravoužitnici, odnosno ovlaštenici ne dobivaju onoliko gradjevnei ogrievne drvarije, koliko bi oni faktično trebali, a dogadja seza to, jer se ne shvaća što je potrajno gospodarenje i da bi šumarirado doznačivali i četverostruko više nego li sada, nu da nisu onikrivi što šuma bud radi preizcrpljenosti, ili radi premale površine ne