pdf (30,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

sumlist.sumari.hr

pdf (30,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCIUDK 630* 188 (001)ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959)U GORJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKESeslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959)IN THE MOUNTAINS OF THE NORTHWESTERN CROATIAZdravko CEROVEČKI*SAŽETAK: Asocijacija Seslerio sadlerianae-Ostryetum je reliktna šumskazajednica sjeverozapadne Hrvatske. Nastava vrlo strme, teško pristupačne,gotovo vrletne položaje na plitkim ili srednje dubokim skeletnim tlima (rendzinama)povrh dolomitne litološke podloge ili dolomitiziranih vapnenaca. Tosu izrazito svijetle šume, rijetkog sklopa u kojima znatan dio florističkogsastava uz vrste kserotermnih bjelogoričnih šuma reda Quercetalia pubescentis-petraeaeBr.-Bl. 1932, čine vrste borovih šuma razreda Erico-Pinetea Ht.1959, kao i vrste kserotermnih livada razreda Festuco-Brometea Br.-Bl. etTx. 1943. Asocijacija, nastava ekstremno nepovoljna staništa za razvoj šumskevegetacije, te ima isključivo zaštitnu funkciju protiv erozije, a održava sekao trajni stadij. Iako su te šume bez značenja u šumsko-gospodarskom smisluu pogledu razumijevanja recentne kserotermne vegetacije bjelogoričnihšuma sjeverozapadne Hrvatske, njihovo poznavanje je izuzetno važno. Ovisnoo izloženosti as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum progresivnom sukcesijomrazvija se u as. Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 ili u as. Ostryo-Fagetum(M. Wraber) ex Trinajstić 1972.S obzirom na sinsustavni položaj šume as. Seslerio sadlerianae-Ostryetumpodredili smo svezi Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959 i redu Quercetalia pubescentis-petraeaete razredu Querco-Fagetea Br.-Bl. et V l i e g e r 1937.Ključne riječi: Vegetacija Hrvatske, sjeverozapadna Hrvatska, asSeslerio sadlerianae-Ostryetum.UVOD – IntroductionU opsegu šumske vegetacije kopnenog dijela Hrvatske,crni grab (Ostrya carpinifolia) dolazi s većom ilimanjom nazočnošću u 14 asocijacija, među kojimastvara i pet samostalnih asocijacija (Usp. I. Trin aj -s t i ć i Z. C er o ve č k i , (1978). To su Ostryo-Quercetumpubescentis (Ht.) Tr ina jsti ć 1977, Seslerio autumnalis-OstryetumHt et H-ić 1950, Querco-Ostryetumcarpinifoliae Ht., Erico-Ostryetum Ht. 1959 i Cytisantoradiatae-Ostryetum carpinifoliae M. Wraber 1961.Na području sjeverozapadne Hrvatske, razvijaju sena nekim mjestima Strahinjšćice Brezovice i BregovaKostelskih sastojine crnoga graba sa sadleranovom* Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum.,Radnički Dol 6, 10000 Zagrebšašikom, koje se prema svom florističkom sastavuznatno razlikuju od do sada poznatih asocijacija, tesmo ih opisali kao as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum.To su izrazito kserotermne šume, vrlo rijetkog sklopa,koje prema našem mišljenju predstavljaju najstariji tipkserotermnih bjelogoričnih šuma sjeverozapadne Hrvatskena karbonatnoj litološkoj podlozi. Stabla su visineod 3 do 5 m, najčešće nepravilnog oblika te niskogranata, tako da se fizionomski razlikuju od ostalihkserotermnih bjelogoričnih šuma toga područja.Usporedbom as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum sasrodnim šumskim asocijacijama kao što su submediteranskaas. Ostryo-Quercetum pubescentis, te kopnenaas. Ostryo carpinifoliae-Fraxinetum orni Aichinger1933, utvrdili smo da se naša asocijacija bitno razlikuje175


Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181Pratilice (Companion species):I Elementi razreda (Class elements)Rhamno-Prunetea:A Rhamnus catharticusB Rhamnus catharticusC Rhamnus catharticusB Viburnum lantanaC Viburnum lantanaB Ligustrum vulgareC Ligustrum vulgareB Berberis vulgarisCrataegus laevigataCrataegus monogynaPrunus spinosaII Elementi razreda(Class elements)Erico-Pinetea :B Amelanchier ovalisChamaecytisus hirsutusC Chamaecytisus hirsutusLaserpitium silerCarex albaGalium lucidumBuphthalmum salicifoliumPeucedanum cervariaIII Elementi reda (Order elements)Quercetalia robori-petraeae:B Juniperus communisC Melampyrum pratensesubsp. vulgatumHieracium sylvaticumSolidago virgaureaSerratula tinctoriaPolypodium vulgarePrenanthes purpureaIV Elementi razreda(Class elements)Festuco-Brometea:C Euphorbia cyparissiasCardaminopsis arenosaFestuca valesiacaTeucrium chamaedrysBrachypodium pinnatumVeronica jacquiniiAllium montanumMelica ciliataStachys rectaBromus erectusAsperula cynanchicaThalictrum minusDianthus croaticusOstale (Others):C Moehringia muscosaAsplenium trichomanesOriganum vulgareDactylis glomerataGeranium robertianumFragaria moschataLactuca vimineaFragaria vescaIris croatica.1.3+..+.3+..+....+.31.3+.3+1.3.+.3.....+..2.4+.31.3+.3..+..+..1.3+.3..+...3.5.....+....+.+.1.3+..+.3.+...1.3..+.31.3+.3+.3+.3+......1.3+.3..+...1.2.1.2+..+...+.2+.3.2.32.3+.3+.3+.3.+.3+.1.3..+.3* HolosyntypusA / drveće (tres); B / grmlje (shrubs); C / zeljaste biljke (herbs)178...................+ 2 1.3. .+.....+ . . .. +.. +. .. .. .+ . +. .. .+ .1.2 . . . ...+1 3 + 3 + 1.3+ 2 + 3 +.3+ 3 .+ . + 3 .+..............1+2 .+2 +.3 ++.3 .1.2 .+ 2 .+ +.3 +.3 + . + . + +.3. + . . + . +.3.+ 3 . +.+ .+.1.3 1 3 2.3 ...++ + . . + +1.3 . . +.3 2.3 1.3 +. . . 1 2 + 1.2 2.2 +1.3 + 3 . . .. . . . + . . .+.3 . . . .+.3 . . . . +.3 .. . . . . 2.3 .+.+............. . . . .+. . . . ......................++ +.3+++ 3 .......+.3 ++ 3 .+3 .+++IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIVIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII14812431116111842123119045442183243229147231230189434331472283


Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181kserotermih vrsta, koje su znatnije zastupljene na prisojnimpoložajima, a tu možemo spomenuti u sloju drvećahrast medunac (Quercus pubescens) te u sloju niskograšća Antericum ramosum i Polygonatum odoratum.Svojstvene vrste sveze Ostryo-Carpinion orientalis ireda Quercetalia pubescentis-petraeae, jednoliko suzastupljene u obje subasocijacije. U sloju drveća, posebicese ističe crni grab (Ostrya carpinifolia), koji jeujedno glavni edifikator tog sloja, a uz njega velikomstalnošću, ali znatno manjom pokrovnošću ističe se crnijasen (Fraxinus ornus). U sloju drveća nalazi se i mukinja(Sorbus austriaca), koja je razmjerno rijetka u subas.quercetosum pubescentis, međutim u subas. ostryetosumcarpinifoliae zastupljena je u svim fitocenološkimsnimkama te bi ju mogli shvatiti i kao slabu diferencijalnuvrstu potonje subasocijacije. U sloju grmlja,dobro je zastupljen samo drijen (Cornus mas), a u slojuniskog rašća većom se prezentnošću od ostalih vrsta ističuVincetoxicum hyrundinaria, Melitis melisophyllum,Convallaria majalis i Tanacetum corymbosum.Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvaticae i razredaQuerco-Fagetea slabije su zastupljene u sloju drveća igrmlja. Nazočnošću se ističe samo malolisna lipa (Tiliacordata) u sloju drveća, te Rosa arvensis i Staphyleapinnata u sloju grmlja. Mnogo bolje je razvijen slojniskog rašća u kojem se posebno ističu Hepatica nobilis,Galium sylvaticum, Cyclamen purpurascens, Melicauniflora i Mercurialis perennis.Među pratilicama se nazočnošću u sloju grmlja dobroističu termofilni elementi razreda Rhamno-Prunetea.Tu se posebno ističe Rhamnus catharticus, koji jeiako vrlo rijetko zastupljen i u sloju drveća. Kao što seuočava iz tablice 1, zastupljenost elemenata razredaErico-Pinetea i Festuco-Brometea je neznatna u slojugrmlja, međutim vrlo dobra je u sloju niskog rašća, aposebice u subas. quercetosum pubescentis, gdje se posebnoističu Laserpitium siler, Carex alba, Galium lucidum,Buphthalmum salicifolium, Euphorbia ciparisias,Cardaminopsis arenosa, Festuca valesiaca, Teucriumchamaedrys i dr. Elementi reda Quercetalia robori-petraeaesu slabije zastupljeni, ali dolaze jednoliko u objesubasocijacije, posebno Melampyrum pratense subsp.vulgatum.Od ostalih vrsta koje dolaze u našoj asocijaciji, nazočnošćuse ističu, Moehringia muscosa, Aspleniumtrichomanes, Origanum vulgare i dr.RAZLUČIVANJE ASOCIJACIJE – Distinguished the associationŠumu crnoga graba i sadleranove šašike razlučilismo u dvije subasocijacije. Na temelju florističkog sastavaprikazanog u tablici 1 možemo zaključiti da su usubasocijaciji quercetosum pubescentis više zastupljenitermofilni elementi razreda Rhamno-Prunetea, Erico-Pineteate Festuco-Brometea u odnosu na subasocijacijuostryetosum carpinifoliae, gdje prevladavajumezofilniji elementi reda Fagetalia sylvaticae i razredaQuerco-Fagetea. Također je utvrđeno da je subasocijacijas hrastom meduncem termofilnija u odnosu nasubas. ostryetosum carpinifoliae, a razvija se na prisojnimpoložajima izloženim jugu i jugozapadu, a rjeđesjeverozapadu. Za razliku od te termofilnije subasocijacije,tipična se razvija na hladnijim položajima sjevernei sjeveroistočne ekspozicije, a samo u jednomslučaju je utvrđena izloženost istoku.Na onim staništima gdje su ekološki uvjeti omogućiliprogresivan razvoj subas. quercetosum pubescentisrazvija se u as. Querco-Ostryetum carpinifoliae, a subas.ostryetosum u as. Ostryo-Fagetum. Lijepe primjereprogresivne sukcesije možemo vidjeti na Strahinjščici(Židovski grad).SINEKOLOŠKO SINGENETSKI ODNOSISastojine as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum, razvijajuse na nadmorskim visinama od 340 do 650 m,gdje nastavaju najčešće južne ili jugozapadne (Subas.quercetosum pubescentis) te sjeverne ili sjeveroistočnepoložaje (Subas. ostryetosum carpinifoliae). Tla su dostaplitka (8 do 20 cm), a razvijaju se povrh dolomitnelitološke podloge ili dolomitiziranih vapnenaca. Izrazitosu skeletna te gusto isprepletena korijenjem sadleranovešašike, koja ima izuzetno važnu ulogu za razvojtla, kao i njegovu zaštitu od erozije. Svojim jakim igustim korijenjem, isprepliće tlo i štiti ga od nepovoljnihekoloških utjecaja, pa na taj način pridonosi stvaranjupovoljnijih životnih uvjeta za razvoj ostalim graditeljimaasocijacije.Synecologyc and singenetic relationsPosebna značajka tih sastojina je da dolaze na vrlostrmim, često puta vrletnim položajima, nagiba od 30ºdo 65º odnosno u prosjeku na 50,4º, gdje je zbog nepovoljnihekoloških uvjeta otežan progresivan razvoj,tako da tu asocijaciju nalazimo razvijenu samo kaotrajni vegetacijski stadij. Na području sjeverozapadneHrvatske, sastojine as. Seslerio sadleriane-Ostryetumpredstavljaju na takvim staništima najstariji tipšumske vegetacije, koje su nastale progresivnim razvojemiz sastojina as. Seslerietum sadlerianae Soóex Zólyomi 1936.179


Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181RASPRAVA – DiscusionŠume crnoga graba sjeverozapadne Hrvatske različitosu svrstavane u sinsisustavnom smislu. Neki autori nion (Egejska regija), Ostryo-Carpinenion (Dinaridi iorientalis podijelio na tri podsveze : Syringo-Carpine-ih podređuju Horvatovoj svezi Ostryo-Carpinion orientalis,a drugi pak Tomažičevoj svezi Orno-Ostryon. Potrebno je također napomenuti, da se sveza Fraxinojugoistočne Alpe) i Laburno-Ostryenion (Apenini).Sinsisustavnim opredjeljenjem kserotermnih bjelogoričnihšuma Europe, bavili su se u posljednje vrijeme odnosi na slovenske bazofilne borove šume, koje su pre­orni-Ostryon carpinifoliae u smislu Tomažiča (1940),mnogi fitocenolozi i dali svoja viđenja, na koja ćemo ma Tomažiču (1940) srodne s bosanskim bazofilnimse ukratko osvrnuti, ali ih na žalost ne možemo primijenitina našu asocijaciju.(As. Querco-Ostryetum carpinifoliae) sjeverne Hrvat­borovim šumama te s hrastovo-crnograbovim šumamaNa pomisao izdvajanja, kserotermnih bjelogoričnih ske. To ma ž i če v pokušaj izdvajanja bazofilnih borovihšuma Slovenije te kserotermnih bjelogoričnih šumašuma Europe iz razreda Querco-Fagetea došao je premaJakucsu (1961) Oberdorfer još god. 1948. Njegovuideju je kasnije (1961) prihvatio Ja kucs te dao novi scentis-petraeae nije prihvaćen. Detaljan prikaz sustav­Hrvatske u novu svezu unutar reda Quercetalia pube-prikaz tih šuma u okviru novog razreda Quercetea pubescenti-petraeae.Obradio je 746 fitocenoloških snimaka, za cjelovito područje Jugoistočne Europe dao je H o r -nih odnosa borovih i kserotermnih bjelogoričnih šumakojima je obuhvatio područje jugoistočne, srednje te zapadneEurope. U okviru novog razreda izdvojio je dva od gotovo svih europskih fitocenologa, zbog toga misli­vat (1959). To Horvatovo gledište danas je prihvaćenoreda i osam sveza koje je odredio svojstvenim vrstama. mo da nije uputno kserotermne bjelogorične šumeHijerarhijski sustav, kao što ga je predložio J ak u cs sjeverozapadne Hrvatske podređivati spomenutoj Tomažičevojsvezi, kao što to rade u novije vrijeme neki(1961) fitocenolozi uglavnom nisu prihvatili.L a u s i i sur. (1982) izvršili su sintaksonomsku analizušuma crnoga graba za područje južnih Alpa, i Pitanje sustavne opredjeljenosti kserotermnih šumafitocenolozi.zaključili da sve šume crnoga graba Jugoistočne Europe sjeverozapadne Hrvatske vrlo je staro. Na to je prvite južnih Alpa, a vjerojatno i Apenina, pripadaju svezi upozorio I. Horvat (1959:14) te kaže: “Nakon što jeOstryo-Carpinion orientalis Ht. 1959, koju na cijelom sveza Ostryo-Carpinion orientalis ograničena na submediteranskezajednice, iskrsava pitanje sustavnog po-području rasprostranjenosti dobro karakteriziraju sljedećevrste: Ostrya carpinifolia, Mercurialis ovata, Asparagustenuifolius i Dianthus monspessulanus. Budući nih submediteranskih vrsta, npr. šume Querceto-Osložajaonih kontinentalnih šuma, u kojima nema broj­da nazivlje podsveza koje je Horvat 1959 odredio za tryetum u sjevernoj Hrvatskoj …” Naše mišljenje je, datu široko shvaćenu svezu nije u skladu s preporukom fitocenološkogkodeksa (Weber i sur. 2000), Gerdol, sustavnih istraživanja kserotermnih bjelogoričnih šu­će to pitanje biti moguće riješiti tek nakon provedenihL a u s i , Picc o li i P o l d ini , predlažu da se termofilnebjelogorične šume submediteranskog pojasa Južnih no pripadaju posebnoj prijelaznoj podsvezi istočnoma sjeverne Hrvatske te južne Slovenije, koje vjerojat­Alpa podrede novoj podsvezi, koju su nazvali Orno-Ostryenioni odredili ju sljedećim svojstvenim vrstama: nion orientalis.alpsko dinarskih šuma u okviru sveze Ostryo-Carpi-Hierochloë australis, Laburnum anagyroides, Lilium Prema prikazanom florističkom sastavu u Tablici 1bulbiferum, Lilium croceum, Cytisus sessilifolius i Helleborusdumetorum.jučiti niti jednoj od navedenih podsveza u smislu La u -as. Selerio sadlerianae-Ostryetum, ne možemo prikl-P o l d i n i (1988) analitički obrađuje sve poznate fitocenološkesnimke onih fitocenoza u kojima dolazi svezi Ostryo-Carpinion orientalis, redu Quercetalias i a i sur. (1982), a niti Pol d i n ija (1988), već samocrni grab. Obuhvatio je područje Jugoistočne Europe, pubescentis-petraeae i razredu Querco-Fagetea.Istočnih Alpa i Apenina te je svezu Ostryo-CarpinionZAKLJUČAKKserotermne bjelogorične šume crnoga graba i sadleranovešašike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, možemosmatrati reliktnim šumama postglacijalog doba. Najljepšerazvijene šume tog tipa nalazimo na Strahinjščici(Židovski grad) kao i na susjednoj Brezovici.Šume as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum nastavajustrme, teško pristupačne položaje na plitkim skeletnimtlima povrh dolomitne litološke podloge, odnosno dolomitiziranihvapnenaca. Rijetkim sklopom te niskim– Conclusionneravnim stablima, ta šumska asocijacija se fizionomskiznatno razlikuje od ostalih šuma toga područja. Takođerse razlikuje i specifičnim florističkim sastavomu kojem sa znatno većim stupnjem udjela, sudjelujuelemenati razreda Erico-Pinetea i Festuco-Brometeanego u bilo kojoj drugoj kserotermnoj bjelogoričnojasocijaciji tog područja.Danas su te šume razmjerno rijetke, međutim u postglacijalnodoba zauzimale su znatno veće površine. Iz180


Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) ... Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181njih su se progresivnim sukcesijskim razvojem, na topli- orientalis Ht. 1959, redu Quercetalia pubescentis petrajimpoložajima razvile šume as. Querco-Ostryetum car- eae Br.-Bl. 1932 i razredu Querco-Fagetea Br.-Bl. etpinifoliae, a na hladnijim šume as. Ostryo-Fagetum. Vlieger 1937.U sinsustavnom pogledu šume as. Seslerio sadlerianae-Ostryetumpodredili smo svezi Ostryo-CarpinionLITERATURA – ReferenceAichinger, E., 1933: Vegetationskunde der Kara- Šugar, I., 1978: Asociacija Cytisanto-Ostryetum Wrawanken.Gustav Fischer. Jena.ber (1961) u Hrvatskoj. Spominski Zbornik Mak-Horvat, I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma sa Wraberja 1905-1972. Slov. Akad. Znan. inu Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 6: 127–279. Umet., 14: 387–394. Ljubljana.Horvat, I., 1959: Sistematski odnosi termofilnih hra- Tomažič, G., 1940: Asociacije borovih gozdov v Slostovihi borovih šuma jugoistočne Europe. Biol. veniji. I. Bazifilni borovi gozdi Razprave Mat.Glas. 12: 1–40. Zagreb. Prir. Razr. Akad. Znan. in Umet. 1: (77–120).H o r v a t , I., V. Gl a v a č & H. E l l en b e rg , (1974): Tr in a j st i ć , I., 1977: O vegetacijskoj granici medite-Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Ver- ranske regije na primorskoj padini Dinarida. Polag.Stuttgart.ljoprivreda i šumarstvo. 23: 1 (1–11). Titograd.J ak u c s , P., 1961: Die Phytozönologischen Verhält- Tr in a j st i ć , I., Z. Cerovečki, 1978: O cenoarealu crnisseder Flaumeichen-Buschwälder Südostmit- noga graba, Ostrya carpinifolia Scop. (Corylateleuropas.Akademia Kiado. Budapest. ceae) u Hrvatskoj. Biosistematika. 4 (1): 57–65.Lausi, D., R. Gerdol & F. Piccoli, 1982: Synta- Wallnöfer, S., 1993: Erico-Pinetea. U L. Mucina,xonomy of the Ostrya carpinifolia woods in the G. Grabnerr, S. Wallnöfer: Die Pflanzengesell-Southern alps (N-Italy) based on numerical met- schaften Österreichs 3: 244–282. Gustav Fischerhods. Studia Geobotanica 2: 41–58. Trieste.Verlag. Jena-Stuttgart-New York.P o ld i n i, L., 1988: Übersicht des Verbandes Ostryo- We b er, H. E., J. M o ra v e c , J.-P. The u r i l la t, 2000:Carpinion orientalis (Quercetalia pubescentis) in International Code of Phytosociological Nomen-SO-Europa. Phytocoenologia 16 (1): 125–143. clature 3th Ed. J. Veget. Sci. 11: 739–768.Stuttgart-Braunschweig.Zólyomi, B., 1936: Übersicht der FelsenvegetationRegula-Bevilaqua, Lj., 1978: Biljni pokrov Stra- in der Panonischen Florenprovinz und den nordhinjščiceu Hrvatskom Zagorju. Doktorska diser- westlich angrenzendee Gebiete. Ann. Mus. Nat.tacija (mscr.), Sveučilište u Zagrebu. Hung. Budapest 30 (Pars Bot.): 136–174.SUMMARY: The association Seslerio sadlerianae-Ostryetum ass. nov. is a postglatialperiod relict forest association of the northwestern Croatia. The forests of this associationhave an antierosion function only, and therefore from the economic aspect they areof no importance at all. However, photosociologically, they are extremely important primarilyfor understanding of the development of the recent xerotherme deciduous forestvegetation of the postglatial period in the northwestern Croatia.Important for these stands is that they develop on very steep, often sheer slope positionsof between 30º and 60º, where due to unfavorable conditions a progressive developmentis made difficult, so this association is found as a constant stage only. It growson shallow soils (8–20 cm) densely interwoven with Sedlerian moor grass roots over thedolomite lithologic bed or dolomitic limestones. Within the ass. Seslerio sadlerianae-Ostryetumtwo subassociations are distinguished, namely the subass. quercetosum pubescentisgrowing in warmer stands and the subass. ostryetosum carpinifoliae growing incolder positons. It has been found out that by progressive succession development fromthe ass. Seslerio sadlerianae-Ostryetum in warmer stands the ass. Querco-Ostryetumcarpinifoliae is developed and in colder stands the ass. Ostryo-Fagetum is developed.With regard to their synsystematic position, the forests of the ass. Seslerio sadlerianae-Ostryetumhave been subordinated to the alliance Ostryo-Carpinion orientalis Ht.1959, the order Quercetalia pubescentis-petraea Br.-Bl. 1932 and the class Querco-FageteaBr.-Bl. et Vl i e ge r 1937.181


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCIUDK 630* 242 (001)ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191EFFECTS OF THINNING ON THE INCREMENT OF TREES IN DIFFERENTBIOLOGICAL POSITIONS IN I MIDDLE-AGED BEECH STANDMartin BOBINAC*SAŽETAK: U jednoj srednjedobnoj sastojini bukve, na trima pokusnim plohamapod utjecajem različitih uzgojnih tretmana, analiziran je prirast stabalarazličitih bioloških položaja (BP). Rezultati se baziraju na podacima premjerapromjera i procjeni biološkog položaja istovjetnog broja stabala na kraju1994. i 2002. godine. Analizom su obuhvaćene pokusne plohe na kojima je selektivnaproreda obavljena 1985. godine (PP-1), 1985 i 1994. godine (PP-2)te kontrolna pokusna ploha (PP-3). Na pokusnim plohama na kraju 2002. godineBP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-2 4,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 %od ukupnog broja stabala. Na kraju 2002. god. na pokusnim plohama stablaBP-1 sudjeluju u prirastu temeljnice sastojine sa 82,0–88,0 %, a u temeljnicisastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla BP-3 u prirastu temeljnice sastojine sudjelujusa 5,0–9,0 %, a u temeljnici sastojine sa 20,5–27,7 %. U razdoblju1995–2002. veće prosječno godišnje povećanje promjera, temeljnice i volumenastabala BP-1 i BP-2 je u okviru PP-2, u odnosu na PP-1 i PP-3.K lj u č n e r i je č i : bukva, srednjedobna sastojina, biološki položaj stabala,selektivna proreda, prirast1. UVOD – IntroductionBukva (Fagus moesiaca Domin/Maly/Czezot) jenajzastupljenija vrsta drveća u Srbiji, a zbog vrijednogdrveta i ekološke uloge ekosustava koje gradi predstavljai najznačajniju vrstu drveća. Prema navodima Medarevićet al., (2003) ukupna površina bukovih šumau središnjoj Srbiji i Vojvodini iznosi 372.599,51 ha. Naosnovi orijentacijske strukture bukovih šuma po starosti,sastojine u kojima je neophodno izvođenje mjera njegeobuhvaćaju 49 % od ukupne površine. Na velikojpovršini ovih šuma izostale su pravovremene i adekvatnemjere njege, a zakašnjela proreda najčešće je prvauzgojna intervencija. Uslijed pretežito spontanog razvojačesto je u srednjedobnim sastojinama zastupljenveći broj stabala sa značajno umanjenim funkcionalnimkarakteristikama (Pa n ić , 1966, B u n uše va c , J o v a -n o v i ć , 1972, Stojanović et al., 1990, B o b i na c 2003,K r s ti ć, 2004, Kr s tić , S t a j ić , 2003, K rst i ć et al.,2002, Vu č k o v ić , St aj i ć 2003a i dr.). U takvim sa-Doc. dr. sc. Martin Bobinac, Šumarski fakultet Univerziteta uBeogradu, 11030 Beograd, Kneza Višeslava 1stojinama izvođenje proreda često se svodi na iznuđenezahvate, pri kojima uz nužno uklanjanje neposrednihkonkurenata kvalitetnijim stablima iz dominantnog biološkogpoložaja, potrebno ukloniti veći broj podstojnihdevitaliziranih,a često i predominantnih-nekvalitetnihstabala. Pri takvom postupku doznaka stabala i uzgojnepotrebe se realiziraju s jačim zahvatom u odnosu na zahvatprorede u istovjetnoj razvojnoj fazi njegovanih sastojina.Za realizaciju uzgojnih potreba i postizanje stabilnostisastojina teže je osigurati jedinstvene kriterije unenjegovanim sastojinama i najčešće se “od situacije dosituacije” pri doznaci stabala definiraju prioriteti.Opredjeljenje da se prvom proredom u srednjedobnimbukovim sastojinama uklanjaju pretežito potištenastabla uvjetuje značajno smanjenje broja stabala i sastojines “prikrivenom jednodobnom strukturom” dobivajufizionomiju “jednodobne strukture” (Kr s ti ć, 2004).Prema podacima Bobinca (2003) u sastojini starojoko 70 godina, na neprorjeđivanoj pokusnoj površini,poslije izvođenja prve niske, pretežito sanitarne prore-183


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191de, preostao je približno istovjetan broj stabala u dominantnojetaži i tri puta manji broj stabala u podstojnojetaži, u odnosu na pokusnu plohu na kojoj su sprovedenetri selektivne prorede. To ukazuje da se niskim proredamau mladim i srednjedobnim sastojinama bukve, sastrukturom karakterističnom za jednodobne ili približnojednodobne sastojine, formiraju jednoetažne sastojine.U razdoblju intenzivnog rasta stabala u visinu odvijase biološko diferenciranje stabala, kao posljedice umanjenjafunkcionalnih sposobnosti stabala iz viših biološkihpoložaja. Ako se u konkurentskom odnosu iz dominantneetaže preslojavaju kvalitetnija stabla u odnosuna manje kvalitetna, to se s uzgojno-proizvodnog stanovištadefinira i kao gubitak potencijalnih stabala za ostvarivanjeproizvodnih ciljeva gospodarenja. Kada se usrednjedobnim nenjegovanim sastojinama izvodi prvaproreda na bazi zatečenog stanja, kao posljedice biološkogdiferenciranja stabala, ili se prva proreda projektirana bazi elemenata modela optimalnog stanja (Vučko v ić , St aj i ć , 2003a), realnu bazu stabala za optimalnui stabilnu produkciju mogu predstavljati samopojedine kategorije preostalih stabala dominantnog biološkogpoložaja, koje u ukupnoj strukturi sastojinanajčešće čini manji broj stabala. U tom kontekstu potištenastabla, s uzgojno-proizvodnog stajališta, imaju2. OBJEKT ISTRAŽIVANJA I METODA RADASubjekt of research and working methodsIstraživanja su obavljena u srednjedobnoj sastojinibukve na području Južnog Kučaja (ŠU “Boljevac”, GJ“Bogovina I”, odjel 8) u okviru tri pokusne plohe kojese nalaze u istovjetnim stanišnim uvjetima. Pokusneplohe su osnovane 1985. godine (Serija I, pokusne plohebr. 1, 2 i 3, M il i n , S toj ano v i ć , et al., 1986). Sastojinase nalazi na 900–920 m nadmorske visine, na zaravnido 8º eksponiranoj zapadu-jugozapadu i predstavljaplaninsku šumu bukve (Fagetum montanum nudumJov. 53. = Dentario-Fagetum montanum) na dubokomkiselom smeđem tlu na kristalastim škriljcima. Pri izdvajanjupokusnih ploha 1985. god. sastojina je bila stara30–35 godina.Za potrebe ovog rada korišteni su podaci premjerapromjera stabala, debljine preko 5 cm na prsnoj visini,podaci procjene njihovog biološkog položaja na kraju1994. i 2002. godine i podaci djelimičnog premjeravisina na kraju 1994. i 2002. godine. Za obračun volumenastabala korištene su jedinstvene visinske krivuljeza sve tri pokusne plohe i volumne tablice za visokešume bukve u Srbiji. Biološki položaj stabala procjenjenje na osnovu trostupanjske klasifikacije: dominantnastabla (BP-1, Kraft: 1 i 2), kodominantna stabla(BP-2, Kraft: 3 i 4a) i podstojna stabla (BP-3, Kraft: 4bi 5). Kraftova klasifikacija stabala data je prema Bunuševcu(1951).184sekundarnu ulogu i najčešće su predmet sanitarno-uzgojnihintervencija. U mladim gusto formiranim i srednjedobnimnenjegovanim sastojinama bukve, najčešćeje zastupljen veliki broj podstojnih-devitaliziranih stabalau ukupnoj strukturi. Za racionalizaciju mjera njeg ei za isticanje prioriteta u realizaciji uzgojnih potreba urazličitim fazama razvoja uzgojno zapuštenih sastojina,važno je poznavati udio i prirasni potencijal stabala pojedinihbioloških položaja, a primarno stabala dominantnogbiološkog položaja. Također, imajući u viduadaptivne mogućnosti bukve da u određenoj mjeri moževegetirati u podstojnoj etaži, od vrste prorede u mladimsastojinama može se očekivati da opredjeljuje daljnjuulogu podstojnih stabala u sastojinskoj strukturi.Cilj obavljenih istraživanja je da se na pokusnim plohama,koje su pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana,ukaže na udio i prirast stabala različitih biološkihpoložaja u srednjedobnoj sastojini bukve. Time će seupotpuniti dosadašnja saznanja o učincima različitihgospodarskih tretmana na prirast stabala i sastojina bukveu mlađim razvojnim fazama, u našim uvjetima(Ra t kni ć, 1985., 1986, S t o j a n o v ić et al., 1985.,Stamenković, Vučković 1990, Stojanović,2003., Vučković M., Stajić B. 2003b, Krstić,2004., Bo b i n a c, 2004.).Na pokusnim plohama primjenjen je različit uzgojnitretman. Na PP-1 krajem 1985. godine obavljena je visokaselektivna proreda umjerene jačine (posječeno je16,3 % od ukupnog broja stabala, 22,5 % temeljnice i24,6 % volumena), a ukupan prorjedni prinos do 2002.god. iznosio je 42,9 m3·ha-1. Na PP-2 izvedene su dvijeprorede, krajem 1985. godine obavljena je visoka selektivnaproreda jakog zahvata (posječeno je 23,7 % odukupnog broja stabala, 26,9 % temeljnice i 28,9 % volumena),i krajem 1994. godine obavljena je visoka selektivnaproreda umjerene jačine (posječeno je 11,0 % odukupnog broja stabala, 17,2 % temeljnice i 17,8 % volumena).Ukupni prorjedni prinos do 2002. god. na PP-2iznosio je 97,94 m3·ha-1. Na PP-3 (kontrolna pokusnaploha) nisu vršene prorede do 2002. godine, a uslijedmortaliteta broj stabala u 2002. godini manji je za 6,5 %u odnosu na stanje 1985. godine. Podaci p prethodnihpremjera, karakteristike i učinci proreda na pokusnimplohama prikazani su u radovima Milin, Stojanovi ć , et al., 1986, S toj an o v i ć et al., 1994, Bobi -n ac , 2004.).Za potrebe ovog rada na pokusnim su plohama prikazaniučešće i prirast stabala različitih bioloških položajau razdoblju 1995–2002. godine. Za usporedbukorišteni su sljedeći elementi rasta: prosječno godišnjepovećanje promjera (i d ) i visina (i h ), prosječno godišnje


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191povećanje temeljnice (i g ) i volumena (i v ), postotakvolumnog prirasta (Pi v % ). Prosječno povećanje navedenihelemenata rasta određeno je kao razlika veličinana kraju i na početku promatranog razdoblja za istovjetanbroj stabala u pojedinom biološkom položaju i zasastojinu u cjelini.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Results of researchElementi rasta i učešće stabala različitih biološkihpoložaja na pokusnim plohama pri izmjeri 1994.i 2002.godine prikazani su u tablici 1. U ukupnoj strukturi stabalau 1994. i 2002. godini broj stabla BP-1 iznosio je naprorjeđivanim pokusnim plohama, na PP-1 725 po ha(24,6 %), a na PP-2 650 po ha (23,9 %). Na kontrolnojpokusnoj plohi broj stabla BP-1 iznosio je 1000 po ha(27,8 %). Na prorjeđivanim pokusnim plohama broj stabalaBP-2 iznosio je, na PP-1 375 po ha (12,7 %), a naPP-2 125 po ha (4,6 %). Na kontrolnom polju u razdoblju1995–2002. godine evidentirano je preslojavanje stabalaiz BP-2 u BP-3 i u 2002. godini u BP-2 preostalo je375 stabala po ha (10,4 %). Na pokusnim plohama u2002. godini ustanovljen je velik udio stabala BP-3 uukupnom broju stabala, na PP-1 1850 po ha (62,7 %), naPP-2 1950 po ha (71,6 %), a na kontrolnoj površini2100 stabala po ha (58,3 %).Za razliku od malog relativnog udjela stabala BP-1 uukupnom broju stabala na pokusnim plohama, njihovudio u temeljnici i volumenu sastojine pokazuje drukčijiodnos. Na pokusnim plohama relativan udio temeljnicestabala BP-1 u ukupnoj temeljnici sastojine iznosio jena kraju 1994. godine oko 60 %, a na kraju 2002. god.65–70 %. Relativan udio temeljnice stabala BP-3 uukupnoj temeljnici sastojine na kraju 1994. godine iznosioje 23,5 % na kontrolnoj plohi i 27,0–36,1 % na prorjeđivanimplohama. U 2002. godini, uz isti broj stabalaBP-3 na prorjeđivanim plohama kao i u 1994. godini ilineznatno povećan na kontrolnoj plohi relativno sudjelovanjetemeljnice stabala BP-3 u ukupnoj temeljnici jemanje u odnosu na stanje u 1994. godini. To ukazuje nasmanjivanje njihove prirasne sposobnosti na pokusnimplohama. U oštroj borbi za životni prostor, u istraživanojsastojini preko 60 % stabala BP-3 je sa značajnoumanjenim prirastom i postaju predmet sanitarnih intervencija.Izvođenjem niskih proreda stabla BP-3, u određenomrazdoblju, mogu opredjeljivati iznos prorednogetata u sastojinama, a pravovremenom primjenom visokihproreda određeni broj stabala BP-3 primarno možepreuzimati ekološku ulogu “stabilizatora” u sastojinama.Mali broj stabala BP-2 u zatečenoj razvojnoj fazisastojine (125–375 po ha) i njihov mali udio u ukupnomvolumenu (4,7 %–12,1 %), posebice na učestalije prorjeđivanojpokusnoj plohi (PP-2), ukazuje na umanjenoznačenje kao predmeta prorjeđivanja, u odnosu na većuzastupljenost stabala BP-1 i BP-3 u ukupnoj strukturisastojine. Na osnovu stupnja vitkosti (h/d ) srednjih stabalau pojedinim biološkim položajima može se zaključitida stabla BP-2 i BP-3 karakterizira izrazita nestabilnostjer je stupanj vitkosti veći od 100 (tablica 1).Tablica 1. Elementi rastenja stabala različitih bioloških položaja u 1994. i 2002. godini na pokusnim plohama i njihovrelativan udio u strukturi sastojineTable 1 Elements of tree growth in different biological positions in 1994 and 2002 in sample plots and their relativeproportion in the stand structureBPIIIIIIEStanjeCondition1994%2002%1994%2002%1994%2002%1994%2002%Nha -172524.672524.637512.737512.7185062.7185062.729501002950100Gm ·ha20.2459.129.2964.54.7613.95.8913.09.2527.010.2222.534.3010045.40100PP-1Vm ·ha161.2765.7269.5071.532.7613.445.6012.151.2820.961.8116.4245.30100377.00100d gcm18.822.712.714.18.08.412.214.0m17.219.515.317.012.513.415.117.0h/d9186120120156160124121Pokusna ploha – Sample plotPP-2G V d gm ·ha m ·ha cm m16.14 126.59 17.8 17.059.0 66.725.75 241.04 22.5 19.467.2 75.61.32 8.70 11.6 14.84.8 4.61.94 14.94 14.0 17.05.1 4.79.88 54.41 8.0 12.536.1 28.710.61 62.96 8.3 13.327.7 19.727.30 189.70 11.3 14.7100 10038.30 318.95 13.4 16.7100 100Nha -165023.965023.91254.61254.6195071.6195071.627251002725100h/d9686128121156160130125Nha -1100027.8100027.850013.937510.4210058.3222561.836001003600100Gm ·ha23.4262.231.3468.15.3914.35.2611.48.8523.59.4120.537.6610046.01100PP-3Vm ·ha184.2869.3272.4473,835.7513.442.7911.646.0717.353.5014.5266.10100368.72100d gcm17.320.011.713.47.27.411.512.8m16.918.9h/d989514.9 12716.7 12511.7 16312.4 16814.8 12916.4 128185


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191Prosječno povećanje elemenata rasta srednjih stabalarazličitih bioloških položaja u razdoblju od 1995–2002.godine na pokusnim plohama i koeficijent povećanja uodnosu na sastojinski prosjek i stabla BP-3. prikazani suu tablici 2. U promatranom razdoblju stabla BP-1 imajuveći relativan udio u prirastu temeljnice i volumena (tablica2) od udjela u temeljnici i volumenu sastojine (tablica1). Kod stabala BP-2 relativan udio u prirastu temeljnicei volumenu je skoro podjednak s njihovim udjelomu temeljnici i volumenu sastojine, a kod stabalaBP-3 je značajno manje od udjela u samoj temeljnici ivolumenu sastojine. Na PP-2 veće je prosječno povećanjepromjera, temeljnice i volumena kod stabala BP-1i BP-2, u odnosu na stabla istih bioloških položaja naPP-1 i PP-3. U promatranom razdoblju stabla BP-1 naprorjeđivanim pokusnim plohama (650–725 stabala poha), prosječno godišnje prirašćuju 13,53–14,31 m3/ha, ana kontrolnoj plohi stabla (1000 po ha) prosječno godišnjeprirašćuje 11,03 m3/ha. U ukupnom volumnomprirastu stabla BP-1 sudjeluju sa 82 %–88 % na prorjeđivanimplohama, i 86 % na kontrolnoj površini.Tablica 2. Prosječno godišnje povećanje elemenata rasta stabala različitih bioloških položaja u razdoblju 1995–2002. god. napokusnim plohama i koeficijent povećanja u odnosu na sastojinski prosjek i stabla BP-3Table 2 Average annual increase in the elements of tree growt in different biological positions inthe period 1995–2002 insample plots and increase coefficient in relation to stand average and trees BP-3ParametarParameterhcm-god'km-god'lam'-hd'-god'iČm'-stablo'-god'I,m'-hd'-god'i, m'• stablo-'-god'Piv %KategorijaCategoryBP-1BP-2BP-3SastojinaBP-1BP-2BP-3SastojinaBP-1BP-2BP-3SastojinaBP-1BP-2BP-3SastojinaBP-1BP-2BP-3SastojinaBP-1BP-2BP-3SastojinaBP-1BP-2BP-3SastojinaVeličinaSize0,490,180,050,230,290,210,110,241,130,140,121,390,001560,000380,000060,0004713,531,601,3216,450,018670,004270,000710,005585,023,522,134,37PP-1KoeficijentCoefficient(2,13)(0,78)(0,22)(1,00)(1,21)(0,88)(0,46)(1,00)(0,81)(0,10)(0,09)(1,00)(3,32)(0,80)(0,13)(1,00)(0,82)(0,10)(0,08)(1,00)(3,35)(0,77)(0,13)(1,00)(9,80)(3,60)(1,00)(2,63)(1,90)(1,00)(9,41)(1,17)(1,00)(26,00)(6,33)(1,00)(10,28)(1,22)(1,00)(26,30)(6,03)(1,00)VeličinaSize0,590,300,040,260,300,280,100,251,200,080,091.370,001850,000640,000050,0005014,310,781,0716,160,022010,006240,000550,005935,945,231,705,07Ukupno – TotalPP-2KoeficijentCoefficient(2,27)(1,15)(0,15)(1,00)(1,20)(1,12)(0,40)(1,00)(0,88)(0,06)(0,07)(1,00)(3,70)(1,28)(0,10)(1,00)(0,88)(0,05)(0,07)(1,00)(3,71)(1,05)(0,09)(1,00)(14,7)(7,50)(1,00)(3,00)(2,80)(1,00)(13,33)(0,89)(1,00)(37,00)(12,80)(1,00)(13,38)(0,73)(1,00)(40,01)(11,34)(1,00)VeličinaSize0,340,150,020,160,250,190,070,200,990,100,061,150,000990,000260,000030,0003211,031.140,6612,830,011030,003040,000290,003564,042,661,233,48PP-3KoeficijentCoefficient(2,13)(0,94)(0,13)(1,00)(1,25)(0,95)(0,35)(1,00)(0,86)(0,09)(0,05)(1,00)(3,09)(0,81)(0,09)(1,00)(0,86)(0,09)(0,05)(1,00)(3,10)(0,85)(0,08)(1,00)(17,0)(7,50)(1,00)(3,57)(2,71)(1,00)(16,50)(1,66)(1,00)(33,00)(8,67)(1,00)(16,71)(1,73)(1,00)(38,03)(10,48)(1,00)Legenda – Key:ij cm-god' = prosječno godišnje povećanje promjera - average annual in crease in diameterifj m-god' = prosječno godišnje povećanje visina - average annual in crease in heightIQ in-hd'-god' = prosječno godišnje povećanje temeljnice - average annual in crease in basal areai„ in- stablo''-god' = prosječno godišnje povećanje temeljnice po stablu - average annual in crease in basal area per tree•hd'-god' = prosječno godišnje povećanje volumena - average annual in crease in volumestablo-1·god-1 = prosječno godišnje povećanje temeljnice po stablu – average annual in crease in basal area per treePi v % = postotak volumnog prirasta – percentage of volume increment186


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191PP-1 i PP-3, što se može se se dovodti u u vezu sa sa učestali-jim prorjeđivanjem.U promatranom razdoblju stabla BP-1 na PP-2, svećim srednjim promjerom u 1994. god. za oko 3 %,u odnosu na srednji promjer iste kategorije stabala naPP-3, imaju veće prosječno povećanje promjera za73 %, temeljnice za 87 %, a volumena za 99 %. StablaBP-1 na PP-2, sa manjim srednjim promjerom u 1994.god. za oko 5 %, u odnosu na srednji promjer iste kategorijestabala na PP-1, imaju veće prosječno godišnjepovećanje promjera za 20 %, temeljnice 19 %, a volu-Na pokusnim plohama srednja stabla BP-1 u odnosuna sastojinski prosjek imaju veće prosječno godišnjepovećanje promjera (2,13–2,27 puta), temeljnice(3,09–3,70 puta) i volumena (3,10–3,71 puta). Većeprosječno povećanje navedenih elemenata rasta je naprorjeđivanim plohama u odnosu na kontrolnu. Pri zatečenimodnosima prirodnog diferenciranja stabala nakontrolnoj plohi, a na prorjeđivanim plohama i uslijedproreda, u promatranom razdoblju koeficijent povećanjaelemenata rasta kod stabala BP-1 u odnosu nastabla BP-3 veći je: kod promjera 9,80–17,00 puta, kodvisine 2,56–3,57 puta, kod temeljnice 26,00-37,00 puta,a kod volumena 26,30–40,15 puta. Najveći raspon uprosječnom godišnjem povećanju navedenih elemenatarasta između stabala BP-1 i BP-3 konstatiran je nakontrolnoj površini (PP-3).Postotak volumnog prirasta kod stabala BP-1 većije u odnosu na postotak volumnog prirasta stabala BP-2, a posebice BP-3 na svim pokusnim plohama. Naprorjeđivanim pokusnim plohama veći je postotak prirastavolumena stabala svih bioloških položaja u odnosuna kontrolnu površinu. Postotak volumnog prirastakod stabala BP-1 i BP-2, , veći je na PP-2 u odnosu namena za 18 %. Stabla BP-2 na PP-2, sa oko 9 % manjimsrednjim promjerom u odnosu na istu kategorijustabala na PP-1 u 1994. god., imaju veće prosječno povećanjepromjera za 67 %, temeljnice za 68 %, a volumenaza 46 %.Stabla BP-2 na intenzivnije prorjeđivanoj površini,u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu površinu, imajuveće prosječno povećanje promjera, temeljnice i volumena.Prosječno veće povećanje promjera, temeljnicei volumena konstatirano je i kod stabala BP-3 naprorjeđivanim pokusnim plohama, u odnosu na kontrolnupovršinu, a veće povećanje je konstatirano na intenzivnijeprorjeđivanoj površini, u odnosu na ekstenzivnijeprorjeđivanu površinu.Na osnovu navedenih odnosa jasnije se razdvajajuutjecaji različitih uzgojnih tretmana, odnosno jasnije seističe reagibilnost bukve uslijed intenzivnijeg prorjeđivanjau odnosu na spontani razvoj, ili pak ekstenzivnijeprorjeđivanje.Kada se u odnos stave veličine analiziranih elemenatarasta u 2002. godini s elementima rasta u 1994.godini vide se povoljniji učinci na prirast na sastojinskojrazini i kod stabala različitih bioloških položaja naprorjeđivanim pokusnim plohama, u odnosu na kontrolnuplohu (tablica 3). U razdoblju 1995–2002. godinenajviše je povećana ukupna temeljnica (140 %) i volumen(168 %) na PP-2. Manje je povećana temeljnica(132 %) i volumen (154 %) na PP-1, a najmanje je povećanatemeljnica (122 %) i volumen (139 %) na kontrolnojpovršini. Relativno povećanje temeljnice i volumenakod stabala BP-1 i BP-2 veće je na intenzivnijeprorjeđivanoj pokusnoj plohi (PP-2), u odnosu na ekstenzivnijeprorjeđivanu (PP-1) i kontrolnu plohu (PP-3).Tablica 3. Elementi rasta bioloških kategorija stabala u 2002. god. u odnosu na stanje u 1994. godinina pokusnim plohama (%)Table 3 Elements of growth in biological categories of trees in 2002 in relation to the condition in sample plots in 1994Biološkakategorija (BP)BiologicalcategoryIČČIIIUkupno – TotalN100100100100G145124110132V167139120154d g121111105115h g113111107113N100100100100G160147107140V190172116168d g126121104119h g114115106113N100100100100PP-3 (kontrolna – control)G134120105122V148122110139d g116110103111h g1121101051114. RASPRAVA – DiscussionU istraživanoj sastojini bukve, pri spontanom razvoju(PP-3) ili poslije izvođenja jednog (PP-1) i dva(PP-2) proreda, do starosti 50-55 godina zastupljen jevelik broj stabala po ha (2725–3600), u okviru kojegaje preko 60 % stabala sa značajno umanjenim prirasnimmogućnostima (BP-3). Na prorjeđivanim pokusnimplohama to je poslijedica s jedne strane izostanka mjeraadekvatnih i pravovremenih mjera njege, a s drugestrane opredjeljenja da se pri zatečenim odnosima prirodnogdiferenciranja stabala mjere njege prioritetnousmjere na stabla dominantnog biološkog položaja zakvalitetnu produkciju.187


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191Slika 1. Biološko diferenciranje stabala u srednjedobnoj sastojinibukve pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003)Figure 1 Biological differentation of trees in a middle-aged beechstand developing spontaneously(Foto: M. Bobinac)Slika 3. Konkurentski odnos između stabala bukve dominatnogbiološkog položaja, a različite kvalitete, pri spontanomrazvoju (Južni Kučaj 2003)Figure 3 Competition among beechs in the dominant biologicalposition but different quality at spontaneous growth(Foto: M. Bobinac)Slika 2. Konkurentski odnos između kvalitetnih stabala bukvedominatnog biološkog položaja u srednjedobnoj sastojinipri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003)Figure 2 Competition among good quality beech trees in the dominantbiological position in a middle-aged stand developingspontaneously(Foto: M. Bobinac)Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranjastabala u istraživanoj sastojini, primjena različitih uzgojnihtremana na pojedinim pokusnim plohama omogućilaje da se razdvoje njihovi učinci. Najpovoljnijiučinci u prirastu konstatirani su kod stabala dominantnogbiloškog položaja na pokusnoj plohi (PP-2). Za fazurazvoja sastojina kada je proreda nužna, uzgojna intervencijaza pravilno formiranje stabala iz dominantneetaže i kada se u okviru te kategorije stabala postižu najpovoljnijiučinci na prirast, stabla iz dominantne etažeprimarni su predmet prorede (Slika 1, 2, i 3). Međutim,na osnovu zatečenih odnosa prirodnog diferenciranjastabala na pokusnim plohama konstatirano je preko60 % stabala izlučenih u podstojnu etažu (BP-3).U nenjegovanim mlađim sastojinama, niskim proredamau određenom razdoblju stabla BP-3 moguopredjeljivati iznos prorjednog etata u sastojinama, apravodobnom primjenom visokih proreda određenibroj potištenih stabala može preuzimati važnu ekološkuulogu “stabilizatora” u sastojinama (slika 4).Niskim proredama u mladim nenjegovanim bukovimsastojinama formiraju se jednoetažne sastojine,188


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191Slika 4. Stanje na PP-2 poslije izvođenja visoke prorede 2003.god. (GJ Bogovina I, odeljenje 8)Figure 4 PP-2 after high thinning in 2003(Foto: M. Bobinac)5. ZAKLJUČCINa temelju karakteristika biološkog diferenciranjastabala u srednjedobnoj sastojini bukve, i učinaka proredana prirast preostalih stabala različitih biološkihpoložaja u razdoblju 1995–2002. godine, mogu se donijetisljedeći zaključci:• Pri spontanom razvoju ili poslije izvođenja jedne ilidvije prorede na kraju 2002. godine na pokusnimplohama BP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-24,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 % od ukupnog brojastabala;• Na pokusnim plohama stabla prvog biološkog položajau prirastu temeljnice sudjeluju sa 81,0–88,0 %,a u temeljnici sastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla trećegbiološkog položaja u prirastu temeljnice su-koje su biološki nestabile. Iz razloga podnošenja zasjeneod strane bukve, i izvođenjem visokih proreda, umladim i srednjedobnim sastojinama, stvaraju se povoljnijiuvjeti za održavanje podstojne etaže i formirajuse dvoetažne sastojine. U uzgojnom smislu potištenastabla, od isključivog predmeta sanitarnih intervencija,primarno preuzimaju kompleksniju biološko-ekološkuulogu u sastojini (održavaju zasjenu u podstojnojetaži i sprječavaju zakorovljivanje, utječu na mikroklimuu sastojini, sprječavaju pojavu sekundarne krune,“čiste” debla od donjih grana, i dr.).Veće prosječno povećanje promjera, temeljnice ivolumena i veći postotak volumnog prirasta kod stabalaBP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnice ivolumena sastojine, u odnosu na druge kategorije stabala,ukazuje da primarni predmet njege u mladim isrednjedobnim sastojinama bukve treba da predstavljajukategorije stabala dominantnog biološkog položaja.U sastojinama, u kojima su izostale pravodobnemjere njege i u kojima je velik udio potištenih stabala,prorede treba vršiti po načelu visoke-selektivne prorede,a uklanjanje stabala iz podstojne etaže potrebno jesvesti samo na nužne uzgojne i sanitarne intervencije.Na sastojinskoj razini konstatirani su povoljnijiučinci u prirastu na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnojplohi u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu i kontrolnupokusnu plohu (Bobinac, 2004). Raspon u prirastuizmeđu stabala različitih bioloških položaja naodređenoj pokusnoj plohi ukazuje na velik raspon u prirastubukve. Visoki iznosi prirasta u istraživanim sastojinamau suglasnosti su s podacima s pokusnih ploha zanjegu u mladim do srednjedobnim sastojinama bukve: uNjemačkoj – pokusna serija visoke prorede: Dalheim116, Wieda (Assmann, 1961), Slovačkoj (Korpel , 1988), Hrvatskoj (M a t i ć et al., 2003), i dr.Rezultati istraživanja ukazuju na različite učinke naprirast preostalih stabala u zavisnosti od intenziteta prorjeđivanja.Veće prosječno povećanje promjera, temeljnicei volumena te veći postotak volumnog prirasta kodstabala BP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnicei volumena sastojine, u odnosu na druge biološke kategorijestabala, ukazuje da primarni predmet njege umladim i srednjedobnim sastojinama bukve trebaju bitistabla dominantnog biološkog položaja.Conclusionsdjeluju sa 5–9 %, a u temeljnici sastojine sa20,5–27,7 %;U promatranom razdoblju stabla BP-1 na prorjeđivanimpokusnim plohama prosječno godišnjeprirašćuju 13,53–14,31 m3/ha, a na kontrolnom11,03 m3/ha. U ukupnom volumnom prirastu stablaBP-1 na prorjeđivanim pokusnim plohama sudjelujusa 82,0 %–89,0 %, a na kontrolnom sa 86,0 %;Malo udio stabala BP-2 u ukupnom broju stabala od4,5 %–12,7 % (125–375 stabala po ha), sa sličnimudjelom u ukupnoj temeljnici i volumenu, kao i uprirastu temeljnice i volumena, ukazuje na njihovomanje značenje prilikom prorjeđivanja sastojine uodnosu na zastupljenije kategorije stabala;189


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja,a na prorjeđivanim pokusnim plohama i uslijedproreda, prosječno godišnje povećanje elemenatarasta u razdoblju 1995–2002. god. kod stabalaBP-1 veće je u odnosu na stabla BP-3: kod promjera9,80–17,00 puta, kod visine 2,56–3,57 puta,kod temeljnice 26,00–37,00 puta, a kod volumena26,30–40,15 puta;Prema odnosu veličina elemenata rasta u 2002. i u1995. godini najviše su povećane ukupna temeljnica(140 %) i volumen (168 %) na PP-2, na kojoj suprovedene dvije prorede, a najmanje je povećanatemeljnica (122 %) i volumen (139 %) na kontrolnojpovršini;Na pokusnim plohama veće je relativno povećanjepromjera, temeljnice i volumena kod stabala BP-1,u odnosu na stabla nižeg biološkog položaja, a povećanjeje veće na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnojplohi u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanukontrolnu plohu;Prema učincima proreda, u nenjegovanim mladim isrednjedobnim sastojinama bukve, primarni predmetnjege trebaju biti stabla dominantnog biološkogpoložaja;U nenjegovanim mladim i srednjedobnim sastojinamabukve primjenom visoke prorede određeni brojstabala BP-3, može preuzeti važnu biološko-ekološkuulogu “stabilizatora” u sastojinama.LITERATURA – ReferencesAssmann, E., (1961): Waldertragskunde, BLV Verlagsgesellschaft,München-Bonn-Wien.Bunuševac, T., (1951): Gajenje šuma I. Udžbenik,Univerzitet u Beogradu, Beograd.Bunuševac, T., S. Jovanović, (1972): Strukturabukove šume (Fagetum montanum serbicumRud.) u razdoblju mladika na planini Ceru u Srbiji,Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrijei hortikulture. Šumarski fakultet Univerzitetau Beogradu, Beograd (39–52)B o b i n a c, M., (2003): Karakteristike biološkog diferenciranjastabala u sastojinama bukve i njihovznačaj u procesu njege, Glasnik šumarskog fakulteta88, Šumarski fakultet Univerziteta uBeogradu, Beograd (27–40)Bobinac, M., (2004): Efekti selektivne prorede naprirast stabala i sastojina bukve na Južnom Kučaju,Glasnik šumarskog fakulteta 90, Šumarskifakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd(65–78)Korpel, S., (1988): Dinamika rastu a vyvoja bukovychporastov vo faze mladiny až ždroviny vplyvompestovnej techniky, Acta Facultatis Forestalis,XXX, Zvolen. VŠLD (9–28).Krstić, M., (2004): Predlog optimalnih uzgojno-meliorativnihzahvata u nenjegovanim bukovimsastojinama mešovitog porekla, Glasnik Šumarskogfakulteta 89, Šumarski fakultet Univerzitetau Beogradu, Beograd (155–170).K r s t ić , M., S. S ta j i ć , (2003): Kvalitet i zdravstvenostanje stabala kao kriterijum za doznaku pri meliorativnimsečama u degradiranim šumama,Zbornik radova “Perspektive razvoja šumarstva”,Banja Luka (73–86).K r s t ić , M., S. St a j i ć , V. Č o ke š a, B. M a t o vi ć ,(2002): Prilog poznavanju kvaliteta izdanačkihbukovih šuma istočne Srbije, Zbornik radova,190Tom 46–47, Institut za šumarstvo, Beograd(53–66).M at i ć , S., I. A n i ć , M. O r š a n i ć , (2003): Uzgojnipostupci u bukovim šumama – Njega bukovihsastojina. In: Obična bukva u Hrvatskoj, Ed.:Slavko Matić. Akademija šumarskih znanosti.Zagreb (353–369).Medarević, M., S. Banković, D. Pantić,(2003): Stanje bukovih šuma u Srbiji, Šumarstvo1–2, SITŠPD Srbije, Beograd (5–23).M il i n , Ž., Lj. S t o ja n ovi ć et al., (1986): Rezultatiistraživanja najpovoljnijeg načina njege bukovihšuma putem seča proreda preko naučno-proizvodnihogleda na području Šumskih sekcija Boljevaci Bor u 1985. godini, Posebno izdanje,Šumarski fakultet u Beogradu, Beograd (1–187).P a n ić , Đ., (1966): Uticaj bioloških položaja stabalana izgrađenost njihovih kruna na produktivnostbukovih sastojina na Rudniku, Posebno izdanje26, Institut za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd(1–144).Ratknić, M., (1985): Uticaj visoke proredne seče natekući debljinski prirast u sastojini bukve naRajcu, Zbornik radova, knjiga XXIV–XXV, Institutza šumarstvo, Beograd (85–90).R a t k n i ć , M., (1986): Rezultati istraživanja mjerenjege putem seča prorede u srednjedobnoj sastojinibrdske bukove šume na Rajcu, Zbornikradova, knjiga XXVI–XXVII, Institut za šumarstvo,Beograd (101–113).Stamenković, V., M. Vučković, (1990): Uticajpravovremenog izvođenja završnog seka na razvojmladih sastojina bukve. Pošumljavanje goletii unapređivanje šumarstva Srbije u razdoblju1972–1989, Posebno izdanje, Institut za šumarstvoi drvnu industriju, Beograd (191–202).


M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191Stojanović, Lj., (2003): Proredne seče u šumama Stojanović, Lj., V. Stamenković, M. Vučkobukve(Fagetum moesiacae montanum nudum) vić, M. Krstić, M. Bobinac, (1990): Istranaposmeđenim rendzinama na krečnjaku, Šum- živanje razvoja, produkcije i najpovoljnijih mearstvo3–4, SITŠPD Srbije, Beograd (19–29). toda njege mladih bukovih šuma, PublikacijaStojanović, Lj., M. Krstić, M. Bobinac, (1985): “Unapređenje šuma i šumarstva regiona TitovoProredne seče kao mjere njege u brdskim buko- Užice”, knjiga II, Beograd (131–154).vim šumama (Fagetum moesiacae montanum Vučković, M., B. Stajić, (2003a): Ocena stanjaasperulosum) na Maglešu, Šumarstvo 4–6, sastojine bukve na bazi osnovnih elemenata rasta,SITŠPD Srbije, Beograd (43–56).Glasnik Šumarskog fakulteta 86, Šumarski fakul-S toj ano v i ć , Lj., M. Kr s t ić , M. B o b ina c , (1994): tet Univerziteta u Beogradu, Beograd (95–102).Proredne seče u bukovim šumama na području Vučković, M., B. Stajić, (2003b): KarakteristikeBrezovice, Posebna publikacija: “Prorede u bu- debljinskog prirasta u sastojinama bukve na pokovimšumama”, JP “Srbija šume”, Beograd dručju Brezovice. Šumarstvo 1–2, SITŠPD Srbi-(75–85). je, Beograd (165–171).SUMMARY: The participation and increment of trees in different biological positions(BP) were analyzed in a middle-aged stand of beech (Fagetum montanum nudumJov. 53 = Dentario-Fagetum montanum) growing on deep acid brown soil oncrystalline schist in three sample plots subjected to different silvicultural treatments.The results are based on breast diameter data and the assessment of biologicalposition of trees at the end of 1994 and 2002. The analysis included sample plots inwhich selective thinning was performed in 1985 (PP-1), 1985 and 1994 (PP-2),and control sample plot (PP-3).At the end of 2002, (stand age 50-55), of the total number of trees in the sampleplots, trees in BP-1 accounted for 23.9–27.8 %, in BP-2 for 4.6-12.7 % and in BP-3for 61.8–71.6 %. Trees in the first biological position participated in the basal areaincrement with 81.0–88.0 %, and in the stand basal area with 64.5–68.1 %. Trees inthe third biological position participated in the basal area increment with 5.0-9.0% and in i the stand basal area with 20.5–27.7 %. In the observed period, trees inBP-1 in thinned sample plots grew on average by 13.53–14.31 m3/ha annually andin the control plot by 11.03 m3/ha. Trees in BP-1 participated in the total volumeincrement in thinned plots with 82.0 %–89.0 % and in the control plot with 86.0 %.In relation to the trees in BP-3, the average annual increase in growth elementsin BP-1 trees was as follows: breast diameter: 9.80–17.00 times, height: 2.63–3.75times, basal area: 26.00-37.00 times, and volume: 26.30–40.01 times. Comparedwith PP-1 and the control plot (PP-3), an increase in growth elements was higherwithin PP-2.The results indicate different effects on the increment of the remaining trees in dependenceon stand thinning intensity. Apart from a positive effect on the dominanttrees, to a certain extent thinning also had positive effects on other biological categoriesof trees. However, this is a negligible productive effect in view of the fact thatthinning at this stage of stand development is a necessary silvicultural interventionaimed at forming trees in the dominant storey and that thinning achieves the best effectson the increment of this tree category. The higher average increase in breast diameter,height, basal area, volume and the higher percentage of volume increment intrees in the first biological position, as well as their higher participation in the basalarea increment and stand volume compared to other tree categories indicate that tendingin young and middle-aged beech stands should primarily be targeted at trees inthe dominant biological position. With timely application of high thinning, trees inBP-3 can assume an important biological-ecological role of “stabilizer” in stands.K e y w o rd s : beech, middle-aged stand, biological position of trees, selectivethinning, increment191


INSTRUMENTI I OPREMAU ŠUMARSTVUVisinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)Spiegel Relascop iTelerelascop FobPromjerke: digitalne,drvene I aluminijske,taksac, cm, mmP svrdla (boreri) zatvrdo rli meko drvo +rezervni djelovi(boreri i igle)Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,geodetski pribor• dalekozori, snajperi• ormari za nacrte• stolovi sa svjetlom za čitanje karata• crtaći pribor• pleteri, fotokopirni aparati• Majzekovi trokuti, razmjernici• planimetri, kurvimetri• trasirke, prizme, daČjinomjeri, niv. letveKOMTEH-GEO10000 ZAGREB, Trg športova 11tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027e-mail: komteh


PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWSUDK 630* 263 + 148.2 + 907.1Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE:Ugroženi ekosustavi od međunarodnog značenja*THE SAVA AND DRAVA FLOODPLAINS:Threatened Ecosystems of International ImportanceMartin SCHNEIDER-JACOBY1SAŽETAK: Oko 200.000 hektara aluvijalnih vlažnih staništa omogućujeodrživu obranu od poplava i prirodno pročišćavanje vode, te nudi neprocjenjiveekološke vrijednosti rijeka Save i Drave između Hrvatske, Mađarske iSlovenije. Neprekinuti ritski sustav koji su stvorile rijeke, njihovi pritoci i Dunav,prostire se na površini od preko 2.000 km. Ovom ekosustavu od paneuropskogznačenja prijeti opasnost od neodrživog gospodarenja vodnim resursima,hidrocentrala i planova za olakšavanje plovidbe. Predlažu se veliki rezervatibiosfere s ciljem održavanja visoke gospodarske i ekološke vrijednostii poticanja optimalnog gospodarenja prirodnim resursima i turizmom. Istražujuse ptice kao indikatori ekološke važnosti plavljenja i geomorfologije aluvijalnihvlažnih područja.K lj u č n e r i j eč i : aluvijalna vlažna staništa, očuvanje prirode, pticekao indikator, obrana od poplave, plovidba, vodoprivredaUVOD – IntroductionDo 1990. o poplavnim se područjima bivše Jugoslavijeznalo vrlo malo. Prve međunarodne akcije, poduzeteod Vijeća Europe (Yon & Tendron 1981) iMeđunarodnog vijeća za zaštitu ptica (Imboden 1987)s namjerom da se istakne specifična važnost ovih ritskihekosustava ne spominju jedinstvena vlažna staništarijeka Drave i Save. Istovremeno, međunarodno financiraniprogram Sava 2000 označio je početak razaranjanajvećeg aluvijalnog vlažnog područja ondašnjeEurope (Schneider 1986). U Hrvatskoj je lanac hidrocentralana rijeci Dravi već stigao do zadnjih dijelovazone furkacije (prirodne zone toka rijeke), a planirase izgradnja još nekoliko hidrocentrala (Sc hn ei d e r-Jacoby 1994, 1996a).Za vrijeme socijalizma, znanstvenici i lokalno stanovništvoborili su se i bez međunarodne pomoći protivizgradnje brana na Dravi i Muri. Tako je u 1980.-timgodinama Mura u Sloveniji spašena nakon što su lokal-Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Euronatur, Konstanzer Str. 22,D-78315 Radolfzell, Germany;E-mail: Martin-Schneider-JacobyŽeuronatur.or gPretisak i prijevod s engleskog iz Large Rivers, Vol. Vol. 16, No. 1–2,Hydrobiol. Suppl.158/1–2, rujan 2005.ni stanovnici upozorili na važnost “žive” rijeke za regionalnukulturu (S m e j i drugi 1994). StanovniciPrekmurja (“preko Mure”) nisu pristali da budu odvoai branama. Tajjeni od ostatka zemlje akumulacijamalokalni protest bio je toliko snažan da je još uvijek prirodnaMura zaštićena kao produžetak Drave. Drava jenizvodno od zadnje hidrocentrale (Dubrava, izgrađena1989. g.) i ušća Mure spašena jednom drugom akcijom.Hrvatski i mađarski šumari, boreći se protiv nove HEĐurđevac, bili su dovoljno jaki da odgode projekt dopada Željezne zavjese. Tada su mađarske nevladine organizacijepredložile uspostavu nacionalnog parka zaregiju Dunav-Drava, a mađarska je vlada godine 1991.osnovala Nacionalni park Dunav-Drava (Schneider-Jacoby1996A).Hrvatski vodoprivredni stručnjaci lobirali su za novipristup rješavanju problema obrane od poplava na rijeciSavi. U srednjem toku rijeke predviđene su ogromneretencije za skladištenje visokih poplava. Godine 1985.je Institut za prirodnu zaštitu predložio Park prirodeLonjsko polje kao temeljno područje ovog sustava(B r u nd i ć i drugi, 2001.; P e tr ičev i ć i drugi, 2004.;Schneider-Jacoby 1999a).193


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217DVAVAŽNAPRIMJERAVODNOG GOSPODARSTVATwo important Case Studies for River ManagementRijeka Drava – DravaRitska državna granica danas uglavnom prolazi sredinomrijeke. Riječna korita stabilizirana su betonskimoblogama, što je poremetilo i zaustavilo dinamiku riječnemorfologije i stalan protok sedimenata. U ranije dobagranica je bila riječni tok u određenom trenutku. Rijekaje u bilo koje doba mogla promijeniti svoje korito iprelaziti iz jedne zemlje u drugu. Međutim, granica senije mijenjala i slijedila je staro korito, koje je bilo uobliku udubina ili mrtvaja (dio starog riječnog korita ukojemu se zadržava površinska voda). Dobar primjer zaovu pojavu je koridor Dunav-Drava-Mura koji povezujeAustriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju iCrnu Goru.Najzanimljiviji dio je hrvatsko-mađarska granica udužini od oko 180 km (Schneider-Jacoby 2001a).Ova politička granica najvjerojatnije je stara tisuću godinai postojala je čak i za vrijeme Austrougarske monarhije.U doba Željezne zavjese, veći dio poplavnogpodručja – prirodnog koridora širokog do 5 km – bio jenepristupačan, a prirodnom dinamikom stvoreno je jednood najraznovrsnijih riječnih područja u Europi(Schneider-Jacoby 1996a). Više od 350 km rijekeod Austrije i Slovenije (Spielfeld, Bad Radkersburg, Radenci)sve do Dunava (Osijek, Apatin, Baja) ostalo jeprirodno, dok je uzvodno na Dravi izgrađeno 27 vodnihstuba a na Muri 15 vodnih stuba. Rijeke Mura i Dravatvore s poplavnim područjem Dunava jedinstveni koridorkoji se proteže kroz pet zemalja. On predstavlja “europskužilu kucavicu” koju je potrebno zaštititi na međunarodnojrazini (Sl. 1; Tablica 1; S ch n ei d e r- J a -coby & Reeder 1999.).Zamisao o Rezervatu biosfere Drava-Mura nastalaje na prvoj konferenciji o Dravi u Kapošvaru 1993. godine.Tri godine kasnije, nakon druge konferencije oDravi u Radencima, UNESCO je pozvao zemlje da seprijave za nominaciju regije Drava-Mura kao Rezervatabiosfere (UNESCO 1996. u Schneider-Jacoby& Reeder 1999). Uspostavljen je jasan koncept međunarodnesuradnje i stvaranja transgraničnog zaštićenogpodručja.1. Temeljna zona: prirodna staništa na Dravi s otocimai prašumama, rukavcima i mrtvajama.2. Tampon zona: gospodarske šume, livade i pašnjaciduž rijeke.3. Prijelazna zona: sela, vinogradi, poljoprivredna područja,povijesni gradovi.EUROPSKA ŽILA KUCAVICA DRAVA - MURAPRIJEDLOG ZA PREKOGRANIČNI REZERVAT BIOSFERESlika 1. Karta zaštićenih područja i planiranih zaštićenih područja duž koridora Dunav-Drava-Mura (Euronatur 1999) prema istraživanjuiz 1998–99. financiranom od nizozemskog programa PIN Matra. Sustav zaštićenih područja obuhvaća temeljnu i tampon zonepredloženog rezervata biosfere.Figure1 Map of protected areas and planned protected areas along the Danube-Drava-Mura corridor (Euronatur 1999) according to the1998-99 survey financed by the Dutch PIN Matra program. The system of protected areas comprises the core and buffer zones ofthe proposed biosphere reserve.194


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217Tablica 1. Pregled zaštićenih područja i planiranih zaštićenih područja duž koridora Dunav-Drava-Mura (Euronatur 1999)kao osnovnih elemenata predloženog rezervata biosfere (usp. Sl. 1)Table 1 Survey of protected areas and planned protected areas along the Danube-Drava-Mura corridor(Euronatur 1999) as basic elements of the proposed biosphere reserve (compare fig. 1).Ime zaštićenog područjaName of the protected areaMuraLandschaftsschutzgebiet MurauenNaturschutzgebiet Jahnwald-TrattenwiesenRegionali Park MuraRegionali Park Mura (enlargement)Tájvédelmi Szintér Mura-mentiZaštićeni krajolik MuraOrnitološki Rezervat Veliki PažutDravaKrajinski Park DravaKrajinski Park DravaNaravni spomenik Ptujsko jezeroKrajinski Park SturmovciKrajinski Park Stara DravaNaravni rezervat Ormosko jezeroKrajinski park Sredisce ob DraviZaštićeni krajolik DravaZoološki rezervat LegradZaštićeni krajolik RepašZaštićeni krajolik DravaZaštićeni krajolik DravaRezervat PodpanjDonji Miholjac FishpondNašička Breznica FishpondGrudnjak FishpondPoplavne šume od Posega do KoskaDravske šumeDuna-Dráva Nemzeti ParkDanubeZoološki Reservat Kopački RitPark Prirode Kopački RitNacionalni Park Kopački RitSpecial Nature Reserve Gornje PodunavljeDuna-Dráva Nemzeti ParkTotalKodcode12345678910111213141516171819202122232425262728293031ZemljacountryAASISIHUHRHRSISISISISISISIHRHRHRHRHRHRHRHRHRHRHRHUHRHRHRSCGHUStatusstatusprotectedprotectedprotectedplannedprotectedprotectedprotectedprotectedprotectedprotectedprotectedprotectedprotectedprotectedplannedprotectedplannedprotectedplannedprotectedplannedplannedplannedplannedplannedprotectedprotectedprotectedplannedprotectedprotectedprotectedplanned*KategorijacategoryProtected LandscapeNature ReserveRegional ParkRegional ParkProtected LandscapeProtected LandscapeOrnithological ReserveProtected LandscapeProtected LandscapeNatural MonumentProtected LandscapeProtected LandscapeNature reserveProtected LandscapeProtected LandscapeZoological ReserveProtected LandscapeProtected LandscapeProtected LandscapeNature ReserveProtected LandscapeProtected LandscapeProtected LandscapeProtected LandscapeProtected LandscapeNational ParkZoological ReserveNature ParkNational ParkSpecial Nature ReserveNational ParkVeličinasize ha11,380487,8806,6711,9554,1757002,337583395125411991,0236,6003509,85025,42211,701851,8275,1185,2724,13818,76721,2507,22016,01419,38111,50628,229230,512141,18789,325* Prema novom Zakonu o prirodi u Hrvatskoj, planirana područja zaštićena su dvije odine g - § 169* According the New Nature Act in Croatia, the planed areas are two years protected – § 169Rijeka Sava – Sava RiverIzvorni plan obrane od poplava na Savi nastao je uUjedinjenim narodima uz pomoć domaćih i stranihstručnjaka (Consortium 1972.; Direkcija 1975). Kakose od samog početka program Sava 2000 temeljio nastrategiji slivnog područja, bio je to (prema saznanjuautoru) prvi projekt čiji je fizički plan obuhvatio dugoročnogupravljanja poplavama. Po prvi puta je konceptriječnog sliva obuhvatio očuvanje poplavnih područja sciljem reduciranja poplava. Današnja rijeka Sava svojusigurnost i visoku ekološku vrijednost zahvaljuje upravotakvom pristupu. Oko 40 % sustava obrane od poplaveizgrađeno je prije početka rata godine 1990,ostavljajući velika aluvijalna vlažna područja nereguliranim(P e tr i č ev ić i drugi 2004.). S veličinom od195


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217109.000 ha, to je najveći sustav poplavnihnizina u dunavskom slivu(usp. DPRP 1999) i važno izvorištehranjiva za gornji i srednji savskibazen. Srednji savski bazen je jedinstveniprimjer koji pokazuje kakopoplavne nizine mogu reducirativodne valove (Sl. 2.).Nova procjena okoliša zamišljenaje tako da preispita izvorniprojekt i da uz obranu od poplaveobuhvati i očuvanje prirodnog ikulturnog nasljeđa. Hrvatska je odSvjetske banke dobila sredstva zapripremu studije procjene okoliša.Svjetska je banka ponudila Hrvatskojvodoprivredi, u suradnji s Euronaturom,Vodoprivrednim poduzećem(VPB Zagreb) i mnogimhrvatskim institucijama, jedinstvenupriliku da stvore sustav obraneod poplave i izrade model obraneod poplave i regionalnog razvojakoji će vrijediti i za druge zemlje(Brundić i drugi, 2001). Prvi korak u održivom razvojusredišnjeg savskog bazena je očuvanje postojećihpoplavnih područja kao retencija. Time će se očuvatitradicionalne privredne aktivnosti na ovom velikominundacijskom području (npr. stočarstvo, šumarstvo) teprirodno i kulturno bogatstvo (Gugić & Ćosić-Flajsig 2004.; Schneider-Jacoby 1999b). Nanekim je mjestima moguće obnoviti poldere isušene tijekomprve faze programa obrane od poplaveSlika 2. Utjecaj poplavne nizine u srednjem savskom bazenu na visoke poplave rijeke Save(Brundić i ostali, 2001). Nizvodno od Zagreba, količina vode opada jer se izlijevau poplavno područje. Svjetlosivo područje je srednji savski bazen, tamnosivoje stvarna poplavna nizina.Figure 2 The effect of the floodplain in the central Sava basin on peak floods in the SavaRiver (Brundić et al. 2001). Downstream of Zagreb, the quantity of water decreasesas it drains into the floodplain.(1972–1990). Tijekom prve faze ovog projekta, velikai važna aluvijalna močvarna područja zaštićena od poplavanisu bila meliorirana. Kako bi se očuvao aluvijalnikrajolik, predlaže se “ekološko poplavljivanje”. Toznači da se danas ta područja ne mogu obnoviti ponovnimuključivanjem u sustav plavljenih područja, ali jezato moguće održati njihov aluvijalni karakter, a po potrebise za vrijeme opasnih visokih poplava može upustitivoda (vidi dolje).OPASNOSTI ZA RIJEKE DRAVU I SAVUThreats to the Drava and Sava RiversPlovidba – NavigationPlanovi za izgradnju kanala Dunav-Sava-Jadran (Sl.3., M a ruši ć 1993) ugrožavaju prirodna riječna koritaSave i aluvijalna vlažna područja vezana uz rijeku(Schneider-Jacoby 2001b; Schneider-Jacobyi drugi, 2001, 2003; WWF 2002.). Brana blizu Šamcapretvorila bi 200 km rijeke Save u rezervoar. Sljedećabrana, čija je izgradnja planirana u unutrašnjosti Parkaprirode Lonjsko polje (blizu Jasenovca i ispod ušćaUne), uništila bi još uvijek dinamični vodni režim Mokrogpolja i šume Zelenik (Sl. 4: usp. P et r ič e v i ć i drugi,2004). Svi su ovi planovi dio Programa za prostornoplaniranje u RH (Republika Hrvatska 1999) i provodiloih je Ministarstvo prometa u 2001. g. (Bednjicki &Grubišić (2001). Nizvodno od ispusta kanala Dunav-Sava, planira se izgradnja brane unutar Ramsarskog g stasestaništaObedska bara (Srbija/Vojvodina). Također u196ovom programu plovidbe i proizvodnje energije planirajui četiri brane na rijeci Dravi (M a r u š i ć 1993).Kanal Dunav-Sava-Jadran ponajprije predstavljaskraćeni put koji Hrvatska planira od Dunava do Save.“Osnovna zamisao je da se pomoću ovoga kanala povežesrednja Europa s Jadranskim morem i da njegov kapaciteti konkurentne cijene privuku robu s ostalih prometnihpravaca i načina transporta. Potencijalni prometu kanalu procjenjuje se na 7 milijuna tona godišnje, štoće se prema predviđanjima postići 30 godina nakonpuštanja kanala u promet” (Republika Hrvatska 2003,str. 7). To znači da će tijekom 30 godina ovu ogromnukonstrukciju koja košta barem 200 milijuna Eura koristitimožda 11 brodova – temeljenih na lakšoj klasi EuropeII, tonaže od 1850 tona (WF 2002). Kanal je dug samo61,5 km i treba biti dovršen do 2020. godine.


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217I = S E N D ASlika 3. Planirani kanal Dunav-Sava-Jadran koji uključuje vodne stube, brane, riječne luke, hidroelektranei prevodnice na rijekama Sava i Drava (izvorni plan iz Marušić 1993). Projekt ima transgraničniutjecaj na Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku i Srbiji i Crnu Goru.Figure 3 The planned Danube-Sava-Adria Canal including the dams (vodna stuba), sluices (brana),harbors (rijecna luka), hydroelectric plants (hidroelektrana) and shiplocks (prevodnica) on theSava and Drava rivers (Original plan from Marušic 1993). The project has transboundary impactson Bosnia and Herzegovina, Hungary and Serbia and Montenegro.Slika 4. Odjeli Sustava za obranu od poplava u središnjem savskom bazenu i još uvijek plavljena vlažna područja uHrvatskoj između gradova Zagreb, Karlovac (na Kupi) i Sisak (Kupa i Odra) s predloženim mjerama zaočuvanje i obnovu prema Procjeni okoliša za Svjetsku Banku izrađenom od strane Hrvatskih voda i Euronaturagodine 2001. (Brundić i drugi, 2001; Petričeć i drugi, 2004).Figure 4 The compartments of the Central Sava Basin Flood Control System and still flooded wetlands in Croatiabetween the towns of Zagreb, Karlovac (on the Kupa) and Sisak (Kupa and Odra) with proposed preservationand restoration measures according the Environmental Assessment for the World Bank by CroatianWaters and Euronatur in 2001 (Brundić et al. 2001, Petričeć et al. 2004).197


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217“Barem 50 % prometa trebao bi se odnositi na međunarodnitranzit u koridoru Dunavska regija – Jadransko• eliminacija periodičkih dugotrajnih poplava u bazenuSpačva-Studva i regulacija šumske vegetacije,more, što bi značajno povećalo promet luke Rijeka i • poboljšanje niskih vodostaja i korištenje procesnihdjelomično luke Ploče (Republika Hrvatska 2003, str. voda.7). Roba se mora prevoziti željeznicom ili cestom do Jadrana,iako formulacija nastoji stvoriti dojam da je mo-Ljeti i za vrijeme niskih vodostaja kanal Dunav-Savatrebao bi se puniti pumpama. Postoje opravdane sumnjeguće izgraditi kanal kroz Dinarsko gorje. Ako se 50 %da kvaliteta vode ne bi bila dovoljno dobra za navodnjavanje(Malus & Tusar 1998). Troškovi pumpanja ta-robe ionako mora prevesti nekim drugim transportnimsustavom, bilo od rijeke Save na kraju kanala Dunavkođerbi znatno povisili troškove plovidbe. EliminacijaSava prema luci Ploče ili blizu Zagreba (usp. sl. 3), ondadugotrajnih poplava na 100.000 ha transnacionalnog bazenaSpačva-Studva, koji je stanište najvećih površinanije jasno zašto je kanal uopće potreban. I bez kanalaudaljenost željeznicom od Vukovara na Dunavu niješume hrasta lužnjaka na svijetu, također će utjecati namnogo veća. Dnevni teret potencijalnog prometa dunavsko-savskimkanalom tijekom 30 godina može sezaštićena područja od međunarodnoe važnosti u Srbijiveličine 17.500 ha (Heath & Evans 2000) i povećatiprevesti željeznicom za jedan sat, a troškovi održavanjarizik od poplava duž cijelog donjeg toka Save. Kanal jei izgradnje su niži (usp. H ie s s & Kor a b 1992).planiran na pretpostavci da će rijeka Sava biti plovna iBudući da nema dovoljno dokaza za profitabilnost za velike brodove, ali do sada još nisu dostupne procjeneokoliša niti ekonomske procjene projekta. Analizaplovidbe dunavsko-savskim kanalom, navode se dodatneekonomske koristi (Republika Hrvatska 2003): odnosa troškova i koristi u kojoj se uspoređuju troškovi• navodnjavanje poljoprivrednih površina, intenzifikacijastočarstva i promjene u strukturi poljoprivrednihkultura kako bi se pogodovalo tržište,i utjecaji željezničkog i brodskog transporta od Dunavado Jadrana ovdje je od najveće važnosti. Ona bi trebalabiti uključena u novi Ugovor o Savi s ciljem zaštite rijeke• odvodnja slivnog područja kanala, daljnje poboljšanje173.000 ha i podzemna drenaža na 62.000 ha,od vodnih stuba i nasipa.Vodno gospodarstvo – Water ManagementIskopavanje sedimenata iz riječnogkorita Save i Drave predstavljagorući problem. Opskrba sedimentomiz gornjih tokova je ograničenakonstrukcijom brana u gornjim dijelovimarijeka. Erozija riječnogkorita dovodi do drastičnog smanjenjarazine vode za vrijeme niskihvodostaja. U sektoru između Varaždinai slovenske granice, Hrvatskaje kao dio dugoročnog programakanaliziranja rijeke počela iskopavatisedam milijuna kubnih metaraiz bivšeg korita rijeke Drave (vididolje). Planira se da nova granica saSlovenijom prođe sredinom novoiskopanogriječnog koridora, što ćeuništiti najočuvanije aluvijalnovlažno područje u Sloveniji. Nedostataksedimenata također dovodi doerozije u nizvodnom dijelu, na primjerkod Dubrave, zadnje brane naDravi, a prošle je godine izgrađenonekoliko nasipa koji još više utječuna dinamiku riječnog korita (sl. 5).Mohl & Schwarz (1998a)opisuju učinke na Dravi nizvodnoSlika 5. Promjene u geomorfologiji dravskog korita ispod ušća s Murom tijekom zadnjih100 godina (Elektroprojekt 1997). Potrebne je poduzeti hitne mjere za zaustavljanjeovog procesa, umjesto da tvrtka Hrvatske vode, kao što se pokazalo u zadnjevrijeme, izvodi dodatne regulacijske radove. Potrebno je zatvoriti postrane kanalai obustaviti iskopavanje šljunka (usp. sl. 6).Figure 5 Changes in the geomorphology of the Drava riverbed below the mouth of Mura duringthe last 100 years (Elektroprojekt 1997 ). Urgent measures to reverse this processare needed, instead of more regulation works by Croatian Waters as seen recently,including the closing of side channels and gravel excavation (compare fig. 6).198


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217Slika 6. Dugoročni cilj gospodarenja Hrvatskih voda na rijeci Dravi je uniformirano kanalizirano riječno koritobez rukavaca i otoka. Radovi na provedbi ove vizije utječu na nekoliko dijelova rijeke, uključujući graničnapodručja s Mađarskom i Slovenijom. Ovi se radovi proglašavaju održavanjem, budući da im je ciljodržati “idealni” riječni kanal kao na karti, umjesto postojećeg prirodnog riječnog korita Drave.Figure 6 The long-term management goal of Croatian Waters on the Drava River is a uniformly canalized river corridor,free of side arms and islands. The works to implement this vision impact several stretches of the river,including border areas with Hungary and Slovenia. These works are declared as maintenance as they aimto maintain the “ideal” river canal as in the map and not the existing natural riverbed of the Drava.od ušća s Murom. Uslijed velikihpromjena u riječnoj morfologiji svidinamički tipovi staništa su se smanjili.U zadnjih 100 godina površinavode smanjila se za 65 %, a otvorenastaništa kao što su otoci i šljunčanii pješčani sprudovi smanjili suse za 92 % (vidi sl. 5).Morfološke promjene dio su dugoročnestrategije Hrvatskih vodada od Drave naprave jedan glavnikanal (sl. 6). Bez procjene utjecajana okoliš, dijelovi rijeke su nasipimai iskopavanjima pretvoreni udijelove novo-predloženog stabiliziranogritskog koridora. Takvi seradovi provode čak i unutar strogozaštićenih područja, kao što jeušće Mure (Schneider-Jacoby1999a). Tim vodoprivrednimmjerama povećana je erozija riječ-Slika 7. Promjene vodostaja rijeke Save u Parku prirode Lonjsko polje između 1926. i1990. godine kod Jasenovca (blizu ušća Une) prema podacima iz Hrvatskih voda,Zagreb, s regresijskim linijama (Schneider-Jacoby 1993).Figure 7 Changes in the water level of the Sava River in the Lonjsko Polje Nature Parkbetween 1926 and 1990 at Jasenovac (near the mouth of the Una) according todata from Hrvatske vode, Zagreb, with regression lines (Schneider-Jacoby 1993).199


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE 1 DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217nog korita. U području šume Repašispod utoka s Murom, minimalnigodišnji vodostaj rijeke smanjio seizmeđu 1946. i 1988. za 2,68 cmgodišnje (vodomjer Botovo,B ion dić 1999). Utjecaj na aluvijalnuhrastovu šumu velik je, iočituje se u sve većem broju osušenihstarih hrastova koje je potrebnoposjeći (Hrvatske šume 2004,osobna obavijest). Dugoročni trendminimalnog vodostaja u Terezi ziunom Polju (nasuprot BarcsaMađarskoj) pokazuje pad od preko3 m u zadnjih 100 godina (Biondić1999). Potrebne su hitne mjereobnove u vidu proširivanja kanalarijeke i odstranjivanja nasipa, kaošto predlažu Mohl & Schwarz(1998a, b).Osim planiranih hidrocentrala,glavni izvor problema u zaštićenimpodručjima duž Drave, posebice udunavsko-dravskom nacionalnomparku je i permanentna zlouporabarijeke, što će rezultirati gubljenjem raznolikosti i proizvodnostiu širokom ritskom ekosustavu, uključujućinestanak mrtvaja i nizinskih šuma (vidi dolje, Schneider-Jacoby1998).Razlika između visokih i niskih vodostaja povećavase na obje rijeke. Ovdje ne postoji vodno gospodarstvenikoncept kojim bi se izbjegli daljnji stresovi zaaluvijalni sustav (S c h n e i d e r-J a co b y 1993; Sl. 7).Osim rastuće opasnosti od poplava, niski vodostaj tijekomljeta već je postao ključni problem za vodno gos-Hidroelektrane –Lanac hidroelektrana od Austrije preko Slovenije doHrvatske uništile su velike površine dravskih vlažnihstaništa (Schwarz & Bloesch 2004). Postojeće hi-droelektrane na Dravi djeluju na staro riječno korito izmeđubrana i riječnog koridora nizvodno. Glavni problems kojim se suočavaju preostala vlažna područjaDrave u Sloveniji i Hrvatskoj je niski vodostaj od samo2,4 % prosječnog protoka rijeke (Schneider-Jacoby 1996a). Iako se vlažno područje još uvijek redovitoplavi, vegetacija se tijekom zadnjih godina značajnopromijenila, a podzemna voda je opala. Ovo je problemne samo za zaštitu prirode, već i za obranu od poplava,jer visoke poplave moraju naći put kroz mnogo uže riječnokorito nego do sada. Treba provesti modernu analizukojom bi se utvrdila potrebna količina vode zaodržavanje ključne funkcije rijeke (B lo e s c h i drugi,2004. i ovaj separat). Potrebni su i novi planovi o tome200Slika 8. Razlika između godišnjeg maksimalnog i minimalnog vodostaja rijeke Save uParku prirode Lonjsko polje između 1926. i 1990. kod Jasenovca (blizu ušćeUne) prema podacima Hrvatskih voda, Zagreb, s regresijskim linijama (Schneider-Jacoby1993).Figure 8 Difference between annual maximum and minimum water level of the Sava Riverin the Lonjsko Polje Nature Park between 1926 and 1990 at Jasenovac (near themouth of the Una) according to data from Hrvatske vode, Zagreb, with regressionline (Schneider-Jacoby 1993).podarstvo. Na primjer, u Parku prirode Lonjsko polje,dugoročna maksimalna razina visoke vode raste(y = 781 + 0,54x, p < 0,05) a niska voda pada još većombrzinom (y = 39 – 1,03x, p < 0,001). Razlika bi bila još iveća da visoke poplave u Savi ne snižava retencija Lonjskopolje (usp. Sl. 1). Stres za ekosustav vidi se na sl. 8,gdje je prikazana godišnja maksimalna razlika izmeđuvisokog i niskog vodostaja (y = 741 + 1,29x, p y 0,001).Manjak vode u rijekama posebno zabrinjava za vrijemeniskih vodostaja (S c h n e i d e r- J a cob y 1993).Hydroelectric Damskako povećati ulogu pašarenja, u skladu s dogovorom sWWF i Euronatur s Hrvatskim vodama tijekom postkonferencijskeekskurzije na Konferenciji o obnovi rijekaEcrr god. 2004. Nužno je održati veliku ekološkuvrijednost ovih preostalih dijelova rijeke Drave. Oni isaupunjavaju aju međunarodne kriterije ije zazaštitu prirode,Sloveniji su su već uvršteni u staništa Natura 2000.Dnevne oscilacije Drave problem su od međunarodnogznačenja (sl. 9). Hidroelektrane u Hrvatskoj imajuveliki utjecaj na Nacionalni park Dunav-Drava. Razinavode mijenja se do 1,6 m čak i u duljini od 40 km ispodbrane, a valovi se mogu izmjeriti sve do D. Miholjca –ovdje još uvijek 20 cm – i Osijeka. Osim problema erozije,dnevne oscilacije također imaju nepovoljan utjecajna ribe. Lokalni ribolovci svakodnevno javljaju o masovnomuginuću mladih riba u malim barama preostalimnakon visokih poplava. Do današnjeg dana nije pro-


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217vedeno istraživanje o učinku na insekte,kao što je riječno vretence(S c h n e i d e r- J a co b y 1996a, b).Daljnja izgradnja hidroelektranana rijeci Dravi uništila bi riječni koridorod Dunava do Mure (Schneid e r- J a co b y 1996a) koji obuhvaćajedno od najvažnijih staništakečige (Acipenser ruthenus, usp.R e i - N ar t z i drugi, 2003). M o h l& Schwarz (1997) opisuju učinakplanirane hidroelektrane NovoVirje, smještene na 226.–185,5. kmrijeke duge 380 km. Aluvijalnovlažno područje koje se prostire napodručju od preko 2.700 ha bilo binepovratno poplavljeno, a s njime ijedinstveno ritsko stanište koje sejoš uvijek sastoji od šuma mekih listača(1.070 ha), rijeke i njezinih rukavaca(517 ha), travnatih površinakoje obiluju orhidejama (548 ha),malim poljima (242 ha) i otocima išljunčanim obalama (78,5 ha). Zarazliku od toga, procjena utjecaja naokoliš koju je izradio Elektroprojekt(1997) sugerira da niti jedna ugrožena ili zaštićenabiljna ili životinjska vrsta neće biti ugrožena, a istražujese “samo” gradilište hidrocentrale.“Očuvanje postojećih prirodnih staništa, koja obilujuvelikim prirodnim vrijednostima u okolici HE NovoVirje i njihovo praćenje i razvoj predstavlja potencijalnukorist prilikom izgradnje sustava HE Novo Virje” (Hrvatskanacionalna energija 1997. str. 38). Procjena okolišaod strane Elektroprojekta u potpunosti zanemarujeučinak brane na dinamički riječni ekosustav i sve biljneSlika 9. Dnevne oscilacije Drave u Botovu u ljetu 2004. godine zbog proizvodnje električneenergije u hidroelektrani Dubrava, Hrvatska (izvorni podaci iz Hrvatskihvoda, objavljeni na www.voda.hr).Figure 9 Daily oscillations of the Drava at Botovo in summer 2004 due to the productionof electricity by the Dubrava hydroelectric dam, Croatia (Original data from HrvatskeVode, published on www.voda.hr).i životinjske vrste vezane za njega (usp. Mohl &Schwarz 1998a, b; Schneider-Jacoby 1996a).Schwarz & Bloesch (2004) služe se međunarodnimeko-morfološkim standardima za opis vrijednostipredloženog gradilišta i procjenjuju ga na temelju EU-WFD. Planirani odvodni kanal čak presijeca rukavacDrave unutar Nacionalnog parka Dunav-Drava u Mađarskoj,što se uopće ne spominje u službenoj procjeniučinaka na okoliš koju je prihvatilo Ministarstvo zaokoliš Republike Hrvatske godine 2002.Procjena okoliša sustava za obranu od poplava na rijeci SaviEnvironmental Assessment of the Sava Flood Control SystemIako je poplavno područje u Hrvatskoj formalno zaštićenoZakonom o vodama kao “vodna površina”, Programomprostornog planiranja (Republika Hrvatska1999) predviđa se, na primjer, odvodnja na oko 50 %poplavnih područja u središnjem savskom bazenu.Procjena okoliša za Svjetsku banku (Brundić idrugi, 2001) predlaže novo rješenje (slika 4, tablica 2),koje bi čak i poboljšalo trenutno stanje aluvijalnih vlažnihstaništa. Pe t r i č eć i drugi (2004) razmatraju novipristup i pokazuju da je taj pristup u Hrvatskoj naišao nadobar prijem. “Cilj predloženih modifikacija je zadržatišto je više moguće preostalih nezaštićenih područja urežimu prirodnih voda, s povremenim plavljenjima. Ustudiji se ističe da bi predložene promjene stvorile velikipotencijal za razvoj novih oblika turizma temeljenih naočuvanoj tradicionalnoj arhitekturi i načinu života, iprekrasnim šumskim krajolicima ispresijecanim pašnjacimai otvorenim vodenim površinama. Posebno značenjeogleda se u velikom prirodnom potencijalu vlažnihstaništa za pročišćavanje voda putem zadržavanja hranjiva,i obogaćivanje podzemnih voda putem procjeđivanjepoplavnih voda iz prostranih retencijskih područja”(P e tr i čeć i drugi, 2004.; str. 286). Predloženepromjene značajno snižavaju troškove izgradnje, budućida se u velikom dijelu odustaje od izgradnje nasipa,kanala i distribucijskih objekata. Razina zaštite ostajeista, a obranjeno područje nije znatno smanjeno (sl.4; B r u n d ić i drugi, 2001).201


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217Tablica 2. Veličina (ha) i kapacitet (milijarde kubičnih metara) različitih pod-jedinica središnjeg savskog bazena (danas),prema planu i prijedlogu UN-a iz godine 1972. kroz procjenu okoliša za Svjetsku banku kao dijela Projekta zaočuvanje i obnovu središnjeg savskog bazena (CSB PRP, Brundić i drugi, 2001).Table 2 Size (ha) and storage capacities (billions of cubic meters) of the different sub-units of the Central Sava Basin (recent),as planned by the UN in 1972 and proposed through environmental assessment for the World Bank as theCentral Sava Basin Preservation and Restoration Project (CSB PRP, Brundić et al. 2001).Retencijsko područjeRetention areaŽutica + Lonjsko poljeTristika + Opeka + Mokro PoljeRibarsko PoljeTuropoljeKup.„aJ.,„BkKupaUpper SavaProjekt očuvanja i obnove SSB – CSB Preservation and Restoration Project26 poplavljenih mrtvaja – 26 flooded oxbows8 obnovljivih površina – 8 Restoratio n areas6 ekološki poplavljenih područja – 6 Ecologically- flooded areasUkupni kapacitetTotal storage capacityVeličinaSize23,70622,29416,95615,63022,2422905,8992,250DanasRecentObujamVolume634611175316203275030VeličinaSize25,63020,5107,400PlaniranoPlanned05,050290109,267 2,046 58,88000ObujamVolume915581132015027001,805VeličinaSize23,70622,29416,95615,63013,5992905,0002,2005001,20015,400116,775CSB PRPObujamVolume733611175316150275030220102,124Rijeka Sava svoju visoku ekološku vrijednost zahvaljujei svojim pritocima. Najvažniji pritoci su Krka(SLO, usp. GERM i drugi, 2004), Kupa (SLO/HR) iUna (HR/BIH) i sve tri su rijeke gotovo pošteđene odhidro-tehničkih zahvata. Te rijeke i njihove pritoke, kaošto su Mrežnica i Korana u srcu Nacionalnog parka Plit-VAŽNOST ALUVIJALNIH VLAŽNIH STANIŠTAImportance of the alluvial wetlandsPovezanost i samopročišćavanje Connectivity and Self-PurificationPostojeća zaštićena područja, kao što su parkovi prirodeLonjsko polje i Kopački rit te Nacionalni park Dunav-Drava,dio su ritskog ekosustava. Tampon zona trebaobuhvatiti cijele prirodne dijelove slobodno tekućicai sva preostala aluvijalna vlažna staništa. Staništa uzvodnoovise o povezanosti, koja će nestajati ako rijekabude ispresijecana branama. Ključ bio-raznolikosti ležiu prirodnoj dinamici. Jedinstvena priroda opstati će, aprirodni procesi kao što je samopročišćavanje vode dostićiće optimalnu razinu samo pod uvjetom da rijeka idalje stvara nove otoke i mrtvaje. Zeleni pojas livada,pašnjaka i nizinskih šuma koji stvaraju rijeke Sava, Dravai Mura ključni su elementi europskoga ECONET-a.Velike rijeke u Panonskoj nizini još uvijek tvore riječnikontinuum u dužini od preko 2.000 km (usp. Kartu 2 uWWF 2002) i povezuju, u slučaju rijeka Drave i Save,oko 200.000 ha aluvijalnog vlažnog područja.vička jezera, zanimljive su i zbog kraškog fenomenasedrenih terasa. Uz to, donja Drina, Bosna i Vrbas zadržalisu svoja meandrirajuća korita i široka poplavna područja,te su važne za očuvanje prirode, npr. za ugroženeptičje vrste koje žive u IBA Bardaca na ušću Vrbasa(Heath & Evans 2000.), kao i za obranu od poplava.Iako u većini gradova još uvijek nije razvijeno gospodarenjeotpadnim vodama, rijeke i dalje obiluju raznolikimribljim svijetom, insektima i ostalim vrstama.Prirodno korito i aluvijalna vlažna staništa procesuirajuotpadne vode i poboljšavaju kvalitetu vode. Čak i prijerata, kad je industrija zagađivala rijeku Savu u mnogovećem opsegu nego danas, istraživanja Meštrova idrugih (1989) ukazala su na velik kapacitet rijeke Save isavskog vlažnog područja za samopročišćavanje. Kvalitetavode prešla je iz klase III-IV ispod Krškog, Zagrebai Siska u klasu II ispod Lonjskog i Mokrog polja. Prioritetprograma za smanjenje zagađenja je zaštita i poboljšanjenereguliranih dijelova rijeke i ponovno aktiviranjealuvijalnih vlažnih staništa (DPRP 1999).202


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217VEGETACIJA ALUVIJALNOG VLAŽNOG PODRUČJAVegetation of the alluvial wetlandsAluvijalne poplavne šume – Alluvial forestsCiljevi prvog Programa za savski bazen nisu obuhvaćalialuvijalne i nizinske šume (Consortium 1972),ali su te šume jedna od glavnih ekoloških i gospodarskihvrijednosti ritskog ekosustava. Prema Klepcu & Fabi j a n i ć u (1996), hrast lužnjak (Quercus robur), vrstakoja je usko vezana za vodni režim nizinskog područja,dominantna je vrsta u 10 % površine hrvatskih šuma(Prpić 1996). Područje se proteže na 201.000 ha a drvnazaliha iznosi, prema šumskim osnovama gospodarenja,do 55,6 milijuna m3. Tečajni godišnji prirast iznosi7,1 m3/ha. Velike hrastove šume nalaze se npr. i u donjempodručju Save u Vojvodini (SCG).Prpić & Jakovac (1998) izračunali su vrijednostaluvijalnih i nizinskih šuma potencijalno ugroženihplaniranom branom HE Novo Virje na rijeci Dravi.Ovdje na 12.224 ha raste uglavnom hrast lužnjak(1,7 mil. m³ ili 49,8 %), jasen (0.4 mil.m³ ili 11,6 %) ijoha (0.6 mil.m³ ili 17.2 %). Vrijednost ukupne drvnemase od 3,5 milijuna m3 iznosi 127,6 milijuna Eura.Vrijednost godišnjeg prirasta je 3 milijuna Eura. Ovo jemala cifra, jer su cijene drvne mase određene u Hrvatskoji ispod su europskog tržišta, posebice za hrast.Ako se u ovu kalkulaciju dodaju vrijednosti koje se odnosena socijalne i općekorisne funkcije, kao na primjerkoristi za klimu, učinak nove brane u Novom Virjusamo na šume Hrvatske je 900 milijuna Eura (Prpić& Jakovac 1998.). Potencijalni gubitak dalekonadmašuje tržišnu vrijednost drva.U obzir treba uzeti sve pozitivne vrijednosti nizinskihšuma:• Energetski sektor nije nadomjestio gubitke nastalezbog nestanka nizinskih šuma i njihovih funkcija,uključujući vezanje ugljika, premda je izgradnjabrana na rijeci Dravi u Hrvatskoj i Sloveniji posrednoili neposredno uništila ogromna područja.• Aluvijalne poplavne šume u prirodno gospodarenimretencijskim područjima u središnjem savskombazenu (Posavina) sposobne su za proizvodnju velikihvrijednosti, gdje se svake godine može dobiti500E/ha.• Ekološka i gospodarska vrijednost šuma (opet) nijeobuhvaćena Novim Savskim ugovorom, premda sunizinske šume jedno od najvažnijih ekonomskihdobara aluvijalne nizine i mogu se usporediti s ostalimpotencijalnim vrijednostima, kao što su navigaipcija i poljoprivreda.PašnjaciDrugi najvažniji način korištenja aluvijalnog staništaje ispaša. Samo u središnjem savskom bazenu još seuvijek tradicionalno koristi 19.000 ha. Na pašnjacimapostoje brojne reljefne strukture, kao što su depresije,mali poplavljeni kanali, mrtvaje, dijelovi visokih obalapa i pritoke poput Odre, Struga, Lonje i Sunje. ESER(1991) je opisala vegetaciju velikih pašnjaka u južnomdijelu Lonjskog polja (Muszilovcica). Zabilježila je 178biljnih vrsta i deset važnih biljnih asocijacija na područjuistraživanja veličine od oko 400 ha. Istraživanjejasno ukazuje na široki raspon različitih mikro-staništau ovom području i različitih zona unutar pašnjaka. Izrazitomokra staništa su vrlo vlažna muljevita područja udepresijama. Prema sredini istraživanog područja u obiljurastu žuti cvjetovi Nymphoides peltata, a na rubovimačetverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia (simbolParka prirode Lonjsko polje). Ove tipične i ugroženemočvarne biljke ovdje pridolaze u sastojinama od prekojednog hektara. Druge važne vodene biljke su podvodnica(Najas minor, N. marina); Wolffia arrhiza – najmanjaeuropska biljka; plivajuća nepačka (Salvinia natans);i žabogriz (Hydrocharis morus-ranae).Tipična biljna asocijacija u muljevitim područjima jeEleocharietum acicularis s varijetetima Ludwigia palustrisi Cyperus fuscus; poput četverolisne raznorotke, iPasturesova asocijacija duguje svoj opstanak rovanju svinja. IstraživanjeEse r o v e (1991) također spominje najvažnijekrmne biljke na pašnjacima Lonjskog polja. Najraširenijisu varijeteti djeteline: jagodasta djetelina (Trifoliumfragiferum) – ponekad u skupinama – i bijela djetelina(T. repens); poneka crvena djetelina (T. pratense),a može se naći i švedska djetelina (T. hybridum). Međuvrstama trava, učestalo pridolazi troskot (Agrostis stolonifera,A. gigantea) i obična vlasnjača (Poa trivialis).Ove trave imaju veliku hranjivu vrijednost, za razlikuod mnogih vrsta koje to nemaju – npr. stolisnik (Achilleamillefolia) i bijeli sljez (Althea officinalis), ili onihkoje životinje odbijaju (masovno odbacuju Stachys palustris,Poligonum hydropiper, Mentha spp., Rhorippaamphibia, Iris pseudoacoris i Genista elata).Polja prekrivena cvijećem – ponekad bijelim, ponekadžutim, ponekad ljubičastim – predstavljaju vrloveliku estetsku vrijednost; uz to, ona sadrže mednebiljke (“medvica”, Schneider-Jacoby & Ern1990, 1994). Posavski pašnjaci predstavljaju jedinstveniprimjer polu-prirodnih staništa u središnjoj Europi iod iznimne su važnosti za znanost i biologiju.Načini korištenja zemlje: uzgajanje stoke, konja, gusakai posebno svinja, od velike su važnosti za raznolikostpašnjaka i opstanak mnogih biljaka. Svinjski203


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217pašnjaci već su postali jedno od najrjeđih staništa u Europi,a savsko vlažno područje predstavlja jedinstvenonasljedno stanište i tipični je primjer tradicionalnog korištenjazemlje u europskom nizinskom području. Univerzitetiz Marburga vrlo je zainteresiran za projekt obnovesvinjskih pašnjaka u Njemačkoj i zbog toga je započeoistraživanje u suradnji s Parkom prirode Lonjskopolje. Godine 1997. napravljena je procjena prenošenjasjemena putem svinja. Utvrđeno je da se putem njihovogizmeta prenosi dvadeset devet vrsta biljaka. Krave ikonji također aktivno sudjeluju u ovoj vrsti prijenosasjemena. U kaljuži koju svinje koriste da zaštite kožu odkomaraca pronađeno je sjeme još 17 biljnih vrsti(S c h ö n f el d e r 1998). Ti e k ö t te r (1998) se bavioistraživanjem utjecaja svinja na močvarnu vegetaciju, anaročito učincima njihovog rovanja i ulogom sjemenskihbanaka u re-kolonizaciji praznina u vegetaciji stvorenimuslijed poremećaja tla. Sjemenska banka u tlu aktivirase rovanjem; porastom svjetla i temperature stimulirase sjeme koje je bilo prekriveno da proklije.Prednost se posredno daje i višegodišnjim vrstamakoje vegetativnim razmnožavanjem (puzajući izbojci,korijenje ili rizomi) mogu ponovno kolonizirati poremećenapodručja. Mikro-reljef koji nastaje kopanjem irovanjem pogodan je za stvaranje vrlo raznolikih uvjetastaništa na iznimno malom prostoru, pa tako potičestrukturni diverzitet. Različite vrste nalaze svoje niše narazličitim razinama mikro-topologije. Raznolikost serovanjem svinja povećava na više načina. Kroz permanentnostvaranje područja otvorenog tla nastaju staništatipična za aluvijalna vlažna područja, ili goli sedimentipijeska i blata nakon poplava. Na taj se način zajedničkimdjelovanjem poplava i svinja stvara tipično aluvijalnov stanište. Ne samo da vegetacija ima velike korisodprisutnosti svinja, već svinje predstavljaju odličnutialternativu skupim, dugotrajnim gospodarskim mjerama,kao što su one koje se koriste za očuvanje vlažnihstaništa u Njemačkoj. Vrste kojima pogoduje rovanjevrlo su rijetke u ostalim područjima (npr Mentha pulegium,Pulicaria vulgaris i Teuricum scordium). Prvaproučavanja ekologije ugroženih biljaka u Europi započelasu upravo u Posavini (Gratiola officinalis, H äf n e r1998). Vlažno savsko područje jedno je od nekoliko područjau srednjoj Europi koje omogućuju opstanak ovihvrsta, jer kombinacijom plavljenja i ekstenzivne poljoprivredenastaju odgovarajuća staništa.Livade – MeadowsLivade predstavljaju kulturno nasljeđe Europe odposebnog značenja, a sastav njihove vegetacije ovisi odva parametra: količini vlage i sustavu gospodarenja.Livadni krajolik ispresijecan živicama u srednjem savskombazenu proteže se na 47.000 ha. Rechnagel-Z a g r o v ić (1992) opisuje 106 biljnih vrsta u livadamaoko lonjskih sela. Postoji nekoliko opisa livadnevegetacije hrvatskog nizinskog područja (Horvatić1958; Il i a n i ć 1969), ali za sada još nisu napravljenedetaljne karte i pregled važnosti ovog staništa. Iakopostojeći podaci o vrijednosti ptičjeg svijeta u ovim livadskimpredjelima jasno ukazuju na njihovu iznimnuVodena i močvarna vegetacijaVeličina savskog vlažnog područja, uključujući idepresiju Kupćine (usp. sl. 4), nudi idealne uvjete zaopstanak akvatičkih biljnih vrsti koje su ugrožene u cijelojEuropi. Duž rijeka i unutar poplavnih nizina protežuse ogromne površine vodenih kompleksa s oscilirajućimrazinama vode. Za disperziju vrsta najvažnijaje povezanost aluvijalnog ekosustava; veliki broj biljnogsjemena prenosi se vodom (Schneider-Jacoby1990). Ako je Sava visoka, paralelni vodotoci poputrijeka Sunje, Struga, Lonje ili Odre, moraju prihvatitivodu iz glavne rijeke, te se njihove struje miješaju udužini od mnogo kilometara. Na taj se način sjeme i dijelovibiljaka prenose “uzvodno” poplavama i disperzilovibraju se unutar aluvijalne nizine. U takvom otvorenom204važnost, botaničari još nisu izradili pregled ugroženihvrsta, kao što su orhideje Orchis coriophera i Orchispalustris, ili Clematis integrifolia, biljke koja pridolazezapadno sve do panonske livade na Savi. Melioracije,upotreba umjetnih gnojiva, ili promjene u načinimakošnje ili vodnog režima ubrzano ugrožavaju ove biljke.Ipak, još ih se uvijek može naći na tradicionalnimlivadama koje se kose jednom na godinu (Schneider- Ja c o by 1993) Hitno je potrebno izraditi kartupreostalih aluvijalnih nizinskih livada kako bi se kvantificiraligubici nastali u nekoliko posljednjih desetljećai pružila potpora koncentriranim mjerama zaštite.– Water and swamp vegetationsustavu svaka se biljna vrsta lako prenosi na odgovarajućestanište. Danas je taj prijenos ozbiljno ograničenčinjenicom da je većina mrtvaja isključena iz ovemreže nesmetanog transporta i razmjene sjemena. Prvemjere sanacije započete su u koloniji žličarki u Krapjedolu i pokazale su se uspješnima (DezelićSchneider-Jacoby 1999).Ei ch i ng e r (1991) je istraživala vegetaciju trijumrtvaja blizu Puske, Kratečkog i Čigoča. Opisala jeukupno 222 biljnih vrsta. Ova tri staništa su prirodnibiotopi koji predstavljaju veliki ekološki potencijalsavskog vlažnog područja. Pregled biljnih vrsta sadržimnoge primjere specijaliziranih ekotipova koji su uEuropi postali vrlo rijetki: Hottonia palustris, Hydro-&


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217charis morsus-ranae, Marsilea quadrifolia, Najas marina,Najas minor, Nymphoides peltata, Salvinia natans,Stratiotes aloides, Trapa natans. Prve pilot studijepokazuju da su ove tipične vrste aluvijalnog močvarnogpodručje prilično uobičajene i gusto prekrivaju velikapodručja (Schneider-Jacoby 1990).Mrtvaje su vrlo važne za rast vodenih biljnih zajednica(a za mnoge vrste i najvažnije); pašnjaci s depresijamau kojima se voda zadržava duže vrijeme (mnogevisoko-specijalizirane vrste); novije bare nastale iskapanjemagregata unutar retencijskog bazena Lonjskogpolja (vidi ispod); pritoke (naročito sa sporo-tekućom istagnirajućom vodom); dijelovi aluvijalne poplavnešume koji su premokri za opstanak stabala; i ribnjaci(npr. Marsilea quadrifolia u “zimskim ribnjacima” CrneMlake) (Schneider-Jacoby 1990).Novonastale bare duž južne brane Lonjskog poljapostale su dio aluvijalnog sustava, a sjeme vodenih biljakadospjelo je na ova iskopana staništa tijekom poplava.Budući da su aluvijalni sustavi dinamični, oni imajuvisoki potencijal za re-kolonizaciju ako stanište nijeuništeno, ili čak poboljšano, prirodnim ili – kao u ovomslučaju – umjetno nastalim promjenama. Neki primjeriveć uobičajenih biljaka u “iskopanim barama” Lonjskogpolja su Marsilea qudrifolia, Stratiotes aloides, Trapanatans, Nymphoides peltata, Salvinia natans (Eichin -ger 1991; Schneider-Jacoby 1990). Ova novastaništa u stvari funkcioniraju kao prirodne mrtvaje, jerse nalaze unutar aluvijalne nizine i redovito su plavljena.Marsilea quadrifolia i Stratiotes aloides vrlo suugrožene vodene biljne vrste koje su opstale u savskomvlažnom području.PTICE KAO INDIKATORI VRIJEDNOSTI ALUVIJALNIH VLAŽNIH STANIŠTABirds as Indicators of the Value of Alluvial WetlandsRasprostranjenost orla štekavca u dunavskom bazenuThe distribution of the white-tailed eagle in the Danube BasinOrao štekavac (Haliaeetus albicilla) je izvrstan bio- der-Jacoby 1996b; Sc h ne i de r-Ja c o b y i drugi,indikator za velika prostranstva aluvijalnih vlažnih sta- 2003).ništa Save i Drave (sl. 10) i obližnjeg Dunava (Schnei-Slika 10. Rasprostranjenost orla štekavca (Haliaeetus albicilla) u podunavskom bazenu (Schneider-Jacoby i drugi,2003) pokazuje koncentracije parova u svim većim aluvijalnim vlažnim staništima i nizinskim šumskim područjimau središnjem posavskom bazenu, Spačvi-Bosutu uključujući Obedsku baru, dravskim šumama sKopačkim ritom i u Nacionalnom parku Dunav-Drava.Figure 10 The distribution of the white-tailed eagle in the Danube basin (Schneider-jacoby, Mohl & Schwarz 2003)shows the concentration of breeding pairs in all larger alluvial wetlands and lowland forest areas as thecentral Sava basin, Spacva-Bosut including Obedska Bara, the Drava forests with Kopački Rit and the Danube-DravaNational Park.205


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217Ova se vrsta gnijezdi u aluvijalnim poplavnim šumama,a hrani se u poplavnim nizinama, na rijekama i uribnjacima. U studiji cjelokupnog podunavskog bazena,koju je napravio njemački WWF-Aueninstitut zajedno sWWF DCP, identificirane su bivše poplavne nizine ivlažna staništa, njihov trenutni status i potencijal za obnovumočvara duž glavnog dunavskog kanala i njegovihpet glavnih pritoka: Pruta, Tise, Save, Drave i Morave.Povijesno gledano, ukupna površina poplavnog područjaduž samo ovih rijeka iznosila je 41.605 km2. Premaovom istraživanju, ustanovljeno je da ukupna površinavlažnih poplavnih područja koja su opstala u istraživanompodručju iznosi samo 7.845 km2; prema tome, došloje do nevjerojatno velikog gubitka (80 % poplavnihnizina, DPRP 1999).Orao štekavac javlja se u skupinama duž velikih rijekapanonske nizine i donjeg toka Dunava, odnosnosvugdje gdje još uvijek postoje aluvijalna vlažna područja(S ch n ei d er- J a cob y i ostali, 2003). Najveća gustoćagniježđenja zabilježena je u velikim, prilično očuvanimaluvijalnim vlažnim staništima Hrvatske, kao štosu savska vlažna područja i Kopački rit. Oba su ova područjadjelomično zaštićena kao parkovi prirode i imajuključnu ulogu u očuvanju panonske populacije. Duž Dunavai Save, staništa su povezana zaštićenim područjimai objektima u susjednim zemljama, kao što su Nacionalnipark Dunav-Drava (Mađarska) i Regionalni park GornjePodunavlje (Srbija i Crna Gora). Nova procjena odoko 190 do 200 parova u Panonskoj nizini, i samo 20–23parova duž donjeg Dunava i u delti, pokazuje ne samoda je orao štekavac opstao u podunavskom bazenu, većda se u zadnjih 15 godina njegova populacija i povećala.Savsko vlažno područje istraživanjaJedino sustavno istraživanje ekološke važnosti sav- •skog vlažnog područja i utjecaja poplava na grupeživotinja (ptica) provedeno je između 1986. i 1988. godine(Schneider-Jacoby 1993). Ptice su korišteneiz nekoliko razloga:•• one se relativno lako prate, a podaci o njihovoj rasprostranjenosti,gustoći, hranidbenim navikama, istaništima za parenje i gniježđenje lako su dostupna;• one su i rezidencijalne i migratorne vrste, pa na tajnačin povezuju stanište s većim područjima;Slika 11. Zabilježeni broj gnijezdećih ptica u različitim biotopima posavskog vlažnog područja(Schneider-Jacoby 1993). Ritski ekosustav obuhvaća veliko područje naobje strane Save s raznolikim staništima u širini do 10 km.Figure11 Observed number of breeding birds in the different biotopes of the Sava wetlands(Schneider-Jacoby 1993). The riparian ecosystem includes a large areaup to 10 km wide on both sides of the Sava with a great variety of habitats.206The Sava Wetlands study areapodaci o distribuciji i veličini populacija za svevrste dostupni su na međunarodnoj i lokalnoj razini,što omogućuje procjenu važnosti staništa i usporedburezultata;ptice se koriste kao osnova za međunarodne sporazumei konvencije (npr. EU Direktiva o pticama,Ramsarska konvencija, Afričko-euroazijski sporazumo zaštiti pticama močvaricama/Bonska konvencija,i Bernska konvencija).Područje istraživanja obuhvaća1.766 km2, od čega se vrlo velikdio odnosi na važne biotope: tu senalazi 612 km2 poplavnih nizina,522 km2 autohtonih bjelogoričnihšuma (od kojih je oko 75 % plavljeno),119 km2 vlažnih pašnjaka,121 km² sjenokoša, 16 km2 ribnjakai 42 km2 rijeka. Provedena jeanaliza važnosti ovih biotopa i djelovanjapoplava.Korištenje zemlje u savskommočvarnom području još je uvijekpretežno prilagođeno trajanju, dužinii visini poplava (S c h ne id er-J ac ob y 1993). Tipični plavljenibiotopi su pašnjaci, močvare, livadei šume (vidi gore). Krajobraziispresijecani živicama tvore prijelaznuzonu na rubu redovito plavljenihpodručja s visokom razinompodzemne vode. Ribnjaci su biotopina kojima obitavaju ptičje zajednice,i slični su onima u dugotrajnoplavljenim depresijama. Tijekom


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE 1 DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217trogodišnjeg istraživanja zabilježeno je 238 vrsta ptica.Sve su zabilješke unijete u bazu podataka pomoćuGaus-Krügerove mreže 2 x 2 km. Uz to je provedenaanaliza sastava krajolika pomoću 1986 Landsat snimkii topografskih karata u mjerilu 1:50.000. Tijekom1987. i 1988. godine promatrana su 31 područja istraživanja(biotopi poput pašnjaka, livada, ribnjaka i melioriranogtla) u 31 navrata. Promatranjem su zabilježenesve ptice neselice (močvarice i grabežljivice), korištenjetla, i razine vode. Za dobivanje podataka o gustoćiptica u različitim biotopima istraživani su transektiod 2 km x 100 m.Korištenje staništa u aluvijalnom području – Habitat use in a alluvial landscapeAnaliza krajolika pokazala je sljedeće rezultate:najveći broj ptičjih vrsta zabilježen je na pašnjacima ioni predstavljaju najvažnije stanište za ptičju raznolikost(sl. 11). Iako ribnjaci pokrivaju samo maleni dioukupnog područja istraživanja, tamo je zabilježen druginajveći broj vrsta. Šume tvrdih listača, livade, mrtvajei krajolici ispresijecani živicama također su važnaptičja staništa. Savu i njezine pritoke posjećuju samospecijalizirane vrste ptica. Bioraznolikost savskog močvarnogpodručja uglavnom potječe iz plavljenih biotopaduž rijeke, a to su polja (Lonjsko, Mokro, Ribarsko,Poganovi i druga).Rasprostranjenost gnijezdećih populacija ptica u posavskomvlažnom području pokazuje da aluvijalne poplavnešume održavaju vrlo veliku bioraznolikost; to sepokazalo i u ostalim regijama srednje Europe. Nizinskešume – iako se koriste za proizvodnju drva – predstavljajutipičnu sastavnicu prirodnog ritskog krajolika.Krajolik ispresijecan živicama – mozaik travnjačkihNeposredni učinci plavljenja nanosivi kapacitet periodičnih močvarnihpodručja mogu se vidjetina primjeru redovito praćenih otvorenihbiotopa u posavskom vlažnompodručju unutar aluvijalne nizine(sl. 12, ukupno oko 5.000 ha).Broj močvarnih ptica u značajnojje korelaciji s veličinom plavljenogpodručja: broj prisutnih ptica =111 + 0,95 * plavljenog travnjačkogpodručja (u ha). To znači dabi područja bez plavljenja ugošćivalanešto malo više od 100 močvarnihptica, dok se stvarni broj upromatranim poljima za vrijemepoplava popeo na preko 5.000. Toje prosječan broj ptica koje bi jednadžbapredvidjela u istim uvjetima.U istraživanom području imaoko 20.000 ha livada i pašnjaka.Prema tome, tijekom poplava možese predvidjeti prisutnost nekih20.000 ptica. Ovaj broj mogao bipovršina, malih šuma, živica i obradive zemlje – udomljujedrugu po veličini populaciju ptica. To je tipičnisrednjoeuropski kulturni krajolik, koji se stoljećimarazvijao i zadržao mnoge prirodne elemente, kao što sumale bare i različite krajobrazne strukture. Mrtvaje sutipičan element aluvijalnih reljefnih struktura, nastale uprirodnom ritskom krajoliku pomicanjem riječnog korita.Njihovi vodostaji, stabilniji od vodostaja rijeke ilipoplavljenih depresija, osiguravaju bolja staništa zagniježđenje velikog broja vodenih i močvarnih vrstaptica. Posebno važna i sigurna staništa za gniježđenje udinamičkom aluvijalnom krajoliku su tršćaci i plutajućavegetacija. Neke se vrste danas mogu naći i u područjimaribnjaka. Otvoreni prostori kao što su livade i pašnjaciosiguravaju staništa za gniježđenje pašnjačkimvrstama. Preduvjet za opstanak gnjezdarica su velikapodručja i tradicionalni načini korištenja zemlje, kaošto je, npr. košnja jedanput na godinu i stoka koja slobodnopase.Važnost plavljenja za ptičja staništa (npr. bijela roda)The e importance of flooding for bird habitatsSlika 12. Zabilježeni broj ptica močvarica na istraživanim pašnjacima i livadama ovisi oveličini poplavljenog područja. Krivulja prikazuje promjene u poplavljenimpodručjima i broj ptica izbrojenih tijekom 1987. i 1988. godine u promatranimpoljima (Schneider-Jacoby 1993).Figure 12 The observed number of waterfowl in the pastures and meadows monitored dependson the size of the flooded area. The curve shows the changes in floodedarea and the number of birds counted during 1987 and 1988 in the monitoredpoljes (Schneider-Jacoby 1993).207


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217biti i veći kad bi se smanjile ljudskeaktivnosti kao što je lov, npr.(Schneider-Jacoby 2000). Uzto, velik se broj ptica gnijezdi u ribnjacimai akumulacijama Pakreblizu Kutine. Ove ptice djelomičnose koriste poplavnom nizinom tijekomnoći. Drenirane površine kojese više ne plave ne mogu udomititako veliki broj vodenih ptica.Uspjeh gniježđenja bijele rode(Ciconia ciconia) ovisi o količinihrane na njezinom teritoriju(Schneider 1988). Njezina o­gromna zimska područja obuhvaćajugotovo jednu trećinu afričkogkontinenta, ali tijekom sezone parenjaroda hranu pronalazi unutarrelativno malog područja promjeranekih 7 km. Uzevši u obzir da svakaodrasla ptica ili veliko mladunčetreba oko 500 g hrane (žaba,insekta, ribe, itd.) dnevno, ondaSlika 13.Figure 13Odnos između uspjeha gniježđenja bijele rode i veličine hranidbenog područjau poplavnoj nizini unutar 7 km od mjesta gniježđenja (Schneider-Jacoby 1993).Correlation between the breeding success of the white stork and the size of theforaging areas in the floodplain within 7 km of the nest site(Schneider-Jacoby 1993).Prehrana žličarki u Mokrom i Poganovom polju u odnosu na plavljenjeFeeding Spoonbills in Mokro and Poganovo Polje in relation to flooding1987 1988Slika 14. Broj žličarki u Mokrom polju i Poganovom polju ovisi o vodnom režimu. Idealna je faza oseke, kad zaostale depresijesadrže velike koncentracije različitih vrsta hrane (Schneider-Jacoby i ostali, 2001).Figure 14 The observed number of spoonbills in Mokro Polje and Poganovo Polje depends on the water regime. Ideal is the ebbphase, when all kinds of food items are concentrated in the remaining depressions (Schneider-Jacoby et al. 2001).208


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217takve velike i produktivne populacije roda mogu opstatisamo u bogatim staništima s idealnim ekološkim strukturama.Tipično hranidbeno ponašanje bijele rode sastoseod hoda kroz nisku, otvorenu vegetaciju: raspro­jistranjenost vrste u Posavini jasno pokazuje njezinu preferencijuprema pašnjačkim močvarnim područjima, azatim prema livadama. Močvarni biotopi poput ribnjaka,rijeka i pritoka važni su tijekom ljeta, a isto su takovažni i za neke lokalizirane populacije. Budući da segnijezdi u selima blizu poplavnih nizina i preferira gospodarenesustave kao što su pašnjaci i livade, bijela jeroda dobar indikator netaknutog kulturnog krajobraza uEuropi. Uspjeh gniježđenja u savskom močvarnom području,posebice u selima duž rijeke Save između Lonjskogpolja i Ribarskog polja, najbolji je rezultat ikadazabilježen za ovu vrstu u svijetu (S c h n e i d e r 1988).Žličarke, ptice koje se gnijezde na Savi i DraviSpoonbills, breeding bird on the Sava and DravaPoput bijele rode, žličarka (Platalea leucorodia) jetakođer osebujna vrsta savskog vlažnog područja i simbolnapora za očuvanjem prirode. Kolonija žličarki najstarijije ornitološki rezervat u Hrvatskoj, a i ishodišteParka prirode Lonjsko polje (Deželić & Schneider-Jacoby1999). Žličarke u savskom vlažnom područjunajreprezentativnija su populacija u smislu problemaopstanka vrste u aluvijalnim ekosustavima. Hranidbenastaništa protežu se do 30 km od kolonije uKrapje dolu, staroj mrtvaji rijeke Save. Ptice se tijekomsezone hrane po cijelom aluvijalnom sustavu i traže onamjesta koja najbolje odgovaraju njihovim prehrambenimnavikama: potrebna im je plitka voda s muljevitimdnom i s malo ili bez vegetacije. Tijekom proljeća i jeseni,isušeni ribnjaci postaju dobra mjesta za hranjenje igniježđenje. Međutim, tijekom važnije sezone razmnožavanja,žličarke traže hranu na pašnjacima i pritokamakao što su Strug, Sunja i Lonja, koje su integrirajući elementotvorenih depresija (Mokro, Lonjsko i Ribarskopolje, S c h n e i d e r- J a c o b y i drugi, 2001).Patka njorka, indikator plutajuće vegetacijeFerruginous Duck, indicator of floating vegetationJedna od najvažnijih zadaća u Hrvatskoj, zadane odstrane međunarodnih institucija, je očuvanje patkenjorke (Aythya nyrocca), vrste koja se u cijelom svijetunalazi na granici ugroženosti (Sc hn ei d e r- J a c o b y2003). U Hrvatskoj je obitavalo – i još uvijek obitava –najvažnija populacija u srednjoj Europi (2.000 – 3.000parova, dr. Radović i drugi, 1998.). Crna Mlaka usredišnjem savskom bazenu (Kupčina) je najvažnijeKolonije roda tipične su za posavski krajolik, koji imtijekom sezone gniježđenja pruža dovoljno hrane(S c h n e i d e r 1988). Poplavna nizina sa svojim livadskimi travnjačkim biotopima ne utječe samo na rasprostranjenostrode. Uspjeh gniježđenje raste s veličinompoplavnog područja (sl. 13) oko mjesta gniježđenja(uspjeh gniježđenja = 2,6 + Š0,06 x poplavna nizina(u ha)/1000Ć). To znači da na 1000 ha, prosječni uspjehgniježđenja raste za 0,06 po paru. Rode koje se gnijezdeu Čigoču imaju na raspolaganju preko 10.000 ha poplavnihnizina oko svojih gnijezdilišta, pa prema tomepostižu i veći uspjeh gniježđenja. Najvažnija hranidbenapodručja u poplavnim područjima su pašnjaci; njihovpozitivni učinak na razmnožavanje je čak i veći (uspjehgniježđenja = 2,8 + Š0,11 x pašnjak/1000Ć), tako da se nasvakih 1000 ha pašnjaka javlja 0,11 više mladunčadi poparu. Najpogodnija sela za boravak roda nalaze se dužSave između Lonjskog polja i Ribarskog polja, jer rodemogu tražiti hranu na 5.000 ha pašnjaka. Ova velikatravnjačka površina, uključujući i livade, pruža idealnomjesto za hranjenje tijekom čitave sezone parenja, jerrode uvijek imaju na raspolaganju najbolja staništa sidealnom razinom vode i velikom gustoćom hranidbenihartikala.Načini hranjenja prilagođeni su lagano opadajućimrazinama vode u depresijama, što u vrlo kratkom vremenustvara idealne uvjete za hranjenje. Hrana – maleribe, insekti, rakovi i punoglavci – koncentrirana je upreostalim baricama, koje postaju idealno mjesto za jataiz kolonije (sl. 14). Kako bi osigurale dovoljne zalihehrane za svoje mladunce, ptice ekstenzivno koriste takvaaluvijalnih staništa. Pri tomu veliku važnost ima rovanjedomaćih svinja na slobodnoj ispaši, čime se otvarapokrov vegetacije i stvara muljeviti zemljani pokrovu plitkoj zoni vode. Velike kolonije u savskom vlažnompodručju mogu opstati samo u prostranim područjima ukojima je dovoljan broj odvojenih staništa unutar maksimalnogpromjera od oko 30 km (Schneider-Jaco by 1993, 2002). U mreži staništa žličarki, Park prirodeKopački rit predstavlja ključno post-gnijezdećeokupljalište. Ovdje se istovremeno gnijezdi do 1,000ptica iz cijele panonske nizine (Sch n e i d e r- J a c o b yi drugi, 2001).stanište u Europi u kojem se gnijezdi 3.400 – 5.200 ptica(Heath & Evans 2000).Ova se vrsta u prirodnim vlažnom području gnijezdina vrlo malo mjesta, budući da oko 90 % populaciježivi u sličnim ali umjetnim staništima na velikim nizinskimuzgajalištima šarana (Schneider-Jacoby2003). Najvažnije prirodno poplavno stanište je Parkprirode Kopački rit, u čijim je poplavnim nizinama za-209


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217bilježeno oko 15 % gnijezda (Getz 1996). Ovdje pticežive na velikim područjima plutajuće vegetacije (npr.Nymphoides peltata), a kako bi izbjegle poplave, čakse razmnožavaju na izbojcima starih vrba (Salix alba).Ako su vodni uvjeti povoljni, neki se parovi gnijezde iu velikim depresijama savskog vlažnog područja(Schneider-Jacoby 1993) kao što su Poganovopolje i Rakita. Mrtvaje također predstavljaju prirodnastaništa za razmnožavanje u Hrvatskoj. Dana 18. srpnja1997. godine jedna je obitelj zabilježena u mrtvajiCambina (šuma Repaš), koja graniči s mađarskim Nacionalnimparkom Dunav-Drava. Ovi raštrkani parovivrlo se teško pronalaze u malim močvarama duž glavnihrijeka. Jedan dobar primjer takvog mjesta gniježđenjai problema vezanih za očuvanje je kolonija žličarkiu Krapje dolu (Schneider-Jacoby i drugi, 2001).Nakon što je mrtvaja u ovom važnom staništu obnovljena,ovdje se ponovno gnijezdi oko pet parova patkenjorke (Deželić & Schneider-Jacoby 1999).Dok su za savsko područjevažne indikatorske vrste livadneptice poput prdavca prepeličara(Crex crex) i orla kliktaša (Aquilapomarina) (Schneider-Jacoby1993), vrlo dinamični riječnisustav Drave karakteriziraju vrstetipične za strme obale i šljunčane ipješčane sprudove.Na primjer, godine 2000. je grupaslovenskih i hrvatskih promatračaptica zabilježila 48 kolonijaRazlika između dravskog i savskog vlažnog područjaThe difference between the Drava and Sava wetlandsbregunica (Riparia riparia) s12.166 parova (sl. 15) i 33 kolonijažute pčelarice (Merops apiaster) s1.174 parova duž Drave u Hrvatskoji Mađarskoj (Boris Kočevar,osobno priopćenje). Mnogesu vrste vezane za prirodne riječnevodene tokove, uključujući malučigru, odličnog bio-indikatora jakeugroženosti prirodnih rijeka po cijelojEuropi (Mohl & Schwarz1998.a,b; Schneider-Jacoby 1993, 1994, 1996.a).M o h l (2001) opisuje stanište male čigre (Sterna albifrons)na Dravi na planiranoj lokaciji hidroelektraneNovo Virje u šumi Repaš, koje se još uvijek temelji naraznolikoj riječnoj morfologiji sa šljunčanim i pješčanimsprudovima, dovoljno visokim da omogućuju gniježđenje,te s različitim mjestima za hranjenje kao štoSlika 15. Kolonije bregunica (Riparia riparia) dobar su bioindikator za dinamično riječnokorito Drave između ušća Mure i utoka u Dunav. Ovim vrstama je za osnivanjekolonija potrebna lateralna erozija rijeke (izvorni podaci B. Koceva, dobiveniod H. Talkera).Figure 15 Colonies of sand martins (Riparia riparia) are a good bio-indicator for the dynamicriver bed of the Drava between the mouth of the Mura and the confluencewith the Danube. They need lateral erosion of the river to establish their colonies(Original data B. Koceva, proceeded by H. Talker).su plitke vode i mrtvaje. Obična čigra (Sterna hirundo),Caradius dubius i mala prutka (Actitis hypoleucos)također se u velikom broju gnijezde duž rijekeDrave. Na Savi su dinamička staništa u zoni furkacijegotovo nestala. Mala čigra još se uvijek gnijezdi u malimkolonijama u samo jednom staništu, ispod Zagreba(R a d o v i ć i drugi, 2003).210POPLAVNA PODRUČJA, RIJEKE I TURIZAMFloodplains, Rivers and TourismRegionalni generalni turistički plan za PosavinuRegional Tourism Master Plan for the PosavinaU hrvatskom generalnom turističkom planu, pripremljenomod njemačke Agencije za razvoj i investicije(DEG 2003), savsko vlažno područje opisuje sekao najznačajnija turistička atrakcija kontinentalne Hrvatske,“jedinstvena prirodna posebnost” (unique sellingpoint), važan resurs za svako turističko odredištena međunarodnom tržištu. Regionalni generalni turističkiplan zamišlja savsko vlažno područje kao središteza razvoj nove vrste kontinentalnog turizma u Hrvatskoj,koji se temelji na prirodnom i kulturnom nasljeđu


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217aluvijalnih vlažnih staništa. Prema procjeni stručnjakaDEG-a, ovime bi se ukupna privlačnost i reputacijazemlje dodatno povećala. Prema tome, shema obraneod poplava imat će za budući razvoj Hrvatske – poduvjetom da se razvija u skladu s okolišnim procjenamapripremljenim za Svjetsku banku (Brundić i drugi,2001) – daleko veću vrijednosti nego što ju ima prvobitnicilj ublažavanja posljedica poplava (usp. S c h n ei -d er- J acoby 1999.b).U središtu ukupnog turističkog paketa dan je odmorau prirodi (Engel u DEG-u 2003.): Obitelj s dvojemale djece odmara se u ugodnoj, starinskoj sobi u go-ZiskZdijelu obnovljene drvene seoske kuće. Slijediobilan doručak na terasi s pogledom na dvorište i nabrojne domaće životinje. Zatim vožnja biciklom dužobale Save na piknik s kupanjem i veslanjem. Popodne– povratak kroz riječnu dolinu i hrastovu šumu, uzkratke posjete stočarima, mjestima gdje se može vidjetiorao kliktaš, turopoljskom rezervatu svinja, drvorezbarimai izrađivačima rukotvorina. Večera počinje s aperitivomod šljivovice u društvu seljana, a završava s prženimšaranom i čašom vina u idiličnoj vrtnoj restauracijipokraj rijeke. Automobila gotovo da i nema, asvuda oko vas mir, priroda, aktivnost, obiteljski ugođaji obilje razonode.Jedinstvena prirodna posebnost područja – karakteristikekoje će Posavinu približiti turistima i privući ih– i po kojima se ona razlikuje od ostalih turističkihodredišta su:• netaknuti i prirodni riječni okoliš s aluvijalnim nizinama;• prirodno nasljeđe s bogatom florom i faunom;• autentična sela s hrastovim kućama;• seoski život i tradicije i folklor tipični za aluvijalnavlažna staništa.Vrlo je važno u program uključiti lokalno stanovništvoi potaknuti ih da, kroz takmičenja, tematske danei nagrade, čuvaju i obnavljaju tradicionalnu priroduposavskih sela. Primjer jedne ovakve inicijative je proglašenjemalog sela Čigoča prvim europskim selomroda od Euronatura 1994. godine. U nekoliko zadnjihgodina ovdje se broj drvenih kuća nije smanjio niti sunapravljene arhitektonske pogreške kao u nekim drugimselima. Uz to, zajedno s Parkom prirode i gradomSiskom, selo sa sve većim oduševljenjem svake godinesudjeluje u Festivalu roda.Posavina sama mora izgraditi image turističkogodredišta i postati međunarodno prepoznatljivo ime.Ona mora postupno povezati svoj proizvod sa svimešto se nudi u kontinentalnom dijelu zemlje, pa čak i izvannje, a to su:• privlačni gradovi kao što su Zagreb, Varaždin, SlavonskiBrod, Vukovar, Osijek i Karlovac;• dvorci i palače kao što je Kostajnica;• toplice kao što su Lipik, Topusko, Daruvar i Naftalan;• druge prirodne atrakcije poput Kopačkog Rita, rijekaUne, Drave i Crne Mlake.Park prirode će se razvijati i njime će se gospodarititako da on postane model za gospodarenje poplavnimsavskim područjem (DEG 2003., usp. Guguć & Ćosi ć -F l a j s ig 2004). Za to je potrebno sljedeće:• privlačan središnji informacijski centar smještenmeđu stare drvene kuće;• prijevoz u skladu s očuvanjem okoliša;sustav vođenja posjetitelja;označene staze i mjest promatranje životinja;predstave i izložbe; ;razgledavanje s vodičem i staze u prirodi;zabrana lova i ubijanja ptica.Potencijalni rezervat biosfere u srednjoj PosaviniPotential Biosphere Reserve in Central PosavinaSrednja Posavina je takozvano “zeleno srce Hrvatske”(GTZ 2004) koje je smješteno između županije Zagrebačke,Sisačke, Sl. Brodske i Karlovačke (usp. sl. 4).Dugoročni regionalni program mora u sebi sadržavatisljedeće ciljeve:• stvaranje zanimljivog turističkog paketa za Zagreb imeđunarodni turizam;• organizaciju institucije za regionalni razvoj koja jeodgovorna za cijelu regiju i neovisna od administrativnihpodjela;• povezivanje planiranih i postojećih područja zaštićeneprirode i okoliša;• očuvanje i zaštitu tipičnih posavskih sela duž Save,Kupe, Sunje i Odre;• razvoj međunarodno prihvaćenog zaštićenog područjakoje obuhvaća sva retencijska područja usredišnjem savskom bazenu.Realizacija ovih ciljeva bitna je zbog sljedećih raz-loga:U središnjoj Hrvatskoj živi oko 1,5 milijuna ljudi.Usprkos tomu, mnoga su područja gotovo napuštenajer ljudi masovno odlaze u gradove. Ovo seposebice odnosi na sela duž Save i Kupe.Središnja Posavina je najveći zatvoreni sustav poplavnihnizina u području Dunava i središnje Europe,koji se širi daleko izvan granica Parka prirodeLonjsko polje.Park prirode Lonjsko polje je dokaz da uprava parkamože na pozitivan način doprinijeti očuvanju kultur-nog i prirodnog nasljeđa. U selima unutar parka sta-211


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217novnici odlaze u gradove u mnogo manjem broju negou selima Sisačko-moslavačke županije.• Prostorni planovi na državnoj i regionalnoj raziniobuhvaćaju različite vrste zaštićenih područja u središnjemsavskom bazenu koja moraju imati zajedničkirazvojni cilj. U to su uključeni zaštićeni krajoliciduž rijeke Kupe, predviđena zaštićena područjau Turopolju i Odranskom polju, kao i sisački dioPosavine.• S međunarodnog gledišta, ovo područje ima vrlo visokiprioritet zaštite, budući da je registrirano u skladus kriterijima EU kao IBA (Heath & Evans2000.) i da će postati područje NATURA 2000 kadHrvatska uđe u Europsku zajednicu.Za ovakve posebne kulturne i prirodne krajolike injihov okoliš, UNESCO predviđa model regionalnogplaniranja: rezervat biosfere. To je međunarodno priznatistatus. Smjernice pomažu kod prostornog planiranja ibrige za ova područja i njihovu organizaciju. Rezervatibiosfere nisu zaštićena područja u klasičnom smislu,već su kombinacija očuvanja, istraživanja i regionalnograzvoja. Ona zahtijevaju suradnju među administrativnimtijelima zaduženim za zaštićena područja, korisnicimai općinama u cilju postizanja optimalnog regionalnograzvoja. Za prostorno planiranje ili podjelu na zone,bitna je podjela na temeljnu, tampon i prijelaznu zonu.Sukladno zakonskim odredbama neke zemlje, samo seprve dvije zone moraju tretirati kao zaštićena područja.U te dvije zone, poplavna područja Save, Kupe, Sunje iOdre i njihova vrijedna sela (s kulturno-povijesnoga stanovišta)trebaju se povezati u jedan rezervat biosfere uskladu s međunarodnim kriterijima (sl. 4).Turizam na Dravi – koncept zaštite prirodnih vrijednostiTourism on the Drava – a concept to preserving natural valuesDok razvoj turizma na Savi pretpostavlja rijeku kaoosovinu, u predloženom rezervatu biosfere i nacionalnomparku Drava bi trebala postati temeljna zona.Tu bi vožnja čamcima trebala biti strogo regulirana(Schneider-Jacoby 2001c). Budući da je svakialuvijalni ekosustav osjetljiv na turistički razvoj(Schneider-Jacoby 1996b), potrebno je napravitikoncept dostupnosti resursa uz njegovo istovremenoočuvanje (Schneider-Jacoby 2000). Glavne vrijednostikoje bi trebalo očuvati uz granično područje su:• ekološki ritski koridor kroz pet zemalja;• staro granično područje srednje Europe sa svojimznačajnim kulturnim nasljeđem (gradovi kao što suPtuj, Varaždin, Peć i Osijek, pa možda čak i sama tisućljetnagranica);izvori tople vode i toplice212bogato vinsko područje s velikim brojem turističkihruta;• ruralna područja u kojima su očuvani tradicionalninačini korištenja zemlje i sela duž granice;• prirodna područja koja su dugo vrijeme bila nedostupnazbog Željezne zavjese, sa zanimljivim skupomugroženih i rijetkih vrsta i staništa.Korištenje koncepta biosfere za očuvanje graničnihpodručja (sl. 1) imala bi sljedeće prednosti: jedan rezervatbiosfere Dunav-Drava-Mura koji se proteže kroz petzemalja bio bi jedinstven u cijelom svijetu. 60 % ovogpodručja već je zaštićeno, a oko 40 % je predloženo zazaštitu. Područja koja još nisu zaštićena nalaze se uglavnomu Hrvatskoj, ali novim zakonom o zaštiti prirodesvi planirani prirodni rezervati i parkovi bit će zaštićenina dvije godine. Koncept rezervata biosfere poštuje nacionalnepristupe i promiče održivo korištenje. To je vrlomoderni instrument za regionalni razvoj i prekograničnusuradnju. UNESCO je izradio smjernice za preko-granične rezervate biosfere (Izvor:http://www.unesco.org/mab/mabicc/2000/eng/TBREng.htm).Godine 1997. UNESCO je počeo poticati suradnju“kao sredstvo za postizanje mira među nacionalnim državamakroz obostrano razumijevanje i suradnju” (Euronatur1999).Što se tiče turističkog razvoja, potrebna je zajedničkastrategija s• temeljnom zonom kao vrlo osjetljivom, strogo zaštićenomzonom: Turizam na rijeci;• tampon zonom kao zaštićenim krajolikom: Turizamuz rijeku, i• prijelaznom zonom otvorenom za održiv razvoj:Turizam duž rijeke.Turizam na rijeci treba poštovati osjetljivost strogoregulirane zone. To znači da po Dravi i Muri može plovitisamo nekoliko javnih ili licenciranih turističkihbrodova kako bi se očuvao dojam nedirnutog prirodnogkrajolika kao jedinstvene posebnosti od međunarodnogznačenja. Ovdje bi bilo dobro uvesti solarnebrodove ili tradicionalne drvene čamce na vesla. NaDravi – za razliku od Save – rijeka se ne može razvijatikao turistička osovina. Vodeni turizam na Dravi privukaobi posjetitelje, ali bi oni bili od male koristi zalokalno stanovništvo. Istovremeno bi ekološke i prirodnevrijednosti regije bile uništene ili ozbiljno ugrožene(usp. Schneider-Jacoby 1998).Turizam uz rijeku znači da svako selo zadržava svojemjesto uz rijeku i svoj identitet. Na Dunavu, u mjestimarazvijenim pokraj Nacionalnog parka Dunav-Dravau Mađarskoj, već se mogu naći različiti pozitivni primjeri(Szekszárd, Lovački muzej, 70.000 posjetitelja:Pörböly, Šumska željeznica, 30.000 posjetitelja). Godine2000. je u Hrvatskoj 20.000 tisuća turista posjetilo


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217selo Kopačevo u Parku prirode Kopački rit. Od kada jeEuronatur proglasio selo Polana u Sloveniji “europskimselom roda” godine 2001., ono je postalo privlačna metamnogih posjetitelja. Danas ga na dane festivala posjećuje30.000 ljudi. “Mjesto uz rijeku” znači da svakoselo i grad predstavlja ulaz u nedirnuti riječni krajolik.Potrebno je odrediti zone za pecanje, kupanje i promatranjeprirode. Za svako selo moraju se pronaći posebnarješenja vezana uz specifičnu situaciju i lokalne atrakcije.Lokalno stanovništvo mora se smatrati dijelom parkovnogsustava i mora im se podariti osjećaj vrijednosti.Sela imaju ekonomsku korist jer posjetitelji ostajupreko noći i jedu u lokalnim restoranima. Ali, najvažnijeod svega, takav ekološki koncept osigurao bi prostorza opstanak tajnovitog života rijeke.Program Turizam duž rijeke zamišljen je tako da upodručje dovede velik broj posjetitelja. To bi omogućilostvaranje:Određivanjem velikih retencijskih područja u savskomvlažnom području, Hrvatske vode su pripremileteren za zaštitu ovih krajolika u središnjem savskombazenu (B r u n d i ć i drugi, 2001). Sa stajališta sigurnosti,ekologije i gospodarstva, određivanje velikih poplavnihpodručja za obranu od poplave jedina je prihvatljivastrategija koju valja slijediti. Ovaj odličan programzaštite i obrane od poplava trebao bi integriratisva očuvana poplavna područja, dok bi mjere za sprječavanjepoplava trebale imati najmanji mogući učinakna prirodne procese unutar aluvijalnih vlažnih staništa(Schneider-Jacoby, 1992.). Savski sporazum trebaobi postati model-projekt za implementaciju Vodnedirektive u Europi. Taj projekt omogućuje procjenusvih aluvijalnih područja i njihovo uključivanje u budućisustav za obranu od poplava (usp. Petričeć idrugi, 2004, za središnji savski bazen). Na primjer,Ramsarsko stanište Obedska bara u Vojvodini (SCG),vlažno stanište koje se proteže na oko 10.000 ha, smanjujevisoke poplave u donjem dijelu Save za 1 m, štoje vrijednost koja se ne spominje ni u jednom dokumentu(usp. Schneider-Jacoby 1999b).RASPRAVA – Discussion• različitih načina javnog transporta i međunarodnihpješačkih i biciklističkih staza;• zajedničko predstavljanje jedinstvenog kulturnog iprirodnog nasljeđa regije;• marketinšku platformu za regionalne specijalitete,npr. vino;• integrirani koncept za sve regionalne atrakcije, npr.ribogojilišta, parkove, muzeje i festivale.Zajednički program mogao bi imati za cilj, na primjer,izgradnju biciklističke staze od Alpa do Dunava,koja bi omogućila gostima da provedu jedan ili nekolikotjedana u regiji. Sjeverna Hrvatska, uključujući Baranju,Podravinu i Međimurje, također bi mogla imati koristiod povećanih mogućnosti koje nude posjetitelji odredištau susjednim zemljama. U Mađarskoj već 200.000gostiju godišnje obiđe Nacionalni park Dunav-Drava.Dobra biciklistička staza prema Austriji duž Dunava,Drave i Mure dovela bi više gostiju u regiju.To se odnosi i na ogromnu depresiju Spačva-Bosutna granici između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, kojazadržava desetke milijuna kubnih metara vode za vrijemevisokih poplava, kao što je bila ona u travnju 2004.(vlastita opservacija, S t a n ce r 2004). Međutim, ovose područje ni u jednom dokumentu u Hrvatskoj nespominje kao retencijsko područje, a u dokumentacijiza kanal Dunav-Sava čak je predviđeno za odvodnju iregulaciju. Sredstvima Svjetske banke već je izvršenaregulacija razine vode unutar ovog ogromnog poplavnogpodručja rijeka Bid i Bosut (IBRD projekt4351/HR) a da prije toga nije napravljena prekograničnaprocjena okoliša, kao što je određeno konvencijomESPOO (usp. Stancer 2004). Kao što se pokazaloza vrijeme visokih poplava u travnju 2004. godine,donja Sava ne može prihvatiti dodatnu vodu, a smanjenjeretencijskog kapaciteta spačvansko-bosutskihšuma stvorile bi dramatičnu opasnost od poplava naSavi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. I ovdjesu potrebni projekti poput onoga za središnji savski bazen,kojim bi se proširila retencijska područja i obnovilaaluvijalna vlažna staništa, kao što je predloženo Programomza smanjenje zagađenja Dunava (1999) naušću s Drinom.Ovdje je najvažnije napraviti stratešku procjenuokoliša i analizu troškova i koristi za plovidbu, koja biobuhvatila procjenu mogućih alternativa, kao što je željeznica(S c h n e i d e r- J a c o b y 2001b). Akcijski programSavskog sporazuma trebao bi obuhvatiti aluvijalnei nizinske šume. Vrijednost šume ovisi o režimupodzemnih i površinskih voda. U Hrvatskoj kategorija“park prirode” nudi izvrsne mogućnosti za zaštitu kulturnihkrajolika i promicanje održivog korištenja, jeruživa isti status kao i “nacionalni park”. Parkovi prirodekao što su Lonjsko polje pokrivaju vrlo mala područjakoja su strogo zaštićena duž većih područja u V. kategoriji“zaštićeni krajolik” prema IUCN, u kojoj jedozvoljena kontrolirana uporaba resursa. Na primjer,dozvoljeni su tradicionalni načini korištenja zemlje iodrživa eksploatacija drva. Takva vrsta korištenja zemljemogla bi se razviti na međunarodnim osnovama dužDunava, Save i Drave. UNESCO-v koncept biosferedaje međunarodne smjernice za takav pristup, a izrađenisu i prijedlozi za europsku žilu kucavicu Dunav-Drava-Mura (A. HR, H, SLO, SCG), središnji savskibazen (HR), .:.* i Obedsku baru (SCG). Ako se takvi kon-213


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217cepti prihvate i ako se rijekama Savom i Dravom budeupravljalo vodeći računa o njihovim aluvijalnim vlažnimstaništima, onda integrirano riječno gospodarenjemože postati stvarnost. Gugić & Ćosić-Flajsig(2004) objašnjavaju da se to može postići postupcimagospodarskog planiranja za zaštićena područja, koji supočetna točka za integrirano vodno gospodarenje na razinibazena za Savu. Ovaj isti postupak potrebno je provestii za Dravu i donju Savu, budući da ovdje vodnogospodarstvenemjere snažno utječu na iznimno važnazaštićena područja i u sukobu su s razvojnim ciljevimazaštićenih područja i aluvijalnih i nizinskih šuma.Zahvala – AcknowledgementsŽelio bih zahvaliti Arnu Mohlu, Eriki Schneider ianonimnom recenzentu na njihovim korisnim komentarimana raniji nacrt ovog rada. Vrlo sam zahvalanJurgu Bloeschu na pozivu da sudjelujem u IAD Konferencijiu Novom Sadu i na njegovim vrijednim komentarima.LITERATURA – ReferencesBednjicki, A., N. Grubišić, (2001): The WaterwayDanube within the Croatian Transport Policy. Ministryof Marine Affairs, Transport and CommunicationsRepublic of Croatia, Danube meets Businessneeds – 3rd Conference on the Danube RegionSymposium “Danube - Economic Backboneof Europe” 26th – 27th April 2001, Vienna.Bloesch, J. M. Schneider, & Ortlepp, (2004):Ecohydroulic models as tools for quantifying anecological residual water flow for the hydroelectricplant Rheinau, River Rhine. Internat. Assoc.Danube Res. 35: 75–83, Novi Sad.Brundić, D., D. Barbalić, V. Omerbegović,M., Schneider-Jacoby, Z. Tusić, (2001):Alluvial Wetlands Preservation in Croatia – TheExperience of the Central Sava Basin FloodControl System. In: H.J. Nijland & M.J.R. Cals:River Restoration in Europe, Practical Approaches,Proceedings of the Conference on RiverRestoration 2000 – July 17, 2000, RIZA rapportnr.: 2001.023: 109–118.Consortium polytechna-hydroprojekt – Carlo Lotti & C.Prag-Roma (1972) Study for Regulation and Managementof the Sava River in Yugoslavia. UnitedNations, Prague – Rome.Croatian national energy (1997): Novo virje HPP. Zagreb,Croatia, 76 pages.DEG – Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft(2003): Regionaler Tourismus Masterplan– Räumliches Konzept für die touristische Entwicklungder Region Posavina. 77 Seiten, Köln(Deutsch und Kroatisch, for English and Croatianversion see Bulletin Lonjsko Polje, LonjskoPolje Nature Park).Deželić, R. & M. Schneider-Jacoby, (1999):Restoration of the Spoonbill colony Krapje Dol.Bilten parka prirode Lonjsko Polje 1: 29–31Direkcija za savu (1975): Analiza režima velikih vodaSave uslovljena djelovanjem obrambenog sistemasrednje Poslaje. Zagreb.214DPRP – Danube Pollution Reduction Program (PCUUNDP/GEF) (1999): Evaluation of Wetlands andFloodplain Areas in the Danube River Basin, FinalReport, May 1999 prepared by WWW DanubeCarpathian Program and WWF-Auen-Institut.E i c h i n ge r, E.-M., (1991): Vegetationskundliche Untersuchungenin Altwässern der Save-Auen (Jugoslawien).Diplomarbeit Universität Tübingen.Elektroprojekt (1997): Višenamjenski objekti HE NovoVirje – Sažetak studije utjecaja na okoliš. Zagreb,prosinac 1997, 71 pages.E s e r, U., ( 1991): Vegetationskundliche und PflanzensoziologischeUntersuchungen einer Hutweideim Naturpark Lonjsko Polje (Save-Stormaue, Jugoslawien).Diplomarbeit Universität Tübingen.Euronatur (1999): European Lifeline Drava-Mura. Map1:500 000. PIN Matra Program, Radolfzell.Germ, M., O. Urbanc-Berčić, A. Gaberšćik,G. A. Janaur, (2004): Distribution and Abundanceof Macrophytes in the River Krka. Internat.Assoc. Danube Res. 35: 433–440, Novi Sad.Ge tz , D., (1996): Preliminary researching of FerruginousDuck ecology, (Aythya nyroca), in the areaof the Special Zoo-Reservation “Kopački Rit”and the fishponds „Podunavlje“ in Baranja. Šumarskilist br. 7–8, CXX: 319–326, (Kroatisch,Englische Zusammenfassung), Zagreb.Grimmet, R. & T. Jones, (1989): Important BirdAreas in Europe. ICPB Technical Publications.Cambridge.GTZ (2004): Das Grüne Herz Kroatiens – Der NaturparkLonjsko Polje. Informationsblatt für dieTourismusmesse “Reisepavillon 2004” in Hannover,Februar 2004, Bezug über NaturparkLonjsko Polje oder Euronatur.Gugić, G. & G. Ćosić-Flajsig, (2004): A DevelopmentPlan for the Lonjsko Polje Nature Park– Ways Towards Integrated River Basin Management.River Restoration 2004, ECRR andCroatian Waters, Zagreb: 149–154.


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217Häfner, K., (1998): Untersuchungen zur Autökologiedes Gottesgnadenkrautes Gratiola officinalisL. (1753´) an extensiv genutzten Grünlandstandortenin den Save-Auen (Kroatien). DiplomarbeitUniversität Marburg.Heath, M. F. & M. I. Evans, (2000) Important BirdAreas – Priority sites for conservation. BirdLifeConservation Series. Vol 2 (8) Cambridge.Hrvatske šume (2004): Uprava šuma podružnica Koprivnica.Koprivnica, Odjel ua uređivanje šumaUSP Koprivnica.Hiess, H. & R. Korab, (1992): Güterverkehr aufder Donau. Eine ökologisch-verkehrswirtschaftlicheUntersuchung. WWF, Wien.Horvatić, H., (1958): Geographisch-typologisceGliederung der Niederungs-Wiesen und- WeidenKroatiens. Angew. Pflanzensoziologie 15,Stolzenau/Weser.I l i ja n i ć , Lj., (1969): Fitocenološko i fitocenografskoraščlanjenje livadne vegetacije Posavine.Savjetovanje Posavini III: 317–322.I m b o d e n , E., (Editor) (1987): Riverine Forests in Europe– Status and Conservation. ICBP, 15th Conferenceof the European Continental Section,Rapperswil, Switzerland.Klepac, D., G. Fabijanić, (1996): Management ofPedunculate Oask Forests. In: Pedunculate Oak(Quercus robur L.) in Croatia. Hrvatske šume,HAZU – Centra za znanstveni rad, Vinkovci –Zagreb: 458.Malus, D. & B. Tusar, (1998): Multipurpose Danube-SavaCanal Water Quality Prediction. XIX:Conference of the Danube Countries on HydrologicalForecasting and Hydrologiical Bases ofWater Management, Paper 5.20: 893–903.M a ru š i ć , J., (1993): Aktivnosti na realizacijii projektavišenamjenskoga kanala Dunav-Sava u1993. g. Hrvatska Vodoprivreda (12): 7–9.Meštrov, M., I. Habdija, B. Stilinović, Z. Maloseja,V. Tavčar, M. Kerovec, B.Prmc, & N. Futač, (1989): Biološko-ekološkoValorizacija kvalitete vode rijeke Save. In.Rijeka Sava – zaštita i korištenje voda, JAZU,Zagreb: 290–308.M o h l , A., (2001): The nesting of the Little Tern (Sternaalbifrons) on the Drava River in Croatia andHungary. Acrocephalus 22: 35–39.Mohl, A. & U. Schwarz, (1997): Ein Wildfluß vorder Zerstörung – Kraftwerkspläne gefährdenNationalpark Drau. In: Nationalpark 4/97.Mohl, A. & U. Schwarz, (1998a): Landschafts- undGewässerstrukturkartierung an der kroatisch-ungarischenDrau (Flußkilometer 226–185,5), imGebiet des geplanten kroatischen Wasserkraftwerks“Novo Virje”, unter besonderer Berücksichtigungnaturschutzrelevanter und gewässerökologischerFragestellungen. Diplomarbeit ander Universiät für Bodenkultur (BOKU) / Wienund Universität Wien.Mohl, A. & U. Schwarz, (1998b): Einfluß der Wasserwirtschaftauf den Flußlauf der Drau zwischenBotovo und Ferdinandovac. InternationalConference Sustainable Economic Use of theLowland Rivers and the Protection of Natureand Environment. Hrvatsko šumarstvo društvo,Hrvatsko energetsko društvo and Euronatur, Zagreb:118–132.P e tri č e ć , M., M. F i l i p o v i ć , L. K r a t o f i l , S.Šturlan Popović & Ž. Tusić, (2004): TowardsIntegrated Water Basin Management inthe Middle Sava Basin. River Restoration 2004,ECRR and Croatian Waters, Zagreb: 279–287.Prpić, B., (1996): Degradation of Pedunculate OakForests. In: Pedunculate Oak (Quercus robur L.)in Croatia. Hrvatske šume, HAZU – Centar zaznanstveni rad, Vinkovci – Zagreb: 459–466.Prpić, B. & H. Jakovac, (1998): Značenje općekorisnihfunkcija nizinskih šuma u usporedbi s planiranimgospodarskim koristima H.E. N. Virje.Proceedings International Conference SustainableUse of the Lowland Rivers and the Protectionof Nature and Environment, Hrvatsko šumarskodruštvo, Hrvatsko energetsko društvoand Euronatur, Zagreb: 53–60 (Engl. 149–151).Rechnagel-zagrović, A., (1992). PflanzenökologischeUntersuchung in der Kulturlandschaftdes Lonjsko Polje, Kroatien. Diplomarbeit UniversitätHohenheim.Reinartz, R. J. Bloesch, T. Ring & H. Stein,(2003): Sturgeons are more then caviar: A pleafor the revival of sturgeons in the Danube River(Literature review). Large Rivers Vol. 14, No.3–4; Arch. Hydrobiol. Suppl. 147/3–4: 387–403.Republika Hrvatska (1999): Program prostornog uređenjaRepublike Hrvatske. Ministarstvo prostornoguređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavodza prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999.Republic of Croatia (2003): Multipurpose Canal Danube-Sava.Ministry of Maritime Affairs and CroatianWater Management, Zagreb, 19 pages.Schneider, M., (1986): Untersuchungen über dasökologische Potential der Save-Stromaue (Kroatien/Jugoslawien).Ber. Dtsch. Sekt. Int. RatVogelschutz 26: 57–60.Schneider, M., (1988): Periodisch überschwemmtesDauergrünland ermöglicht optimalen Bruterfolg215


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217des Weißstorches (Ciconia ciconia) in der Save-Stromaue (Kroatien/Jugoslawien). Vogelwarte34: 164–173.Schneider-Jacoby, M., (1990): Verbreitung gefährdeterund typischer Wasserpflanzen-Artenin der Save-Stromaue im Bereich des geplantenNaturparks “Lonjsko Polje”. Acta Bot. Croat.49: 125–136.Schneider-Jacoby, M., (1992): Auswirkungentechnischer Eingriffe in die Save-Auen und Möglichkeitenzur ökologischen Schadensbegrenzung.In: Auen – gefährdete Lebensadern Europas,internationaler Auenkongresses in Rastattvom 11–13.3.1992, Beiträge der Akademie fürNatur- und Umweltschutz Bad.-Württ., Stuttgart:78–107.Schneider-Jacoby, M., (1993): Vögel als Indikatorenfür das ökologische Potential der Saveauenund Möglichkeiten für deren Erhaltung. Dissertationan der Universität Konstanz, erschienen1995: Naturerbe Verlag Jürgen Resch, Überlingen.Schneider-Jacoby, M., (1994): Sava and Drava –Ecological Value and Future of the Two MainRivers in Croatia. Period. biol. Vo l 96. No 4:348–356.Schneider-Jacoby, M., (1996a): Drau und Mur –Leben durch Flußdynamik. Naturerbe VerlagJürgen Resch, Überlingen.Schneider-Jacoby, M., (1996b): Brutbestand desSeeadlers (Haliaeetus albicilla) und des Schreiadlers(Aquila pomarina) in den Save-Auen (Kroatien).Eagles Studies, World Working Group ofBirds of Prey, Berlin, London & Paris: 149–163.Sc h n e i de r-Ja c o b y, M., (1998): Održivi razvoj Pomurjai Podravine kao magućnost unapređenjagraničnog prostora između Austrije, Slovenije,Hrvatske i Mađarske (Sustained use of the Drava-Mura lowland as a bordering region of Austria,Croatia, Slovenia and Hungary). Proceedings InternationalConference Sustainable Use of theLowland Rivers and the Protection of Nature andEnvironment, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatskoenergetsko društvo and Euronatur, Zagreb:70–82 (Engl. 154–155).Schneider-Jacoby, M., (1999a): Report on theVisit to the Ornithological Reserve Veliki Pažut,Croatia, January 20 1999, 20 pages, Radofzell.Schneider-Jacoby, M., (1999b): Values of theLonjsko Polje Nature Park and the Sava Wetlands.Bilten parka prirode Lonjsko Polje 1:21–27.Schneider-Jacoby, M., (2000): Freizeit und Entenschutzam Wasser – Sicherung der Brut- undRastplätze von Kolbenenten und Moorenten inDeutschland. Schriftenreihe LandschaftspflegeNaturschutz 60: 81–93, Bundesamt für Naturschutz,Bonn.Schneider-Jacoby, M., (2001a): Hungary – Croatia:The European Lifeline Danube-Drava-Mura.In: Hotham, P. R. Stein: Transfrontier ProtectedAreas. Europarc Expertise Exchange WorkingGroup, Grafenau, page 79–81.Schneider-Jacoby, M., (2001b): European LifeLine Danube-Drava-Mura – a concept for sustainabletourism development. In Abstracts: Reinventinga Tourist Destination – An InternationalTourism Research Conference celebrating50th anniversary of the academic journal Tourismin Dubrovnik, October 18 – 21 2002, Institutefor Tourism, Zagreb.Schneider-Jacoby, M., (2001c): Der Donau-Save-AdriaKanal - Ein unrealistischer Plan verschlingtMittel und Landschaft in Kroatien. EuronaturInfo, Radolzell. (Croatian version in:Šumarski list 2002 (1–2): 29–34).Schneider-Jacoby, M., T. Mikuška, K. Kovačić,J. Mikuška, M. Šetina & Z. Tadić,(2001): Dispersal by accident – the Spoonbill population,Platalea leucorodia, in Croatia. Acrocephalus22: 191–204.Schneider-Jacoby, M., (2002): Croatia, home ofthe last Central European Spoonbill population inalluvial wetlands. Eurosite, Texel, 20. 4. 2002,Proceedings of the International Workshop of theWorking Group.Schneider-Jacoby, M., (2003): Lack of FerruginousDuck protection in Croatia - A reason for thedecline in Central Europe? In: Petkov N., B. Hughes& U. Gallo-Orsi (editors). Ferruginous Duckfrom Research to Conservation, ConservationSeries No 6 BirdLife International – BSPB –TWSG, Sofia: 44–53.Schneider-Jacoby, M., (2004): The Sava and DravaFloodplains: Threatened Ecosystems of InternationalImportance. – Arch. Hydrobiol. Suppl.(Large Rivers), in preparation.Schneider-Jacoby, M. & H. Ern, (1990): Die Save-Auen– Vielfalt durch Überschwemmung. JürgenResch Verlag, Radolfzell Croatian edition:(1994): Park prirode Lonjsko polje. Hrvatskoekološko društvo, Zagreb.Schneider-Jacoby, M. & D. Reeder, (1999): EuropeanLifeline Drava-Mura – Proposal for a transfrontierbiosphere reserve. Text for the Eurona-216


M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217tur Map Drava-Mura 1:500 000, PIN Matra Program,Tiskara Znanje d.d., Zagreb (1. ed. 5.000).Schneider-Jacoby, M., T. Mikuška, D. Kovačić,J. Mikuška, M. Šetina & Z. Tadić,(2001): Dispersal by accident – the Spoonbill population,Platalea leucorodia, in Croatia. Acrocephalus22: 191–204.Schneider-Jacoby, M., A. Mohl, U. Schwarz,(2003). The White-tailed Eagle in the DanubeRiver Basin. Helander, B., Marquiss, M. & Bowerman,W. (eds.) 2003. SEA EAGLE 2000,Swedish Society for Nature Conservation/SFF& Atta.45 Tryckeri AB, Stockholm: 133–140.Schönfelder, K., (1998): Ausbreitung von Pflanzendurch Schweine in den Save-Auen, Kroatien.Diplomarbeit Universität Marburg.Schwarz, U. & J. Bloesch, (2004): The Impact ofHydroelectric Dams on the Floodplains of theDrava-Mura Rivers in Croatia/Hungary. In: Y.Chen, Ed: GIS and RS in Hydrology, Water Resourcesand Environment, Internat. Assoc. Hydrol.Sci., IAHS Publ. 283, pp. xxx-yyy, in print.Smej, S., N. Juhnov, I. Hagymas & J. Pojbič,(1994): Mura – tu bi lahko lebdela duša – Hierkann man die Seele umherschweifen lassen. Podjetjeza informiranje, Murska Sobota, 120 pages.Š t an ce r, T., (2004): Proljetne velike vode. Hrvatskavodoprivreda XIII, 138: 21–33.Tiekötter, A., (1998): Untersuchungen zur Auswirkungder Beweidung durch Schweine auf die Vegetationvon Auenüberflutungsräumen. DiplomarbeitUniversität Marburg.WWF (2002): Waterway Transport on Europe’s Lifeline,the Danube. Vienna, 134 pages.Yon, D. & G. Tendron, (1981): Alluvial Forests inEurope. Council of Europe, Nature and EnviromentSeries 22, Strasbourg.ABSTRACT: About 200,000 hectares of alluvial wetlands offer sustainableflood control, natural water purification, and incomparable ecologicalvalue on the Sava and Drava Rivers between Croatia, Hungary, and Slovenia.The continuous riparian system formed by the rivers, their tributaries, andthe Danube stretches over 2,000 km. An ecosystem of pan-European importanceis being endangered by unsustainable water management, hydroelectricdams, and plans to ease navigation. Large biosphere reserves are propo-sed to maintain the high economic and ecological value and to promote bestpractices in natural resources management and tourism. Birds are discussedas an indicator of the ecological importance of the flooding and geomorphologyof the alluvial wetlands.K e y wo rd s : alluvial wetlands, nature preservation, birds as indicator,flood control, navigation, water management217


OVLAŠTENI ZASTUPNIK PROIZVOĐAČA ŠUMARSKIHINSTRUMENATA I OPREMEČHagl5fSWEDENDIGITALNI VISINOMJER VERTEX III4 IAVVPRESSLEROVA SVRDLAULTRAZVUČNI DALJINOMJER DMEŠUMARSKE PROMJERKE(ANALOGNE I DIGITALNE)KLINOMETRI-TOTALNE MJERNE STANICE-NlVEUKlČMJERNE VRPCE-KOMPASI-DALEKOZORI-SPREJ ZA MARKIRANJE* GeoTehaM. tAATOŠECA 310090 ZA6REBTEL: 01/3730-036FAX'. 01/3735-178geotehaŽzg.htnet.hr


PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229UDK 630* 231 + 181 + 114.3STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINUSTARE SMREKOVE KULTURESTRUCTURE AND DEVELOPMENT OF A161 YEAR-OLD SPRUCE CULTURETomislav DUBRAVAC*, Vlado KREJČI**, Boris VRBEK*SAŽETAK: Na trajnoj pokusnoj plohi osnovanoj 1956. godine u 113-godišnjojkulturi smreke na području Šumarije “Delnice”, G. j. “Delnice”, predjel“Velika Rebar–Sović laz”, praćen je razvoj strukture te obnove sastojine tijekompet sukcesivnih izmjera (1956, 1957, 1962, 1994. i 2004). Ploha graničis prirodnom šumom bukve i jele (Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992)na dolomitu. Neposredna blizina te sastojine odrazila se na povratak bukve, javora,jele i ostalih vrsta drveća i grmlja na svoje prvotno stanište koje je čovjekpretvorio u sjenokošu – laz te prije 161. godinu u kulturu smreke.Na temelju dosadašnjih izmjera razvidno je kako se sastojina sastoji od tridijela. Dominantni sloj čine posađena stabla smreke, čija je distribucija brojastabala zvonolika s postupnim pomicanjem distribucije u desno, koja postajerazvučenija i spljoštenija. Drugi dio sastojine, podstojni sloj, čini prirodnimputem urasla bukva s pokojim gorskim javorom s izrazito padajućom distribucijombroja stabala. Prirodno urasla jela čini potisnuti dio sastojine, obziromna male dimenzije i zastupljenost s padajućom distribucijom broja stabala.Izmjera mladog naraštaja ukazuje kako se brojno stanje pomlatka jele udeset godina (1994–2004) povećalo skoro 100 % (sa 4700 na 8950 jedinki poha), ali niti jedna nije svojom visinom prerasla 30 cm. Brojno stanje mladikabukve je nedostatno (1250 jedinki 1994. godine, a 2004. godine 950 jedinkipo ha), a kvaliteta izrazito loša. Javor se u razvojnom stadiju pomlatka i mladikajavio obilnije, ali zbog prevelike zastrtosti tla krošnjama smreke i bukveod 88 % te obgrizanja divljači ne osigurava kvalitetnu obnovu.Kultura smreke razvila se na matičnoj podlozi dolomita te na tri glavna tipatla. Luvisoli se javljaju pretežno u vrtačama (zastupljenost 20 %), dok serendzine (zastupljenost 30 %) i smeđa tla na dolomitu (zastupljenost 50 %)nalaze na strmijim stranama te na hrptovima. Dobiveni rezultati kemijskih ifizikalnih analiza upućuju kako su tla iz prirodne jelovo-bukove sastojine i livadebogatija hranjivima i humusom od tla iz smrekove kulture.Buduća istraživanja treba usmjeriti u dva usporedna smjera i to praćenjemprirodnog tijeka razvoja smrekove kulture te praćenjem uspjeha obnoveprimjenom kombiniranih metoda odnove na malim površinama (grupe ili skupine)i razvoju ovih sastojina u pravcu bukovo-jelovih sastojina.K lj u č n e r ij e či : struktura sastojine, prirodna obnova, mladi naraštaj,zastrtost, pedološke analize, smreka, bukva, jela* Dr. sc. Tomislav Dubravac, Dr. sc. Boris Vrbek,Šumarski institut Jastrebarsko, Trnjanska 35, Zagreb,** Mr. sc. Vlado Krejči, Rudolfa Bićanića 30, Zagreb219


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229UVOD – IntroductionTijek razvoja šuma je vrlo dugačak. Gotovo je nemogućepratiti razvoj neke sastojine od njenog osnutka dosječne zrelosti. Kod nekih vrsta taj proces premašuje idvije ljudske generacije. Najčešće se zbog toga pribjegavakratkoročnim pokusima. Posebice je taj proces dugoročan,a promatranja izrazito vrijedna i zanimljivakod praćenja prirodnog tijeka razvoja šumskih sastojina.Što su ti pokusi dugoročniji, njihova vrijednost zarazumijevanje razvoja šumskih sastojina je veća. Nažalost,dugoročna istraživanja rijetka su i u svijetu, a u Hrvatskojsu gotovo zanemariva. Poradi toga podaci prikupljeniza ova istraživanja, u razdoblju od skoro 50.godina, makar i na jednoj plohi, iznimno su vrijedne spoznajeza tumačenje prirodnog tijeka razvoja sastojina.U svrhu praćenja prirodnog tijeka razvoja umjetnopodignute sastojine, J. Šafar je 18. travnja 1956. godineosnovao stalnu pokusnu plohu u kulturi smreke.Na temelju analize 16 stabala smreke 1957. godine,kultura je u vrijeme osnivanja plohe bila stara 113 godina,što nas upućuje da je sastojina umjetno podignuta1843. godine. Prema izvornim bilješkama (1956) na tojpovršini prije sadnje smreke bila je livada (košanica) –pašnjak. Kultura je odlično sačuvana, što pripisujemogospodarenju knezova Thurn – Taxis tim šumama od1872. do 1939. godine.Naš poznati stručnjak, uvaženi prof. uzgajanja šuma,Đ. Ne na di ć u jednoj svojoj ekspertizi za posjed Thurn– Taxis 1920. godine piše: “Ni u jednom dijelu šumanaše države nisu tekovine šumarske nauke u toku posljednjihpedeset godina s toliko kozenkvencije i živeenergije provedene kao ovdje. Radi toga su ove šume utom pogledu ne samo od materijalne vrijednosti, već iod ogromnog značenja za našu kulturu. S obzirom nauzgojni karakter ovih šuma kao i s obzirom na dragocjeneosebine, koje imaju ove šume, one predstavljaju takvenormalne tipove, koji mogu našim budućim šumarskimstručnjacima poslužiti kao uzor, kako se ima postupitisa šumama na kamenitom zemljištu i na kršu uopće...” (Fr an či s ković , 1981).Na temelju do sada neobjavljenih rezultata Š a f a -r o vih istraživanja 1956, 1957, 1962. godine te našihizmjera 1994. i 2004. godine, cilj nam je ukazati nastanje strukture sastojine koja je prepuštena prirodnomtijeku razvoja te smjer razvoja 161 godinu stare smrekovekulture.Ploha je osnovana 1956. godine na području Šumarije“Delnice”, G. j. “Delnice”, predjel “Velika Rebar-Sović laz”, odjel 63, čija je izvorna shema iz toga vremenas osnovnim podacima razvidna na slici 1. Istraživana,sačuvana kultura smreke posađena je još davne1843. godine na zapuštenoj gorskoj sjenokoši (pašnjaku)– lazu. Tu nam tvrdnju osnažuje činjenica kako sekultura i danas naslanja na predjel Sović laz, čiji je sastavnidio bila u prošlosti.PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research areaFotografija 1. Izgled 161. godinu stare smrekove kulture,srpanj 2004.Photo 1 Appearance of a 161 year-old spruce culture,July 2004(Foto: T. Dubravac)Slika 1. Izvorna shema položaja trajne pokusne plohe, 18. 4. 1956.godineFig. 1 Source scheme of the location of a permanentexperimental plot, 18. 4. 1956220


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229Prirodna, sačuvana sastojina koja graniči sa smrekovomkulturom je šuma bukve i jele na dolomitu(Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992) te pretpostavljamokako je ta šumska zajednica, prije nego jeiskrčena i pretvorena u sjenokošu–laz, nastanjivala površinudanašnje kulture. Izgled sastojine razvidan je nafotografiji 1. Prema Martinoviću (2003) u toj šumskojzajednici zastupljena su tri tipa a tla: smeđe tlo nadolomitu, plitko, skeletno; rendzina nadolomitu, plitkalesivirano tlo u vrtači.Prema karti klimatske podjele Hrvatske, Seletkovići Katušin (1992) ploha se nalazi u klimatskompodručju “C f s b x”. To je umjereno topla kišna klima,nema sušnog razdoblja, oborine su jednoliko razdijeljenena cijelu godinu, najsuši dio godine pada u toplogodišnje doba. Maksimumu oborina u početku toplogpdijela godine pridružuje se maksimum ukasnoj jeseni,koji jeveći od prvoga.METODA RADAIzbor mjesta za plohu odredio je J. Ša f ar 18. 4.1956. godine. Ploha je kvadratnog oblika sa stranicama100 x 100 m (1 ha). Oko plohe je postavljen zaštitni pojasširine 30 m. Točke uglova plohe fiksirane su jačimkolcima. U smjeru stranica plohe, u uglovima su iskopanijarci dužine 2 m, širine 30 cm. Granice plohe označenesu vodoravnom crtom – bijelom uljanom bojom sunutarnje strane. Na plohi su izmjerena sva stabla prsnogpromjera iznad 2,5 cm. Po sredini plohe postavljenaje pruga širine 10 m, dužine 100 m, na kojoj suobrojčana, izmjerena i temeljito opisana sva stabla. Tijekom1957. godine načinjena je prorjeda vađenjem 39stabala smreke (od toga je 16 stabala analizirano) te je1962. godine posječeno još 27 stabala i postignut intenzitetsječe 19 % po broju stabala na plohi. Nakon toga naplohi nije bilo redovitih sječa, jer se ista vodila kao rezervatŠumarskog instituta. Na temelju izvorne sheme,ploha je 1994. godine obnovljena te je obavljena izmjerapo istoj metodici kao i 1956. godine, s tim što je dodatnosredinom pruge snimljeno stanje mladog naraštajana pruzi 2 x100 m (200 m2). Izmjera svih stabala kao iWorking methodmladog naraštaja na plohi je ponovljena i 2004. godinete su na pruzi 10 x100 m, svim obrojčanim stablima snimanehorizontalne projekcije krošanja koje su u ureduobrađene u digitalnom obliku (AutoCad2000). Na temeljudigitalnog oblika horizontalnih projekcija krošanjanapravljen je vertikalni profil sastojine i prostorni rasporedstabala (CorelDraw) koji proporcionalno prikazujeodnos visine stabla, dužine debla, te širina i dužinakrošanja (D u b ra va c , 2003, 2005). Poradi kontinuitetaobrade podataka, pri obračunu osnovnih strukturnihpokazatelja sastojine (broja stabala, temeljnice i volumena)primjenjene su Šur ić e v e tablice (1938.), kakoje e Ša Š f ar prvotno odredio za smreku I. bonitetni razred,a za bukvu II. bonitetni razred.Na tri mjesta, (kultura smreke, prirodna sastojinabukve i jele, livada), u različitim reljefnim položajima,iskopane su pedološke jame do matičnog supstrata poradidefiniranja tipova tala te uzimanja uzoraka za laboratorijskeanalize. Sondom je u dnu vrtače uzet uzorak izdubine od 250 cm.REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results1. Struktura sastojineno je, uglavnom vjetroizvalama te ponekim sušcem, 110Na temelju prve izmjere plohe 1956. godine (tablica stabala smreke koje možemo smatrati prirodnim izlučivanjemčiji intenzitet po broju stabala za to razdoblje iz­1.) očito je kako se 113 godišnja kultura smreke sastojiod tri dijela. Dominantni, nadstojni sloj čini posađena nosi 10 %. Tako danas (2004. g.), što je razvidno iz tablice1., dominantni sloj čini 161 godišnja kultura smre­smreka srednje visine 33,2 m, srednjeg prsnog promjera42,8 cm s drvnom zalihom od 706 m3. Drugi dio sastojine,podstojni sloj, čini prirodnim putem urasla bukva s srednje visine 37,5 m, te drvne zalihe od 585,15 m3.ke, sa 163 stabla, srednjeg prsnog promjera 53,8 cm,ponekim javorom, srednjeg prsnog promjera 10,9 cm i Drugi, podstojni sloj čini bukva sa 481 stablom po ha,drvnom zalihom od 30 m3. Treći potisnuti sloj čini mala srednjeg promjera 14,8 cm, srednje visine 14,6 m te drvnezalihe od 72,82 m3. Treći sloj čini zastarčena jela saprisutnost prirodno urasle jele, svega 35 jela srednjegprsnog promjera 5,3 cm. U omjeru smjese po broju stabalasmreka sudjeluje sa 40 %, bukva sa 56 %, a jela sa stabala smreka sudjeluje sa 23 %, bukva sa 68 %, a jela66 stabala, promjera 13,5 cm. U omjeru smjese po brojusamo 4 %. Glede drvne mase smreka sudjeluje sa 96 %, sa samo 9 %. Glede drvne mase smreka sudjeluje sabukva sa 4 %, dok je udio jele zanemariv.89 %, bukva sa 11 %, dok je udio jele, kao i kod prethodneizmjere, zanemariv. Srednji godišnji periodičkiNakon osnivanja plohe u dva navrata 1957. i 1961.debljinski prirast smreke između 113. i 161. godine iznosi2,3 mm, a srednji godišnji periodički visinski pri­godine načinjena je prorjeda intenziteta 19 % po brojustabala. Posječeno je 66 stabala smreke u namjeri da serast 8,96 cm.pomogne povratku jele u sastojinu. Sljedeće 42. godinena plohi nije bilo redovitih sječa. U tom periodu izluče-221


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5-6, CXXX (2006), 219-229222


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229U promatranom razdoblju jela je najbrojnija 1962.godine sa 140 stabalaca srednjeg prsnog promjera5,3 cm. Zadnjom izmjerom 2004. godine izbrojano jesvega 66, već po vanjskom izgledu vrlo zastarčenihjela. Kako bi se uvjerili u njihovu starost, posječeno jejedno od 50 stabalaca jele u razvojnom stadiju koljika.Prsni promjer tog stabalca je 5,2 cm, visina 2,91 m, adužina debla 2,25 m. Digitalnim čitačem godova (Digitalnipoziciometar) očitana je starost od 93 godine(fotografija 2.). Iz toga je razvidno kako je ta jela 1959.godine (arhivski podaci opisa plohe), već bila stara 48godina i do danas dobro podnijela zasjenu.Na temelju pet proteklih izmjera (1956, 1957, 1962,1994 i 2004. godine) dobiven je razvoj strukture distribucijebroja stabala prikazan slikama 2. i 3. iz kojih jerazvidno kako se sastojina sastoji od tri dijela. Po promjerimai visinama dominiraju posađena stabla smreke,čija je distribucija broja stabala zvonolika. Od 1956. godinedolazi do postupnog pomicanja distribucije u desno,koja postaje razvučenija i spljoštenija (slika 2). Zadaljnja istraživanja interesantan je podatak O r š a n i ća,Matića i Anića (2001) da prirodna sastojina smrekeu Štirovači ima istu unimodalnu distribuciju broja stabalakao istraživana kultura smreke.Drugi dio sastojine, podstojni sloj (slika 3) čini prirodnimputem urasla bukva s pokojim gorskim javorom.Distribucija stabala bukve je izrazito padajuća. Tijekomprve tri izmjere razlike u distribuciji su neznatne,osim izmjerenog velikog broja stabala bukve u prvomFotografija 2. Razizemni presjek zastarčene jele stare 93 godine,prsnog promjera 5,2 cm, visine 2,91 m, dužinedebla 2,25 m.Photo 2 Ground level cross-section of a suppressed fir,93 years old, 5.2 cm d b h, 2.91 m height,2.25 m stem lengthdebljinskom stupnju 1962. godine, koji je iznosio 450.U odnosu na prve tri izmjere, izmjerom 1994. i 2004.godine utvrđeno je malo pomicanje distribucije stabalaSlika 2. Distribucija prsnih promjera smreke (vrijeme motrenja1956–2004)Fig. 2 Distribution of the spruce d b h (monitoring period 1956–2004)223


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229Slika 3. Distribucija prsnih promjera bukve i jele (vrijeme motrenja1956–2004)Fig. 3 Distribution of the d b h for beech and fir (monitoring period 1956–2004)bukve u desno. Prirodno urasla jela tvori potisnuti diosastojine, s obzirom na male dimenzije i zastupljenost.Razvidan je mali pomak distribucije stabala od prve triizmjere prema zadnje dvije izmjere. Jedino se izdvajavelik broj stabalaca jele izmjeren 1962. godine u prvomdebljinskom stupnju, koji je iznosio 135 stabalaca.2. Stanje mladog naraštajaPri osnivanju plohe 1956. godine nije izmjereno stanjemladog naraštaja. Iz izvornih podataka kronike o radovimana plohi od 2. 6. 1959. godine spominje se neštojelovog pomlatka ne navodeći brojnost niti razvojni stadij,a 24. 6. 1961. godine doznačeno je 27 stabala smrekekoje smetaju jelovom mladiku o kojem također nemamjerenih podataka.Prva izmjera stanja mladog naraštaja na plohi povrsti drveća i visinskim razredima načinjena je 1994.godine, a iduća 2004. godine (tablica 2.). Iz tablice jerazvidno kako se brojno stanje pomlatka jele u deset godinapovećalo skoro 100 % (sa 4700 na 8950 jedinki poha), ali niti jedna nije svojom visinom prerasla 30 cm.Iako se javlja u svim visinskim razredima, brojno stanjemladika bukve je nedostatno (1250 jedinki 1994, a2004. godine 950 jedinki po ha), a kvaliteta izrazitološa. Javor se u razvojnom stadiju pomlatka i mladikajavlja obilnije (6800 jedinki 1994, a 2004. godine13650), ali zbog prevelike zastrtosti tla krošnjama224smreke i bukve od 88 % te obgrizanja divljači ne osiguravakvalitetnu obnovu. Unatoč velikog broja starih stabalanije pronađeno niti jedno stabalce smreke, štoobjašnjavamo velikom zastrtosti tla krošnjama. Iste rezultatedonose istraživanja Or š a n i ć a , M a t i ć a iA n i ć a (2001) u prirodnoj sastojini smreke, gdje unatočstarih smrekovih stabala u pomlatku prevladavajujela i bukva. U takvim dugo zasjenjenim mjestimasmreka nema šanse u odnosu na skiofilniju bukvu i jelu.Fotografija 3. Mlada sklopljena smrekova sastojinamena smrekove kulture, srpanj 2004.Photo 3 Young, under canopy, spruce stand grown from theseed of spruce culture, July 2004(Foto: T. Dubravac)


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229Tablica 2. Stanje ponika, pomlatka i mladika po visinskim razredima (vrijeme motrenja: 1994 – 2004. godina)Table 2 State of saplings, seeding plants and young plants by height classes, monitoring period 1994–2004Visinski razredraslinja (cm)< 3031-6061-130131-150151-200201-250251 >Ukupno – Total< 3031-6061-130131-150151-200201-250251 >Ukupno – Totaljela –N4.650504.7008.9508.950fir%991100100100Broj biljaka stabalaca po haVrsta drvećaStanje 1994. godinebukva – beech gorski javorN100350100506501.2502502001005050100200950%8288452100262111551121100Mladu sklopljenu smrekovu sastojinu nastalu iz sjemenastare smrekove kulture, nalazimo na zapuštenoj livadi,mrazištu u blizini pokusne plohe (fotografija 3.).Digitalni model horizontalne projekcije krošanja(AutoCAD) te vertikalni profil sastojine (CorelDraw),koji proporcionalno prikazuje odnos visine stabla, dužinedebla te dužine i širine krošanja, zorno nam prikazujestanje na plohi 2004. godine (slika 4). Iz profila jerazvidan vertikalan oblik sklopa te dominantni-nadstojnisloj sađene smreke starosti 161. godinu prosječnevisine 37,5 m, prosječne širine krošnje 5,44 m tedonji sloj prirodno uraslih stabala bukve prosječne visine14,6 m, prosječne širine krošnje 6,20 m s tek jednomzastarčenom jelom prsnog promjera 12,5 cm, visine12 m, srednje širine krošnje 3,85 m. Horizontalneprojekcije krošanja pokazuju preveliku zastrtost tlakrošnjama od 87,53 % odnosno nezastrtost od 12,47 %(zelene površine).Zastrtost tla krošnjama jedan je od bitnih čimbenikakoji utječe na mogućnost prirodne obnove. Rezultatetakvih istraživanja nalazimo kod D ia c i a (2002) koji jeistraživao prirodnu obnovu plantaže stare smrekove sastojinesa različitim veličinama otvora sklopa (gaps) usastojini. Sastojine s nagomilanom drvnom masom, akoja nije raspoređena u prebornu strukturu, ne stvarajupovoljne uvjete za opstanak ponika (M at i ć 1983), čijije visinski rast i prirast u čvrstoj vezi s horizontalnomprojekcijom krošanja stabala (M at i ć 1973). Sklop krošanjai njegova struktura izrazito je bitan čimbenik kodekoloških uvjeta (svjetla, oborina, “sastojinske klime”,N5.800850150%851326.800 100Stanje 2 004. godine10.950 802.350 17350 313.650100brijestN250150400250250500%62381005050100jarebikaN %500 831006006005065017100928100topline i vlage te mineralizacije i humifikacije organsketvari u tlu) i posebice uvjeta pomlađivanja. Pod tamnijimvertikalnim sklopom nastaje pojedinačna i grupimičnaizmjena vrsta drveća, dakle razvija se proces nagleinvazije bukve. O izmjeni vrsta i utjecaju zastrtostitla krošnjama te širenju bukve u arealu jele nalazimokod Š af a ra (1955, 1965), kao i istraživanjima D u-b r a v a c i Vu l e t i ć (2003) te D u b r ava c , Vu l e t i ć iVrbek (2005) u nacionalnom parku Risnjak.Na temelju uvida u stanje obnove i pojavnosti mladognaraštaja (tablica 2) te strukturnih elemenata kulturesmreke i autohtone bukve i jele (tablica 1, slike 2. i 3)uviđamo kako je izostanak adekvatnih i pravovremenihuzgojnih zahvata glavni krivac sadašnjeg stanja prirodneobnove na pokusnoj plohi. Hren (Cestar i dr.1978) navodi kako pomlađivanje ovisi o načinu gospodarenjai ekološkim uvjetima u šumskim zajednicama tezaključuje kako se smreka može obnoviti prirodnim pomlađivanjem,oplodnom sječom u većim grupama i skupinama.Do istog su zaključka došli Oršanić, Matići A n i ć (2001) pri istraživanju strukture i pomlađivanjaprirodnih smrekovih sastojina u g. j. “Štirovača”, kojipreporučuju uju obnovu na malim površinama.Budući i je bivši dugogodišnji posjednik tih šumaThurn-Taxis nastojao nagomilati što veću drvnu zalihu,nije ga zanimala konverzija kulture smreke i povratautohtonih vrsta bukve i jele na njihovo bivše stanište,u to doba izostali su neophodni uzgojni zahvati prorjedom.Zbog toga i danas od 163 stabla smreke na plohi,66 % ima prsni promjer 50 i više centimetara. U takvim225


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229uvjetima prirodno je pomlađivanjevrlo otežano ili ga gotovo i nema(O rša n ić , D. To m l j a n o v ić , J.To ml j a n o v i ć , 2005). Sječa tihstabala izazvat će neizostavno velikeštete na budućoj autohtonoj sastojini.Uz to sječa kombiniranimmetodama na malim površinama(grupe ili skupine) jedino može pogodovatiobnovi smreke te u konačnicirazvoju ovih sastojina u smjerubukovo-jelovih sastojina (Or š a -n i ć i dr. 2001.).3. Pedološke analizeKemijske i fizičke analize prikazanesu u Tablicama 3. i 4. Profil br.16/04 istražen je na livadi u blizinikulture, profil br. 18/04 na plohi ukulturi smreke, te profil br. 21/04 uprirodnoj sastojini bukve i jele. Naprvi pogled nema razlika u kemijskimi fizičkom analizama kod smeđihtala na dolomitima na tri različitalokaliteta. Razlike ipak postojeu morfološkoj građi profila tla, usadržaju hranjiva (P 2 O 5 , K 2 O i N %)te sadržaju humusa. Analizom jenađeno kako smeđe tlo na dolomituu prirodnoj sastojini bukve i jele tena livadi ima veći sadržaj hranjiva ibogatije je humusom od tla pod kulturomsmreke.Tablica 3. Kemijske karakteristike talaTable 3 Chemical characteristic of soilsTip tlaSoil typeSmeđe nadolomituBrown soilon dolomiteSmeđe nadolomituBrown soilon dolomiteSmeđe nadolomituBrown soilon dolomiteBrojprofilaNumber ofprofile16/0418/0421/04Dubinau cmDepthin cm1-410-401-68-2028-4550-701-510-35Slika 4. Digitalni model (AutoCAD 2000) horizontale projekcije krošanja po slojevima,prostorni raspored stabala i vertikalni profil sastojine (CorelDraw)Fig. 4 Digital model (AutoCAD 2000) of crown projections by layers, spatial distributionof trees and vertical stand profile (CorelDraw)pH H 2 O7,37,47,77,68,18 27,27,8pH M-KCl6,86,97,06,97,57 82267,07,4CaCO35,464,201,682,5114,2339 353,6215,41P2O5mg/100g2,20,51,00,50,30,77,32,3K2Omg/100g25,36,215,910,64,42716,76,9N%0,820,260,660,530,200,081,390,56Humus%17,254,7312,938,703,7730,779,80C%10,032,757,525,062,1917,895,70C/N12,2310,5811,399,5510,9514 1312,8710,18Prema mehaničkome sastavu (tablica 4) smeđe tlona dolomitu u kulturi smreke (fotografija 5) pripada ulake gline do glinaste ilovače, dok su tla na livadi (fotografija4) i prirodnoj sastojini bukve i jele (fotografija6) glinaste ilovače.


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229Tablica 4. Fizičke karakteristike talaTable 4 Chemical characteristics of soilTip tlaSoil typeSmeđe tlona dolomituBrown soilon dolomiteSmeđe tlona dolomituBrown soilon dolomiteSmeđe tlona dolomituBrown soilon dolomiteBrojprofilaNumber ofprofile16/0418/0421/04Dubinau cmDepthin cm1-410-401-68-2028-4550-701-510-35KrupnipijesakCoarsesand2,0-0,2mm6,41,91,10,90,3u2,31,9SitnipijesakFinesand0,2-0,02mm43,435,038,126,756,974,236,251,6PrahDusty0,02-0,002mm31,342,235,040,521,5.1,537,431,2GlinaClay>0,002mm18,920,925,831,921 313,224,115,3Teksturna oznakaTextureglinasta ilovača – loamy clayglinasta ilovača – loamy claylaka glina – light claylaka glina – light clayglinasta ilovača – loamy claysitno-pjeskovita ilovačafine sandy claylaka glina – light clayglinasta ilovača – loamy clayFotografija 4. Smeđe tlo-livadaPhoto 4 Brown soil-meadowFotografija 5. Smeđe tlo-kulturaPhoto 5 Brown soil-cultureZAKLJUČAK - ConclussionNa temelju pet proteklih izmjera (1956, 1957, 1962,1994. i 2004) praćenja razvoja strukture 161. godinustare smrekove kulture, pojavnosti mladog naraštaja tepedoloških analiza, mogu se donijeti sljedeći zaključci:1. Strukture sastojine pokazuju kako kultura smreketijekom godina motrenja (1956, 1957, 1962., 1994,i 2004) ima unimodalnu distribuciju broja stabalakoja odgovara regularnim sastojinama, dok u njojpodstojna sastojina prirodno urasle bukve i jele imapadajuću distribuciju broja stabala koja odgovaraprebornim sastojinama.Fotografija 6. Smeđe tlo-sastojina bukvei jelePhoto 6 Brown soil- beech andfir stand(Foto: B. Vrbek )2. Pojavnost i razvoj pomlatka u izravnoj je sprezi sastrukturom sastojine i zastrtosti krošanja te može bitiograničavajući čimbenik uspješne prirodne obnove.3. Uz izostanak neophodnih i pravovremenih uzgojnihzahvata te u posljednje 42. godine potpunim izostankomistih, kultura smreke je već prije 100. godinastvorila uvjete za povratak autohtonih vrsta drvećabukve i jele. Međutim, prirodnim putem nastalapodstojna sastojina bukve i izrazito zastarčena jela(analizim utvrđene starosti 93. godine) nema uvjetaza svoj razvoj.227


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-2294. Brojno stanje pomlatka jele u deset godina povećalo ma s učešćem od 20 %. Raprostranjenje tri glavna tipatla uvjetovano je građom mezo reljefa. Rezultatise skoro 100 % (sa 4700 na 8950 jedinki po ha), aliniti jedna nije svojom visinom prerasla 30cm. Brojnostanje mladika bukve je nedostatno (1250 jedinki prirodne jelovo-bukove sastojine i livade bogatijakemijskih i fizikalnih analiza upućuju kako su tla iz1994. godine, a 2004. godine 950 jedinki po ha), a hranjivima i humusom od tla iz smrekove kulture.kvaliteta izrazito loša, što uz zastrtost od 88 % ukazujena upitnost zadovoljavajuće prirodne obnove. dološkom obradom na više lokaliteta.Razlike bi trebalo statistički potvrditi detaljnijom pe-5. Zbog kvalitete buduće autohtone sastojine i uvjeta za 7. Buduća istraživanja treba usmjeriti u dva usporednanjen povratak, neophodno je provoditi uzgojne zahvatena malim površinama (grupe ili skupine) kako kove kulture, te praćenjem uspjeha obnove kombini­smjera i to praćenjem prirodnog tijeka razvoja smre-u kulturi smreke, tako i u novonastaloj sastojini. ranim metodama na malim površinama (grupe ili6. Kultura smreke uspijeva na seriji tala, čija je matična skupine) koje jedino može pogodovati obnovi smreke,te u konačnici razvoju ovih sastojina u pravcu bu-podloga dolomitna. Najzastupljenije je smeđe tlo nadolomitu s učešćem oko 50 %, zatim rendzina na dolomitus učešćem oko 30 % i lesivirano tlo ukovo-jelovih sastojina.vrtača-LITERATURA – ReferencesCestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović,Z. Pelcer, (1978): Tipološke značajkešuma na profilu Štirovača-Lešće. Rad. Šumar.inst. 33, Zagreb.D u b ra va c , T., D. Vule ti ć, (2003): Aktivna ilipasivna zaštita šuma-primjer nacionalni parkRisnjak. 8. Hrvatski biološki kongres s međunarodnimsudjelovanjem, 27 rujna – 2. listopada2003., usmeno izlaganje, str. 395–396, Proceedings,Zagreb.D u b r a v a c, T., (2005): Primjena digitalizacije krošanjai metode vizualizacije u izučavanju strukturesastojina. Rad. Šumar. inst. 40 (1): 53–72, Jastrebarsko.Dubravac, T., D. Vuletić, B. Vrbek, (2005): NaturalReforestation and Future of Beech and FirForests in the Risnjak NP, Periodicum BiologorumVol 107, br. 1, 73–79, Zagreb.Diaci, J., (2002): Regeneration dynamics i a Norwayspruce plantation on a silver fir-beech forest sitein the Slovenian Alps. Forest Ecology & Management.161 (1–3): 27–38.Frančisković, S., (1981): Šumarstvo u feudalizmui agrarne reforme, Gorski kotar, str. 483–498,Delnice.Matić, S., 1973: Prirodno pomlađivanje kao faktorstrukture sastojine u šumama jele s rebračom(Blechno-Abietetum Horv.). Šum. list 9/10:321–358, Zagreb.M at i ć , S., 1983: Utjecaj ekoloških i strukturnih činilacana prirodno pomlađivanje prebornih šumajele i bukve u Gorskom Kotaru. Glas. šum. pokuse21: 223–400, Zagreb.Martinović, J., (2003): Gospodarenje šumskom tlimau Hrvatskoj. Znanstvena knjiga, Šumarskiinstitut, Jastrebarsko, pp 525, Jastrebarsko.228O rša nić, M., S. Mati ć, I. Ani ć, (2001): Struktura iprirodno pomlađivanje smrekovih sastojina u g.j.Štirovača. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskimšumama, Šumarski fakultet Sveučilišta uZagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko, “Hrvatskešume” d.o.o., str: 107–116, Zagreb.Oršanić, M., D. Tomljanović, J. Tomljanović,(2005): Gospodarenje šumama na Sjevernom Velebitu.Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita.Monografija u povodu 240 godina rada Šumarijei osnivanja Šumarskoga muzeja u Krasnu, 73–98,Senj-Zagreb.S e l e t k o v i ć , Z., Z. K a t u š i n , (1992): Klima Hrvatske.Monografija Šume u Hrvatskoj, 13–18,Zagreb.Šafar, J., (1952): Problem izmjene vrsta u šumama,Šum. list 89–100, Zagreb.Š a f ar, J., (1955): Problem nadiranja i širenja bukve uarealu jele. Knjiga “Anali Instituta za eksperimentalnošumarstvo Jugoslavenske akademije”,Vol. I, str. 147–189, Zagreb.Š a f ar, J., (1959): Izvorna kronika podataka o radovimana plohi od 2. 6. 1959. Rukopis.Šafar, J., (1963): Uzgajanje šuma. Udžbenik pp. 598,Zagreb.Š a f ar, J., (1965): Pojava proširivanja bukve na DinaridimaHrvatske. Šum. list LXXXIX (5–6):198–217, Zagreb.Vukelić, J., Đ. Rauš, (1998): Šumarska fitocenologijai šumske zajednice u Hrvatskoj. Udžbenikpp. 310, Zagreb.


T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229SUMMARY: For the purpose of monitoring the natural course of developmentof a planted stand, in 1956 J. Šafar established a permanent experimentalplot in a spruce culture. Based on an analysis of 16 spruce trees in 1957,the culture at the time of establishment of the plot was 113 years old, whichindicates that the stand was planted in 1843. The plot was established in the“Delnice” Forest Office, Management Unit of Delnice, in the region of VelikaRebar-Sović laz. The plot was used to monitor the natural stand structure developmentand reforestation of the stand in the period from 1956 to 2004. Thearea, prior to planting of the spruce, had been a meadow (grass cutting) pasture.The culture was very well preserved which can be attributed to the forestmanagement of the aristocrats Thurn-Taxis (landowners) from 1872 to 1939.The plot borders with a natural forest of beech and fir (Omphalodo-FagetumMarinček et al, 1992) on dolomite. The immediate vicinity of these stands isreflected in the return of beech, maple, fir and other tree species and shrubs totheir original site, which man had transformed into a hayfield-laz and 161years ago into a spruce culture.The spruce culture during the observed period, and during five successivemeasurements (1956, 1957, 1962, 1994 and 2004) had unimodal distributionof d b h (number of trees) characteristic of even-aged stands. Distribution ofthe understory beech and some fir, later ingrown into the spruce culture, showeddecreasing distribution of d b h characteristic of selection stands.Measurement of young growth showed that the number of the fir seedlingplants during the last ten years (1994–2004) increased by almost 100 % (from4 700 to 8 950 plants per ha), although not one exceeded 30 cm in height. Thenumber of beech young plants was insufficient (1 250 plants in 1994 and 950plants in 2004 per ha), of extremely poor quality. In the development stage ofseedling plants and young plants maple appeared in greater numbers. However,because of the excessive crown cover over soil by the spruce and beech,amounting to 88 %, and browsing by wild game, it did not achieve reforestationof higher quality. A young spruce stand, under canopy, formed from theseeds of the old spruce culture, exists on the neglected meadow, in a frost-exposedsite in the vicinity of the experimental plot.Parental material of dolomite conditions a series of soils: rendzina-brownsoil on dolomite – luvisol. Luvisols occur predominantly in sinkholes, whilerendzinas and brown soils on dolomite are found on the steeper slopes and onthe crests. Brown soils on dolomites are predominant amounting to around50 %, rendzinas participate with 30 %, and luvisols in sinkholes amount to20 %. Results achieved from the chemical and physical analyses indicate thatthe soils from the natural fir-beech stand and meadow are richer with nutrientsand humus than the soils from the spruce culture.In view of the present state of the structure and lack of management interventionsduring the last 42 years, future investigations should be directed intwo parallel directions. Namely, monitoring the natural course of spruce culturedevelopment and monitoring the success of reforestation by the applicationof combined methods of reforestation on small areas (groupwise andnestwise) and development of these stands into beech-fir stands.K e y w o rd s : stand structure, natural reforestation, young growth,crown cover, pedological analyses, spruce, beech, fir229


AKTUALNOObilježavajući izuzetne obljetnice hrvatskoga šumarstva,uputili smo pisma Predsjedniku RH, Premijeru iresornom ministru. Pismo Predsjedniku navodimo ucijelosti:Poštovani gospodine Predsjedniče,posebna nam je čast i zadovoljstvo, da Vam prenesemo molbu i želju preko 3000 članova Hrvatskoga šumarskogadruštva, da nam učinite čast i primite našu delegaciju. Hrvatsko šumarsko društvo ove godine obilježava160 god. utemeljenja i rada te 130 god. neprekidnoga izlaženja znanstveno-stručnog i staleškog glasila Hrvatskogašumarskoga društva, Šumarski list.Malo je strukovnih udruga, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, koje se mogu dičiti ovakvom obljetnicom.Od šumarskih, starija je samo Njemačka.Ne želeći zlorabiti Vaše dragocjeno vrijeme, dozvolite nam, da Vam ukratko prikažemo slijed, svrhu i radudruge.Već na svom prvom zboru (osnivanju društva) u Prečecu kraj Zagreba 26. prosinca 1846. godine, naznačeni suproblemi šumarstva i prerade drva, a time i program rada tada Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva.Društvo je glavnim pokretačem i realizatorom svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti.Tako je već 1852. godine donesen “Zakon šumski”, koji se počinje strogo primjenjivati od 1. siječnja 1858.godine. Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcu (Križevcima) počinje s radom 1860. godine. Prvi broj znanstveno-stručnogi staleškog glasila Šumarski list tiskan je 1. siječnja 1877. god. i njegovih 130 godišta svjedokomje stručnosti, ali i hrvatske riječi i domoljublja.Urednicima su mu bili i takvi ljudi od struke i pera kao Fran Kesterčanek, Josip Kozarac, Josip Balen, AndrijaPetračić i dr. Društvo je i osnivač Akademije šumarskih znanosti 1996. god. Ono je sagradilo Hrvatski šumarskidom (ugao Trga Mažuranića, Vukotinovićeve i Perkovčeve) 1898. godine. Iste godine, 20. listopada u toj zgradipočinje s radom Šumarska akademija na Sveučilištu u Zagrebu, što šumarsko visokoškolsko obrazovanje svrstavana četvrto mjesto Sveučilišta u Zagrebu.Zahvaljujući ovako organiziranoj šumarskoj struci, šume Hrvatske ostale su najprirodnije i najočuvanije uEuropi. To nam potvrđuju mnogi kolege suradnici iz Europe i svijeta. Vodeći brigu o 43,5 % površine Hrvatske,šumarska struka preko svoje udruge i danas objedinjuje šumarsku politiku (Ministarstvo), nastavu i znanost(Šumarski fakultet, Akademija šumarskih znanosti i Šumarski institut) te šumarsku praksu (Hrvatske šume d.o.o. ipoduzeća prerade drva i prometa drvnim proizvodima). No, osim brige za šumu kao izvorom sirovine za daljnjupreradu, danas je odgovornost struke posebice velika za očuvanje općekorisnih funkcija šume: ekološke, socijalne,prirodozaštitarske i danas sve više energetske (bioenergija).Članovi Hrvatskoga šumarskoga društva zaslužni su za priznanja koja svijet iskazuje radu hrvatskih šumara.To se posebno odnosi na stručna priznanja, primjerice priznanje zagrebačkoj školi uzgajanja šuma, koja jeodržala prirodnost šuma, u današnje vrijeme najvažniju odrednicu zaštite okoliša.Obljetnice obilježavamo na Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja 2006. godine Svečanom akademijom u Malojdvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u 16 h, na koju Vas pozivamo da joj nazočite u okviru Vašihmogućnosti.Uz poštovanje i srdačne pozdrave.Predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društvaAkademik Slavko Matić, v.r.Predsjednik Republike gosp. Stjepan Mesić primioje delegaciju hrvatskih šumara 19. lipnja 2006. god.,dan uoči Svečane akademije i proslave Dana hrvatskogašumarstva. Delegaciju su sačinjavali akademikSlavko Matić, predsjednik HŠD-a, Herman Sušnik,dipl. ing. šum., državni tajnik u MPŠVG, mr. sci. Dar-ko Beuk, dipl. ing. šum., predsjednik uprave Hrvatskešume d.o.o., mr. sci. Josip Dundović, dipl. ing. šum.,dopredsjednik HŠD-a, Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum.,predsjednik NO HŠD-a i Damir Delač, dipl. ing. šum.,tajnik HŠD-a.231


Tom prilikom akademik Matić uručio je predsjednikuMesiću zlatnik s amblemom HŠD-a i Priznanje zadugogodišnji rad na dobrobiti hrvatskoga šumarstva.Čestitke prigodom značajnih obljetnica primili smoi iz Hrvatskog sabora, od predsjednika odbora za poljoprivredui šumarstvo mr. sci. Božidara Pankretića.SVEČANA AKADEMIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA 160 GOD.OD OSNUTKA HŠD-a I 130 GOD. NEPREKIDNOGAIZLAŽENJA ŠUMARSKOGA LISTASvečana akademija počela je u 16 sati u Maloj dvoranikoncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Službenivoditelj akademije bio je Mislav Togonal, novinar ispiker Radio Zagreba, koji je odlično vodio programpo sinopsisu našeg neponovljivog Tomice Starčevića.Akademiju je prigodnim govorom otvorio akademikSlavko Matić.HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO KAO ZNAČAJAN ČIMBENIKOPSTANKA I RAZVOJA ŠUMA I ŠUMARSTVA HRVATSKEHrvatsko šumarsko društvo, udruženje hrvatskihšumara danas svečano obilježava 160 godina postojanjai rada kao i 130 godina izlaženja znanstvenog istručnog glasila Šumarski list. Društvo je poniklo uokviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva,kao Šumarski odsjek toga društva, koje je osnovano1841. godine ponajprije na poticaj, uz ostale, i šumarskihstručnjaka onoga vremena. Društvo je osnovanokao, citiram “savez osobah, koji unapriediti želepoljarstvo i šumarstvo, gospopdarsku obrtnost, zemljoi prirodoznanstvo”. Možemo ga u okvirima tadašnjeEurope svrstati po starosti u drugo šumarsko strukovnodruštvo u Europi, odmah iza sličnoga društva osnovanoga1839. godine u Baden-Wurtenbergu. U Švicarskojje Šumarsko društvo osnovano 1843. godine.232


Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskogdruštva osamostaljuje se 1846. godine. Na osnivačkojsjednici 26. prosinca 1846. godine u Prečecukraj Zagreba, 17 nazočnih šumarskih stručnjaka, kojisu se odazvali pozivu šumara Dragutina Kosa, udarajutemelje samostalnom Hrvatskome slavonskom šumarskomdruštvu.Dragutin Kos, sazivač i idejni začetnik skupštine, uto vrijeme već afirmirani šumarski stručnjak, već tadase ističe se svojim stručnim radovima tiskanim 1844.,1845 i 1847. Uz Dragutina Kosa pri osnivanju Šumarskogdruštva značajan je isto tako afirmirani šumarskistručnjak i veliki rodoljub Franjo Šporer, koji je izabranza prvog predsjednika Hrvatsko slavonskog šumarskogdruštva. Šporer je prvi hrvatski propagator lovstva pisanomriječi. Ističe se pisanjem radova i knjiga, a posebnoje poznat što je u Gospodarskom listu 1843. godineobjavljen njegov prijedlog tadašnjem Gospodarskomdruštvu “da se osnuje narodni šumarstveni zavod”,ustanova u kojoj bi djelovala i šumarska škola.Na osnivačkoj skupštini Hrvatskog slavonskog šumarskogdruštva D. Kos u uvodnom govoru ističe dase šumari i u drugim europskim državama, organizirajuu društva, kako bi mogli spriječiti “podkapajuće zlo… ovom narodnom blagu” (šumama).Skupština zaključuje da se na sljedećoj sjednici raspravetri aktualne teme:1. Priopćenje o novim događajima i pojavama u hrvatskomšumarstvu i lovstvu;2. Kako postupati sa starim hrastovim sastojinama izvrgnutimpoplavama da nakon sječe bude osiguranpomladak;3. Da li bi bilo dobro na neizvjesno vrijeme odložitisječu hrastova starih 200–300 godina, suhovrhimali s dobrim urodom žira, koji osigurava dobar dohodaki kako da se s ovakvim sastojinama daljepostupa.Ovaj nešto opširniji prikaz osnivanja Hrvatsko slavonskogšumarskog društva napravljen je zbog toga dase vidi kako su već na prvoj skupštini dominirali stručniproblemi, a što je ostalo i danas nakon 160. godina. Tusu zacrtani temeljni pravci rada društva koje tijekomsvoga 160-godišnjeg postojanja i rada značajno utjecalosi danas utječe na razvoj i promicanje hrvatske šumarskestruke, školstva i znanosti. Isto tako ovdje smo htjeli istaćida su ideju o potrebi osnivanja društva iznijeli, a iproveli oni ljudi koje je krasila stručnost, rodoljublje iosobno poštenje, a koji nam i danas mogu biti uzor.Vrijeme od 160 godina samo je isječak iz bogatešumarske povijesti, koja traje sve vrijeme življenja hrvatskoganaroda na ovim prostorima. Šume i skrb onjima bile su uvijek dio organiziranoga društva u svimrazdobljima hrvatske prošlosti. Svoju punu potvrdušume doživljavaju osnivanjem pravnih država prijeviše od dva stoljeća, kad iz potrebe zaštite tada ugroženihšuma nastaje šumarska znanost i šumarstvo kaosamostalna i priznata struka u Europi. Tada se stvarajui zakonodavni uvjeti koji putem zakona o šumama napravnoj osnovi reguliraju odnos čovjek – šuma, s posebnimnaglaskom na nužnost trajnog opstanka i zaštitešuma.Osnivanjem Vojne krajine (1702) i njenim uređenjem(1746) u ondašnjoj Hrvatskoj, kao dijelu Habsburškemonarhije, osniva se šumarska služba temeljena navojnim načelima. To je vrijeme nastanka organiziranogšumarstva na tom prostoru, s posebnim naglaskom nagodinu 1765. kada su osnovane tri šumarije (Krasno,Oštarije i Petrova gora), od kojih šumarija Krasno neprekidnoradi do danas.To je vrijeme obilježio Šumski red Marije Terezije(1769) značajan kao zakon o šumama tiskan na hrvatskomi njemačkom jeziku, a ustvari je to i prvi udžbeniko gospodarenju šumama tiskan u Hrvatskoj. Kasnijenastali zakoni o šumama, posebice oni iz 1852. g. i1894. g., još više ističu značenje potrajnosti ili održivograzvoja, kako u odnosu na površine šuma, tako i naočuvanje kontinuiteta šume na površini koju zauzima.Temeljne odrednice navedenih zakona i danas su aktualnii ugrađene su u Zakone o šumama svih napredniheuropskih zemalja. Mišljenja smo da su ovi zakoni, uzrazvoj šumarske znanosti i školstva u središnjoj i zapadnojEuropi od 18. stoljeća do danas, bili temeljni razloziodrživog razvoja i opstanka šuma, bilo prirodnih, prirodibliskih šuma i šumskih kultura.To je posebno značajno za Hrvatsku, u kojoj su senavedeni zakoni striktno poštivali i provodili, posebnozbog toga što je šumarstvo bilo u sastavu vojne uprave,koja je u Vojnoj krajini bila raspoređena duž cijele granice,zbog obrane od napada Turaka. Zahvaljujući uzostalo i tome, danas od ukupne površine šuma u Hrvatskoj95 % su prirodne šume. Po tome smo jedinstveniu cijeloj Europi.233


Za daljnji poticaj organizacije šumarske službe injenog razvoja važan je Naputak iz 1839. godine s kojimse u četiri generalata postavljaju direktori, a ispodnjih u pukovnijama šumari. U tom se vremenu javljajunaši poznati šumarski stručnjaci koji su šumarsku školuzavršili u Mariabrunnu u Austriji, kao što su J. Ettinger,A. Tomić, F. Šporer, J. Kollar, M. Vrbanić, D. Kos idrugi. Sve je više mladih hrvatskih šumarskih stručnjakakoji ambiciozno rade na organiziranju šumarstva,obrazovnih institucija i šumarske politike, koja bi trebalabiti zaštićena i neovisna od utjecaja šumarskihstručnjaka iz drugih zemalja. Tako Ante Tomić vinkovačkišumar, 1843. piše stručnu raspravu, ovaj put nena njemačkom jeziku, kako je u to vrijeme bilo uobičajeno,nego po prvi put na hrvatskom jeziku, što imatakvo nacionalno i kulturno značenje, da prelazi okvirehrvatskoga šumarstva.Rezultat takve djelatnosti je osnivanje već spomenutogHrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 1841.,iz kojega se 1846. izdvojilo i osamostalilo Hrvatsko-slavonskošumarsko društvo. Znatna je aktivnost tog društvausmjerena na otvaranje šumarskog učilišta u nas,kako bi domaći ljudi stekli šumarsko obrazovanje te takosmanjio priliv stranih stručnjaka u hrvatsko šumarstvo.Želja im je ispunjena osnivanjem Gospodarskošumarskogučilišta u Križevcima 1860., prve šumarskevisokoškolske ustanove u ovom dijelu Europe.To su samo neke djelatnosti šumarskih intelektualacaškolovanih u inozemstvu a okupljenih u Hrvatskoslavonskomšumarskom društvu. Njihov intelektualni,stručni i rodoljubni zanos dao je svoj doprinos općojklimi koja je prethodila otvaranju modernog Sveučilištau Zagrebu, 1874 godine.Nakon toga, Društvo počinje izdavati znanstvenostručnoglasilo “Šumarski list” koji neprekidno izlazi od1877. godine do današnjeg dana. U Senju se 1878. osnivaNadzorništvo za pošumljavanje primorskog krasa,koje je do svog ukinuća (1945) imalo značajnu ulogu upošumljavanju i ozelenjavanju krša, zaštiti okoliša i razvojustručne i znanstvene misli u hrvatskom šumarstvu.Značajnu aktivnost Hrvatsko-slavonsko šumarskodruštvo pokazuje pri osnivanju Šumarske akademije naSveučilištu u Zagrebu, četvrte visokoškolske ustanovena Sveučilištu u Zagrebu, koja je počela raditi 20. listopada1898. Akademija je radila u Šumarskom domu, kojije izgrađen za samo dvije godine na inicijativu i pomoćšumarske struke, Hrvatsko slavonskog šumarskogdruštva i grada Zagreba, koji je dao besplatno zemljište.Otvaranjem Gospodarsko-šumarskog učilišta 1860.u Križevcima, posebno prelaskom šumarske nastavena sveučilišnu 1898. u Šumarskoj akademiji Sveučilištau Zagrebu, hrvatsko šumarstvo postaje ravnopravansudionik s ostalim dijelovima Europe u razvoju znanstvenei stručne šumarske misli te šumarske politike.234Vrlo je značajna činjenica da su mnogi naši stručnjacitog vremena stekli šumarsko, stručno i znanstvenoobrazovanje u europskim zemljama. Na taj su načinupoznali dobre i loše strane šumarstva i šumarske politikedrugih zemalja. Radeći u Hrvatskoj, u našim strukturnovrednijim i raznolikim šumama, mogli su na vrijemeuočiti prednosti naših šuma, glede vrsta drvećaprirodnosti i očuvanosti u odnosu na europske. U tovrijeme, krajem 18. i početkom 19. stoljeća, već su se uEuropi osjećale negativne posljedice stihijske sječeprirodnih šuma i osnivanja šumskih kultura četinjača.Zbog toga su naši stručnjaci određivali odgovarajućinačin gospodarenja, izbjegavajući ukalupljeni pristup ipoštujući prirodnost i sačuvanu prirodnu strukturu teprirodno pomlađivanje šuma. Sve je to utjecalo nastvaranje danas priznate zagrebačke škole uzgajanjašuma, kojoj je u to vrijeme bio začetnik prof. dr. AndrijaPetračić, a koja se razvija do današnjih dana.Gospodarenje prirodnim šumama po načelima potrajnosti,očuvanje prirodne strukture i raznolikosti, prirodnoi umjetno pomlađivanje pod zastorom krošanjapo prirodnim načelima, održavanja strukture, stabilnostii kvalitetnih gospodarskih i općekorisnih funkcija šumanjegom, a svi uzgojni postupci temelje se prema načelimarazvoja prašume i na temelju kriterija koji proizlazeiz ciljeva gospodarenja – osnovna su obilježja zagrebačkeškole uzgajanja šuma.Ukazom od 31. kolovoza 1919. osniva se Gospodarsko-šumarskifakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na taj senačin spaja Šumarska akademija i Gospodarsko učilište,Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine obnovljenoje Hrvatsko šumarsko društvo. Ono je djelovalosve do postojanja države s hrvatskim imenom, odnosnodo 1945. godine.Ukupan rad obnovljenog Hrvatskoga šumarskogadruštva odvijao se pod pritiskom II svjetskog rata, stim da je izlaženje Šumarskog lista jedan od dokaza okontinuitetu rada. Osim toga, u tom vremenu se priprekojeje do tada bilo u Križevcima. Šumarski odsjek ostajei dalje u zgradi Šumarske akademije, koje je vlasnikHrvatsko slavonsko šumarsko društvo. Prvi izabrani dekanGospodarsko-šumarskog fakulteta ugledni je šumarskistručnjak prof. dr. Andrija Petračić.Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godineu Jugoslaviju, slijedilo je ujedinjenje šumara u jedinstvenuorganizaciju u Jugoslavensko šumarsko društvo.Nastojanje hrvatskih šumara da se umjesto jedinstveneorganizacije povezivanje šumara cijele države ostvari usavez dotadašnjih šumarskih društava nije uspjelo. Uspjeloje da sjedište Jugoslavenskog šumarskog udruženjabude u Zagrebu, kao jednoglasna odluka zbog toga,citiram “jer je Hrvatsko šumarsko društvo ne samonajstarije, nego i s najbrojnijim članstvom, a posjedujei vlastiti Dom”.


mio i rukopis za Šumarski priručnik, pa je ovaj tiskanvećć1946.1godine.U razdoblju od 1945–1990. godine za vrijeme trajanjadruge Jugoslavije, Hrvatsko šumarsko društvo uZagrebu nastavilo je svoj stručni i društveni rad uz mijenjanjeorganizacijskog oblika društva od Šumarskesekcije DIT-a do Saveza šumarskih društava NR Hrvatske.Društvo se bavilo aktualnim pitanjem šumarskestruke dok su društvena pitanja bila dosta zapostavljena.Rad je bio otežan, jer nije bilo lako provoditinačela struke zbog čestih promjena općih zakona i organizaciješumarstva uz trajnu opasnost odstupanja odnačela potrajnosti gospodarenja šumama. Članstvo jeinzistiralo na ispunjavanju temeljnih šumarskih načelaprilikom gospodarenja šumama, što je često puta bilo usuprotnosti s političkim odlukama, koje su ponekad bilena štetu potrajnosti i biološke reprodukcije kao značajnogdijela potrajnosti.To je vrijeme obilježeno po intenzivnijem sudjelovanjušumarskih znanstvenika u radu Saveza inženjerai tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Višeputa su bili i predsjednici Društva sveučilišni profesorikoji su promicali znanstvenu misao. U to vrijeme afirmirase šuma kao značajan čimbenik zaštite okoliša usvjetskim razmjerima. U godini 1977. donijet je Zakono šumama u kojemu su prvi put ugrađene i općekorisnefunkcije šuma.Nastankom samostalne države Hrvatske te Zakonomo šumama iz 1990. šumarstvu je omogućeno daide novim, kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvušumarske struke i znanosti, a na Skupštini 20. lipnja1991. god. Društvu se vraća naziv Hrvatsko šumarskodruštvo. Taj datum označen i Danom hrvatskoga šumarstva.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o.,Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilištau Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, danasokupljeni oko Hrvatskoga šumarskog društva, činesnažnu grupaciju u čijem se središtu nalazi šuma kaodobro od općeg interesa.U šumama Hrvatske raste oko 260 autohtonih drvenastihvrsta, od toga 60 autohtonih vrsta drveća, što jetemeljni preduvjet dobre biološke raznolikosti. Po timvrlo značajnim obilježjima šume u Hrvatskoj su na prvommjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šumaosigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisnei gospodarske funkcije, stabilnost te mogućnost njihovogprirodnog pomlađivanja.Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskogašumarskoga društva, već gotovo dva stoljeća radi naunapređenju šumarstva. Nastoje oblikovati šume na takavprirodni način kako bi u prvom m redu bile u službičovjeka glede, ekoloških, društvenihili općekorisnih, a igospodarskih funkcija. To se radi na znanstvenoj osnovi,vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojihbi život na ovom planetu bio nemoguć.Sve navedeno – kvalitetne prirodne šume, razvijeneznanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost,visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj,usuglašena šumarska politika – potkrepljuju spoznajuda se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanostnalaze među vodećim u Europi.Tijekom svog postojanja i rada, Društvo je svojuaktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih područja:– Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložbiiz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije.Obavljanje stručnih i zakonodavnih šumarskih aktivnostiglede zaštite i afirmiranja šumarske strukeu svim povijesnim i političkim razdobljima krozkoje je prolazila Hrvatska.– Izdavačka djelatnost predstavljena ponajprije 130-godišnjim, neprekinutim izlaženjem znanstvenog,stručnog i društvenog glasila “Šumarski list”, tiskanjemknjiga, monografija, priručnika, tablica i ostalihtiskovnih materijala neophodnih za funkcioniranješumarske struke.– Obrazovna šumarska djelatnost koja počinje s davnimi neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843.o osnivanju šumarske škole. Poznato je zalaganječlanova Društva prilikom osnivanja Gospodarskošumarskogaučilišta u Križevcima 1860., kao i zalaganjeprilikom osnivanja Šumarske akademije naSveučilištu u Zagrebu 1898., te naporima predsjednikaHSŠD prof. dr Andrije Petračića da u Beograduponišti odluku o ukidanju Gospodarsko-šumarskogfakulteta u Zagrebu, nakon osnivanja isto takvogfakulteta u Beogradu 1922. godine.– Znanstvena aktivnost predstavljena je radom naokupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranjuznanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnimproblemima šumarstva i zaštite okoliša te osnivanjeAkademije šumarskih znanosti 1966. godine.– Rad na izgradnji i održavanja Šumarskog doma ukojemu je 1898. započela s radom Šumarska akademijaSveučilišta u Zagrebu, nastavio s radom Šumarskifakultet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnostidruštva. U njemu je smještena Akademijašumarskih znanosti i Direkcija trgovačkog društvaHrvatske šume d.o.o.U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskimopredjeljenjima i opcijom vladavine prava,uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivuulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja.Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkimi nestranačkim opredjeljenjima, a ta opredjeljenjanemaju nikakvog utjecaja na način njihovog rada idonošenje odluka.235


Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to jeponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena ujavnom životu za dobrobit građana i države, je linijavodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovom radu. Njihovomišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće nitiprihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna,politikom neopterećena, stručna ili znanstvena opcija.Često puta osnivanje ovakvih udruga ide u drugukrajnost, zbog toga što u načinu rada prevladava generalnaopredijeljenost određenoj grupi problema. Njihovistavovi i mišljenja se ne baziraju na stručnosti i znanju,nego stavu da se ljubavlju prema nekome ili nečemumože zamijeniti znanje. To je najčešći slučaj kod brojnihudruga tzv. ljubitelja prirode, planinara, zelenih,ekologista i dr. Oni najčešće kao cilj svojih, možda dobronamjernihstavova i postavki, uzimaju šume i radšumara. U takvim slučajevima Šumarsko društvo imaznačajnu ulogu, gdje treba dokazati da odnos premašumi mora biti obilježen kako s ljubavlju tako i sa znanjem.Kad su šume u pitanju, ljubav bez znanja predstavljaput koji vodi šume u propast.To je praksa u većini demokratskih zemalja, a to sunažalost najčešće zemlje s lošim šumarstvom, gdje sučiste sječe još uvijek glavni način obnove šuma. Takveudruge predlažu rješenja, daju kritičke osvrte i uputekod njihove primjene te informiraju javnost o svemu tome.Najčešće inzistiraju na totalnoj, pasivnoj zaštitikvalitetnih šuma, što takve šume neminovno, dugoročnogledano vodi u propast. Iz mnogo često puta nejasnihrazloga, takvi stavovi su nametnuti mnogim vladama,posebno u ministarstvima zaštite prirode i okoliša te postajustil i način tumačenja zaštite prirode, u kojemšume i šumarstvo plaćaju ceh. To je itekako opasno zazemlje u tranziciji koje imaju ambicije ulaska u EU, jersu to najčešće zemlje s prirodnim šumama i dobrim šumarstvom,a imaju takvu politiku koja nekritički prihvaćasve što dolazi sa zapada, a nažalost istovremeno šumei šumarstvo ne shvaćaju suviše ozbiljno.Uspoređujući naše hrvatske aktivnosti s aktivnostimasličnih udruga u Europi, zaključujemo da u temeljnimproblemima i aktivnostima nemamo nikakve razlike.Njegujemo dugogodišnju suradnju s mnogim sličnimšumarskim društvima (Njemačka, Austrija, Mađarska,Slovačka, Češka, i dr.) te smo svake godine nazočnina njihovim godišnjim skupštinama i drugimmanifestacijama.Prošle godine bili smo nazočni na godišnjim skupštinamau Njemačkoj i Mađarskoj, te smo se mogli uvjeritio aktivnoj ulozi šumarskih društava kada je riječ o reorganizacijišumarstva i traženju novih putova u radu. Bilismo svjedoci restrukturiranja šumarstva u samostalnimsaveznim državama Bavarskoj i Tubingenu u kojoj jenajvažnije da ukidaju čiste sječe, uvode isključivo prirodnopomlađivanje kao mjeru obnove šuma, a uz to uuporabi drva za proizvodnju energije (bioenergija) videkao značajnu mogućnost ostvarenja profita u šumarstvu.Upravo u ukidanju čistih sječa i prirodnom pomlađivanjuvidimo satisfakciju Zagrebačke škole uzgajanjašuma i hrvatskog šumarstva koja je u Europi nositelj ipropagator te ideje.Glede uporabe drva za proizvodnju bionergije možemoreći da je osnivanjem sekcije za bioenergiju u okvirimanašeg HŠD-a i velikim angažiranjem predsjednikasekcije i nekoliko kolega koji su stekli dodatnaznanja i spoznaje u Austriji i Njemačkoj, napravljenveliki iskorak na tom polju. Možemo, bez lažne skromnosti,tvrditi da smo na tom planu napravili najviše uHrvatskoj o čemu uz ostalo svjedoče i dvije termocentraleza grijanje napravljene u Ogulinu i Gospiću, kao ikonkretni planovi za budući rad.Našim upornim zalaganjem i radom u ovih zadnjih15 godina, od nastanka samostalne i demokratske Hrvatske,postigli smo da nas aktualna vlast, ipak kolikotoliko počinje uvažavati, dajući nam podršku i tražećinaše mišljenje i stavove o aktualnim problemima vezanihza šumarstvo, lovstvo, zaštitu okoliša, šumskepožare, bioenergiju i ostalo. Sve naprijed navedeno govorida je rad Šumarskog društva nužan i da ga morapodupirati šumarska struka i aktualna vlast, jer se stavovidruštva i ostalih slični društava traže u svim demokratskimzemljama, posebno kod donošenja rješenjafunkcioniranja mnogih čimbenika vezanih za problematikušumarstva. Kod pregovora o ulasku Hrvatskeu EU vjerujemo da će tu biti mjesta za naše aktivnosti,kako bi ukazali na mjesto i ulogu hrvatskih šumai šumarstva u kompleksu šuma i šumarstva Europe.Kod toga ćemo morati istaći i dokazati da je šumarstvoHrvatske sa svojim šumama, tradiciji te aktualnojstručnoj i znanstvenoj misli daleko ispred šumarstvaEurope, te da načela na kojima će najvjerojatnije inzistiratipredstavnici Europe, kada je šumarstvo u pitanju,a koja su formirana na šumama i šumarstvu Europe,nisu ona koja nama odgovaraju.Završavajući ovo izlaganje, poštovane gospođe igospodo, kolegice i kolege zahvaljujem na pozornosti,kao i na podršci tijekom moga 12-godišnjeg vođenjaovog uvaženog Društva. Svima nama želim da i daljesvojim radom i aktivnostima unapređujemo rad Društva,što neposredno utječe i na unapređivanje šumarstvai šuma kao i naše Domovine. Uvjeren sam da ćedanas izabrani, novi predsjednik Društva nastaviti sprovođenjem zacrtane šumarske politike na dobrobitšumarstva i sviju nas.236


Zatim se nazočnima obratio državni tajnik MPŠVGHerman Sušnik, dipl. ing. šum.Dame i gospodo, drage kolegice i kolege, članovi Hrvatskogšumarskog društva, predsjedniče, uvaženi gosti!Izuzetna mi je čast obratiti Vam se u ovako svečanomtrenutku, na dan obilježavanja i slavljenja uistinuvelikih obljetnica. 160 godina rada jedne strukovneudruge, od koje je starija samo jedna u Europi, daju nampravo hvale, ponosa i uživanja u dugogodišnjim plodovimanaših prethodnika, kao i u činjenici da naše znanstveno-stručnoglasilo izlazi neprekidno već 130 godina.Ova postojanost kroz dugi niz godina, govori namkoliki značaj šumarska struka ima u našoj domovini,značaj za koji se izborila i koji je dostojanstveno sačuvalasve ove godine. Iako je kroz taj dugi niz godina dolazilodo brojnih promjena politika, vlada, država, tenajvećih nepogoda-ratova, otklona od znanstvenog,stručnog, domoljubnog pristupa nije bilo.U današnjem vremenu, koje je svakako još jednovrijeme promjena, šumarska struka našla se pred novimizazovima. Prilagodba naših propisa onima združeneEurope, iako je zahtijevala određene promjenezakonodavstva, ukazala nam je da način gospodarenjakoji promičemo kroz struku ne treba uopće prilagođavatisuvremenim dostignućima modernog šumarstva,već da je ono upravo to!Najveće promjene zahtijevalo je prilagođavanje novimnačinima funkcioniranja tržišta, šumarskim radovimai u gospodarenju privatnim šumama. Stoga se u ministarstvuprišlo izradi novog Zakona o šumama, koji jekrajem 2005. i stupio na snagu, zajedno s novim Zakonomo šumskom reprodukcijskom materijalu i Zakonomo lovstvu. Cijelo poglavlje šumarskog zakonodavstvane bi bilo u potpunosti zaokruženo da se nije, upravona inicijativu Hrvatskoga šumarskog društva izradioi usvojio i novi Zakon o hrvatskoj komori inženjera šumarstvai drvne tehnologije. Strukovni razred šumarstva,koji će djelovati u Hrvatskoj komori inženjerašumarstva i drvne tehnologije, osnovan je i ravnopravnomože sudjelovati na prvoj Skupštini komore kroz svojeizabrane predstavnike, a koja će se održati krajem ovogili početkom slijedećeg mjeseca.Ovim novim zakonima, a najviše Zakonom o hrvatskojkomori inženjera šumarstva i drvne tehnologije,šumarska struka dobila je temelj za bolje pozicioniranjemeđu ostalim inženjerskim strukama. Osim toga,nakon završetka studija i diplomiranja, mladi inženjerii dalje će se stručno usavršavati u izabranom stručnomsmjeru, što će svakako doprinijeti razvoju struke, tepovećati njihovu konkurentnost na tržištu rada, a sve ukontekstu restrukturiranja i privatizacije određenihstručnih i ostalih radova u šumarstvu.Promjene će već sutra biti vidljive i na područjuprivatnih šuma. Prije 4 dana stupila je na snagu uredbao osnivanju Šumarske savjetodavne službe, koja će,nadamo se već od jeseni početi raditi i mijenjati stanjeu području privatnih šuma, što je dugo godina bio zanemarenidio našeg šumarstva, bez većeg utjecaja strukena gospodarenje i očuvanje istih.Sve ove promjene, uvjereni smo samo doprinoseboljitku i očuvanju naših šuma te jačanju digniteta šumarskestruke. U svim tim promjenama Hrvatsko šumarskodruštvo imalo je aktivnu, čak pokretačku ulogu.Snaga naših prethodnika utkana kroz godine rada oveudruge, ono je na čemu možemo graditi šumarsku budućnost,te Vam želim dragi kolege, članovi Hrvatskogašumarskog društva i vama znanstvenici i stručnjacikoji vrijedno radite na unapređenju naše struke, sretneobljetnice i dalji, još uspješniji rad.Na kraju skup je pozdravio predsjednik Uprave Hrvatskešume d.o.o. mr. sci. Darko Beuk.Kolegice i kolege, članovi Hrvatskoga šumarskogadruštva, poštovani predsjedniče Društva!Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti ovaj cijenjeniskup povodom još jedne velike šumarske obljetnice, kojauz proslavu 240-te obljetnice osnivanja jedne od naj-237


starijih šumarskih organizacija u Europi (Šumarija Krasnona Velebitu 1767. g.), predstavlja neoboriv dokaz dasu se hrvatska šumarska struka i znanost počele rađatiistodobno s početkom razvoja organiziranog šumarstvau ostalim dijelovima središnje Europe. Riječ je naravnoo 160-toj obljetnici osnutka Hrvatskoga šumarskogadruštva, onoj sponi koja je iznimno važna za međusobnonadopunjavanje šumarske znanosti i stručne prakse.Hrvatsko šumarsko društvo je kao znanstveno-strukovnaorganizacija utemeljeno još davne 1846. godine,tek 7 godina nakon osnivanja prvog šumarskogdruštva u Europi u njemačkoj pokrajini Baden-Wiirttemberg.Šumari su bili pokretači i pri osnivanju Hrvatsko-slavonskoggospodarskog društva u Zagrebujoš 1841. godine, što također govori o značajnoj ulozišumarske struke u cjelokupnome gospodarstvu.Ovu ulogu u zbivanjima vezanim za funkcioniranješumarske struke, Hrvatsko šumarsko društvo zadržavasve do danas i može se slobodno reći da je današnjestanje od gotovo 95 % površina prirodnih šuma u RepubliciHrvatskoj, dobrim dijelom i njegova zasluga.Mnogi su veliki šumari bili na čelu Hrvatskoga šumarskogdruštva od njegovoga osnutka do današnjihdana i zaslužni su za dobro vođenje organizacije i uspješandosadašnji rad. Naše je vrijeme svakako obilježiovođenjem ove šumarske organizacije njezin dosadašnjipredsjednik akademik Slavko Matić, kojega ovdje posebnopozdravljam i čestitam mu, kao i svima nama ovuznačajnu obljetnicu.Drugi veliki šumarski jubilej kojega danas slavimoje 130-ta obljetnica osnutka i izlaženja Šumarskogalista. Ovo je također još jedan dokaz duge tradicije ipostignuća šumarske znanosti i struke u Hrvatskoj i njezinamjesta u Europi. U svom dugogodišnjem izlaženju,ovaj znanstveno-stručni šumarski časopis, sve je vrijemeneumorno sakupljao najznačajnije pisano znanje,postignuća i spoznaje pomoću kojih su kontinuiranorješavane nedoumice, dvojbe i problemi što su mučilišumarsku praksu u Hrvatskoj, ali i mnogo šire.Šumarski list je u početku izlaženja zamišljen kaostaleški, društveni, stručni i razvojno-znanstveni časo o-pis, sa zadaćom redovitog izvješćivanja o zbivanjima uvlastitoj udruzi, ali i informiranja o šumarstvu u našojzemlji i svijetu. Veliki je značaj ovoga časopisa i zatzv. permanentnu izobrazbu šumarskog stručno-tehničkogosoblja u praksi.Postojanje vlastitog časopisa u hrvatskoj šumarskojstruci, bilo je od velikog značaja za razvoj šumarstva iprerade drva u Hrvatskoj, od vremena njegova osnutkado danas.Na kraju želim još jednom svim članovima HŠD-ačestitati ove značajne obljetnice, zahvaliti se dosadašnjempredsjedniku i poželjeti uspjeh u radu budućemvodstvu HŠD-a.238Kulturno umjetnički dio programa ispunili su KUD“Šumari” Vinkovci s tri koreografije:• Koreografija Slavonija – “Oj rastiću šušnjati”• Koreografija Bunjevački plesovi• Koreografija Pokupski plesoviPovodom 160. obljetnice osnutka HŠD-a i 130 godinaneprekidnoga izlaženja Šumarskoga lista, zlatnikomHŠD-a i Priznanjem za višegodišnji rad na dobrobitišumarske struke, nagrađeni su sljedeći članovi–pojedinci:


Slavko Matić, Igor Anić, Branko Belčić, Darko Beuk,Andrija Bogner, Vladimir Čamba, Zoran Đurđević,Reinhold Erlbeck, Milan Glavaš, Joso Gračan, IlijaGregorović, Frane Grospić, Željko Gubijan, HranislavJakovac, Đuro Kauzlarić, Zlatko Lisjak, Ivan Melvan,Branko Meštrić, Miroslav Mrkobrad, Tone Pečanić,Branimir Prpić, Vesna Rukavina, Tomislav Starčević,Herman Sušnik, Božidar Tomičić, Berislav Vinaj, OliverVlainić, Joso Vukelić, Juraj Zelić,te ustanove:Ministarsvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoggospodarstva, Hrvatske šume d.o.o., Grad Zagreb,Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Hrvatskonovinarsko društvo – zbor novinara za okoliš.D. Delač, dipl. ing. šum.(Foto: M. Mrkobrad)Zapisniks Izborne (110. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva,održane u Zagrebu 20. lipnja 2006. god.U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva,kao i svake godine, tako i ove, održana je 110. redovita,ovaj puta izborna skupština Hrvatskoga šumarskogdruštva. Skupština je održana u Zagrebu u dvorani Ministarstvapoljoprivrede i šumarstva, ul. grada Vukovara78, 20. lipnja 2006. god. s početkom u 12 sati. Kakoje ovo jubilarna godina u kojoj obilježavamo 160 god.od osnutka Hrvatskoga šumarskoga društva i 130 god.neprekidnog izlaženja Šumarskoga lista, tim povodomodržana je i Svečana akademija, u Maloj dvorani Koncertnedvorane Lisinski, s početkom u 16 sati.Nazočni Skupštini: predstavnici (delegati) iz 19ogranaka HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odborau prošlom mandatnom razdoblju (od ukupno 97 naSkupštini je prisustvovalo 86 delegata, što premašujepotreban kvorum), te gosti i uzvanici, što je sveukupnoiznosilo preko 250 nazočnih.Otvorivši Skupštinu akademik Slavko Matić, predsjednikHŠD-a u proteklom mandatnom razdoblju,pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog zastupnikaŽeljka Ledinskog, dipl. ing. šum., državnog tajnikaHermana Sušnika, dipl. ing. šum., mr. sci. DarkaBeuka, predsjednika Uprave Hrvatske šume d.o.o. igoste iz Bosne i Hercegovine, predstavnike HŠD-Mostar. Prigodnim govorom nazočne je pozdravioFranjo Kljajo, dipl. ing., tajnik HŠD-Mostar.Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojenje bez nadopuna:1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine:a) Radnog predsjedništva (predsjednik + 2 člana)b) Zapisničarac) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornogpovjerenstva (3 člana)e) Povjerenstva za zaključke (3 člana)2. Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini teu proteklom mandatnom razdoblju:a) Izvješće predsjednikab) Izvješće tajnikac) Izvješće glavnog urednika Šumarskog listad) Izvješće Nadzornog odbora3. Izmjena čl. 24. i 36. Statuta HŠD-a4. Rasprava po izvješćima i zaključci5. Verifikacija programa rada i financijskog plana za2006. godinu6. Razrješnica dosadašnjem Upravnom i Nadzornomodboru.7. Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstvaza članove novog Upravnog odbora,predsjednika, 2 dopredsjednika, te članove Nadzornogodbora (predsjednik i 3 člana)8. Izbor predstavnika HŠD-a u Skupštinu Hrvatskogainženjerskog saveza (HIS-a)9. Slobodna riječ.Ad. 1a) U radno predjedništvo izabrani su: Vlado Topić –predsjednik, Oliver Vlainić i Slavko Matić.b) Za zapisničara je izabran tajnik HŠD-aDamir Delač.239


c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani suJosip Dundović i Tomislav Kranjčević.d) U verifikacijsko-kandidacijsko povjerenstvoizabrani su Đuro Kauzlarić – predsjednik,Berislav Vinaj i Valter Crnković.Franjo Kljajo, dipl. ing. šum., tajnik HŠD-a Mostar, pozdravljanazočne, svima čestita ove značajne obljetnice i zahvaljuje nasuradnji i podršci, koju HŠD pruža HŠD-u Mostar od njegovogosnivanja 1995. god. do danas.e) U povjerenstvo za zaključke izabrani suSlavko Matić, Josip Dundović i Damir Delač.Ad. 2a) Izvješće predsjednikaIZLAGANJE NA110. IZBORNOJ SKUPŠTINI HŠD-a 2006. GODINEAktivnosti HŠD-a tijekom protekle četiri godine,odnosno od zadnje izborne skupštine do danas odvijalesu se u skladu s već ustaljenim i dugo godina provjeravanimi afirmiranim načinom rada. Reagirali smo nasve pojave i promjene koje su se tijekom vremena javljale,a koje su posredno ili neposredno bile povezane sašu a a i šu arstvo nanačin da smo okupljali struku,konzultirali stručnjake, davali d mišljenja, protestirali,podržavali i javno iznosili stavove o svim pojavama kojesu imale pozitivan ili negativan utjecaj na struku.Sve te aktivnosti možemo ukratko svrstati u ovegrupe ili područje:– Predavanja, struče ekskurzije, izložbe, stručne i zakonodavneaktivnosti glede zaštite i afirmiranjašumarske struke.– Izdavačka djelatnost predstavljena tiskanjem znanstvenog,stručnog i društvenog glasila “Šumarski240list”, tiskanjem knjiga s održanih simpozija, monografija,i ostalih tiskovnih materijala neophodnih zafunkcioniranje šumarske struke.


– Znanstvene i stručne aktivnosti predstavljene radomna okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranjuznanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnimproblemima šumarstva i zaštite okoliša, tepodrška rada Akademije šumarskih znanosti kaonjezinih osnivača.– Rad na održavanja Šumarskog doma u kojemu je1898. započela s radom Šumarska akademija Sveučilištau Zagrebu, nastavio s radom Šumarski fakultet,a danas se u njemu obavljaju sve aktivnostidruštva, Akademije šumarskih znanosti i Direkcijetrgovačkog društva Hrvatske šuma d.o.o.Da bi na pregledan način ukazali na stvarne aktivnostiHŠD-a u 4-godišnjem razdoblju, počevši od posljednjeizborne skupštine, pokušat ćemo ih iznijeti redoslijedom,sažeto iznoseći probleme i teme koje smorješavali, s posebnim naglaskom na način kako smo ihrješavali i kome smo ih prezentirali. Nadamo se da ćeoni ukazati i pokazati da je Šumarsko društvo, kao nevladinai nepolitička udruga, neophodna karika i neizostavničimbenik u funkcioniranju i opstanku šumarskestruke svakog demokratskog i pravnog društva, pa takoi hrvatskog.Aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva po godinama:2002. god. Održane su 4 sjednice Upravnog odbora i106. izborna Skupština. Na Skupštini su održane tematskerasprave pod naslovom “Pomoć Zemaljske gospodarskekomore za poljoprivredu i šumarstvo Štajerskeprivatnim šumovlasnicima”, predavač Helmut Spitzer,voditelj šumarskog odjela i “Korištenje biomase kaoenergetskog izvora”, predavač dr. Horst Jauschnegg, voditeljreferade za energetiku. Ekipa HŠD-a sudjelovalana Europskom šumarskom skijaškom nordijskom natjecanju(biatlon) u Austriji.Nezadovoljni odnosom šumarstva i zaštite prirode iokoliša 23. siječnja 2002. godine uputili smo pismo ministrimapoljoprivrede i šumarstva i zaštite okoliša iprostornog uređenja, kojega su potpisali predsjednikHŠD-a i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., tražećisastanak radi rješavanja čitavog niza problema. Izabranje novi Upravni odbor. U Brezovici kraj Siska organiziranje Okrugli stol pod naslovom “Koja su stručna,odgovorna i javna određenja hrvatskih šumara ostrategiji šumarstva, restrukturiranju “Hrvatskih šuma” inovom “Zakonu o šumama”. O ovoj temi ponovno raspravljamona sljedećoj sjednici Upravnog odbora i skupovimapo ograncima na terenu unutar HŠD-a. Formiralismo sekciju Pro Silva Croatica.2003. god. Održali 4 sjednice Upravnog odbora i107. redovitu Skupštinu u Županji i Vinkovcima.Uputili otvoreno pismo naslovljeno na PredsjednikaRH, Predsjednika Hrvatskog sabora, PredsjednikaVlade RH i odnosnim ministrima, naznačivši problemei tražeći posredovanje Vlade RH s ciljem pokretanjaaktivne zaštite prirode i okoliša. Putem Hine obaviještenisu i mediji, a napis je objavljen u Večernjem listu.Sudjelovali na Savjetovanju i predstavljanu studije“Stanje i perspektive razvoja privatnih šuma na područjugrada Zagreba”. Bili smo nazočni sjednici Saborskogodbora za zaštitu prirode, a na sjednici Upravnogodbora zaključili da šumarstvo mora imati svojuŠumarsku komoru samostalno ili u okviru jedinstveneInženjerske komore.Odredili neposredne zadatke i probleme na čijemrješavanju moramo raditi, a to su:1. Izrada novog Zakona o šumama na temeljima Strategijerazvoja šumarstva koja je u proceduri i RestrukturiranjaHrvatskih šuma d.o.o. koji je i u programuVlade RH.2. Problemi oko zaštite okoliša vezani za aktivnostiMinistarstva zaštite okoliša i prostornog planiranjakoji inzistiraju na “pasivnoj” zaštiti šuma te problemivezani za Zakon o zaštiti okoliša i OKFŠ.3. Naznačeno je svakodnevno smanjenje površine šumau Republici Hrvatskoj vezano za Zakon o cestamate vodoprivredna naknada kao “harač koju šumarskaraja” mora ni kriva ni dužna plaćati. Iako jeu političkom životu hrvatske prihvaćen stav da državnopoduzeće ne mora plaćati državnom poduzeću.Ta besmislena i nelogična deviza izgleda vrijedisamo za šumarstvo, posebno kada su u pitanju izgradnjeobjekata na šumskom zemljištu i nesmiljenosvakodnevno smanjenje površina šuma i šumskogzemljišta, a koje je u suprotnosti s temeljnimodrednicama održivog razvoja ili potrajnosti.4. Položaj šumarske struke u Ministarstvu poljoprivredei šumarstva.5. Moralni lik šumara u današnjim tržišnim, restriktivnim,odnosno prohibicijskim kao i sramotno lošimmaterijalnim uvjetima.6. Na 107 skupštini održano je predavanje pod naslovom“Neki problemi koji opterećuju hrvatsko šumarstvou današnjim gospodarskim, društvenim iekološkim uvjetima”.7. Otkrivena je spomen ploča Akademiku Mirku Vidakovićuu Orahovici, te održana svečana Akademijau Vinkovcima pod motom “Sretan je onaj narod kojizna cijeniti što je šuma”.8. Predstavnici HŠD-a sudjelovali na 61. SkupštiniNjemačkog šumarskog društva u Mainzu.9. Uputili smo Vladi RH prosvjed na donošenje Pravilnikao izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanjušuma, tražeći ocjenu zakonitosti. Dobili smona znanje dopise Vlade RH i Ureda za zakonodavstvoupućene Ministarstvu poljoprivrede i šumarstvada se izjasni o našoj predstavci. Ekipa HŠD-a241


242sudjelovala na Europskom šumarskom skijaškomnordijskom natjecanju (biatlon) u Francuskoj.2004. god. Održane su četiri sjednice Upravnog odbora,od toga jednu u Lokvama, a tri u Zagrebu i 108.Godišnja skupština u Zagrebu.. Na skupštini raspraviliaktualnu temu pod naslovom “Aktualna problematikahrvatskog šumarstva”. Održana sjednica Dravske ligegdje se traži obustava kanalizacije vodotoka kopanjemšljunka. U Trstu na “Danima poljoprivrede, ribarstva išumarstva” predstavili dio hrvatskog šumarstva. Radinašeg protesta glede izmjene Pravilnika o uređivanjušuma Vlada RH ublažila neke odredbe, ali i dalje sugerirajujoš lošija rješenja. Protestirali kod predsjednikaHrvatske gospodarske komore radi neadekvatnog kadrovskogrješenja u svezi sa zastupanjem šumarstva uHG Komori. Intenzivno se radilo na uspostavi Šumarskekomore u okvirima Inženjerske komore, razreda zašumarstvo. Protestirali na način rada na novom Zakonuo šumama. Ponovno dali primjedbe na izmjene i dopunePravilnika o uređivanju šuma. Potaknuli članove danastave s radom na podizanju spomen obilježja zaslužnimčlanovima HŠD-a. Ekipa HŠD-a sudjelovala naEuropskom šumarskom skijaškom nordijskom natjecanju(biatlon) u Estoniji.2005. god. Održano pet sjednica Upravnog odbora i109. godišnja skupština u Karlovcu. U Zagrebu održanasjednica Upravnog vijeća međunarodne organizacijePro Silva u organizaciji HŠD-a. Sudjelovali na tribini“Budućnost Drave” u Varaždinu. Obnovili suradnjus Hrvatskim šumarskim društvom Herceg Bosna. Pokroviteljiznanstvene manifestacije “Postojanost i kakvoćagrađevinskih proizvoda od drva”. Pristupilo seradu na formiranju žive baze podataka i prezentacijeŠumarskog lista. Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskojkomori inženjera šumarstva i drvne tehnologije upućenu proceduru donošenja. Hrvatska gospodarska komorana svojoj Skupštini donijela odluku o osnivanju Udruženjašumarstva i lovstva unutar Sektora poljoprivredei šumarstva. HŠD-o podržalo osnivanje Samostalnogsindikata inženjera i tehničara šumarstva. Naši članovisudjelovali na sjednici Vijeća Pro Silva Europa u Francuskoj.Naši predstavnici nazočili na dvije sjednice Saborskogodbora za poljoprivredu i šumarstvo te Saborskogodbora za zaštitu prirode i okoliša zbog raspraveo novom Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode.Dali smo dva mišljenja o novom Zakonu o šumama inaše primjedbe su samo djelomično usvojene. I daljese protivimo prodaji šuma koje su navedene u Zakonu.Dali smo svoje mišljenje i protivljenje da se Park prirodeKopački rit proglasi Nacionalnim parkom. EkipaHŠD-a sudjelovala na Europskom šumarskom skijaškomnordijskom natjecanju (biatlon) u Bjelorusiji.Na 109. godišnjoj Skupštini u Karlovcu osnovanaHrvatska udruga za biomasu kao sekcija HŠD-a. OdržanoSavjetovanje na temu “Srednjoškolska i visokoškolskanastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebešumarske prakse. Poticajni referati bili su: “Srednjoškolskadrvarska i šumarska nastava u Hrvatskoj”, Visokoškolskašumarska nastava u reformi šumarskog studija”,Visokoškolska drvnotehnološka nastava na Šumarskomfakultetu” i “Ima li prostora u H.Š. d.o.o. za proširenjedjelatnosti i novo zapošljavanje diplomiranih inženjerašumarstva i šumarskih tehničara”.Predstavnici HŠD-a sudjelovali na Godišnjim danimamađarskog šumarstva na poziv Mađarskog šumarskogdruštva i na 62. Skupštini Njemačkog šumarskogdruštva u Weimaru.U okvirima programa suradnje s Hrvatskim šumarskimdruštvom Mostar realizirana je stručna ekskurzijaUpravnog i nadzornog odbora HŠD-a u BiH gdje je uKupresu održana i redovita sjednica Upravnog odbora.Predsjednik HŠD-a održao predavanje “Uloga Hrvatskogašumarskoga društva kao nevladine udruge u sustavugrađanskih udruga i vlasti u Republici Hrvatskoj,s usporednim iskustvima iz zemalja EU”. Iz uredaPredsjednika Stjepana Mesića dobili odgovor na našdopis o održanoj 109. Skupštini, u kojemu daje podrškuosnivanju Hrvatske udruge za biomasu i mogućnostimakorištenja biomase u energetske svrhe. Odgovorna naš dopis dobili smo i iz ureda Predsjednika VladeIve Sanadera s podrškom i naznakom da je naša predstavkaupućena ministru Petru Čobankoviću i ministruBranku Vukeliću. Organizirali okrugli stol o Zakonu ozaštiti prirode koji je upravo bio u saborskoj proceduri.Na temelju rasprave uputili smo primjedbe i prijedlogena Zakon u Hrvatski sabor, Odboru za prostorno uređenjei zaštitu okoliša. Primjedbe nisu prihvaćene iako jeZakon loš, posebno u onim dijelovima gdje se miješa ugospodarenje sa šumama na površan i neznalački način.Radna grupa HŠD-a je na dva čitanja novog Zakonao šumama pripremila primjedbe i prijedloge Odboruza poljoprivredu i šumarstvo u Hrvatskom saboru kojisu djelomično prihvaćeni. Mi i dalje ne podržavamoodredbe članka 57. istoga Zakona gdje se po prvi puta 5nakon Zakona o šumama š iz 1852. negativno utječe napotrajnost šuma smanjenjem njihove površine putemprava služnosti i prodaje. Na istoj sjednici sudjelovali uraspravi o Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj komoriinženjera šumarstva i drvne tehnologije. Na ovaj PrijedlogZakona uputili primjedbe i prijedloge. Isto takona sjednici raspravljali o Konačnom prijedlogu Zakonao lovstvu i dali svoje primjedbe. Posjetili su nas šumariiz Poljske. Bili na otvorenju i puštanju u pogon bioenerganeu Kočevju.2006. god. U ovoj jubilarnoj godini do ove izborneSkupštine održali dvije sjednice Upravnog odbora, jednuu Zagrebu, a drugu u Kutjevu na području U.Š. Požega.Veći dio vremena na tim sjednicama pored većustaljenih i aktualnih točaka i tema, raspravljali smo opripremama za ovu godišnju Skupštinu i Svečanu Aka-


demiju povodom 160. obljetnice HŠD-a i 130. obljetniceizlaženja Šumarskog lista. Predstavnici HŠD-a sudjelovalina okruglom stolu u Vukovaru i iznijeli svojpismeni stav o izgradnji kanala Dunav-Sava i svim lošimekološkim, gospodarskim i ostalim posljedicamaako dođe do izgradnje takvog protuprirodnog objekta.Na poticaj pojedinih društava i nekih naših članovaraspravljalo se o položaju i ugledu šumarskog inženjeradanas te potrebi održavanja javne rasprave o tomproblemu u okvirima HŠD-a, za sada pod provizornimnaslovom “Šuti i budi sretan što radiš“.U mjesecu svibnju ove godine organizirali stručnuekskurziju u Austriju na području Gradišća. Upoznali ses načinom kako je to područje skoro potpuno riješiloprobleme s energijom (nafta, grijanje i električna struja)najvećim dijelom putem bioenergije odnosno obnovljivihizvora energije, gdje šume i poljoprivreda imaju dominantnuulogu.Poštovane gospođe i gospodo, kolegice i kolege,završavajući ovo moje izlaganje naglašavam da uz sveprobleme u okvirima naše struke i šire, s velikim optimizmomgledam na našu budućnost. Imamo sve uvjeteza daljnji svekoliki razvoj počevši od vlastite hrvatskedržave, kvalitetnih šuma i šumarskih stručnjaka, organiziranešumarske prakse, priznate i poznate hrvatskešumarske znanosti i školstva, pa do 160-godišnjeg Hrvatskogašumarskoga društva i njegovog, odnosno našega,uglednog 130-godišnjega Šumarskoga lista.Sve navedeno pruža realnu osnovu za optimizam, aukoliko budemo i dalje zajedno rješavali tekuće problemete cijenili sve uzuse koji vladaju u šumarskoj struci ipravnoj državi, u toliko ćemo prije doći u stanje optimalnihživotnih uvjeta za sve nas i šume, koje našim radomčinimo vječnim, na korist svih građana Hrvatske.U nadi da ste na osnovi ovog izlaganja mogli dobitikakav takav uvid u naše aktivnosti tijekom 4-godišnjegrada, čestitam vam Dan šumarstva, koji danas obilježavamos velikim jubilejima, sa 160 i 130 godina našegadruštva i našega glasila, veselim se i ponosan sam što pripadamnarodu koji je to stvorio i struci koja i dalje traje.Još jednom vas srdačno pozdravljam i zahvaljujemse na pozornosti.b) Izvješće tajnikaIZVJEŠĆE TAJNIKAIzvješće o radu i financijskom poslovanju HŠD-a za2005. god. i ostali dokumenti uključivši i IzvješćeNadzornog odbora, dio su materijala dostavljenog članovimaUO i NO HŠD-a još za sjednicu održanu 21.ožujka, na kojoj su jednoglasno prihvaćeni, a isto sutako dostavljeni putem predsjednika ogranaka svimostalim delegatima Skupštine na uvid. Stoga je dogovorenoda se ova izvješća prethodno po ograncimarasprave, pa ih nije potrebno ovdje ponavljati, a akoima primjedbi one će biti iskazane u raspravi. Uz to Zapisnikodnosne sjednice objavljen je u Šumarskomlistu dvobroj 3–4/2006. Uzevši k tome u obzir i opširnoizvješće predsjednika, ovdje možemo još samo naznačitiposljednje značajnije aktivnosti.Krajem prošle godine, kao i početkom ove, u Saboruje donešeno nekoliko zakona bitnih za šumarstvo išumarsku struku. To su Zakon o šumama, Zakon o lovu,Zakon o šumskom sjemenu i reprodukcijskom materijalu,Zakon o komori inženjera šumarstva i drvne tehnologijea sada je uredbom Vlade formirana Šumarska savjetodavnaslužba. Šumarsko društvo aktivno je sudjelovalosvojim prijedlozima u kreiranju ovih zakona. Zakon okomori inženjera šumarstva i drvne tehnologije donešenje nakon dugogodišnje inicijative i ukazivanja šumarskogdruštva za potrebom ovakvog zakona, koji svakakotreba unaprijediti šumarsku struku, staviti ovlašteneinženjere u ravnopravni odnos s ostalim strukama kojesu već zaštićene svojim komorama, omogućujući otvaranjenovih poslova bilo za pojedince, bilo za organizacijukoja se bavi šumarstvom.Jedino licenciranjem, izvoditelji šumskih radovapostaju tržišno prepoznatljivi i priznati. Ono je istodobnojamstvo kvalitetnog rada u šumi i obzirnog odnosaprema šumskom ekosustavu, ali i temeljni instrumentuklanjanja nelojalne konkurencije na tržištu usluga, štopogoduje i ovlaštenim izvoditeljima i naručiteljima posla,ali i šumarstvu u cjelini.Ekipa hrvatskih šumara po 9. puta je nastupila na prvenstvueuropskih šumara u nordijskom skijanju. Ovogodišnje,38. EFNS natjecanje po redu, održano je od27. veljače do 4. ožujka 2006. god. u BiH, Sarajevo –Igman. Na ovoj manifestaciji sudjelovali su kolege šumariiz 22 europske države (Austrija, Belgija, Bjelorusija,Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija,Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska,Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska,Slovačka, Slovenija, Švedska i Švicarska). Natjecanjese sastojalo od pojedinačnog (biatlon) i štafetnog trčanja.Ova manifestacija nije samo sportsko natjecanje,nego susret europskih šumara, koji u programu sadržistručno-turističke ekskurzije, stručna predavanja (šumarskevečeri na teme: Šume i gospodarenje šumama uzemlji domaćinu; šumarska politika; zaštita šuma i dr.) ineformalna druženja i upoznavanja tamo nazočnih i do1000 europskih šumara. Nesporno je, da ovo natjecanjeima i nacionalni karakter, od podizanja državnih zastavazemalja sudionica na jarbole ispred sportskog centra,svečane povorke članova/ica ekipa ispod nacionalnogstijega i znakovlja pojedine zemlje sudionice, svečanogotvaranja susreta i predstavljanja ekipa, stavljanja na243


korištenje šumarsko-turističkih promidžbenih prospekata,do bodrenja natjecatelja i proglašenja rezultata natjecanjana završnoj večeri. No, to je i promidžba zafirmu-poduzeće koje gospodari šumom.Mada svi natjecatelji i članovi ekipe zaslužuju svepohvale za predstavljanje hrvatskog šumarstva nasportskom i stručnom polju, treba izdvojiti srebrnu medaljuAlena Abramovića i brončanu Denisa Klobučara,te brončanu medalju naše I. štafete, kao najveći uspjehna dosadašnjim nastupima na EFNS-u. Dovoljno jereći da su između 22 Europske zemlje sa 113 štafetnihnas bile bolje samo štafete Švicarske i Finske,ekipa sviznamo o kakvim se skijaškim velesilama tu radi.Posebno svečano i veselo bilo je na završnoj svečanostipodjele odličja i zatvaranja EFNS. Izuzetnu častiskazao nam je hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovinigosp. Vrbošić, podijelivši s našom ekipom zadovoljstvozbog postignutih uspjeha26. travnja 2006. Matić, Jakovac i Delač sudjelovalisu na Okruglom stolu u Vukovaru na temu izgradnjakanala Dunav-Sava, gdje je akademik Matić iznio stavoveHŠD-a u svezi s ovom problematikom.Zbog aktualnosti ove teme izvješće prilažemo ucijelosti.Projektirani kanal Dunav-Sava (DS) u potezu Vukovar-SlavonskiŠamac dužine 61,4 km je hidrotehničkizahvat u istočnoslavonski šumoviti krajolik, koji ćeneminovno utjecati i promijeniti vodne prilike prostora.Ta golema građevina širine na dnu 34 m, a na vodnomlicu 58 m zasijecala bi duboko u teren i zasigurnoprekinula tokove podzemnih voda koje teku usporednosa Savom i opskrbljuju vodom šume šumskoga bazenaSpačva. Osim toga svi današnji vodotoci koji se dotičukanala bit će s njim spojeni te poprimiti trajni vodostajkanala DS, koji u savskome dijelu iznosi 80 m n.m. Velikdio nizinskih šuma nalazi se u nižim nadmorskimvisinama i stalno bi bio potopljen ili prepušten, premaiskustvima šumarske struke, nepouzdanim hidrotehničkimrješenjima. Jedna četvrtina nizinskih šumahrasta lužnjaka, dakle oko 60.000 ha nalazi se u istočnojSlavoniji u području utjecaja projektiranoga kanalaDS. Sirovinska vrijednost drva toga područja iznosi340,000.000 EUR-a Vrijednost općekorisnih funkcijatih šuma iznosi prema normama Europske unije 30 putaviše od sirovinske vrijednosti drva što iznosi 10,2milijarde EUR-a.Prema našemu podzakonskom aktu Zakona o šumamaiz 1997. godine ta je vrijednost oko 9 milijardikn. U nas je logično uzeti u obzir vrijednost ekološkogi biološkog kapitala šume koji se koristi u Europskojuniji.VODA JE UVJET OPSTANKA VRSTA DRVEĆA NIZINSKIH ŠUMANizinske šume obrašćuju obale i zaobalje riječnih nizinasrednjeg i donjeg toka u kojima se razine podzemnihvoda nalaze u dosegu korijenja drveća. Vrste drvećanizinskih šuma pripadaju higrofitima, odnosno biljnimvrstama koje za svoje uspijevanje trebaju više vode odkoličine oborinske vode koju osigurava makroklima.Prema jednom našem proračunu, hrastu lužnjaku u Spačviu procesu transpiracije u odnosu na količinu oborinanedostaje tijekom vegetacije oko 1400 t vode po ha. Tukoličinu lužnjak nadoknađuje spuštanjem korijenja dovlažnoga horizonta tla do kojega dopire kapilarna vodaili neposredno spuštanjem korijenja u podzemnu vodu.Slično se ponaša i drugo higrofitno drveće nizinskihšuma. Padne li trajno razina podzemne vode u staništunizinske šume, dolazi do fiziološkoga slabljenja i sušenjavećine vrsta drveća. Ako je pad razine podzemnevode manji od 0,5 m, korijenje mladih stabala može seprodužiti i dohvatiti podzemnu vodu. Kod stabala hrastalužnjaka starijih od 40 godina to svojstvo se gubi, a kakou Spačvi prevladavaju odrasle lužnjakove šume, stablasu vrlo osjetljiva na pad razina podzemne vode.Pad razine podzemne vode dogodio se u šumamaBazena Spačve zbog niza sušnih godina u drugoj poloviciosamdesetih godina prošloga stoljeća. Tijekom devedesetihgodina dogodilo se znatno sušenje hrasta, iakose podzemna voda vratila na normalne razine. Prestanaksušenja lužnjaka uslijedio je tek desetak godina poslijenormaliziranja vodnih prilika. Slabljenje biološkoga potencijalahrasta lužnjaka događa se, također, ako se nagloi trajno povisi razina podzemne vode, izostanu njezinakolebanja u ekološkome profilu tla te uslijedi zamočvarenjekoje prati obogaćivanje s ugljičnim dioksidom,te pojavom nekroze korijenja. U takvim uvjetimahrast fiziološki slabi i suši se. Ako ne dođe do potpunogazamočvarenja (stanište pokriveno čitave godine vodom),odnosno ako je dio vegetacijskoga razdoblja bezvode na površini tla od higrofita, u takvom promijenjenomstaništu mogu uspijevati bijela vrba, crna joha ipoljski jasen.ISKAZANI ŠUMARSKI STAVOVI O KANALU DUNAV-SAVAHrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Vinkovci, zabrinutoza šume u prostoru Šumskoga bazena Spačve,244gornjega Bosuta i dijela vukovarskoga Podunavlja,održalo je 21. siječnja 1999. godine u lovačkoj kući Me-


olino okrugli stol i raspravu pod naslovom: “Mogućiutjecaj kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”. Naskupu je ukazano na više nepovoljnih utjecaja na šume snesagledivim posljedicama (Matić, Prpić, Seletković,Starčević i dr.)Na skupu je obrazložena Studija “O utjecaju na šumekanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”, koju jeizradio tim Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu(Prpić, Seletković, Tikvić, 1997) kao dio Studije o utjecajuna okoliš Kanala Dunav-Sava u kojoj je upozorenona vodni režim u staništima nizinskih šuma, a koji uvjetujeopstanak šumskoga drveća u devet šumskih zajednicatoga šumovitoga krajobraza te na opasnost od promjenevodnog režima vodotehničkim zahvatom koji biizazvala njegova izgradnja. U Studiji se upozorilo nanedovoljan broj podataka i prekratko razdoblje motrenjaiz kojih bi se moglo utvrditi stanje razina podzemnihvoda u Spačvi i području gornjega Bosuta te vukovarskogaPodunavlja. Predloženo je da se kanal izgradisamo do Vukovarske luke, od koje bi se transport odvijaoželjeznicom, isplativim i perspektivnim prometnim sredstvomdo Zagreba i dalje nizinskom prugom do Rijeke.O negativnom utjecaju Kanala DS na nizinske šumeSpačvanskoga bazena govorili su šumari uzgajivači,ekolozi i šumarski stručnjaci za lovstvo na znanstvenomeskupu o hrastu ljužnjaku u organizaciji Centra zaznanstveni rad Vinkovci, Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti 2003. godine. Referati su objavljeni u zbornikupod naslovom: “Retrospektiva i perspektiva gospodarenjašumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj”. O nepovoljnomutjecaju kanala DS na šume pisalo se u znanstvenojmonografiji “Poplavne šume u Hrvatskoj” u izdanjuAkademije šumarskih znanosti u Zagrebu (2005).ULOGA KANALA U NAVODNJAVANJU POLJODJELSKIH POVRŠINAGlede navodnjavanja poljodjelskih površina vodom preskupa za navodnjavanje koje se može obaviti cijeviizKanala Dunav-Sava, smatramo kako ni dunavska ni ma iz akumulacija na Psunju i Papuku, i to gravitacisavskavoda nisu pogodne zbog onečišćenosti za jom bez troškova sve skuplje energije.proizvodnju hrane. Izgradnja plovnoga kanala je uz toNA TEMELJU KOJIH PODATAKA I KAKO SE DOŠLO DO POZITIVNESTUDIJE O UTJECAJU NA ŠUME KANALA DUNAV-SAVAUz sve navedeno danas nemamo dovoljno pouzdanihpodataka o podzemnim vodama u užem i širempodručju utjecaja kanala Dunav-Sava. Vremenski nizpodataka o razinama podzemnih voda na utjecanompodručju Kanala DS trebao bi, prema današnjim spoznajamao klimatskim promjenama za pouzdanije podatkeo stanju vodnih prilika, iznositi najmanje 30 godina.Međutim samo jedan neznatan broj prati se ušumskome bazenu Spačva od 1989. godine s prekidommjerenja tijekom Domovinskoga rata u trajanju od 4godine. U gornjem Bosutu piezometri su postavljenikrajem devedesetih godina prošloga stoljeća. Na temeljutakvih nedostatnih podataka u nizu 10-godišnjihmotrenja investitor koji bira izvođača studije o utjecajuna okoliš (SUO) izabrao je tim koji je na temelju takvihnedostatnih podataka dao, kako smo čuli, zeleno svjetloza izgradnju Kanala Dunav-Sava.Nekadašnja Državna uprava za zaštitu prirode iokoliša izabrala je Povjerenstvo za ocjenu utjecaja naokoliš višenamjenskog kanala Dunav-Sava u kojojnema, barem prema našim informacijama, ni jednog šumarskogznanstvenika koji se bavi hidrologijom nizinskihšuma, iako se radi o najvrjednijoj cjelovitoj europskojšumi hrasta lužnjaka koja se nalazi u Hrvatskoj ipredstavlja neprocjenjiv ekološki, bioraznolikosni igospodarski kapital svjetskoga značenja. Povjerenstvoje imenovano rješenjem Vlade Republike Hrvatske1997. i 1998. godine, i po svemu sudeći prihvatilo Studijuo utjecaju na šume koju je izradio OlKON, što jezapravo zeleno svjetlo za izgradnju kanala Dunav-Sava.MIŠLJENJE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA KAO PREDSTAVNIKAŠUMARSKE ZNANOSTI I PRAKSEKanal Dunav-Sava prihvatljiv je u ograničenoj dužiniod Dunava do projektirane vukovarske luke. Daljby,Vukelić, Prpić i dr.), pokazala su kako staništa hratvrđenaistraživanjima (Matić, Mayer, Schneider-Jaconjaizgradnja bi prema našim iskustvima ozbiljno ugrozilanizinske šume Šumskoga bazena Spačve, kao i one nost izraženu u mikrostaništima unutar pojedinogastovih šumskih ekosustava pokazuju veliku mozaič-u području gornjega Bosuta. Svaki dosadašnji vodotehničkizahvat u šumoviti krajobraz nizinskih šuma posebice izražena u položaju minimalnih razina pod­šumskoga ekosustava nizinskih šuma. Ta različitost jeugrozio je u nas promjenom vodnih odnosa stabilnost zemne vode te slojeva tla do kojih dopire kapilarnašumskih ekosustava, te izazvao fiziološko slabljenje i u voda tijekom trajanja minimalnih razina. Ako je raznolikostvelika, svaka skupina stabala, grupa, pa čak i po­konačnici sušenja šumskoga drveća, pretežito stabalahrasta lužnjaka. Naša dosadašnja iskustva kao i ona pojedinostablo, ima “svoj” način opskrbe vodom. Sniže-245


nje ili povišenje razina podzemne vode može izazvativelike promjene u opskrbi stabala vodom, što možeimati za posljedicu ekološku katastrofu koju nismopredviđali (šume Kalje i Turopoljski lug). Tako, primjerice,kapilarni uspon vode može potpuno izostatiako razina podzemne vode padne do šljunčanoga ilipjeskovitoga sloja tla. Uz današnje ustrojstvo praćenjarazina podzemnih voda u prostoru utjecaja projektiranogakanala Dunav-Sava, po broju istraživačkih mjestai trajanju motrenja ne može se niti jednom statističkommetodom pouzdano utvrditi kako će se njihovi tokovipromijeniti i kolika će biti jakost tih promjena. Kada nebi bilo tih dilema i kada bi kanal bio tako isplativ kaošto tvrdi investitor, već odavno bi bio izgrađen u prošlimrežimima, od Austrougarske monarhije za čijevladavine ga je netko predložio krajem 18. stoljeća, avlast odustala. Od tada do danas izrađeno je 14 različitihstudijskih i projektnih rješenja (Marušić, 1999). Ukomunističkoj Jugoslaviji izrađen je jedan projekt1964. i 1965. a današnji projekt iniciran je odlukomVlade Republike Hrvatske 1991. godine o pripremamaza gradnju kanala Dunav-Sava, kada je na čelu Ministarstvavodoprivrede bio velik zagovornik kanala ing.Bergman. Povijest o neostvarivosti kanala Dunav-Savagovori dovoljno o utopiji toga projekta koji predstavljatipičnu promašenu investiciju.Istraživanja razina podzemnih voda trebala bi zbogklimatskih promjena (suše i vlažna razdoblja su izraženijanego prije) trajati trideset, pa čak i više godina zadonošenje odluke o tako velikoj investiciji, čiji je utjecajna okoliš pod upitnikom. Piezometri u Spačvi kojisi postavili šumari motre se od 1989. s prekidom od4 godine tijekom domovinskoga rata. Piezometri u šumamau području gornjega Bosuta, koje su također postavilišumari, motre se manje od 10 godina. Zbog prostorneneujednačenosti ekoloških profila tla i položajaaquifera, piezometre uz buduću trasu kanala i na zapadnomerubu Spačvanskoga bazena trebalo bi postavitidovoljno gusto, kako bi se mogao utvrditi tok podzemnihvoda u smjeru zapad-istok. To jedno i drugo dodanas nije ostvareno, pa su rezultati Studije o utjecajuna šume kanala Dunav-Sava vrlo problematični, praktičkineprihvatljivi. Predlažemo stoga da se odustaneod projekta te velike investicije koja neće donijeti željenuisplativost, a značajno će ugroziti ekološki i gospodarskikapital šuma hrasta lužnjaka u Spačvi i ostalimnizinskim šumama na trasi kanala. Glede navodnjavanjapoljodjelskih površina u Slavoniji predlaže seizgradnja akumulacija na padinama Papuka i Psunja,od kuda bi se gravitacijom cijevima dovodila čistavoda. Voda Dunava i Save neupotrebljiva je za navodnjavanjezbog onečišćenosti.Nakon dovršenja radova na vanjskom pročelju zgradeŠumarskoga doma, uz redovito održavanje zgrade,treba nastaviti s uređenjem dvorišnog pročelja (fasade)246uključivši stolariju, uz zamjenu dotrajale kanalizacije teosmišljavanjem i uređenjem poslovnog prostora zasmještaj Komore i Savjetodavne službe, nakon iseljenjaFakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Što setiče odnosa s Institutom za međunarodne odnose dogovorenoje s ravnateljem, da se dug od oko 480 000 kunanastao zbog neplaćanja stanarine, a zbog nemogućnostiplaćanja u novcu, bude podmiren kroz zajedničko investicijskoulaganje u šumarski dom. U tu svrhu napravljenje projekt uređenja dvorišnog pročelja i dvorišta,formirano je povjerenstvo za natječaj i ovaj tjedan pokrećemopostupak javne nabave za izvođače radova. Financijskasredstva koja imamo u pričuvi od oko 500 000kuna, zajedno sa sredstvima IMO-a, mislimo da će bitidostatna za dovršenje ovog projekta.Što se tiče odnosa s Fakultetom Kemijskoga inženjerstva,prošloga tjedna pokrenuli smo zahtjev za njihovomdeložacijom. Naime, oni već godinama ne plaćajunajamninu usprkos tome što smo im uredno ispostavljaliračune i na njih plaćali PDV. Prošle godine predložilisu nam da će podmiriti trošak PDV ukoliko HŠDodustane od pokrenute tužbe, međutim sada mijenjajuodluku i uvjetuju svoj odlazak obustavom svih potraživanjaod strane HŠD. Nakon toga donešena je na sjedniciUO HŠD-a odluka za hitnim pokretanjem postupkadeložacije. Ovaj prostor bio bi idealan za smještaj Šumarskekomore i Savjetodavne službe. Zbog atraktivnostilokacije prostor možemo iznajmiti i drugim organizacijamameđutim smatramo da je pravo mjesto zaove institucije pod krovom Šumarskog doma.Vjerojatno ste primijetili zastavu HŠD-a koju smokreirali i izradili tijekom veljače. Pokraj velike zastaveizrađene su i stolne, a u tijeku je izrada svečane svileneZastave.Vezano za Imenik hrvatskih šumara, dostupan nawww.sumari.hr Upravni odbor imenovao je članoveSavjeta imenika u sastavu: predsjednik i tajnik HŠD-apo funkciji, i, zatim O. Vlainić, I. Gregorović, D. Bakran iH. Jakovac, a kao administratora B. Meštrića.Na poziv Okružnog inspektorata šuma u Trstu, Hrvatskošumarsko društvo je po 4. puta organiziralo šumarskištand, na manifestaciji “Jadran i Kras – 13. Danipoljoprivrede, ribolova i šumarstva”. Sajam se organizirasvake dvije godine, a ovaj je puta održan u općiniDuino Aurisina u zaljevu Sistiana od 10. do 14. svibnja.Na ovom regionalnom sajmu nastupaju predstavnicitalijanske pokrajine Friuli Venezija Giulija, Slovenskogkrasa, Istre i Hrvatskog primorja. Hrvatski štand jeopremljen plakatima s temom zaštićenih biljnih i životinjskihvrsta s područja Uprave šuma podružnice Delnice,Velebitskog botaničkog vrta, NP Risnjak i turističkopromidžbenim materijalima UŠP Buzet i Delnice.Posebno atraktivan dio našeg štanda bila je vrtnagarnitura izrađena od poluobrađene topole, kojom sekao gost predstavila UŠP Sisak. Predstavnici ogranka


HŠD-a Buzet pobrinuli su se za mali gurmanski užitakuz tartufe i fritule.U okviru sajma predstavljen je projekt Italijansko-Slovensko-Hrvatska šumska staza, tj. planinarski putkoji će povezati najatraktivnije prirodne znamenitostiovih regija na potezu Trst-Senj. Od Tršćanskog zaljevas kraškim fenomenima, staza ide kroz Škocjanski parki Cerkniško jezero u Sloveniji te NP Risnjak, Zelenivir, park šumu Golubinjak i Klenovicu gdje ponovnodolazi do mora u Hrvatskoj.Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organiziralismo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišćeod 18. do 20. svibnja. HŠD-a kao osnivač Hrvatskeudruge za biomasu, organiziralo je posjet ovoj austrijskojpokrajini gdje je najviše zastupljena uporaba bioenergije.Može se reći da su gotovo u potpunosti zamijeniliuporabu fosilnih goriva obnovljivim resursima, kaoenergetskim drvetom za toplinsku energiju i proizvodnjustruje, uljanom repicom za proizvodnju biodizela,kao i upotrebom vjetrenjača za proizvodnju struje.Prema programu posjetili smo:• Europski centar za obnovljivu energiju-Gussing• Toplanu na biomasu Pinkovec• Predavanje-Siegendorf – Šumarstvo Gradišća,Energetska uporaba šumske biomase• Seoska gospodarstva Gradišća (Podrumarstvo)• Pokusne plohe šume panjače u funkciji bioenergije• Šumski muzej Lackenbach• Prorede u visokim šumama u funkciji proizvodnjeenerg. drva• Kulturno-povijesne znamenitosti Gradišća(Eisenstadt)Na svakom koraku osjećali smo gostoprimstvo i blagonaklonostnaših domaćina, gradišćanskih Hrvata iželju za pomoći pri usvajanju tehnologije korištenja biomase.Mislim da dijelim oduševljenje ovom ekskurzijomsa svima članovima društva koji su u njoj sudjelovali.U subotu 17. lipnja u gradskom muzeju u Bjelovaruotvorena je izložba fotografija “Šuma okom šumara”Bjelovarski ogranak kao organizator i inicijator ove izložbena taj se način uključio u obilježavanje proslaveDana šumarstva. Ova izložba fotografija postaje većtradicionalna i ove godine oplemenjena je i nastupomkolega šumara iz Slovenije, Austrije, Italije i Bosne iHercegovine. Od stručne komisije izlošci naših kolegadobili su najviše ocjene, a izazvali su oduševljenje isvih nazočnih posjetilaca. Pozivam Vas da svakako posjetiteovu izložbu i uvjerite se u kvalitetu izložaka.Kao pripreme za ovu našu izbornu redovitu skupštinusvi ogranci održali su svoje skupštine i dostavili namsvoje predstavnike u Upravnom i Nadzornom odboru,predsjednike kao i ažurirani popis članstva. Tako s današnjimdanom HŠD broji 3002 registrirana člana. I topo ograncima:Bjelovar 276, Buzet 84, Delnice 217, Gospić 150,Karlovac 299, Koprivnica 117, Našice 153, Nova Gradiška92, Ogulin 160, Osijek 111, Požega 180, Senj 103,Sisak 110, Slavonski Brod 120, Split 182, Varaždin 49,Vinkovci 302, Virovitica 70 i Zagreb 227 članova.c) Izvješće glavnog urednika Šumarskoga listaŠUMARSKI LIST U PROTEKLIH 130 GODINAS nadnevkom prvi siječanj 1877. godine tiskan jeprvi broj Šumarskoga lista, koji od tada do danas neprekidnoizlazi. Početak pisane znanstvene i stručnešumarske riječi koja će neprekidno teći, razvijati se iskrbiti o šumskom bogatstvu Domovine, značajan jetrenutak kojemu prethode velike pripreme koje traju dokraja sedamdesetih godina 18. stoljeća.U 19. stoljeću hrvatska šumarska struka obrazuje seu više današnjih država, nekadašnje Austrougarskemonarhije – u Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj.Dolaskom na posao u Hrvatsku završeni šumari susrećuse s golemim šumskim bogatstvom, prostranim prašumamalužnjakovih nizinskih šuma te bukovim ibukovo-jelovim prašumama u gorju savsko-dravskogameđurječja i hrvatskoga krša južno od Karlovca, svedo grebena Dinarida.U šumarskim intelektualnim krugovima tada seosjeća nedostatak stručnih informacija o postupcima sazatečenim šumskim sastojinama u Hrvatskoj, jer su postojećaaustrougarska učilišta davala prednost postupcimasa šumskim kulturama. Već tada su prirodnešume u spomenutim zemljama, uz iznimku Slovačke,bile manje zastupljene od šumskih kultura u kojima jeprevladavala smreka.Hrvatski šumari postaju svjesni vrijednosti i posebnostiosobito nizinskih šuma hrasta lužnjaka kao i bukovo-jelovihprebornih šuma i osjećaju potrebu zaudruživanjem i vlastitim uičilištem što se ostvaruje.Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo osnovano je1846., a Gospodarsko-šumarsko učilište s Odjelom zašumarstvo u Križevcima 1860 godine. Osamdesetih idevedesetih godina 18. stoljeća Hrvatsko šumarskodruštvo kroz napise u Šumarskome listu utječe na osnivanjei početak sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj.Godine 1898. osnovana je Šumarska akademijaprislonjena uz Mudroslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Godine 1918. Šumarska akademija prelazi kaoŠumarski odjel na novoosnovani Poljoprivredno-šu-247


marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 1960. godineosamostaljuje se kao Šumarski fakultet Sveučilišta uZagrebu sa šumarskim i drvarskim odjelom.Već prilikom osnivanja Društva 1846. godine pojavilase potreba za pisanom stručnom riječi. Odlučenoje izdavati godišnjak Trudovi, a prvi broj izlazi 1847,drugi 1851, a treći i posljednji 1852. godine. Trudoveje ugušio Bachov apsolutizam i trebalo je 25 godina dase ponovno pojavi kao Šumarski list.Hrvatska šumarska struka pokazala je u proteklih130 godina izuzetnu upornost i žilavost, budući da Šumarskilist neprekidno izlazi u razdoblju promjene četirirazličita režima, dočekavši konačno i vlastitu državu.Mi smo danas kao struka ponosni na stanje našihšuma. One su prirodne, dobro izgospodarene i najznačajnijisu prostorni čimbenik zaštite prirode i čovjekovaokoliša. Korijene naših stručnih postupaka koji su dovelido današnjega stanja šuma nalazimo u Šumarskomlistu. Tako je šumarsko načelo i uzgojni postupci kojeprovode hrvatski šumari u nizinskim šumama hrastalužnjaka zabilježeno po Josipu Kozarcu, koji 1897. učlanku: “O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvimperiodima obhodnje” ovako piše: “Iz svega slijedida ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onakogospodariti kako smo ju prvo 50–60 godina gotovu odprirode pomislili: bit će naime čistih hrastića, bit će ihpomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi kako to budestojbina i priroda, a ne mi nalagali.” Iz takvih stručnihmisli nastala je zagrebačka škola uzgajanja šuma kojusu razvijali Kozarac, Petračić, Anić, Dekanić, Matić injihovi suradnici i nasljednici. Ta škola ujspjela jeupornim radom oblikovati današnje hrvatske državnešume, koje su u 95 % površine prirodnoga sastava i dobrekakvoće drveća i koje u potpunosti obavljaju svojeopćekorisne funkcije u smislu zaštite okoliša i opće zaštiteprirode.U proteklih desetak godina, koliko je odmaklo odzabilježenih 120 godina neprekidnoga izlaženja, Šumarskilist je doživio nekoliko značajnih promjena.Časopis je od 1994. godine dobio novo ruho, tiska se uboji u formatu A4. Prošle godine je digitaliziran i imasvoju web stranicu.Po sadržaju časopis je zadržao načelo prihvaćenood prvih brojeva a sastoji se od tri dijela: znanstvenih istručnih članaka, različitih obavijesti kao što su znanstvenii stručni skupovi, aktualno, obljetnice, knjige ičasopisi, lovstvo, izazovi i suprotstavljanja i dr. te društvenidio s obavijestima iz Hrvatskoga šumarskogadruštva i njegovih ogranaka. Od prvoga broja do danastiskano je preko 66.000 stranica. Svi rukopisi članakasu recenzirani, uredništvo je prošireno znanstvenicimaiz inozemstva (BiH, Slovenija, Njemačka, Češka, Slovačka),dio znanstvenih članaka koji imaju međunarodnoznačenje recenziraju inozemni znanstvenici, a248znanstveni članci referirani su u međunarodnim referentnimčasopisima (CAB i dr.). Šumarski list je zrcalostanja u struci, pa su od osamdesetih godina prošlogastoljeća do danas u časopisu nazočni brojni napisi izkojih se vidi kako je šuma sve ugroženija.Struke koje su kao i naša zainteresirane za prostor,sve više projektiraju investicije kroz šume i to upravokroz one najveće kakvoće (Repaš u Podravini, Spačva uistočnoj Slavoniji, Kender u Gorskom kotaru) ili planirajutakve objekte čija izvedba mijenja stanišne uvjete ifiziološki ugrožava opstanak šumskoga drveća (HidroelektranaNovo Virje). To su ponajprije Elektroprivredai Hrvatske vode s projektima hidroelektrana mastodonatai kanalom Dunav-Sava. Tu su i drugi kao autoceste,naftovodi, dalekovodi od kojih svaki projektanttraži novi koridor kroz šumu, razbijajući tako biološkucjelinu šumskoga ekosustava umjesto jednoga koridorakoji bi se mogao izabrati izvan šume ili kroz manje vrijednušumu u dogovoru sa šumarskom strukom.sebnoga interesa, tako i na aktualnom Zakonu o šu-mama, koji se, doduše, prema potrebi mijenja, ako jepo srijedi interes moćnih skupina. Tako se primjericesredozemna šuma, u kojoj svako stabalce predstavljabiološki kapital u smislu ozakonjenih općekorisnihfunkcija šume, u moru kamene krške pustinje i praktičkineprocjenjive vrijednosti, siječe i krči kako bi seposadile masline ili vinograd, dok se istovremeno uDalmaciji raspolaže s oko 300.000 ha napuištenih poljodjelskihpovršina i oko 50.000 ha najplodnijih krškihpolja u kojima se ništa ne proizvodi. O tome se uviše navrata pisalo u Šumarskom listu.Možda će se ulaskom u EU promijeniti shvaćanja ito u korist šume, za koju izgleda samo mi kao strukaznamo njezinu pravu općekorisnu vrijednost, ali i katastrofekoje bi uslijedile ako se njihova površina smanji.U to nas je uvjerio i nedavno održan međunarodniznanstveni skup u Zagrebu, kojega su organiziraleznanstvene institucije Češke i Hrvatske (Šumarski fakultetu Brnu, Šumarski fakultet u Zagrebu, Akademijašumarskih znanosti i IUFRO grupe Šumski ekosustavii nizinski šumski ekosustavi, nositelji Klimo i Matić).Skup je ukazao na katastrofe u Češkoj prouzročenelošim postupkom sa šumom i njezinom sječom, što jeUz nedaće koje su snašle svjetsko šumarstvo, većduže vrijeme i u nas traje pojava propadanja šuma, odnosnotakozvanih novonastalih šumskih šteta, koje posebnou lužnjakovim i jelovim šumama Hrvatske remetenormalno gospodarenje šumama.Sve što smo naveli našlo je pravo mjesto na stranicamaŠumarskoga lista, bilo kao znanstveni i stručničlanci, bilo u rubrici Izazovi i suprotstavljanja ili uuredničkim uvodnicima. Mi neprekidno vodimo bitkedobro utemeljene kako na Ustavu Republike Hrvatskeu kojemu je zapisano da a je šuma opće dobro od po-koizazvalo eroziju i poplave


Sadržaj skupa bile su erozija i bujice koje sprječavašuma te šumski ekosustavi kao prečistači izvorskihpitkih voda, s kojima šumarstvo treba raspolagati ilidobiti naknadu zbog održavanja šume u stanju da obavitu funkciju. Zbornik referata s tog skupa tiskamoovih dana na hrvatskome ienengleskom jeziku, kao pose-ban broj Šumarskoga lista u 2005. godini.d) Izvješće Nadzornog odboraIzvješće Nadzornog odbora dio je materijala dostavljenogčlanovima UO i NO HŠD-a još za sjednicuodržanu 21. ožujka, na kojoj je jednoglasno prihvaćeno.Isto je objavljeno i u Šumarskome listu dvobroj3–4/2006., stoga je dogovoreno da izvješće NO nijepotrebno ponavljati, a ako ima primjedbi one će biti iskazaneu raspravi.Ad. 3 Izmjena čl. 24. i 36. Statuta HŠD-a.Članci 24. i 36. Statuta HŠD-a definiraju mandatčlanova Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a kojitraje 4 godine, a najviše se može biti biran 2 mandatauzastopce. Na taj se način po općem mišljenju ograničavarad onih članova koji su zainteresirani za rad.Naime, postoji nažalost malo ljudi koji su spremnižrtvovati svoje slobodno vrijeme za opću dobrobit, patako i rad u Šumarskom društvu. Isto tako ta odrednicakosi se sa stavkom 3 članka 36., gdje je naznačeno daje primjerice glavni urednik Šumarskoga lista član UOpo položaju, što znači da bi onda trebalo i njemu ograničitimandat uredništva. Ovi članci ograničavajuaktivne članove društva u svom radu i prijedlog je dase brišu iz Statuta. Kako su mjesta u Upravnom i Nadzornomodboru, pa tako i predsjednika i dopredsjednikareizborna, smatra se da je to dovoljno jamstvo zabilo kakvu zlouporabu.Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.Ad. 4 Rasprava po izvješćima i zaključciZa raspravu se nitko nije javio i izvješća su jednoglasnoprihvaćena.Ad. 5 Verifikacija programa rada i financijskogplana za 2006. god.Program rada i financijski plan HŠD-a za 2006.god. i ostali dokumenti uključivši i Izvješće Nadzornogodbora, dio su materijala dostavljenog članovima UO iNO HŠD-a još za sjednicu održanu 21. ožujka, na kojojsu jednoglasno prihvaćeni, a isto su tako dostavljeniputem predsjednika ogranaka svim ostalim delegatimaSkupštine na uvid. Stoga je je dogovoreno da se i Programrada, Financijski plan za 2006. god. prethodno poograncima rasprave, pa ih nije potrebno ovdje ponavljati,a ako ima primjedbi one će biti također iskazane uraspravi. Uz to Zapisnik odnosne sjednice objavljen jeu Šumarskom Š listu dvobroj 3–4/2006.Ad. 6 Razrješnica dosadašnjem Upravnom i Nadzornomodboru.Jednoglasno je dana razrješnica dosadašnjim članovimaUpravnog i Nadzornog odbora.Ad. 7 Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornogpovjerenstva za članove novog Upravnog odbora,predsjednika, 2 dopredsjednika, te članove Nadzornogodbora (predsjednik i 3 člana).Predsjednik verifikacijsko-kandidacijsko-izbornogpovjerenstva Đuro Kauzlarić, dipl. ing. iznio je sljedećiprijedlog:Prema čl. 36. Statuta HŠD-a svaki predsjednikogranka ujedno je i član UO HŠD-a. Isto tako pravo nadva člana u UO, i to jednog predstavnika Šumarskog ijednog Drvnotehnološkog odjela, ima Šumarski fakultetSveučilišta u Zagrebu. Po jednog predstavnikaimaju Šumarski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskihznanosti i Šumarski list. Jedan član Upravnogodbora društva bira se kao ugledni predstavnik šumarskestruke.Na svojim redovitim godišnjim izbornim skupštinama19 ogranaka izabralo je sljedeće predsjednike, odnosnočlanove UO HŠD-a:Bjelovar – Dalibor Bakran, Buzet – ČedomirKrižmanić, Delnice – Josip Malnar, Gospić – IvanMatasin, Karlovac – Oliver Vlainić, Koprivnica – MiroslavBrnica, Našice – Davor Butorac, Nova Gradiška– Krunoslav Szabo, Ogulin – Dubravko Hodak,Osijek – Dragomir Pfeifer, Požega – Stjepan Blažičević,Senj – Zdravko Vukelić, Sisak – Vlatko Petrović,Slavonski Brod – Davor Beljan, Split – ZoranĐurđević, Varaždin – Emilija Seidl, Vinkovci – BrankoTrifunović, Virovitica – Dražen Štrković, Zagreb –Hranislav Jakovac.Sa Šumarskog fakulteta u UO predloženi su JosipMargaletić i Ivica Grbac.Sa Šumarskog instituta Jastrebarsko predložen jeMiroslav Benko.Kao predsjednik AŠZ predlaže se Slavko Matić.Kao glavni urednik Šumarskoga lista predlaže seBranimir Prpić.Kao ugledni predstavnik šumarske struke predlažese Petar Jurjević.Sukladno odluci 2. sjednice UO HŠD-a, održane 6.lipnja 2006. god., kao kandidat za predsjednika HŠD-apredlaže se Petar Jurjević, dok se za dopredsjednikepredlažu Ivica Grbac i Oliver Vlainić.Za nadzorni odbor HŠD-a predlažu se: Josip Dundovićza predsjednika, VladoTopić za člana, Ilija Gregorovićza člana i Josip Maradin za pričuvnog člana.Nakon prijedloga verifikacijsko-kandidacijsko-izbornogpovjerenstva za riječ se javio akademik Slavko249


Matić i obrazložio prijedlog kandidata Upravnog iNadzornog odbora HŠD-a.Nitko od nazočnih delegata nije predložio novukandidacijsku listu te je predložena lista aklamacijomjednoglasno prihvaćena.Novoizabrani predsjednik mr. sci. Petar Jurjevićobratio se skupu.Kolege i kolegice, dame i gospodo!Iako je već postala fraza, ovom prilikom moram izrećionu poznatu “zahvaljujem se na izboru na ovu časnu,ali zahtjevnu dužnost”.Jer iskreno govoreći čast je biti predsjednikom Hrvatskogšumarskog društva, udruge koja već 160 godinapromiče dugotrajnu i svjedočanstvima bogatu i vrijednušumarsku tradiciju u kojoj je utkana plejada vrlihšumarskih stručnjaka i domoljuba koji su svojim znanjem,ljubavlju, stručnim radom, ali i odvažnošću izasebe ostavili djela trajne vrijednosti i poštovanja s kojimase i danas ponosimo.Čast je tim veća što sam na ovu funkciju izabranposlije isteka mandata akademika Slavka Matića, kojije zajedno sa svojim suradnicima rad ove Udruge podigaona visoku razinu, zbog čega se njemu i suradnicimau ime izabranog vodstva iskreno zahvaljujem.No daleko važnije od časti koja stvarno jest, svakakosu obveze koje iz izbora proizlaze.Svima je poznato da je rad Hrvatskoga šumarskogdruštva kao udruge reguliran Zakonom o udrugama,Statutom Hrvatskoga šumarskog društva i drugim aktima.Ovom prilikom obećavam da ću se kao predsjednikzalagati da rad Društva bude u okviru navedene regulative,poštivajući istu do posljednjeg zareza i pritom isključiti mogućnost stavljanja ovog Društva ufunkciju ostvarivanja bilo čijih osobnih ili stranačkihinteresa.250U skladu s takvim postavkama, a na temelju članka2. Zakona o udrugama i Statuta Hrvatskoga šumarskogdruštva ocjenjujem potrebnim u navedenom razdobljurazmotriti i predlagati rješenja uz ostalo o ovim pitanjima:Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem1. U posljednje vrijeme svjedoci smo značajnijih zahvatau prostor šume i šumskog zemljišta koji je nasreću posljedica intenzivirane izgradnje infrastrukturnihobjekata, ponajprije cesta ali i drugih aktivnosti,kao što je podizanje višegodišnjih nasada,osnivanje industrijskih zona, turističkih objekata,osnivanja kamenoloma, golf igrališta, skijaških stazaitd. Za takve, ali i druge namjene iz šumskogospodarskogpodručja od 2000. godine izdvojeno jepreko 2.200,00 ha šuma i šumskog zemljišta. Osnovanaje služnost ili donesene odluke o osnivanjuslužnosti za preko 8.600 ha šuma i šumskih površinaza potrebe višegodišnjih nasada. Takav trend ukolikose nastavi, prouzročit će smanjivanje šumovitosti,ukoliko se u skladu sa Zakonom o šumama ne osigurajuprimjerne naknade za uništene šume iz kojihće se financirati podizanje novih šuma.Sadašnje naknade koje su definirane podzakonskimaktima, za industrijske zone, višegodišnje nasade ikamenolome, za koje je naknada prihod proračunana razini su simbolike i ne daju nikakvu mogućnostpodizanja novih šuma umjesto izuzetih. Kad tomedodamo Zakon o javnim cestama (1997) koji u potpunostiisključuje plaćanje naknade za izdvojenešume i šumsko zemljište, onda je stanje još gore.Hrvatsko šumarsko društvo podržava mjere gospodarskepolitike koja je u funkciji razvoja RepublikeHrvatske, ali mora upozoriti na potrebu ravnotežeizmeđu razvojnih potreba i očuvanja šuma. Ovo timviše što je Republika Hrvatska potpisnica više međunarodnihsporazuma i konvencija o zaštiti šuma iodrživom razvoju (Helsinki, Strasbourg, Rio, Bečitd.), a iste su ugrađene i u naše dokumente.Podsjećam samo na Helsinki 1993. gdje se kaže:“Zemlje potpisnice i Europska zajednica surađivatće u naporima za povećanjem obnove, pošumljavanjai očuvanja šuma, koji je u skladu s općim smjernicamai odjeljkom u Agendi 21 o borbi protiv smanjivanjašumskih površina”.Treba istaći da se ovo smanjenje šumskih površinadjelomično ublažava podizanjem novih šuma izsredstava do sada ostvarenih naknada.Ocjenjujem također da bi bilo upitno pokrenuti inicijativupreispitivanja opravdanosti tretiranja pojedinihzemljišta šumskim zemljištem.2. U nadolazećem razdoblju, zalagat ću se s novimvodstvom za očuvanje ugleda struke i inženjerskotehničkogkadra, s posebnim naglaskom na sadašnji


status šumarskih stručnjaka s kojim danas mnoginisu zadovoljni.3. Hrvatsko šumarsko društvo aktivno će se uključiti uokviru svoje nadležnosti (dakle predlagati) u postupakorganiziranja Šumarske savjetodavne službe,od koje očekujemo značajan doprinos unaprjeđenjugospodarenja posebno privatnim šumama:– informirat se i pratiti s nadležnim institucijamaproblematiku sušenja šuma koja je, nažalost, jošuvijek aktualna– razmatrati će se i predlagati, ukoliko bude u mogućnosti,prijedloge zakonskih akata kojima sereguliraju područja šumarstva i zaštite okoliša– bavit će se organizacijskim unaprjeđenjem radaHrvatskoga šumarskog društva– pratit će tijek restrukturiranja Hrvatskih šumad.o.o.Ovo su samo neka od pitanja kojima će se Hrvatskošumarsko društvo baviti u nadolazećem razdoblju. Sobzirom na dinamičnost promjena u Republici Hrvatskoj,bit će i tema koje se u ovom trenutku ne mogupredvidjeti. Ukoliko ih bude, Hrvatsko šumarsko društvonaći će mogućnost rasprave i o njima.I na kraju, Hrvatsko šumarsko društvo u svom raduželi surađivati s gospodarskim subjektima, tijelima državneuprave, lokalne samouprave, znanstvenim institucijama(Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom),a posebno, treba li reći, s Hrvatskim šumama d.o.o.Ad. 8 Izbor predstavnika HŠD-a u Skupštinu Hrvatskogainženjerskog saveza (HIS-a)Prema dosadašnjem ključu predstavnike HŠD-a uSkupštini Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a) činilisu predsjednik, tajnik i predsjednik NO HŠD-a.Uvažavajući izborne rezultate to su Petar Jurjević, DamirDelač i Josip Dundović.Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.Ad. 9 Slobodna riječZa slobodnu riječ javio se kolega Darko Posarić izogranka Vinkovci, osvrnuvši se na izvješće tajnika osudjelovanju na Okruglom stolu u Vinkovcima na temuizgradnje kanala Dunav-Sava. Smatra da šumarskastruka mora biti puno aktivnija, agilnija i složnija prilikomrasprava o ovom i sličnim projektima, koji moguimati dugoročne neželjene posljedice za šumu, ali i zacjelokupni ekosustav, pa time i državu u cjelini.Na kraju se novi predsjednik HŠD-a mr. sci. PetarJurjević zahvalio dosadašnjem predsjedniku akademikuMatiću na svemu što je za dobrobit šumarske strukeučinio kroz 12-godišnji mandat i predao mu poklonUO, sliku akademskog slikara Grge Marjanovića.Zapisnik sastavio:tajnik HŠD-aDamir Delač, dipl. ing, v.r.Predsjednik HŠD-aAkademik Slavko Matić, v.r.Ovjeritelji zapisnika:Mr. sc. Josip Dundović, v.r.Tomislav Kranjčević, dipl. ing., v.r.251


“ŠUMA OKOM ŠUMARA”3. Bjelovarski salon fotografije s međunarodnimBjelovarski su šumari ovogodišnji veliki jubilej,160 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 130 godinaizdavanja Šumarskog lista, obilježili već pomalotradicionalnom izložbom fotografija, koju već devetugodinu za redom uoči 20. lipnja postavljaju u Gradskommuzeju Bjelovar. Bjelovarčani i gosti Bjelovaramogu posjetiti postavljenu izložbu do 9. srpnja. Salonsu točno u podne 17. lipnja svečano pred brojnim uzvanicimai autorima otvorili Dubravko Adamović, akad.slikar, ravnatelj Muzeja i Dalibor Bakran, dipl. ing.sudjelovanjemšum., predsjednik HŠD Ogranak Bjelovar, a u imeOcjenjivačkog suda prisutnima je pojasnio dileme priocjenjivanju i odabiru Danko Horvat, grafičar i instruktorFotosaveza Hrvatske. Redoviti posjetitelji, a tosu istaknuli i članovi žirija, svjedoci su svakogodišnjegnapretka, kako u kvaliteti fotografija i odazivu autora,tako i u ambicijama ali i realizacijama organizatora,koji je održao prošlogodišnje obećanje da će ovogodišnjiSalon biti međumarodni. Zahvaljujući SredišnjiciHŠD-a Zagreb i Hrvatskim šumama d.o.o., katalogovogodišnjeg Salona kojega je grafički oblikovaoAntun Krešić, akad. slikar, također je postigao reprezentativnukvalitetu. Na ovogodišnji natječaj odazvalose 35 autora sa 313 fotografija, od čega je žiri odabrao232. Naknadno su iz inozemstva stigle još 22 fotografijeod trojice autora, pa je odlučeno da se one izložebez naknadnog odabiranja. Tako je konačan broj izloženihfotografija 254 od 38 autora iz Austrije, Bosne iHercegovine, Italije, Slovenije i Hrvatske.Ocjenjivački sud koji su činili: Berislav Rubčić,dipl. ing. el., Dubravko Adamović, akad. slikar, AntunKrešić, akad. slikar, Danko Horvat, grafičar i TomislavStarčević, dipl. ing. šum., dodijelio je autoru MiranuOrožimu iz Šempetra (Slovenija) Grand Prix Salona zaizbor fotografija Meglice, Ledeni sadež, Vonarje 1 i252


Za serije fotografija žiri se odlučio podjeliti prvu,dvije druge i tri treće nagrade:I. Ivanu Pleše iz Delnica za seriju Život i smrt,II. Goranu Doriću iz Stare Gradiške za Od grane dotlaII. Borisu Sontacchiju iz Osijeka za seriju KoraIII. Oliveru Vlainiću iz Karlovca za ŠumskeprikazeIII. Jerku Gudcu iz Opatije za Sinfoniju jeseniIII. Željku Gubijanu iz Vrbovca za Otapanje.Za pojedinačne fotografije nagrade su dobili:I. Željko Gubijan iz Vrbovca za Oči u oči s “malimzelenim”II. Hrvoje Benšić iz Bjelovara za Na kraju dugestaze – svjetlo253


III. Bojan Grgurić iz Lokava za Šuma lepuha, apohvale:Goran Dorić iz Stare Gradiške za VeličanstvenopoziranjeHrvoje Teo Oršanić iz Brežica (Slovenija) za Led 2 iMiodrag Tomaz iz Novske za fotografiju Začuđeni.Željko GubijanMALA ČIGRA I MOČVARNO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMAKrajem svibnja ove godine (23. 5) Hrvatska poštaje u suradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode(World Widelife Fund For Nature - WWF) izdala četiriprigodne poštanske marke s motivom male čigre,jedne od "najljepših, nejelegantnijih i najspretnijih našihčigri" (R a d0 Vi ć 2006.). Na markama koje prikazujučigru na jajima, u letu, pri obrušavanju i na obalipri osmatranju, otisnut je logotip WWF-a, znani namznak pande, uz suglasnost registriranog vlasnika zaštitnogznaka. Marke su izdane u sutisku u arku od 16 maraka,u ukupnoj nakladi od 200.000 (x4) primjeraka.Tiskao ih je, kao i sve naše marke do sada, ZRINSKId.d., Čakovec, a autor im je naš poznati dizajner DanijelPopović iz Zagreba.naša čigra254siikal. Mala čigra, najmanja, najelegantnija i najspretnija“Morske lastavice”Mala čigra (Sterna albifrons), kao i sve ostale našečigre, podsjećaju na srodne im “morske ptice” – galebove.Od njih ih razlikujemo, jer su sitnije i znatnolakše. Kljun je u čigri šiljat, a u galebova nešto povijen,rep rašljast, a u galebova zarubljen. Zbog rašljastog repate dugih i šiljatih krila zovu je još “morskom lastavicom”.Prilikom leta primjetno je da je u čigri kljun posličnegalebovimavijen naniže, a u galebova usmjeren naprijed. Dok segalebovi pretežito hrane otpacima hrane i lešinama nasmetlištima, čigre se hrane živim plijenom i to obrušavanjemi ronjenjem. Potporodica čigri (Laridae) brojioko četrdesetak vrsti (na Atlantiku i Sredozemlju 25vrsta), rasprostranjenih na gotovo svim morima svijeta.Neke od njih se zadržavaju i na slatkovodnim vodama,


uz rijeke i močvare, podalje od mora. Ptice su selice,od koje neke na selidbenom putu prevaljuju fascinantneudaljenosti. Iz literature je poznato da je arktičkačigra (Sterna paradisea) prstenovana u Labradoru kodHudsonovog zaljeva uhvaćena u Natalu na jugoistokuAfrike, savladavši put od 17.700 km kroz manje od 3mjeseca (Giliard 1968.). Gnijezdeći se u kolonijamana obalama u području tundre potkraj ljeta, ova čigrakreće put juga sve do antarktičkog mora gdje provodi“južno” ljeto (D urre ll , 1990).Mala čigra, čija duljina tijela ne prelazi 24 cm, amasa 50–60 g, nose relativno duga krila, raspona50–55 cm. Let joj je stoga vrlo okretan, lagan i ustrajan.Leteći 2–3 m iznad površine vode, kad opazi plijen(ribicu, račića), strelovito se obrušava za njim, zaranjai hvata ga. Ispitivanjima je utvrđeno da im se uspješ-Mala čigra u Crvenoj knjiziPrema Radoviću (2006) zimovalište malih čigriproteže se od atlantske obale zapadne Afrike pa sve donjenog krajnjeg juga te dalje uz obale Indijskog oceanana sjever do Kenije, uključujući i otočja na zapadu Indijskogoceana. Goleme su to udaljenosti koje ponavljajudva puta godišnje, ujesen i u proljeće. Prstenovanjemje utvrđeno da mala čigra, da bi stekla dovoljnoiskustva i vještine za takav let, doživi starost i do 30 iviše godina.Osnovna boja svih čigri pa tako i naše male čigre jebijela sa sivim leđima i crnom kapom na glavi. Od suplemenjakaje lučimo po bijelom čelu za gniježđenja,žutim kljunom sa crnim vrhom, narančasto žutim nogamate po brzom trzavijem i lepršavijem letu. Malačigra ima dulji kljun i brže maše krilima od močvarneDva tjedna nakon pojavljivanjapoštanskih maraka s malom čigrom,točnije 5. lipnja 2006. na Svjetskidan zaštite okoliša, Hrvatske poštesu u okviru Hrvatske flore pustile upromet tri marke vrednota 2,30,2,80 i 3,50 kuna predstavivši močvarnobilje. Iz porodice lopoča(Nymphaeaceae): to su bijeli lopoč(Nymphae alba) i žuti lokvan (Nupharluteum), a iz porodice sirištara(Gentianaceae) gorki trolist iligrčica (Menyanthes trifoliata). Svesu to vodene, močvarne biljke, kojenalazimo u mirnim i slabo tekućimvodama, od kojih su prve dvije slatkovodnezeljaste trajnice bez stabljike,dok gorski trolist iz puzanapodanka obrasla ljuskavim listovi-Močvarne biljke ljekovitih svojstavanost takvog načina lova kreće od 20 do 60 %, ovisno oprozirnosti vode, valovitosti površine i sl. Osim u vodi,mala čigra lovi kukce i njihove razvojne oblike i u letu,poput lastavice, a skupljaju ih i s vegetaci . Svepa tako i mala čigra gnijezdi u kolonijam uz riješljunkovitim i pjeskovitim sprudovima i otočićima,odronjenim starim koritima i sl. Jednom ustanovljenpar ostaje zajedno duži niz godina podižući potomstvo.Gnijezdo grade na golom tlu, u pijesku, a polog im neprelazi 3 jaja. Na jajima sjede naizmjence i ženka imužjak, koji podjednako sudjeluju u hranjenju i brizi optićima. Dok su ptići posve mali, ženka ostaje s njima igrije ih cijeli dan, dok mužjak hrani nju i ptiće. Inkubacijatraje 21–22 dana. Mladi počinju letjeti nakon dvadesetakdana, da bi i nakon toga ostali u obiteljskom jaukolovozu/rujnu kreću put toplijeg tu, kad jugaugroženih ptica Hrvatskečigre. Glasa se “kik-kik” ili “pii-i-iir”. Osim populacijamalih čigri koje se gnijezde u kontinentalnom dijeluzemlje (na gornjem toku Drave, na Savi nizvodno odZagreba), ukupno oko tridesetak parova, registriranesu i male populacije na području od sjevernog dijelazadarskog otočja do Paga. Procjena ukupne gnijezdećepopulacije u nas je 60–75 parova, pa je u Crvenoj knjiziugroženih ptica Hrvatske (Zagreb 2003) uvrštena ukategoriju EN (ugrožene gnijezdeće populacije). Zaštićenaje Zakonom o zaštiti prirode, a na međunarodnomplanu Bernskom (dodatak II), odnosno Bonskom konvencijom(dodatak II). Dok joj na kontinentu neposrednaopasnost prijeti od uređivanja riječnih korita i onečišćavanjavoda, na Jadranu su populacije ugroženezbog sve većeg pritiska turizma.Slika 2. Omotnica prvoga dana (FDC) posvećena maloj čigri; kako su marke izdaneu suradnji s WWF-om, svaka od njih nosi oznaku pande.255


ma ima uzdignutu stabljiku i do polametra visoku. Sve tri biljke imajuljekovita svojstva, pa se koriste unarodnoj medicini.Najpoznatiji i u nas najraširenijije bijeli lopoč, čiji i do 20 cm velikisjajno bijeli cvjetovi, uokvirenitamnozelenim listovima, izranjajuiz vode. Prednost daje sunčanim lokalitetimau stajaćim i sporo tekućimvodama, u kojima cvjeta od lipnjado rujna. Nalazimo ga na svimvodenim staništima Hrvatske, čak ina onima u kojima postupnim melioracijskimzahvatima dolazi doisušenja tih površina, budući dapodnosi velike godišnje oscilacijevode. Prema popratnom prospektu,kojega potpisuje biologinja SanjaKovačić, podanak lopoča koristi se i kao hrana (bogatje škrobom), a u Prvom svjetskom ratu služio je i kao izvoranestetika nimfeina. I danas je u nekih (nadri) li-Slika 3. Na omotnici prvoga dana (FDC) posvećenoj močvarnom bilju ugrađen je detaljslike Lopoči slikarice Slave Raškaj (1889)ječnika prisutno vjerovanje da podanak ove biljke“stišava spolnu razdraženost”!Gorski trolist na popisu ugroženih biljnih svojtiU žutog lokvanja, kako mu i ime kazuje, na površinivode zajedno sa zelenim listovima plivaju cvjetovižute boje. Za liječenje se koriste podanak i cvijet, a slu-Slika 4. Žuti lokvanj u cvatu na jezeru Čambina kod Repaša(Foto: A. Frković)256že kao sredstva koja stežu. U narodnoj medicini uzimajuga kao lijek protiv zubobolje, a u našem narodu ikao ljubavni napitak (K u š a n 1956). I bijeli lopoč ižuti lokvanj u nas su još uvijek relativno česte i širokorasprostranjene biljke na vodenim staništima, čijimpostupnim isušenjem i one polako nestaju. Cvjetovitreće daleko prorjeđenije močvarne biljke gorskog trolistasu pravilni i dvospolni, svjetlo ružičasti, skupljenipo 10 do 20 u uspravnom i vršnom grozdu. Raste umočvarama, jarcima, barama, a nalazimo ga i na cretovima.Cvjeta u svibnju i lipnju. Cijela je biljka vrlogorkog okusa, pa je također cijenjena u narodnoj medicini.Za liječenje se pretežito koriste listovi kao “goraklijek”, a upotrebljavaju se pri slabosti probavnog trakta,grčevima u želucu i slabosti uslijed iscrpljenosti. Uprospektu nalazimo podatak da je u prošlosti gorki trolistbio vrlo cijenjen pri liječenju skorbuta, teške bolestikao posljedice nedostatka vitamina C. Za razliku odbijelog lopoča i žutog lokvanja, gorki trolist je u nasnađen samo na petnaestak lokaliteta, pa se nalazi napopisu ugroženih biljnih svojti.I marke posvećene močvarnom bilju tiskala jeČakovečka tiskara ZRINSKI. Marke je dizajnirao VladimirBuzolić Stegu, dizajner iz Zagreba. Marke suizdane u arcima od po 20 maraka i trima karnetima odpo 10 maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana(FDC). Na omotnici je ugrađen detalj slike Lopoči slikariceSlave Raškaj (1877–1906), vlasništvo Modernegalerije u Zagrebu, a snimio ih je Goran Vranić.Alojzije Frković


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAZAR I ZBOG VJETRA TREBA POSKUPJETIELEKTRIČNA ENERGIJA?Nedavno nas je HTV Dnevnik obavijestio da električnaenergija u Hrvatskoj mora poskupjeti zbog izgradnjevjetrenjača (privatnih poduzetnika) za proizvodnjuelektrične energije, da bi se kao što se navodno iu EU, i kod nas naplaćivao doprinos za izgradnju vjetrenjača.Ta “informacija” “opasno” konkurira vrlo sličnoj,u kojoj je jedan od zagovornika uvoza nuklearnogotpada iz NE Krško, za što Hrvatska nema nikakve obveze,izjavio da Hrvatska neće moći u EU ako ne izgradiodlagalište za slovenski nuklearni otpad iz NE Krško(u Sloveniji su donijeli referendumom odluku da se otpadiz NE Krško neće odlagati u Sloveniji). “Informacija”o “potrebi” poskupljenja struje iste je razine uvjerljivostikao i ona o poskupljenju naftnih derivata zbogposkupljenja nafte u svijetu, jer u službenoj formuliNN112/2003 za određivanje njihovih cijena uopće nemacijene nafte. Spomenute “informacije” o nevoljamakoje nas očekuju kada Hrvatska uđe u Europu nisu dobreza pozitivno izjašnjavanje stanovništva za ulazak uEU i ne pridonose nastojanjima onih političara koji sezalažu za ulazak u EU. Tome ne ide u prilog niti podatako velikim troškovima članstva Hrvatske u EU. Godišnjirashodi za članstvo u EU su za 2,64 milijarde kunaveći od eventualnih prihoda (novac iz fondova EU)što piše u publikaciji u izdanju Instituta za javne financije.Za usporedbu godišnje štete od elementarnih nepogodau Hrvatskoj su oko 1,5 milijardi kuna.Političar, dugo godina jedan od glavnih kreatoraenergetske politike u Hrvatskoj(http://www.croinfo.com/3Gospodr/Energetska_politika/06/Projekt_Razaranja_Energetike.html),zbog kojesu cijene energenata u Hrvatskoj prekomjerno visoke uodnosu na kupovnu moć stanovnika – Granić, poznatpo svojim izjavama da su cijene energenata u Hrvatskojsocijalne, ponovno je rekao na HTV-u da su cijeneelektrične energije socijalne i da moraju biti tržišne,odnosno više nego su sada. I sada su u odnosu na kupovnumoć stanovnika osjetno više nego u zemljamaEurope. Evo kako na njih utječe spomenuto “tržište”:Prema podacima ministarstva gospodarstva(http://www.mingorp.hr/UserDocsImages/0611-HRV-EUH-04-FINAL.pdf) u 2003. godini Hrvatska je predalapotrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijardekWh. Kako ministarstvo kao potrošnju uključuje i onukoju su potrošile same elektrane za proizvodnju struje– 0,606 milijarde kWh, stvarna neto potrošnja struje(ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je manjai iznosi 13,417 milijardi kWh. Ukupni gubicielektrične energije od elektrana do potrošača (prijenosi distribucija) su prema podacima Ministarstva te godinebili 2,543 milijardi kWh. Stoga je ukupno izgubljeno(gubici prijenosa i distribucije uvećani za samopotrošnjuelektrana) 3,149 milijardi kWh. Ta proizvedena,a zatim izgubljena električna energija čini u odnosuna neto električnu energiju predanu potrošačima vrlovisokih 23,5% (3,149/13,417). U zapadnoeuropskimzemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetakgodina 7 – 8 % električne energije predane potrošačima(prema: ECE Committee on Electric Power:The Electric Power Situation in the ECE Region in1986, April 1988 i “International Energy Annual” Ministarstvaenergetike SAD – DOE USA, Washington) itrend im je smanjivanja. Radi usporedbe sa spomenutimgubicima treba navesti da je cijela industrija u Hrvatskojte godine potrošila svega 3,133 milijardikWh. Dakle gubici u HEP-u i njegovoj elektromreži suveći nego potrošnja cjelokupne hrvatske industrije.Pojedinih (kišnih) godina spomenuti gubici čak su većiod ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana(bez toplana) u Hrvatskoj. Sva kućanstva u Hrvatskojsu 2003. potrošila 5,694 milijardi kWh, odnosno gubicisu veći od polovine cjelokupne potrošnje električneenergije u kućanstvima, a sada se teret tog “tržišnog”rada i nadalje želi prelamati još višim cijenama električneenergije na kućanstvima – zbog nečijih vjetrova.Ovi golemi gubici struje utječu na prekomjerno visokucijenu struje za kućanstva – osjetno je poskupljuju, jerosim potrošnje 5,694 kućanstva moraju platiti i izgubljene3,149 milijarde kWh. Vrijedi spomenuti da jesav preostali iskoristivi hidropotencijal za proizvodnjuelektrične energije u Hrvatskoj oko 3 milijarde kWh,odnosno da se izgradnjom svih mogućih novih hidroelektranane bi uspjelo proizvesti električne energijetoliko koliko se u HEP-u izgubi. Spomenuto pokazujeo kakvom se “tržišnom” poslovanju radi.Smanjivanjem gubitaka na razinu koja je poodavnobila u Europi, uštedjelo bi se više od dvije trećine izgubljeneenergije odnosno više od 2 milijarde kWh.Proizvodnjom, a zatim prekomjerno nepotrebno izgubljenomelektričnom energijom, ako se proizvodi u termoelektranama,zagađuje se okoliš, no zanimljivo jeda se tzv. zelene udruge u Hrvatskoj protiv toga ne bune,a žele struju iz vjetroelektrana. Uz tolike gubitkestruje političari u Hrvatskoj, kako bi stekli političkebodove onih koji su stvarno zabrinuti za okoliš, fantazirajuo izgradnji vjetrenjača koje danas u svijetu(zajedno sa geotermalnim i solarnim elektranama),proizvode manje od 0,5 % ukupno proizvedene umre-257


žene električne energije. Uz to žele na osnovi “potrebe”za gradnjom privatnih vjetrenjača podići ionakoprekomjerne cijene električne energije. Neka u Hrvatskoj,ako ih privatni poduzetnici uspiju izgraditi, proizveduvjetrenjačama čak i dva puta više struje od svjetskogprosjeka (vjetrenih, geotermalnih i solarnih), odnosnočak 1 % u odnosu na današnju proizvodnju strujeu Hrvatskoj (12062,9 milijuna kWh) to bi iznosilotek 120 milijuna kWh. To bi bila tek 1/16 struje danasnepotrebno izgubljene (2 milijarde kWh) u Hrvatskoj.Dok su ovakvi gubici – tj. ovakvo “tržišno” poslovanjeelektromonopola, nema nikakvog razloga niti zaraspravu o izgradnji novih elektrana. “Problem” je uHrvatskoj vjerojatno stoga što se gubici mogu velikimdijelom smanjiti izgradnjom distribucijske mreže i nekimdrugim zahvatima, za što nije potrebna inozemnaoprema, pa nema provizije koju mogu ostvariti pojedincikoji donose odluke, kupnjom novih elektrana odstranaca, pa i vjetrenjača. Uz spomenute gubitke želegraditi elektrane na plin kojeg nema dovoljno, pa im istoga treba megalomanski terminal za ukapljeni metanna Krku. Za proizvodnju nepotrebno izgubljenih 2 milijardekWh u klasičnim termoelektranama treba godišnjenpr. potrošiti oko 700 milijuna m3 plina, što je iviše nego što u Hrvatskoj potroše plina sva kućanstva.Žele graditi i novu nuklearnu elektranu unatoč mnogimneriješenim pitanjima već odavno izgrađene elektraneNE Krško sa Slovenijom. Sigurno je da za to treba mnogonovca koji kane prikupiti od sve siromašnijeg stanovništva,pa zato svoje krajnje neracionalno poslovanje,koje nazivaju tržišnim, energetski lobiji namirujuposkupljenjima energenata. To nije samo slučaj s električnomenergijom – kojoj zbog “sjajnog” objašnjenjana HTV-u, zbog nečijih vjetrova, žele povisiti cijenu, jerje ona prema političaru Graniću “socijalna”, a treba biti“tržišna”, tj. viša – nego i s plinom i naftnim derivatima.Dr. Branimir Molak, dipl. ing.ZAŠTITA PRIRODEGALEB KLAUKAVAC (Larus cacchinans L)Naraste u dužinu oko 55–67 cm s rasponom krila do150 cm, 800–1500 g težine, pa je po veličini najveći galebnašeg područja. Boja perja na glavi, vratu, prsima i trbuhuje bijela, leđa su siva, a krila su siva s crnkastimzavršetkom. Kljun je izrazito žut s crvenom mrljom naprvoj trećini donjeg dijela kljuna. Gornji dio kljuna završavapod tupim kutom savinut prema dolje. Noge su žuteboje s plivajućom opnom među prstima. Rep je četvrtastogoblika. Mlade ptice prošarane su svjetlijim smeđimperjem po tijelu, tamno smeđim perjem po leđima i krilimakoje ima crni završetak. Kljun im je gotovo tamne boje.Gnijezdi se u kolonijama duž cijelog Jadrana, najvišena manjim otocima i nikada se ne udaljavaju previše odobale. Pojedinačni primjerci i manja jata zadržavaju se iuz vode u unutrašnjosti Hrvatske. Gnijezda gradi na tlugdje obično ima malo vegetacije, oskudno od komadićaSlika 1. Č258ČpticaSlika 2. Mlada pticabilja, grančica, kamenčića, dijelova plastike ili ostalogsmeća i oblaže ga perjem. Gnijezdi jedanput tijekom godineod travnja do lipnja, nese 2–3 zelenkastih ili smeđihjaja s tamnim šarama. Jaja su veličine oko 70 mm. Nakončetiri tjedna izlegu se mladi ptići koje roditelji hrane 6–7tjedana. Hrani se ribama i manjim životinjama koje živeu moru, jajima i mladuncima drugih ptica, strvinom,ostacima hrane i otpacima, pa je često na deponijimasmeća. U potrazi za hranom često slijede ribarske brodove,vrlo su bučni i proždrljivi. U Hrvatskoj je stanarica tijekomcijele godine. Zbog velike prilagodljivosti česta jevrsta i brojnost joj je u porastu.Galeb klaukavac je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.Tekst i fotografije:Mr. sc. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.


EMINOVAČKA ŠUMA - POŽEŠKI MAKSIMIR!?U 2005. godini započelo se u UŠP Požega s realizacijomdavne ideje požeške šumarije da se prigradskašuma uredi u požeški perivoj1 za rekreaciju i obrazovanjeu prirodi.Grad Požega, kao županijsko središte Požeško-slavonskežupanije, rapidno se širi kako industrijski, takoi stambeno, te se urbaniziraju znatne prigradske površine.No, to donosi i neke nepoželjne pojave, najčešćeonečišćenje zraka, koje uzrokuju industrijalizacija, korištenjekemijskih sredstava, automobilski promet i sl.Nameće se potreba da se u tako urbanu sredinu uklopi itrajnozelena površina Eminovačke šume. Prilika je toda se građane upozna što to sve šumari rade.Predložena lokacija omogućuje da sve škole osnovnogi srednjeg obrazovanja, pa čak i dječji vrtići zapredškolsko obrazovanje, mogu ispuniti svoj programslobodnih aktivnosti učenika. Time bismo, vjerojatno,mnoge i zainteresirali za jedan njima najbliži šumskiambijent, koji će moći trajno posjećivati, održavati iuređivati te unositi i svoje ideje za njegove dopunskesadržaje. Nije na nama da procjenjujemo znanja današnjihučenika, ali osjećamo obvezu da im omogućimoproširenu edukaciju o prirodi, biološkoj raznolikosti,zaštiti okoliša, te prenosimo odnosno približimodjelatnost šumarstva svakom učeniku, ali i zainteresiranimgrađanima.Nadalje, sve je izraženije čovjekovo zanimanje zaekološke i socijalne funkcije šume, koje kao općekorisnefunkcije višestruko nadmašuju proizvodnu funkciju.Današnjem zaposlenom urbanom čovjeku nužni su tak-ku nuvi veći otvoreni prostori za ugodne šetnje, te te naprosto zaŠuma ima svojstvo pročistača onečišćenog zraka, te tako pridonosikvalitetnijem i zdravijem življenju građana.Zeleni prostor oblikovan čovjekovom kreativnošću i elementimaprirode koji uključuje vegetaciju, građevinske elemente i opremu(eventualno i jezero) – Anić-Goldstain; a prema B. Klaićujavni park, šumica, gajić; od grč. (starogrč. peribolos – ograda,novogrč. periboli – vrt), riječi koja je vrlo rano, još u 16. stoljećuušla u naš jezik te se i ne osjeća kao tuđa; ili J. Karavla: “prostoroblikovan elementima prirode, ali i djelo ljudskih ruku, čovjekoveinvencije, znanja i mašte.” Riječ “park” ima više značenja.relaksaciju. Ti prostori moraju posjedovati i sve prateće,dobro ukomponirane objekte, koji služe zajedno s biljnimvrstama rekreativnoj i obrazovnoj svrsi.Šumska sastojina koju namjeravamo prilagoditi navedenojsvrsi upravo je takvog sklopa, da omogućujedovoljan pristup zraka i sunčane svjetlosti, a istovremenostvara dovoljno sjene i zaklona tijekom vrućih ljetnihmjeseci. No, potrebno je izvesti više zahvata u oblikovanjuovog predjela u željeni perivoj. Cjelina prostoramora biti jasno raspoređena, a sve unesene biljne vrsteili izgrađeni objekti moraju se skladno uklopiti u prirodniambijent. Putevi, staze, informativne ploče, zgrade,mostići, ograde, stolovi i klupe, zdenci i ognjišta, ljuljačkei drugi uređaji moraju davati pravi prirodni izgled.Sve treba biti određenih dimenzija, pristupačnokorisnicima i posjetiteljima, tako da u tom okruženjuoči ugodno “klize”, a ne da se zaustavljaju na bilo kojemobjektu koji strši i izdvaja se iz homogene cjeline.Osnovni materijal za gradnju potrebnih sadržaja u šumitreba biti drvo. Drvene konstrukcije ne smiju biti suvišetanke, jer djeluju krhko, a želimo da sve djeluje čvrsto,umirujuće, što u posjetitelja izaziva osjećaj sigurnosti ispokojstva. Možemo pretpostaviti da će se nužno morakoristitikamen kao temeljni materijal, dok ćemo tikorištenjedrugih građevinskih materijala, koliko god tobude moguće, pokušati izostaviti.Pri oblikovanju prostora dat ćemo prednost potpunojslobodi i jednostavnosti, bez stege i nametanjageometrijskih oblika. Slobodno oblikovanje ne značinered, nego koliko je to moguće, oponašanje prirode.Prema do sada poznatim i korištenim klasifikacijamaparkova, bilo bi to najbliže pejzažnom načinu (engleskistil) oblikovanja.Uzor je svakako omiljeni i povijesni Maksimiroblikovan davne 1852. godine, a u kojemu smo i mikao studenti stjecali i provjeravali svoja prva visokoškolskaznanja, kročeći ambiciozno prema akademskojtituli. Naš kolega šumar2, autor članka u Večernjemlistu piše: “Povjesna matrica. može se pojednostavljenosažeti u obavezno stilsko obilježje Maksimirakao parka prirode engleskog tipa oblikovanja i uređenjas naglaskom na romantičnom ugođaju, znači stilu,koji nije teško slijediti jednom osvjedočenom parkovnomarhitektu s iskustvom. Kao “paleta za oblikovanje”(riječ je o umjetničkom djelu) može dobro poslužitipopis egzota iz povijesnog Maksimira u opisutreće šetnje albuma “Jurjaves” kojem treba dodativeoma iscrpni “Pregled drveća i grmlja od osobitevrsti koje raste u perivoju Maksimir”, autora E t t i n-gera, prikazano u Šumarskom listu broj 3 iz 1889.godine, str. 112–117).2 Dragutin Kiš, dipl. ing. šum. i parkovni arhitekt259


Program preuređenja Eminovačke šume u gradskipark razradio je autor ovog napisa, dok će projektnudokumentaciju pribaviti i provedbene planove načinitistručnjaci Hrvatskih šuma već prema svojoj specijalnosti.Oblikovanje parka obavit će uglavnom djelatnicipožeške podružnice. U Upravi šuma Podružnici Požegajedan je od najvećih šumskih rasadnika u Hrvatskoj.Rasadnik Hajderovac osim šumskih sadnica proizvodiznatan asortiman hortikulture, pod nadzorom dipl. ing.Milana Žgele, koji je početno iskustvo stekao u poznatomhortikulturnom poduzeću “Bjelovarski vrt” uBjelovaru.Također imamo dugu tradiciju u šumskom građevinarstvui raspolažemo potrebnom građevinskom mehanizacijomza ovaj zahvat. U našoj Upravi radi i ekipa talentiranihdjelatnika za izradu najrazličitije drvne galanterije,vrtnog namještaja i objekata. Njihovi proizvodiveć su viđeni na mnogim hortikulturnim manifestacijamaširom Hrvatske, gdje su i dobili više priznanja.Dakle, šumarska struka ponovno ima priliku dokazatisvoju svestranost. Prethodno bi trebalo prirediti javniuvid i raspravu. Nadamo se da će se među prvimaodazvati i uključiti u problematiku tvorci prostornihplanova Požeštine. Nakon ishođenja potrebnih dozvolaŽupanija bi trebala ovaj predio proglasiti park-šumom.Očekujemo i prihvaćamo sve dobronamjerne primjedbei sugestije za uspješnu realizaciju ovog projekta.Za odjel 37 koji je predviđen za preuređenje u parkšumu dati su u Osnovi gospodarenja u gospodarske jedinice“Poljadijske šume” sljedeći podaci:• uređajni razred – šuma za odmor i rekreaciju;• nadmorska visina 140–150 m;• južno-jugoistočna ekspozicija;• tip tla: eutrično smeđe tlo – hipoglej;• odsjek a, najzanimljiviji dio za željenu namjenuima površinu 27,77 ha;• starost 120 g.;• omjer smjese: lužnjak 99 %, divlja trešnja 1 %, bonitetII, sklop nepotpun, obrast 0,7.Opis staništa i sastojine: Sastojina hrasta lužnjaka izsjemena, osrednje kakvoće i trajno prekinutog sklopa.Stabla lužnjaka velikih su dimenzija, sa širokim i rijetkimkrošnjama. Osim glavne etaže, druge etaže ne postoje.Prizemni sloj je bujan, kao i sloj grmlja. Teren jezaravnjen na dubokom, vlažnom, humusnom tlu koje jeobilno prekriveno slojem listinca.260


U okruženju šume smješten je dojmljiv ribnjak, okojem se vrlo dobro brine Športsko ribolovno društvo“Šaran” iz Požege. Oveća vodena akumulacija čini ovomjesto još primamljivijim za buduću svrhu. Ovakvo sadašnjestanje čini taj predio stabilnom cjelinom i trebatće voditi računa da se ne naruši prirodna ravnoteža urbanizacijomokoline, ali i našim planiranim zahvatom.U sloju drveća dominantan je udio hrasta lužnjaka,nadaleko čuvene slavonske vrste drveta. Prema prof.Branimiru Pr p ić u 3, izravan čimbenik uspijevanjahrasta lužnjaka je voda, koja bilo da je ispod minimuma,ili iznad maksimuma, izaziva fiziološko slabljenje,a vrlo često i njegovo ugibanje. Među vrstama drvećanizinskih šuma hrast lužnjak pripada u najosjetljivije.Danas je u Hrvatskoj ugroženo 30 % stabala hrasta lužnjaka,koji će se osušiti prije gospodarske zrelosti. Klimatskeekscese, sušu i vrlo vlažne godine hrast lužnjakpreživljava, dok vodotehnički zahvati u šumoviti nizinskiprostor donose nagle promjene te izazivaju naglopropadanje u svim šumskim ekosustavima.U konkretnim prilikama vodoopskrba drveća je upotpunosti riješena dugogodišnjom prilagodbom korijenjadrveća postojećim vodnim odnosima koje smatramooptimalnim. S velikom vjerojatnošću se može tvrditi dagotovo svako stablo, a najmanje skupina stabala, imasvoj način opskrbe vodom i to pretežito podzemnom.okruženje:”... jer nema ljepšeg dječjeg igrališta odtravnjaka veselo okružena brojnim pticama i raznolikomuresnom vegetacijom na kojemu se djeca mogupoigrati” – piše nadalje naš kolega, uvaženi parkovniarhitekt g. Kiš.Cvjetna livada u šumiDakle, za ovaj dio trebalo bi urediti imovinskopravneodnose. Nadamo se da će ovu našu akciju podržatii gradsko i županijsko poglavarstvo te se uključitiu rješavanje ovakvih problema.Smatramo da je ovaj zahvat u prostoru u skladu sprovođenjem FSC certifikacije šuma. Naime, potvrđujeto i nadzorni pregled koji je u UŠP Požega početkomlistopada obavio dipl. ing. Branko Meštrić, pomoćnikglavnog koordinatora za FSC. Tom prigodom dana jepreporuka da požeška podružnica HŠ treba razvijati suradnjus pojedinim udrugama i s ostalim organizacijamana svom području, koje su povezane s gospodarenjemšumama, s ciljem da se one upoznaju s načinom i tehnikomu gospodarenju šumom, kako bi se umanjili nesporazumikoji najčešće nastaju zbog nerazumijevanja.Budući park je odjel 37 (cijeli ili dio) gospodarskejedinice “Poljadijske šume”. Ovaj odjel je i prilikomizrade Osnove gospodarenja okarakteriziran kao šumaza odmor i rekreaciju. Komisija Ministarstva, poljopri-Eminovci postaju uskoro prigradsko naselje, od Požege dijelit će ihsamo park šumaŽelimo li očuvati ovu šumu, potrebno je zadržatisadašnje stanje vodnih odnosa. Dakle, preuređenje jevrlo zahtjevan i dugoročan posao, ali za šumarsku strukuneodoljiv izazov.Postoji i problem, jer se unutar cjelovitog šumskogkompleksa nalazi enklava koja nije vlasništvo RepublikeHrvatske i nije obuhvaćeno gospodarenjem Hrvatskihšuma. Radi se o livadi koja se odlično uklapa u3Prof. dr. sc. Branimir Prpić, dugogodišnji redoviti profesor naŠumarskom fakultetu u Zagrebu. U stručnom i znanstvenom radubavi se posebno ekologijom šuma i biologijom šumskog drveća.Ovo je tek početak početka, no vjerujemo da će i ovaj ambicioznišumarski pothvat trajne vrijednosti biti uspješno realiziran261


vrede i šumarstva pri odobrenju Osnove gospodarenja1994. godine prihvatilo je tu ideju. Nakon toga izradilismo Program uređenja park-šume i izgradnje objekataza organiziranu rekreaciju građana i obrazovanje svihuzrasta naše mladeži u prirodi.Šuma se nalazi uz asfaltnu cestu na izlasku iz Požegeprema Našicama i Osijeku, a prije sela Eminovci.Do nje se može stići pješice, ali i autobusom koji prometujetom relacijom i, naravno, vlastitim automobilom,motociklom i biciklom. Zbog toga bi trebalo ureditidovoljno veliko parkiralište s pratećim sadržajima,kojima dodajemo autobusnu postaju. Nadalje, nužno jeizgraditi nogostup od raskrižja Osječke ulice i obilaznice,a po mogućnosti i biciklističku stazu.Jedan od prvih zahvata je projektiranje i uređenjeprikladnog i ugodnog šetališta. U tu svrhu zadržala bi sevećina postojećih šumskih puteva kroz odjel koji bi semeđusobno pospajali. To bi ujedno bila osnovica za rasporeddrugih sadržaja tijekom oblikovanja ovog prostora.Programom je predviđena izgradnja dječjeg igrališta,šumske učionice, nadstrešnice za igru i zaklona. Ubudućnosti pokazao bi se vjerojatno interes za ugostiteljskimobjektom. No, za sada bi se izgradili obavijesnipanoi za predstavljanje sadržaja i zanimljivosti Eminovačkešume, te “šumski namještaj”, odnosno klupe istolovi. Potrebno je osigurati pitku vodu u obliku rustikalnouređenog bunara i postaviti košare za otpatke.Naravno, dok se ne pojavi ugostiteljski objekt, trebaplanirati i nužnik. Od ostalih sadržaja naći će se ovdjekućice za ptice, mostići preko jaraka, izlaz nad vodom,ognjišta, oblice nacijepljene gljivama itd. Naći će tusvoje mjesto i poligon za natjecanje šumskih radnika.U svrhu uređenja parka potrebno je provesti sanacijupostojećih sastojina i to:– uklanjanjem suhih stabala ili suhih dijelova stabala– uklanjanjem nepoželjnih primjeraka ili vrsta– pripremom staništa za unošenje novih biljaka.Predstoji unošenje biljaka, to jest oblikovanje botaničkogparka, kao najvažniji i najstručniji rad. Postojimnogo knjiga, studija i napisa o parkovnoj arhitekturikoje će trebati obilno koristiti.Smatramo da naši mladi naraštaji trebaju upoznati šumu od nejakenježnosti do impozantne snage i čvrstoćeDelikatnost ovog posla pokušat ću ilustrirati citatomiz članaka naših profesora dr. sc. K l e p ca 4 i dr. sc.Meštrovića 5, koji su se nakon našeg mentora, pok.Zvonka Badovinca 6 bavili ovom tematikom na Šumarskomfakultetu u Zagrebu:“Velika raznolikost boja koje posjeduju cvjetovi,listovi, plodovi, grane i grančice pojedinih grmova istabala daju šumaru i hortikulturnom dizajneru velikemogućnosti u estetskom oblikovanju pejzaža, utolikoviše što pojedine vrste cvatu i fruktificiraju u različitovrijeme. Dakako da estetsko korištenje vegetacije trebabiti u skladu s ostalim funkcijama vegetacije, kojese od nje traže. Bilo kako bilo, čovjek voli raznolikostboja, s time da u svako doba može naći po neki cvijet.Zato je potrebno izvršiti kombinaciju vrsta drveća igrmlja, imajući pred očima vrijeme cvatnje, boju i ostalekarakteristike.Od svih elemenata koji se upotrebljavaju u arhitekturiili građevinarstvu uređenja okoliša, biljke su naj-Izbor sadržaja koji ćemo uklopiti u budući perivoj vrlo je raznolik itrebat će ga vrlo pomno odabrati da ne narušimo postojeći sklad6Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac.Prof. dr .sc. Šime Meštrović, umirovljeni profesor Šumarskogfakulteta u Zagrebu.Zvonko Badovinac, dipl. ing. šum., vrtni arhitekt – predavaoparkiranje i ozeljenjavane na Šum. fak. 1955. – 1996.262


dinamičnije. To su elementi koji se stalno mijenjaju usvom obliku. Tijekom dana oni su obasjani suncem, apo noći eventualno umjetnom rasvjetom. Tijekom godinevidimo ih u različitim aspektima s lišćem, bez lišća,u cvatu, s plodovima i bez njih. Biljke, kao i ljudi i životinje,prolaze kroz ciklus rađanja, rastenja, odumiranjai smrti. Postoji, također, svojstvena dinamika biljakau njezinom okolišu. Biljke se giblju pod utjecajemvjetra, one reflektiraju sunčane trake, one se sjaju odkapljica kiše, one se smrzavaju od mraza i snijega, dabi se opet probudile i oživjele u proljeće.”Zlatko Lisjak, dipl. ing. šum.Rukovoditelj odjela za ekologiju UŠP Požega(Izvor slika: D. Krakar, Z. Lisjak, arhiva)PROLJEĆE U SAMOBORSKOM GORJU I ŽUMBERKUU Samoborsko gorje i Žumberak navraćao sammnogo puta, ali nikad tako rano, u vrijeme kad je kalendarskitek završila zima. Svaki put bih s posebnimoduševljenjem doživljavao tu zanosnu prirodu Samo o-borskog gorja u bujnom zelenilu šuma i travnjaka i uonom toliko značajnom i prepoznatljivom uzgibanom,dinamičnom reljefu i s onim malim i mnogobrojnim iskoro opustjelim naseljima od kojih nikad nisam mogaoprepoznati koje je ljepše od kojega.Ovaj put to rano proljeće došlo je kao da se prikralo.Kraj je mjeseca ožujka, toplina dana nalikuje onoj umjesecu svibnju, a na prostorima oko Dragonoša iŠipačkog Brijega još velike gomile snijega. Sa strmihobronaka oko Malog Lipovca toči se preko livada ubezbroj slapova sniježnica, a iz stamene stijene kamenolomakod Smerovišća i Šoićeve kuće izbija jakimlaz nekog kratkotrajnog izvora i slijeva se niz stijeneu obližnju mlaku. Šuma nije olistala pa su vidici široki,prozračni, a modro nebo u velikoj je opreci prema svijetlosivimtravnatim površinama bregova čiji je biljnizaostao pokrivač još prilegnut uz tlo od velikih snjegovai ne bi se moglo kazati po njihovom izgledu kako sepribližilo ono doba kad i biljke i životinje kreću u noviživotni ciklus. Kao svijetla srebrna nepravilna traka svisova se obrušavaju mlazovi vode s mnogim malimbukovima i hitaju prema potocima u dolini. Ali kadazavirimo uz pristranke bregova, kada obiđemo bila ne-Slika 2. Cmkasta sasa iz okolice TomaševacaSlika 1. Proljeće u okolici KravljakaSlika 3. Livada jaglaca263


kih uzvišenja, primaknemo se okrajcima travnjaka iuvučemo se u rijetke šikare tamo oko Dragonoša, znacitih promjena u prirodi Samoborskog gorja već su tu.Dapače, oni su već poodavno iskitili mnoga staništa, ana nekim mjestima kao da su zaposjeli najveće površineizložene proljetnom suncu. Šumsko tlo je još uglavnomgolo i tek na prisojima modri se šumarica jetrenkai pasji zub među suhim lišćem, ali na nekim mjestimasve je zeleno od skoro čiste populacije medvjeđeg luka(Allium ursinum) na čijim se stapkama već zamijećujucvjetni pupovi. Otkriva ga i karakterističan miris kadase krećemo po njemu. To je vrijeme cvatnje podbjela,od čijih cvjetova se žute hrpe svježe iskopane zemlje irubni dijelovi potoka i jaraka.Već odavno poznam one prostrane travnjake okoDragonoša. Nekad su se skoro svi kosili po dva putagodišnje, a danas je najveći dio zapušten i u znatnomdijelu već pretvoren u šikaru i šumu. Ipak su još ostaleznatne površine tih travnjaka koje na poprilično neravnomtlu grade male oaze ljepote proljetnog raslinja, ada o onim u mjesecu lipnju i ne govorim. Rijetko gdjekao ovdje u Samoborskom gorju po tim gorskim travnatimobroncima gdje mjestimično kamena podlogaizbija na površinu i koji se poput stuba spuštaju tamoprema istoku u duboku udolinu, u proljeće je mnogoprocvalih orhideja i ljiljana. Od desetak vrsta naših orhidejau širem prostoru Dragonoša prevladava bazginkaćun (Dactylorhiza sambucina) u žutoj i ljubičastocrvenojboji sa svim mogućim prijelazima. Populacijaje mjestimično tako gusta, da boja ovih biljaka prevladavau travnatom proljetnom pokrivaču. Blijedi kaćun(Orchis pallens) koji se smjestio uz prorijeđenu šikarurubove travnjaka prvi će procvasti, a sada već imavidljive cvjetne pupove. Na mnogo mjesta već cvatei crveni kukurijek (Helleborus atrorubens), a žuti grmovidrijenka (Cornus mas) i jarko crveni grmići običnoglikovca (Daphne mezereum) raskrilili su se po tim bregovimai postali dobro uočljivi u još golim šumarcimai šikarama.Slika 4. Šafrani sa Šipačkog BrijegaSlika 5. TZ",Negdje oko Pokleka i uz cestu prema Petričkom Seluu Žumberku zastao sam privučen bojama proljeća.Ovaj put bio je to proljetni jaglac, čiji su buseni prekrilisve ogoljele glavice i tratine uz put. Ovoj, inače poznatoji daleko raširenoj biljci, čini se da su staništaŽumberka i Samoborskog gorja najpogodnija za rast.U to doba ti obronci su u cijelosti i žuti od nebrojenihcvjetova jaglaca. Gustoća busena je tolika da ostalomraslinju gotovo ne ostaje mjesta.Ponesen ljepotom krajolika, idući od Dragonoša iJarušja i dalekim vidicima prema grebenu Oštrca, uzplave i rumene tratine s brojnim jednostavnim i praznimkozolcima, napravama za sušenje sijena, ulazim umalo naselje Šipački Brijeg. Neobičan susret s malomlokvom usred naselja i bučnim kreketanjem žaba. Kadsamo malo zamakoh iza obližnje kuće, cesta prolazigrebenom koji s jedne strane omeđuje red kuća, a sdruge stari voćnjaci u kojima prevladavaju šljive. I tustadoh kao ukopan! Kao da me zabljesnula nesvakidašnjaboja koja se razlila brijegom i dolom po svimvoćnjacima. Nisam dospio dobro niti promisliti, kadmalo podalje još jedno istovrsno iznenađenje. U toj velikojčaroliji boja sve cvate na toplom proljetnom suncu.Obični šafran (Crocus neapolitanus) je najbrojniji,a na ovim staništima u Šipačkom Brijegu njegova gustoćapo jedinici površine mjestimično tolika je da sedrugo raslinje uopće ne zamijećuje. Modrilo i rumenučinili su neke dijelove ovih prostranih voćnjaka tolikoistaknutim i lijepim, da se činilo kako ove slike i ovikrajolici u to vrijeme pripadaju nekoj drugoj stvarnostia ne onoj koju bismo nalazili u okrilju Samoborskoggorja, tj. njegovog graničnog područja sa Žumberkom.Samo ponegdje, kao po dogovoru, šafrani su snježnobijele boje, pa su se radi toga još bolje isticali na sivozelenojtratini. Pažljivo koracam šarenim sagom nastojećida ne oskvrnem tu čarobnu ljepotu, koja mnogimaostaje skrivena u rano proljetno vrijeme. Kada se primakohbliže i prošetah gore i dolje šljivicima, tek tadazamijetih i bukete cvatućih proljetnih drijemovaca, ponegdjejoš i visibaba, male tepihe žutih proljetnih ja-264


Slika 7. Raskošne boje crnjuše u okolici Malog LipovcaSlika 6. Proljeće kod Malog Lipovcaglaca, a na nekim površinama ljubičasto modra bojapotjecala je od gusto poraslih primjeraka šupaljke (Corydalissp.).Kad sam prošao cestom malo poviše Malog Lipovca,morao sam zastati zadivljen krajolikom koji se kupaou proljetnom suncu, na kojem su i svi oni leptiri,pčele i bumbari koji su uspjeli prezimiti, izletjeli na prvuproljetnu ispašu. Neki dijelovi okolnih bregova kojisu još bili prekriveni naslagama sivo bijele lanjske nepokošenetrave, isticali su se živim bojama. S jednestrane bile su to površine bogato procvale crnjuše (Ericacarnea) s bezbroj crvenih cvjetova koji su prekriliglavice i padine bregova, a s druge strane snježno bijelaboja cvjetova velikog, velecvjetnog kukurijeka(Helleborus macranthus) koja se prostrla po privjetrinibrijega s rijetkim šibljakom lijeske. Nisam se lako mogaoodlučiti što prije pogledati i u čijoj ljepoti prijeuživati. Tek u ovo doba godine crnjuša se ističe od ostalograslinja upravo svojom cvatnjom. Kasnije se utopiu općem zelenilu travnjaka i rubova šumaraka.S druge strane brijega naselila se velika populacijavelecvjetnog kukurijeka. I na mnogo drugih mjesta uSamoborskom gorju ova biljka otkriva se svojim lijepimbijelim i krupnim cvjetovima, ali najčešće pojedi-načno ili u malim skupinama. Međutim, ovdje u bliziniMalog Lipovca, meni dotad neviđena brojna populacija,imala je na razmjerno maloj površini na stotine istotine primjeraka, najčešće u busenima poraslih s većimpa i velikim brojem cvjetova, tako da se cijela padinabrijega bijelila od njega. Na nekim mjestima kojasu već prelazila i na okolni travnjak ili se stapala s naseljemcrnjuše, cvatnja je poranila, jer su neki cvjetoviizgubili svoju bjelinu i u njihovom ocvjeću sve se višei više naziralo crvenilo. To je još u većoj mjeri povećaloljepotu i draž ovih staništa, koja bi bez te rano proljetnebjeline ostala posve neizražajna.Kad malo jače otople dani i kad se približi druga polovicamjeseca travnja, travnjaci oko naselja Tomaševacau Žumberku prepoznaju se po razmjerno velikoj populacijicrnkaste sase (Pulsatila pratensis ssp. nigricans).Ljepota ove osobite i ugrožene biljke hrvatskeflore više ne dolazi do izražaja u tolikoj mjeri kao prije,jer se njezino stanište bitno mijenja i degradira. To jebiljka koja naseljava livade izložene jugu, ali najvećidio livadnih površina danas se više ne kosi pa terenobrasta raznolikim grmolikim raslinjem, a na tlu se zadržavadebeli sloj prošlogodišnje nepokošene trave kojasprječava rast mnogih biljnih vrsta, a među njima i crnkastesase. Travnjaci oko Tomaševaca jedno su od malobrojnihstaništa i nalazišta ove ugledne biljne vrste uHrvatskoj. Samo revitalizacijom livadnih površina, tj.ponovnom redovitom košnjom, crnkasta sasa u ovim dijelovimaŽumberka imala bi mogućnost opstanka.Uznapredovala depopulacija i nazadovanje stočarstvauvjetovali su napuštanje i obrast travnjačkih površinau mnogim dijelovima Hrvatske, pa tako i na područjuSamoborskog gorja i Žumberka. Posljedice sezamijećuju na svakom koraku. Livada i pašnjaka je svemanje, a vegetacija šikara i šuma sve se više proširuje.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.265


BOSANSKI LJILJAN (Lilium bosniacum /Beck/ Beck ex Fritsch)Od četiri (ili pet?) vrste ljiljana ili lukova u Hrvatskojflori, bosanski ljiljan (Lilium bosniacum /Beck/Beck ex Fritsch), čini se, u taksonomskom pogledu jošuvijek izaziva niz dvojbi. Najviše je to povezano s njegovomsličnošću s kranjskim ljiljanom (Lilium martagonL. ) s kojim dijeli neke dijelove svog areala.U području srednjeg i južnog Velebita, Ličke Plješivice,Dinare, Kamešnice te Svilaje, ova ugledna biljkatrajnica pojavljuje se obilno, najčešće pojedinačno ili umanjim ili većim skupinama. Pripada osjetljivim svojtama(VU) u hrvatskoj flori i kao takva upisana je u Crvenuknjigu biljnih vrsta vaskularne flore Hrvatske.Prema nekim tjelesnim obilježjima upućuje nas nausku povezanost sa srodnom vrstom kranjskim ljiljanom(Llium carniolicum Bernh ex Koch), koji je takođervrlo raširen u južnim i nekim središnjim dijelovimaHrvatske, koji također pripada osjetljivim vrstama unas, te je i on upisan u Crvenu knjigu biljnih vrsta vaskularneflore Hrvatske.Bosanski ljiljan je trajnica koja ima u tlu lukovicu, anaraste do 60 cm visoko. U središnjem dijelu stabljikenosi veći broj duguljastih suličastih i izmjenično poredanihlistova, koji su dugi oko 5 cm. Cvjetovi su pravilni,građeni od 6 listova ocvjeća dugih oko 4 cm, kojisu, poput turbana, od dna cijelom duljinom savinuti uluku prema van, prema gore, i u donjem dijelu iznutraimaju tamnoljubičaste do skoro crne mrlje i točkice.Šest krupnih crvenih prašnica visi na dugim prašničkimnitima. Biljke počinju cvasti od početka lipnja te umjesecu srpnju.Treba naglasiti kako su cvjetovi zlatno žuti, u vrijemeotvaranja uspravni, a kasnije se cvjetne stapke u lukusavijaju prema dolje i cvijet visi. Na vrhu stabljikeje jedan cvijet, rijetko dva.Stanište ovog ljiljana su duboka tla između kamenjagorskih i planinskih kamenjarskih travnjaka do blizu2000 m visine.Neka tjelesna obilježja ove naočite biljke ističu seznatnom promjenjivošću, što još uvijek uzrokuje niz nedoumicaglede njegovog taksonomskog statusa. Lako jezamijetiti kako boja listova ocvjeća varira od zlatno žutedo tamnije žute, što se osobito zamijećuje prilikom usporedbicvjetova, primjerice, s planine Treskavice u Bosnis bojom cvjetova biljaka s našeg Velebita. BosanskiSlika 1. Cvijet bosanskog ljiljana s Dabarskih kukova usrednjem VelebituSlika 2. Bosanski ljiljan s planine Treskavice u središnjoj Bosni266


Slika 3. Na Zelovu pod Svilajom obitava velika populacija bosanskogljiljana, 1. VIprimjerci, osim toga, kao da imaju jače istaknuta tamnijapodručja u bazalnim dijelovima listova ocvjeća.Boja cvjetova bosanskog ljiljana, tj. onih primjerakakoje nalazimo na području Zelova u okviru planineSvilaje i koje smo uvrstili u ovu svojtu, mijenja se naosobit način. Naime, dio cvjetova ima zelenkasto žutuboju, a prašnice ne tako istaknuto crvene kao kod tipičnihoblika. U neobično velikoj populaciji na ovom nalazištuto se lako zamijećuje, upravo kao i primjercikoji nose na vrhu stabljike po dva cvijeta. U toj istojpopulaciji, najvećoj koliko mi je poznato u Hrvatskoj,koja broji stotinjak i više primjeraka na razmjerno malojpovršini od 1–2 ara, nalazimo i primjerke u čijimcvjetovima ima više crvenila a manje žutog, osobinakoja se zamijećuje i na prašnicama.Na vrhu Oštrog Mihaljevca u okviru NP Plitvičkajezera, na maloj šumskoj čistini okrenutoj jugu, uz primjerkebožura i mnogih drugih zanimljivih biljnih vrsta,rastu gotovo jedan do drugoga bosanski i kranjskiljiljan koji se bojom cvjetova i svojih velikih prašnicalako razlikuju.Nalazište na Ječmištu, kao i ono na Zelovu na južnimi jugoistočnim padinama planine Svilaje, nalaze seSlika 4. Bosanski ljiljan sa Zelova sa crnim apolonomizvan do sada poznatog areala za ovu vrstu. Ne bi li potome kao i nekim drugim spomenutim osobinama ovesvojte mogli pretpostaviti i mogućnost njegovog križanjas kranjskim ljiljanom, čiji se areal u Hrvatskoj uznačajnoj mjeri preklapa s arealom bosanskog ljiljana?Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.ROBERTIJEV KAĆUNOd približno 150 vrsta kaćunovica ili orhideja (Orchidaceae)u Hrvatskoj, najveći broj je zastupljen uprimorskom dijelu i na jadranskim otocima. Njihovaotočna distribucija ukazuje na značajnu biološku raznolikosttog dijela hrvatske flore, svjedoči proces specijacijeu ovom dijelu Sredozemlja te ukazuje na povezanostflore hrvatskog jadranskog arhipelaga s odgovarajućomflorom susjednog Apeninskog poluotoka. Utoj grupi naših sredozemnih vrsta značajan je broj takvihsvojti koje rastu samo na tlu Hrvatske i ubrajaju seu skupinu naših endema.Robertijev kaćun (Himantoglossum robertianum/Lois./ P. Delforge) je vrsta koja rano cvate. Već od poloviceožujka mjeseca naći ćemo primjerke u punojcvatnji. Razmjerno lako ih zamijećujemo na staništimajer pripadaju onim svojtama kaćunovica koje narastunajviše u tom dijelu godine.Biljke mogu narasti do 60 cm visoko i u vršnom dijelustabljike nose veći broj krupnih i uglednih cvjetova,čija boja može znatno varirati, od potpuno bijele do ljubičaste,a zamijećen je i rijedak hibridni oblik. Osobitoje istaknuta donja usna koja nosi četiri karakteristična267


Slika 1. Robertijev kaćim na staništima otoka CiovaSlika 3. Hibridni oblik Robertijevog kaćunanastavka. Najveći listovi smješteni su u obliku rozetepri dnu stabljike i svojom veličinom ukazuju na nazočnostove svojte i u vrijeme kada je biljka mlada ili kadjoš ne cvate.Staništa ove ugledne svojte nalaze se u središnjojDalmaciji. To su sunčani do polusjenoviti garizi i kamenjaresredozemnog područja Hrvatske, zapušteneterase, ekstenzivno uzgajani maslinici i voćnjaci badema.Na nekim mjestima zbog razmjerno brzih vegetacijskihsukcesija i zarastanja staništa, svojta uzmiče ipopulacije se smanjuju. Na nekim nalazištima raste tekmetar od morske obale.Najveća nalazišta Robertijevog kaćuna su na otokuBraču oko naselja Milne, gdje populacije broje na stotinei stotine primjeraka u društvu s još nekim drugimvrstama orhideja. U okolici Splita, Rogoznice, na otocimaČiovu i Velom Drveniku, staništa su mu gustoobrasle kamenjare i zapušteni maslinici te se na timstaništima biljke jedva održavaju. Posebno je zanimljivoveće nalazište na otoku Korčuli kod naselja Potirna,gdje biljke rastu u šikari s nešto više vlage u tlu. Naotoku Visu nalazimo ga na najvišem vrhu otoka, naHumu iznad grada Komiže.Vrsta se može ubrojiti u ugrožene (E) te bi je trebalouvrstiti u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske iZakonom zaštititi.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.268


ŠUMSKI ŠTETNICIVRBOTOČACLeptira vrbotočca (Cossus cossus L.) iz istoimeneporodice leptira prelaca, rijetko zamijećujemo u prirodi,jer danju provodi skrovit život, a i svojom bojom tijelai krila dobro je prilagođen podlozi na kojoj se nalazi.Sivkasto mrljasta površina prednjih krila čini gaskoro nevidljivim na kori drveta. U nizinskom kontinentalnomdijelu Hrvatske nije rijetka životinja. Tamogdje su populacije nešto veće, rado dolazi na svjetlo jakihlampi.Gusjenica vrbotočca ubraja se među značajniještetnike šumskog drveća, osobito listopadnog, kao štoje vrba, topola, joha, lipa, jasen, javor, hrast i dr. Nerijetko je nalazimo i u voćnjacima, posebice u deblima ajabuka i krušaka. Niti gusjenicu ne nalazimo često uprirodi, jer kroz cijelo vrijeme hranjenja živi unutardrveta različitih vrsta.Ženka u donje dijelove stabala, u pukotine kore ili naveć ozlijeđena mjesta, odlaže na desetke jaja. Grizenjedrveta uvijek se odvija u zdravom drvetu, pa je po tomevrbotoč primarni štetnik. Gusjenica naraste do 10 cm uduljinu, mesnato je crvene boje sa štitastim izraštajimana leđnom dijelu tijela. Na snažnoj glavi ima jakečeljusti kojima lako grize drvo kojim se hrani. Najčešćeje otkrivamo po intenzivnom mirisu drvenog octa, ali ipo hrpama grizotina crvenkaste boje koje se nalaze uhrpicama oko donjih dijelova stabala.Mlade gusjenice hrane se najprije kambijalnim tkivom,a kasnije drvetom neposredno ispod kambija. Namjestu napada može ih se naći po nekoliko desetaka.Obično su napadnuti donji dijelovi stabala, primjericevrbe rakite (Salix caprea L.), ili oštećena mjesta na deblima,primjerice, kanadske topole. Kako se gusjenicenalaze ispod kore, u početku napada teško otkrivamonjihovu nazočnost. Odrasle gusjenice progrizaju dubljepartije drveta, tako da pri kraju razvoja skoro cijelaSlika 1. Gusjenica leptira vrbotočcaSlika 2. Kukuljice imaju dobro izražene bodlje na rubovima trbušnihsegmenata269


Slika 4. Oštećena stabla vrbe s hodnicima od gusjenica vrbotočca3. Kokoni u pukotini koreunutrašnjost drveta bude puna njihovih hodnika i grizotina.Hodnici mogu biti dugački po nekoliko decimetarai nalaze se najčešće u donjim dijelovima stabala.Nije rijedak slučaj da se poslije jedne generaciještetnika koja ima dvogodišnji ciklus razvoja, na istommjestu razvija i druga pa i treća generacija štetnika, takoda cijelo deblo bude uništeno, u koliko se prije togana tom mjestu ne slomi djelovanjem vjetra.Odrasle gusjenice na površini debla nalaze pogodnomjesto za kukuljenje u čvrstom kokonu. Nerijetko, tražećiprikladno mjesto za kukuljenje, napuštaju mjestohranjenja, brzo prolaze veće udaljenosti, prelaze prekopoljskih putova i drugih prometnica i na tom putu vrločestu budu parazitirane od nekoliko svojih prirodnih neprijatelja,ponajprije osa najeznica.Kukuljica se nalazi u čvrstom kokonu u kojem jeprezimila, pomoću kružnih pokreta i karakterističnihprstenastih bodlji na krajevima trbušnih segmenata,probuši stijenku kokona, čahure, i izvlači se do poloviceiz njega. Tada puca kukuljičina košuljica, leptir seizvlači van i nakon kratkog ravnanja i sušenja krilaspreman je za let. Ubrzo nastupa parenje i ženke nakonkratkog vremena počinju s polaganjem jaja za budućugeneraciju.Zbog skrivenog načina života gusjenica, borba protivovog štetnika je teška.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.KNJIGE I ČASOPISIO “NAŠEM ZECU” IZ PERA DAVORA MARTIĆAU nakladi Lovačke udruge Split i Pučkog otvorenogučilišta Hubert, u Splitu je početkom ove godine izišlaknjiga Davora Martića Naš zec, u kojoj autor, na svojstvennačin, predstavlja ovog našeg, nekada široko lovljenog,dlakavog četveronošca. Kako je to zabilježiou Prvoslovu “naš zec je hrabar, ponekad sebičan, velikodušan,marljiv”, uspoređujući ga po tim značajkama270s nama lovcima koji mu najviše radimo o glavi. Iako ga“majka priroda nije obdarila ni rogovima, ni oštrim zubima”,njegov zec ima nešto posebno, “čarobnu moćda spas traži (i nalazi) u bijegu”, ostavljajući za sobom“upečatljiv trag koji majstorski zametne”, pa nevještulovcu treba “puno vještine da ga otkrije”. Obdaren smislomda viđeno i proživljeno manirom pravog umjetni-


ka pisane riječi prenese na papir, svoju “zečju priču”autor priča tek malo koristeći dostupnu stranu literaturu,temeljeći je na svojim iskustvima, stečenim tijekomčetiri desetljeća dugog drugovanja s ovim dugouškom,vazda nastojeći prodrijeti “u tu malu skrivenuzečju psihu”. Kako je naglasak “priče” stavljen na lovljenjezeca, dakle kako da ga lovac “slijedi i otkrije”,kako da ga lakše i sa sigurnošću ulovi, toj svojevrsnoj“žetvi”, vještini i tehnici gađanja, ponašanju zeca prijei nakon pogotka, načinima lova, počasti lovini i drugimradnjama vezanim uz sam lov, autor posvećujepretežit dio svoje knjige (67 str.). Interesantne su analizesamih pogodaka, ovisno je li je divljač “dobila” unoge, butove, u meko. Ako je izostao pun pogodak iizostao šok, zec teško “pada u vatri” pa je do lovca,upozorava Martić, da što prije ponovi hitac i upotrijebidobrog ptičara.Prema Martiću zec je lukav, posebno onaj stari, iskusni,koji ne mali broj puta zna izvući živu glavu predsvojim najljućim progoniteljima – lovcem, psom i lisicom.U bijegu se posluži varkom tako da načini “petlju”,skače čas lijevo, čas desno, gore-dolje, kako bi zameotrag. Tamo gdje mu u pričanju priče nedostaje vlastitoiskustvo, autor poseže za iskustvima drugih, mahomsvojih prijatelja iskusnih lovaca. Prema njima pri progonuod pasa goniča progonjeni zec potjera svog suplemenjakaiz loge gurnuvši ga u vatru, a u tim (ne)prilikama“zapliva i prepliva na manjoj daljini s jedne uvale nadrugu”. Sam opis zeca , način života, osjetila i ponašanje,trag, vrijeme parenja i rasplođivanja, utvrđivanjastarosti i drugo autor predstavlja vrlo sažeto, na sveganekoliko stranica, poprativši tekst uspješnim slikama icrtežima. Tu nalazimo nekoliko lovačkih termina (lovogovor)vezanih uz spol, dob, izgled i ponašanje zeca. Takomladog do ¼ izraslog zeca zovu kvarat zeca, onog dooko ¾ trotrkač, prosječeni zečji prolaz u žitaricamavještičin prolaz, a kada u brzom ritmu udara stražnjimnogama o tlo (kad se ljuti), zec bubnja.U predstavljanju “našeg zeca” autor ne ostaje ravnodušanpri spoznaji surove stvarnosti da će i uz sve naporeoko očuvanja zeca u našim lovištima, bitka za spas zecateško biti dobivena. Ne pomažu ni pasivna zaštita, ni271


kavezni uzgoj, ni “osvježavanja krvi” unošenjem zečevasa strane. Teško se oteti dojmu da i za ovo vrijedi onajedna od legendi, po kojoj je lovcima zec toliko drag “dabi ga najradije od dragosti pojeli!”Za mnoge naše lovce kojima dospije u ruke knjigaDavora Martića “Naš zec”, bit će od interesa prilogobima 50-tak stranica, u kojemu se nalaze integralnitekstovi:– prijedloga Poljoprivredne komore Dravske banovineiz 1930. g. kojim ista traži da se novo donijetiZakon o lovu izmijeni na način da se zeca proglasištetočinom i nepoželjnom vrstom,– mišljenja Središnjeg saveza lovačkih udruženjaKraljevine Jugoslavije o tom prijedlogu,– referata ing. Ive Čeovića Da li je zec po opće narodnogospodarstvo više štetan ili koristan od 12. listopada1936.,– reagiranja referenta za lov kod Gospodarske slogeZagreb Tadije Mišure na prijedlog savezne Poljoprivrednekomore i– članka dr. Ise Cepelića iz Osijeka o “žalosnoj” sudbinizeca.O toj i za ondašnje prilike “posve neopravdanoj ismiješnoj hajci na zečeve” što reći danas 75 godinakasnije, kada se broj zečeva u svijetu i u nas naglo smanjuje,kada mnogi ovlaštenici prava lova već duži nizgodina ne love zečeve, kad smo prisiljeni da gaodržavanja radi uvozimo iz Mađarske i/ili pak pristupamoskupom kaveznom uzgoju? Doduše tih se godinakad ga se željelo proglasiti štetočinom, “ premjestiti izpolja u šumu ili pak proglasiti nepoželjnom vrstom”, utadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji godišnje odstreljivalodo 50 tisuća zečeva, a danas tek nešto više od tisuću.Iako je naša literatura o zecu uistinu oskudna, ispravljamoonu autorovu “da je zapravo, i nema”. U okvirumale lovačke biblioteke godine 1948. tadašnji Savez lovačkihdruštava NRH izdaje brošuru Nikole MarkovićaO zecu, obima 79 str., a Lovački savez VojvodineNovi Sad monografiju prof. dr. Bogdana Jakšića Zec.S najnovijim dostignućima znanosti o zecu, točnije onjegovu rasprostranjenosti i brojnosti, vanjskom izgledui opisu, razmnažanju, životnom prostoru, hranidbi, načinuživota i ponašanju, utvrđivanju dobi, bolestima i dr.sažeto govori prilog dr. Romana Safnera Zec u monografijiLovstvo (Zagreb 2004).Prikaz ovog hvale vrijednog djela o, kako bi rekaoautor, “našem dalmatinskom, mediteranskom zecu, zecusa surog kamena”, završit ću mislima iz recenzije njegovalovidruga Duška Grgićevića: “Bogato lovno iskustvoi djetinjstvo, kasnije vrijeme i mnoge lovne sezoneprovedene s ocem Dinkom, Jurom Eterovićem i drugimautentičnim splitskim lovcima, Davor Martić jeznalački pretočio u retke ove monografije, uspješno,sadržajno i čitko... Vjerujem da će mnoge mlade lovcenadahnuti ova knjiga i, što je osobito značajno, podučitće ih na najbolji način da pravilno posmatraju živi svijetoko sebe, ljudski okoliš, prirodu i, naposlijetku, lov.”Pravnik po struci, novinar po opredjeljenju, DavorMartić je s mjesta urednika u “Slobodnoj Dalmaciji”prešao na rad u redakciju mjesečnika “Dobra kob”, časopisaza lovce, ljubitelje pasa i prirodu, čiji je osnivači glavni urednik. Posebno se bavi proučavanjem povijestihrvatskog lovstva, objavivši do sada knjige: Lovna kamenu (2001), Njegov lov prepelica (2003), LovišteMarjan (2004), Bombelles – grofovsko lovište Varaždinskežupanije (2004) i dr.Tekstualni dio knjige prate uspješni crteži RadoslavaBekavca, grafičku pripremu potpisuje Siniša Bebić,a tiskarske usluge GM Grafik Split.Alojzije FrkovićL’ITALIA FORESTALE E MONTANA(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima –izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze)Iz broja 1. siječanj-veljača 2006. izdvajamo:Alessandro B r u g n o li : Utjecaj jelenske divljačina obnovu šuma – Integrirano gospodarenje faunomProblematika vezana za utjecaj divljači, posebicejelena (Cervus elaphus L.) na šumu i njeno obnavljanjepostalo je vrlo aktualno na većem dijelu Apeninskogpoluotoka. Već nekoliko desetljeća unatrag o tome senaveliko raspravljalo, posebice u središnjem dijelu Europegdje su iskustva o ovoj problematici veća i starijegdatuma, ali ne uvijek u potpunosti prenosiva nauvjete Alpa i Apenina.Pazzi 2004. g. o aktualnoj problematici kaže: “Unašoj zemlji danas održivost znači ponajprije napravitiunutar šumarstva račun s faunističkom komponentom,u smislu gospodarenja na naturalističkoj osnovi. To seposebice odnosi na divlje dvopapkare koji prijete prirodnojobnovi mnogih talijanskih šuma”.272


Dio talijanskog šumarskog svijeta još uvijek smatrada je širenje dvopapkara (često vrlo intenzivno) posebicejelena, na području Alpa i Apenina neprirodni proces.Tu se očito, kako kaže Mattioli, radi o tome da šumarii zoolozi ne govore istim jezikom i ne rade u uvjetimaobjektivne stvarnosti, jer dvopapkari već milijunegodina žive u šumama i fundamentalni su dio ekosustavašume u kojoj imaju elementarno pravo ostati. Jakaredukcija ili eliminiranje papkara u cilju favoriziranjašume bila bi jednostrana odluka, neodrživa s ekološkogi etičkog stajališta.Jelenska divljač u posljednje vrijeme obitava na velikomdijelu alpskog područja, a u tri veće populacije proširilase i na apeninskom lancu, te su projekti reintrodukcijenajavljeni u mnogim drugim zaštićenim zonama.Jelenska divljač je tijekom kraja XVIII. i početkomXIX. stoljeća praktički nestala s talijanskog područjazbog ambijentalnih promjena i progona, a ostale su samomale autohtone skupine na par lokacija. Rekolonizacijajelena u Alpama počela je spontanim širenjem izsusjednih zemalja (Švicarska i Austrija), a za područjeApenina zabilježene su brojne akcije reintrodukcije. Takoje u sezoni 1999/2000. zabilježeno na području Italije44000 grla jelenske divljači, uključujući i 2700 grlapodvrsta u Sardiniji.Autor navodi tri vrste negativnog utjecaja (šteta) odpapkara na šumske ekosustave:1. struganje kore, debla i grana rogovima jelena i srnjakau tri životna ciklusa:– označavanje terena srnjaka i jelena (u doba rike),– skidanje basta za vrijeme rasta rogovlja i– struganje kore radi odbacivanja rogovlja.2. guljenje kore mladih stabala posebice u zimskomrazdoblju radi nadopune vlaknastom hranom, te uvrijeme vegetacije kada se kora lako skida zbogmezgre.3. brštenje izbojaka, pupova i lišća drveća i grmlja teterminalnih vrhova mladih biljaka, koji su u zimskomrazdoblju iznad zimskog pokrivača.Kod dugotrajnog utjecaja na šumske ekosustavemože doći do potpunog nestanka neke vrste koje papkaripreferiraju, a to su na primjer jela i jarebika. Interesantnoje da se u razdoblju 1917 – 1999. g. broj biljnihvrsta u subalpskom pojasu udvostručio, unatoč povećanjupopulacije jelenske divljači. U situaciji poremećeneravnoteže sustava fauna – šuma tražila se stabilizacijapopulacije jelena na razini koja jamči održiviutjecaj na šumsko gospodarenje.Šumari središnje Europe u više su se navrata uvjerilida redoviti odstrjel divljači ne daje željene rezultate,jer se nisu odstreljivale ženke koje su glavni nositelj reprodukcije.Unutar populacije mora postojati odgovarajućaspolna i dobna struktura. Na osnovi iskustva zaključenoje da je za ustanovljenje brojnog stanja papkaranajpouzdanije noćno brojenje uz pomoć osvjetljenjareflektorima.Prva redukcija populacije jelena u zaštićenoj zoniobavljena je u Nacionalnom parku Stelvio, gdje jepredviđeno smanjenje brojnog stanja jelenske divljačiod 8,2 grla na 100 ha na oko 4 grla na 100 ha u dvogodišnjemrazdoblju (2000–2002. g.) odstrelom 427 grlagodišnje. Nakon prvog kontrolnog brojenja poslije trigodine, ustanovljeno je da je gustoća još uvijek većaod 4 grla na 100 ha, te je odlučeno da se nastavi sodstrelom od 380 grla godišnje u trogodišnjem razdoblju(2003–2005. g.).Cilj ovih intervencija nije smanjenje populacije jelena,već smanjenje šteta na vegetaciji i otežavanje obnove.Jednom postignuto optimalno stanje populacijedivljači treba održavati najmanje tri godine uz stalnapraćenja broja divljači i stanja vegetacije. Prilikom izlovadivljači treba izbjegavati intenzivan izlov u kratkomvremenu, što uzrokuje stres i preveliku aktivnostdivljači, koja se očituje u povećanim štetama u odnosuna vrijeme mirovanja divljači.Autor u članku navodi mnoge primjere zahvata vršenihu ostalim Nacionalnim parkovima i njihov utjecajna stanje vegetacije i obnovu šumskih vrsta.Praksa prihrane divljači može uzrokovati koncentracijudivljači na malom prostoru osjetljivom na štetu,o čemu treba voditi računa. Potrebno je, dakle, za jelenskudivljač osigurati stanište koje uključuje zonuprehrane, područje boravka (s gustim pokrovom) i koridoreza prolaz divljači. Nedostatak otvorenih područja(livada i progala) jedan je od glavnih razloga zamoguće povećane štete od papkara.Postoji inicijativa pod pokroviteljstvom talijanskeAkademije šumarskih znanosti, koja potiče zajedničkogospodarenje šumom i faunom. Sugerira sesadnja raznih plodonosnih vrsta (trešnja, dren, jabuka,mukinja i dr.) stvaranje umjetnih grmolikih i travnatihformacija te prosjeka i proreda, što pospješuje raznolikostraslinja.U zaključcima ovoga članka autor sugerira potrebudijaloga između šumara i zoologa u cilju uspješnog izlaskaiz faze nerazumijevanja, te stvaranje uske suradnjestručnjaka obje strane radi pokretanja šumarstvakompatibilnog s faunom.Marco Bucci, Paolo Casanova: Utjecaj rađanjakestena na reprodukciju divljih svinja na ApeninimaPosljednjih 30 godina na velikom dijelu talijanskogteritorija naglo se povećalo brojno stanje divljih svinja.Razlozi tomu su napuštanje tradicionalnih poljoprivredno-stočarskihaktivnosti, što je utjecalo na promjenukrajolika i povećanu mogućnost prehrane te velika reprodukcijskasposobnost divljih svinja.273


U ovom članku autori su prikazali odnos izmeđuuroda kestena i stanja reprodukcije divljih svinja u Apeninima.Istraživanja su vršena na lovnoj površini od6300 ha u provinciji Pistoia. Tu površinu obilježava velikoučešće šume kestena (Castanea sativa). Te šumezauzimaju više od 50 % površine i mogu se razlikovatitri uzgojna oblika:– kultura kestena za proizvodnju plodova,panjača s razdobljičnom sječom m ipanjača koja se ne koristi, već sespontano pretvarau visoku šumu.Iz ovoga se može zaključiti da su zrele e krmačemogledati sav reproduktivni potencijal, te da je manji e -brionalni gubitak.U godini 2003/2004. poslije nezapamćene suše i nikakvoguroda kestena odstrijeljeno je 66 zrelih krmača,ali je pretragom ustanovljeno da niti jedna nije bila gravidna.Zbog intenzivnog rovanja i lutanja u potrazi zahranom parenje je bilo vrlo slabog intenziteta, a manjibroj oplođenih ženki nije uspio do kraja održati gravidnost.Proučavanjem tijeka gravidnosti i obradom dobivenihrezultata ustanovljena je i velika ovisnost brojaprasadi u odnosu na dob i tjelesnu težinu krmača. Takomlade krmače u dobi 14–20 mjeseci ili težine do 50 kgimaju u prosjeku 4–5 prasadi, a starije krmače (preko30 mjeseci) ili teže od 90 kg imaju 8–10 prasadi.Kultura za proizvodnju plodova kestena zauzimamalu površinu i ima marginalnu ulogu, dok najveći diopovršine predstavlja nepristupačni dio zapuštenih panjačakestena s učešćem bagrema, cera, crnog jasena,te manjih površina umjetno podignutih kultura crnogorice.U višim predjelima pojavljuje se šuma bukve, a na ovisnost reprodukcije divljih svinja o raspoloživostiOvim istraživanjem bez sumnje je dokazana velikamnoga, nekada kultivirana polja raširila se vegetacijaprehrane, te je j potrebno brojno stanje ove divljači držatigrmova i drugog raslinja.u ravnoteži s prehrambenim mogućnostima staništa.Ova raznolika vegetacija omogućuje dobru prehranuza divljač, a urod kestena je od posebne važnosti za cheloz z i , Piero F u s i: Sastav eteričnih ulja od mir­Veriano Vidrich, Marco Franci, Marco Mi-reproduktivnu aktivnost divljih svinja. Sazrijevanje kestenovihplodova podudara se s početkom parenja (buterazličite provenijencijeMirta ili mrča (Myrtus communis L.) je vazdazelenicanja) divljih svinja tj. studeni i prosinac. Visoka kaloričnavrijednost zrelih plodova (160 kcal/100 gramagrm ili drvo s tamnozelenim listićima, bijelim mirisnimcvjetićima i plodovima veličine graška. Raste samoniklona cijelom Mediteranu, a ima je i u Indiji i Ar­kestena) pospješuje početak parenja, povećava oplođenosti smanjuje embrionalni mortalitet.gentini. Iz njenih listova još se od antičkog doba dobivamirisno ulje, a vijencima od njenih grančica krunje­U početnoj fazi istraživanja predviđeno je skupljanjepodataka o urodu kestena u sve tri kategorije kestenovihsastojina radi ustanovljenja raspoložive hrane.ni su pobjednici olimpijskih igara.Narodna medicina koristi ekstrakt lišća kao antiseptičkosredstvo za rane. Destilacijom se dobivao tanin, aUrod kestena uglavnom ovisi o povoljnosti meteorološkihgodišnjih prilika, te varira iz godine u godinu, a preostala tekućina upotrebljavala se kao “anđeoska voda”za očuvanje svježine kože. Plodovi i lišće upotreb­može se svrstati u tri grupe:– 500 – 1000 kg/ha skroman urod,ljavali su se za proizvodnju likera od mirte (posebice u– 1500 – 2500 kg/ha dobar urod iSardiniji).– 3000 < kg/ha veliki urod.Tako je 2001. g. bio skroman urod, iduće dvije godinedobar, dok je 2003. g. zbog nepovoljnih uvjeta(suša) većina plodova propala.Uz pomoć lokalnih lovaca specijaliziranih za lov nadivlje svinje, vršen je odstrel radi istraživanja. Starostodstrijeljenih svinja ustanovljena je metodom Matschke(na bazi trošenja zubala). Za svaku odstrijeljenuženku istraženi su reproduktivni organi, broj fetusa,njihova težina i stupanj razvoja. Na taj način omogućenoje praćenje tijekom cijelog vremena gravidnosti(oko 115 dana).U zimi 2001. g. kada je urod kestena iznosio 870kg/ha, odstrijeljeno je 35 bređih krmača s ukupno 174fetusa ili prosječno 4,97 po krmači. 2002. g. bio je dobarurod kestena od 1530 kg/ha, te na bazi istraživanja 43odstrijeljene krmače ustanovljen je 201 fetus ili 5,91 pokrmači, što je u prosjeku 1 plod više.274Proizvodnja eteričnih ulja od mirte aktualna je i danaszbog široke primjene kao antiseptičko sredstvo zaoralne i urinarne putove te kao lagani diuretik. Uz ekstrakcijueteričnih ulja dobiva se i tanin koji se u nekimzemljama mediterana upotrebljava za najfinije štavljenjekože (mekoća, elastičnost i svijetlosmeđa boja).Učešće tanina u lišću je 1,2–15 %.U Italiji se mirta u komercijalne svrhe najviše uzgajau južnoj Toskani, Sardiniji i Liguriji. U tim područjimaveć stoljećima postoji tradicija korištenja mirte zaštavljenje kože i u narodnoj medicini. Zbog tih razlogamirta se smatra najinteresantnijim elementom mediteranskemakije. Za uzgoj mirte mogu se koristiti marginalnatla, a razmnožavanje sjemenom i vegetativno vrloje uspješno.Radi istraživanja sadržaja eteričnih ulja uzeti su uzorcilišća mirte tijekom kasnog proljeća na različitim lokacijamaToskane, Sardinije i Ligurije. U laboratoriju su


Drvni prirastnajvažnija obnovljiva sirovina Bavarske je drvo, ikada se govori o “šumovitoj zemlji” ili “drvenojzemlji”mnogi misle da se to odnosi samo na skandinavskezemlje, ili možda poznati brend Austriju.Švedska je pala sa prvog na drugo mjesto, Finska načetvrtom a Austrija na šestom mjestu. Svaki i trećim3 drva nalazi se u Bavarskoj – od preko 1 milijardem3,Bavarska nije samo jako šumovita nego ima i velikiprosječni prirast (320m3/ha),godišnji prirast iznosi oko 30 mil. m3 godišnje, a samomanje od dvije trećine prirasta se koristiprema jednoj studiji Bavarskog ministarstva poljoprivredei šumarstva postojeći sječivi etat može sepovećati za oko 5mil. m3.CClusterinitiative “Šuma i drvo”umnogim europskim regijama – posebno skandinavskimzemljama i Austriji – raspoložive drvnezalihe su limitirajući faktor za daljnji porast prirasta.Nasuprot tome Bavarska nudi značajne potencijalerasta i na jedinstvenom europskom tržištu. Tosu idealne pretpostavke za regionalnu mrežu šumarstvai drvne industrije,• s “Cluster inicijativom šuma i drvo u Bavarskoj”cilj je ojačati gospodarski i inovacijski položaj Bavarskei stvoriti visokokvalificirana radna mjesta uzemaljskom prostoru. Pri tom treba i dalje jačatirazmjenu znanstvenih istraživanja s gospodarstvom.• prva iskustva o Cluster inicijativi šuma i drvo bit ćepredstavljena 20. travnja 2006. u Nürnbergu.Drvo kao sirovina• proizvodnjom jednog m3 drva iz atmosfere se uzima1 tona CO 2 . Pri tom 250 kg CO 2 ostaje pohranjenou drvu, a 750 kg kisika odlazi u zrak!,• u Njemačkoj se po stanovniku godišnje potroši 1m3drva za sirovinske i energetske svrhe, kao na primjerpapir, građevno drvo, namještaj, ogrjevno drvoitd.Drvo iz Bavarske osigurava oko 200.000 radnihmjesta u šumarstvu i drvnoj industriji.Obnovljive sirovine i korištenje• danas se, osim na tržište drva, poseže i za drugimobnovljivim sirovinama ili biomasom, kao na primjerdobivanjem lana iz biljke lana ili dobivanjemlanenog ulja za proizvodnju linoleuma.• kod drugih obnovljivih sirovina postoje novi putevikorištenja, kao na primjer biljno ulje kao mazivo iliuljena repica, koja se dijelom koristi kao bitumenskaemulzija za asfalt,• značajno područje za obnovljive sirovine je toplinskaizolacija u izgradnji i saniranju kuća,• kod toplinske izolacije oko 5 % ukupnog tržišta pokrivenoje sirovinom iz poljoprivredne proizvodnje,• i na kraju zaželio je 13. C.A.R.M.E.N. – Forum2006 dobar tijek, kao i mnogo dragocjenih informacijai otvorenosti o gradnji i saniranju s obnovljivimsirovinama.Treći dan 4. travnja u prostorijama C.A.R.M.E.-N.e.V. Straubing sljedi dogovor s DI Hubert Maierhofer:1. u svezi pregleda studije predizvodljivosti pilot projektaToplana na bimasu Đurđevac, snage 900 kW,kojom će se grijati 10 zgrada s 1500 m toplovodaukupne potrebe toplinske energije 2837 MWh/aumjesto na prirodni plin, ocjena projekta nema primjedbi;2. od 24. 9. do 1. 10. 2006. održati će se 8. Europski danio biomasi regija 2006. pod pokroviteljstvom dr.Ingo Friedrich, dopredsjednik europskog parlamenta.Dogovor je da će se i Hrvatska prvi put uključiti uaktivnosti Europske dane o biomasi, i to 6. i 7. 10.2006. s toplanama na biomasu Gospić i Ogulin.Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šum.276


IZ POVIJESTI ŠUMARSTVASTUDENTI RODOM IZ RUSIJE I UKRAJINEKOJI SU ŠUMARSKE ZNANOSTI APSOLVIRALI U ZAGREBUPregled podataka s posebnim osvrtom na život i radF. Polkovnikova i I. Velikopoljskog u HrvatskojUVODPrema dostupnim podacima na Šumarskom odjeluGospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima(1860–1898) i Šumarskoj akademiji u Zagrebu(1898–1919) nitko od učenika, odnosno studenata rodomiz Rusije i Ukrajine, nije završio školovanje.Prema podacima iz Spomenice “Šumarska nastava uHrvatskoj 1860–1960” (Zagreb, 1963) na Gospodarskošumarskom,odnosno Poljoprivredno-šumarskom fakultetuu Zagrebu (1919–1960) šumarstvo su apsolvirala 33studenta rodom iz Rusije i Ukrajine u razdoblju od1921–1942. godine. U ovaj pregled uvršten je i F. Polkovnikov,jer je po narodnosti Donski kozak – Rus, rođenu Poljskoj, gdje mu je otac bio u službi Carske Rusije, teR. Widra koji je prema Spomenici iz bivšeg SSSR-a.I s a j e v I. P. (1926) piše da se 1921./22. g. na zagrebačkiŠumarski fakultet upisalo 15 studenata Rusa,većinom bivših ruskih studenata visokih škola1, koji subili prisiljeni u ruskom postrevolucionarnom razdobljunapustiti domovinu. Ta je mala grupa emigranata izRusije činila prvo rusko udruženje studenata šumara uZagrebu. Početkom 1925./26. organizirano je Udruženjestudenata šumara Rusa, izrađen pravilnik i izabranodbor. Uređena je knjižnica koja je sadržavalaznanstveno-stručne knjige, a sakupljena je i uređenadendrološka zbirka. Zbog teških materijalnih prilikaruski su studenti prisiljeni preko ljetnih praznika raditiu praksi, u čemu im je pomagao prof. dr. A. Ugrenovi ć . Ruski su studenti ujedno bili i članovi Jugoslavenskogudruženja akademičara šumara u Zagrebu2.Tadašnje Jugoslavensko šumarsko udruženje (u nastavku:JŠU) dalo im je pravo “članova pomagača”.2Prema našim saznanjima u Sankt Peterburgu započeli su studiratiG. Denisov (Inž. institut za saobraćaj), S. Maljko (Visoka tehničkaškola), N. Protoklitov (Imperat. šumarski institut) dok jeA. Zaljesov započeo studij na Harkovskom univerzitetu.Slijednik Kluba hrvatskih šumarskih akademičara osnovanog1903. na Šum-akademiji u Zagrebu, od 1927. Udruženje studenatašumarstva u Zagrebu. (Šum. list br 2. 1929., str. 83–87).Tutiz leksika, Knjiga 1–5, Zagreb (1996–2000).To je bio službeni naziv škole, naveden i u svjedodžbama. Donskikad. Korpus osnovao je 1883. u Novočerkasku na Donu ruskicar Aleksandar III (1845–1894., vladao od 1881– 1894), koji jeujedno bio i šef korpusa. God. 1920. Donski i Krimski kad. korpusušli su u Strnišće (Ptuj, Slovenija), nešto kasnije Donski kad.korpus odlazi u Bileću, a Krimski kad. korpus u Belu Crkvu (Banat).Ruski kad. korpus iz Sarajeva također je premješten u BeluCrkvu, gdje je škola djelovala do 1944.U Hrvatskom šumarskom životopisnom leksikonu(u nastavku: Leksikon)3 nalazimo imena 29 šumara rodomiz Rusije i Ukrajine (uključujući i R. Widru), dok5 apsolvenata šumarstva rodom iz Rusije nisu uvršteniu Leksikon (to su: A. Gordov, S. Hodorovsky, K. Kirij,A. Krapivin, V. Levin). Samo je manji dio životopisa uLeksikonu potpun (D. Belov, F. Gimbarževsky, I. Jakovljev,A. Panov), dok su kod većine životopisa podacio kretanju u službi nepotpuni ili ih nema. Studijšumarstva prvi je završio 1921. god. E. Antonijević(započeo studij na Šum. akademiji), a posljednji F.Gimbarževsky 1943. g.Nakon objavljivanja Leksikona nastavili smo s istraživanjempodataka za životopise Rusa i Ukrajinacakoji u Leksikonu nisu potpuni ili nisu objavljeni. Pretežitosmo koristili podatke o kretanju u službi i uplaćenojčlanarini JŠU i Hrvatskoga šumarskog društva(u nastavku HŠD), koje je Šumarski list tijekom svogizlaženja redovito pratio do 1945. g.Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, uz suglasnostŠumarskog fakulteta, uvidom u upisnu dokumentacijustudenata (nacionale) Gospodarsko-šumarskogfakulteta za razdoblje od 1921–1930. g. došli smo dokorisnih informacija.U istraživanjima su nam pomogli i kolege šumari, akoristili smo i druge izvore podataka (dokumentaciju izobilne ostavštine I. Jakovljeva, dipl. ing. šum., koju smoprimili iz Taškenta u Uzbekistanu, podatke iz arhive Grkokatoličkecrkve u Zagrebu, obiteljsku dokumentaciju,knjižni fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebui dr.). Posebno je korisna bila suradnja s TatjanomP uška di j a -R i bki n , dipl. ing. kemije iz Zagreba,koja posjeduje vrijedne podatke (i slike) o emigrantimaiz Rusije uopće.Na taj smo način došli do podataka od kojih je nekevrijedno zabilježiti.Nekoliko studenata prethodno su srednju školuzavršili u Rusiji (to su: D. Belov, S. Maljko, A. Panov,N. Sazonov, L. Serbinov, I. Vjatkin, A. Zaljesov i N.Žiromski). Oko trećine studenata prethodno su završilirusku srednju školu u tadašnjoj kraljevini SHS i to:Donski kadetski korpus4 u Bileći (I. Jakovljev, K. Kiriji I. Velikopoljski), Krimski kadetski korpus u Beloj277


Crkvi (V. Banin, S. Hodorovsky, A. Pograničnij, N.Vojčunas i H. Zubricki), te Ruski kadetski korpus u Sarajevu(N. Belonin, P. Kosonogov i F. Polkovnikov).Prije upisa na studij šumarstva neki su kraće vrijemestudirali na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu (osnovana1919) i to: A. Balkovski, N. Bjelonin, I. Jakovljev(studirao 2 godine!), P. Kosonogov, A. Pograničnij i F.Polkovnikov, dok je A. Maksimović bio upisan na Mudroslovnifakultet (danas Filozofski).Pojedinima je radi upisa na fakultet ruska dokumentacija(svjedodžba srednje škole) bila prevedena nahrvatski jezik, zatim ovjerena i ispostavljena putemruskog opunomoćenika u Zagrebu (Državna komisijaza ruske izbjeglice).Studenti su pretežito stanovali u Ruskom đačkomdomu na Kunišćaku, smještenom u tadašnjoj VojarniKralja Aleksandra I5, zatim u Đačkom domu u Selskojcesti (Logor Frankopana), te u Đačkom domu u Ilici 83(danas, na istom broju, Centar za odgoj i obrazovanje“S. Raškaj”).Prema podacima iz nacionala oko polovina studenataprimala je državnu stipendiju (u početku studija240. din, a kasnije 400. ili 450. din).Rezultat naših istraživanja su upotpunjeni životopisisa slikama F. Polkovnikova, I. Velikopoljskog, I. Vjatkinai N. Zaljesova, dok je većina do sada objavljenihživotopisa dopunjena novim podacima, a neki i slikama.FEODOR (FJODOR) POLKOVNIKOV (1902–1971), dipl. ing. šum.Feodor Polkovnikovrođen je 28. 11. 1902. uWarszawi (Poljska) u plemićkojobitelji kao drugi odpetero djece6. Sin je Giorgijai Evdokije rođ. Semikolenove.Fjodor je po narodnostiDonski kozak-Rus.Otac mu je bio general kozačkepukovnije – ataman,koji se s obitelji selio, branećii šireći granice CarskeRusije. Za osvajanja PoljskeSlika 1. Feodor Polkovnikov rodio se Fjodor (Feodor) uWarszawi, iako je zapravo iz Novočerkaska na Donu,gdje je kasnije, upravo kao sin ruskog plemića postao5 Studenti su poštu dobivali na adresu Kunišćak, vis-a-vis br. 34(!) ili Ilica 242. Vojarna je, naime, smještena na prostoru kojiomeđuju Ilica )na jugu) i Kunišćak (na sjeveru). Od 1991.–2005.vojarnu je koristila Hrvatska vojska (Vojarna “Kralja Tomislava”),a od 2005. u posjedu je zagrebačkog Kaptola.6 Podatke za životopis F. Polkovnikova dostavila nam je njegovakćerka Irina Kavi, koja već duže vrijeme živi u Solinu. Ljubiteljje prirode i poznata eko-aktivistica, inače prosvjetar po struci.Znamo je između ostalog i kao zaštitnicu i njegovateljicu ptičjegsvijeta na rijeci Jadro u Solinu. Bavi se pjesništvom, sklada,kant-autorica je duhovne i eko-šansone, nastupa i u Splitu. Duhovnostzauzima središnje mjesto u njenom životu, pa je takoizuzetno nadahnjuju Mahatma Gandhi, Majka Terezija, Sv. FranjoAsiški i neki veliki duhovni Učitelji Istoka. Nakon pojaveptičje gripe u svijetu i u Hrvatskoj jako se razočarala postupkomnadležnih službi prema pticama pod njezinom skrbi u Solinu,koje su bez primjerenih uvjeta čiste vode i vegetacije stavljene uizolaciju unutar hrđave žice, bez pokrova, koji štiti od kiše i sunca,na brisanom prostoru. Time je pokazala jaku povezanost sprirodom i sličnost svome ocu, koji je nadasve volio prirodu,šume. Brat joj Romano nastavnik je povijesti i hrvatskog jezika,živi u Kožinu kod Zadra. Od oca je naslijedio živ interes za povijesti veliki talent za šah. Drugi brat Evgenije živi kao umirovljeniku Benkovcu i također obožava životinje i prirodu, sadeći cvijećei uređujući okoliš.7 Zbog toga nije redovito pohađao predavanja, pa mu je na jednomispitu profesor rekao: “Kolega, ja vas ne poznajem!”. Feodor muje spretno uzvratio:”Ni ja vas, profesore!”.278kadet u Rusko kadetsko korpusu. Fjodorova ajkabila je dvorska dama, njena majka, Fjodorova baka, također.Za Oktobarske revolucije, nakon što su mu roditeljiokrutno umoreni, uspijeva pobjeći s još nekima odplemićke djece preko Krima, zatim Turske. Kao emigrantiz Rusije stiže u Kraljevinu SHS, gdje u Sarajevuzavršava rusku srednju školu (Ruski korpus) 1924. godine.Tadašnji Dvor mu, kao sinu poznatog vojskovođe ei kozačkog atamana, nudi daljnje vojno školovanje islužbu u kraljevskoj vojsci, no Fjodor to odbija. Odlaziu Zagreb i odabire studij šumarstva, odabravši tako ioskudicu, mukotrpan rad raznosača novina i mlijekakako bi preživio i osigurao si studij u tuđoj zemlji, natuđem jeziku.7 Ipak diplomira 1931. godine.Za vrijeme studija upoznao je kao statist u operi Turandotmladu Zoru Sohnell, članicu zbora Hrvatskoga narodnogkazališta u Zagrebu, s kojom se uskoro i oženio.Nakon diplomiranja odlaze u Han Pijesak gdje je1932. zaposlen kao šumarski vježbenik. U BiH ostajedo početka Drugog svjetskog rata (u nastavku: rat) radećii dalje na području Direkcije šuma Sarajevo (šum-Slika 2. Tradicionalno okupljanje ruskih sveučilištaraca na dan Sv.Tatjane, 12. siječnja (“Danas je dan Tatjane i svi trebamopiti!”). F. Polkovnikov u gornjem redu četvrti slijeva (tadastudent treće godine). Zagreb, 12. 1. 1928.


arije Srednje i Vlasenica). God. 1934. stekao je pravona državljanstvo Kraljevine Jugoslavije. 1941. god.premješten je k Ravnateljstvu šuma križevačke imovneopćine Bjelovar. Nakon dvije godine (1943) premještenje k Ravnateljstvu šuma Zagreb i ubrzo kod Kotarskeoblasti u Sv. Ivan Zelini.Nakon rata i Rezolucije Infombiroa (1948) obitelj jeizbačena iz stana u Sv. Ivan Zelini i nalazi privatnismještaj u obližnjoj Sv. Heleni. Tada F. Polkovnikovodlazi sam u Liku kao upravitelj Šumarije Gračac, a potomkao šum. inspektor u Zadru. Neriješeno stambenopitanje prati ga i opterećuje, kao i njegovu obitelj, gotovodo umirovljenja, makar su mu obećali dati stan mnogoranije. Takav nepravedan odnos utjecao je na njegovozdravlje. Slijedi mjesto upravitelja šumarije u Benkovcui šum. inspektora Općine Benkovac. Ni tada nedobiva obećani stan i prisiljen je s obitelji stanovati uhotelskoj sobi, a potom u unajmljenom stanu, koji je, istina,plaćala Općina. Tek pred umirovljenje dobiva stanu Benkovcu. Nezadovoljan umirovljenjem i postupanjemprema njemu podnosi molbu za mjesto upraviteljaŠumarije Karlovac, molba je prihvaćena, no F. Polkovnikovnakon teške bolesti (karcinom) uskoro umire uzadarskoj bolnici 1971.Prema podacima kćerke Irine Kavi, njen otac volioje svoju struku. Kao strog, korektan i odgovoran šum.stručnjak bio je zagovornik šumarskih zakona i propisa.Ukazivao je na greške u radu, na nerad i korupciju, nastojećida se nezakonite radnje sankcioniraju. Zbog togaimao je neugodnosti, dobivao niži razred, manju plaću,a tako je stradavala i njegova obitelj. Njegova stručnosti pošten rad nisu rezultirali javnim priznanjima, a egzistencijalnoje zajedno s obitelji često jedva preživljavao.Zbog svega je pokazivao tešku narav i grubost uprivatnom životu, pa su i supruga i djeca živjeli izuzetnoteško i dramatično.Prema sjećanju starijih lugara, često se kod terenskihradova mogao čuti njegov glas: “Ne harašo!” (nije dobro),kada je bio nezadovoljan obavljenim poslovima.Javljam Vam da je Vaš sin, kozak 12. donskogkozačkog puka, Grigorije Pantelejevič Melehovnoću 16. avgusta t.g. poginuo u boju kod grada Kamenka-Strumilovo.Vaš sin je poginuo junačkomsmrću, neka Vam to bude utjeha za nenaknadivigubitak. Preostala imovina biće predana njegovombratu Petru Melehovu. Konj je ostao u puku.Komandir četvrtog eskadronapodjesaul PolkovnikovFront, 18. septembra 1914. g.Slika 3. U svom romanu “Tihi Don” M. Šolohov objavio je pismoFjordovog strica, podjesaula Polkovnikova, tako da i tunalazimo stvarne povijesne tragove ruskog plemića F. Polkovnikova.F. Polkovnikov bio je odličan šahist (sudjelovao jena šahovskim takmičenjima) i matematičar, kao i vrstanpoznavatelj povijesti, posebno ruske. Od književnikanajviše je volio J. P. Sartrea, francuskog filozofa egzistencijalizmai književnika, čija mu je životna filozofijabila vrlo bliska. Pisao je i poeziju, ali bez ambicije dapostane pjesnik. Volio je kratku, jezgrovitu i moćnu misao.Nije volio prazne priče, ponavljanja, slatkorječivosti glupost. Znao je reći: “Više volim pametnijegneprijatelja, nego glupog prijatelja”.U novoj domovini pokušao je svojim stručnim i poštenimradom zadobiti svoje mjesto, no u sredinama ukojima je živio i radio nije bio prihvaćen “kao naš“,već je uvijek ostao samo Rus, što je u svom srcu uvijeki bio. Imao je gordost i samosvijest intelektualca,svjesnog svog plemićkog porijekla, svoje nepotkupljivostii svoje stručne sposobnosti.God. 1932. primljen je za redovitog člana JŠU. Baviose zaštitom šuma i posebno proučavao i znanstvenoobrađivao bolesti i štetnike šumskog drveća, o čemu jepisao u stručnim listovima. Ostao je do kraja života predansvom pozivu, autentičan, ma koliko ga to koštalo.IVAN VELIKOPOLJSKI (1905–1996), dipl. ing. šum.Ivan Velikopoljski rođen je 4. 1. 1905. u Voronežu(Rusija) u obitelji srednjeplemićkog staleža.8 Sin jeIvana, visokog časnika ruskevojske i Anne. Zajedno socem pobjegao je u ruskompostrevolucionarnom razdoblju,kao šesnaestgodišnjak,1921. g. u KraljevinuSHS. Rusku srednju školu(Donski kadetski korpus)završio je u Bileći 1925. g.Iste godine upisao jeGospodarsko-šumarski fa-Slika 4. Ivan Velikopoljski kultet u Zagrebu, gdje je diplomirao1931. g. Još kao student doživljava obiteljskutragediju. Slučajno doznaje da mu je otac umoreniz koristoljublja u Đakovici, gdje je služio kao vojničasnik.Zapošljava se 1931. g. u Drvaru, gdje godinama radina projektiranju i izgradnji šumskih željezničkihpruga. Početkom rata upoznaje se s tamošnjim aktivistomi narodnim herojem, te se po njegovoj preporucizapošljava u Šumariji Knin. God. 1942. zapošljava sekao šumarski viši pristav kod Ravnateljstva šuma u8Životopis je zapisao mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum. premaosobnom sjećanju i prema sjećanju Zlatka Maurina, dipl. ing.šum. (s priloženom fotografijom).279


Novoj Gradiški. Poslije rata radio je jedno vrijeme kaoupravitelj Šumarije u Novoj Kapeli, a od 1951–1957.g. kao upravitelj Šumarije Pleternica.Od 1957–1962. g. rukovodi šumskom proizvodnjompri Šum. gospodarstvu Požega, a po osnivanjuOdjela za uređivanje šuma 1962. g. imenovan je njegovimrukovoditeljem i radi na tim poslovima do umirovljenja1973. g.Za doprinos na unaprjeđenju šumarstva dodijeljena muje 1976. g. povelja Saveza ITŠDI Hrvatske (danas HŠD).Kao umirovljenik, od 1973–1992. g. živi u Požegi.U braku sa suprugom Marijom nije imao vlastite djece,osim pokćerke Antonije. Na požeškom pravoslavnomgroblju pokopani su mu supruga Marija i pokćerka Antonija,a on kao osamdesetšestogodišnjak vraća se uLitvu, k nećaku koji živi u Kaunasu, gdje umire 1996.godine.PODACI O OSTALIM STUDENTIMA IZ RUSIJE I UKRAJINE(Sažetak)Alabovski Vsevolod, (Svevlad), (Kozackoje,Kijev. gubernija, Rusija, sada Ukrajina, 1896–?). SinAleksandra, činovnika. Diplomirao je 1930. g. God.1939. kao šumarski pristav radio je u Sinju, 1941. g.premješten je na Cetinje (Crna Gora i iste godine kRavnateljstvu šuma Ogulinske imovne općine u Ogulinu.Od 1942–1943. radio je u BiH (Mostar, Tuzla,upravitelj šumarije Vlasenica). God 1943. kao šum.viši pristav premješten je u Šumariju Garešnica. Bio jesuradnik Narodnog šumara (1951).Antonijević Evgenije,(Eugen), (Dragobič, Ukrajina,1898–?). Diplomiraoje 1921. Zaposlio se 1922.Od 1927–1940. g. radio je uKutini, Državnom dobruTopolovac kod Siska te kodDirekcija šuma Aleksinac(Srbija) i Banja Luka (BiH).Za vrijeme rata radio je kaošum. nadzornik u Banja Luci.Nakon rata radio je u Rijeci(šumsko gospodarstvo iSlika 5. Evgenije Antonijević Sekcija za uređivanje šuma).Živio je u Rijeci. Bioje član JŠU i HŠD. Surađivao je u Šum. listu (1935,Balkovski Aleksandar, (Novgorod, Rusija,1889–?). Sin Andrija i Marije, učiteljice. Diplomirao je1928. Od 1929–1934. radio je u Srem. Karlovcima(Srbija). Stručni ispit položio je 1933. Od 1934–1936.radio je u Skopju (Makedonija), a zatim do 1940. kaošum. pristav u Šumariji Doroslovo, Direkcija šumaApatin (Srbija). Za vrijeme rata radio je kraće vrijemekod Ravnateljstva šuma u Tuzli (BiH), zatim kod Rav.šuma Nova Gradiška. Bio je član JŠU i HŠD.B an i n Vladimir, (Poltava, Rusija, sada Ukrajina,1905–?). Sin Mihaila, oficira i Nadežde. Diplomirao je1930. Od 1936–1940. nalazio se je u Oštrelju (BiH).Od 1938. bio je ovlašteni inženjer šumarske struke,280član Beogradske komore.Za vrijeme rata bio jeovlašteni šum. inženjer u tadašnjojNDH, s prebivalištemu Potocima (BiH).Bio je član JŠU.B e l o v Dimitrije, (Obilnoje,Vorošilovsk, Rusija,1889 – Osijek, 1972.). SinStevana, trgovca. Diplomiraoje 1926. Od 1927–1941.Slika 6. Vladimir Banin radio je kod Krndije d.d.Našice (posjed grofa Pejačevića)na uzgajanju, iskorišćivanju,zaštiti i uređivanjušuma i šum. građevinarstvu.Od 1938. i za vrijemerata bio je ovlašteni inženjeršumarske struke s prebivalištemu Našicana.Nakon rata do umirovljenja1965., u svojstvušum. inspektora, bio je naraznim stručnim dužnostimapri šumarskom odjeluOblasnog narodnog odboraSlika 7. Dimitrije Belov u Osijeku. Bio je član HŠD.(Opširnije: Šum. list 1972.,str. 494–495).Bjelonin (Belonin) Nikolaj, (Carskoe Selo, sada Puškin,Sankt Peterburg, Rusija, 1902–?). Sin Aleksandra,oficira. Apsolvirao je 1928./29. Godina diplomiranjanije poznata. God. 1938. ing. Belonin Nikola, kaohonorarni službenik Direkcije šuma Banja Luka, primljenja za člana JŠU. Za vrijeme tadašnje NDH kaošum. vježbenik u Banja Luci bio je član HŠD.D e n i s ov Gabrijel, (Sankt Peterburg, Rusija, 1894– Plaški, 1943.). Sin Petera, ing. i Marije. Diplomirao je1927., a zaposlio 1929. Čitavo vrijeme do rata radio jena području Ogulinska imovne općine, napredujući do


zvanja višeg šum. pristava, najprije kao šum. ing.asistentpri Direkciji u Ogulinu, a nakon položenogstručnog ispita 1930. kao upravitelj Šumarija Ogulin,Modruš, Plaški i Drežnik Grad. Za vrijeme rata radio jeu Drežnik Gradu i Ogulinu, a kraće vrijeme kao upravitelji v.d. kotarskog šumara u Imotskom. God. 1943.ubili su ga četnici kod Plaškog. Bio je član JŠU i HŠD.Gimbarževsky Filip,(Lavov, Ukrajina, 1918– Victoria, Canada, 1994.).Školovao se je u Lavovu.Početkom rata (1939.) prekidastudij šumarstva (Gdynia,Poljska), te kao izbjeglicadolazi u Zagreb, gdjeje i diplomirao 1943. God.1945. osuđen na 11 godinazatvora. Zatočen je u StarojSlika 8. Filip Gimbarževsky Gradiški, a 1947. uvjetnopušten i na području Šum.gospodarstva Sisak radi u šum. građevinarstvu do1960. Tada odlazi u Kanadu. Radio je u tvornici celulozeu Edmontonu, državnoj službi u Calgaryu i u ministarstvušumarstva u Ottawi kao voditelj odjela fotogrametrije.Nakon umirovljenja i dalje je stručno aktivan usvom privatnom uredu u gradu Victoria. U oblasti fotogrametrijesurađivao je i sa Šumarskim fakultetom uZagrebu. (Opširnije: Šum. list 1996., str. 294.).šegrad i Okruglica i šum. pristav u Šumariji Podgrab.Stručni ispit položio je 1939. Za vrijeme rata radio je uPodgrabu i kao upravitelj Šumarije Srebrenica. Nakonrata radio je u Šumariji Ključ i vjerojatno u Prijedoru.Umro je u bolnici u Zagrebu. Sahranjen je na Miroševcu.Surađivao je u Šum. listu od 1925–1929., 1933. i1937. (u potpisu i kao I.P.I.). U spomenici Pola stoljećašumarstva, Zagreb, 1926., surađivao je na izradi fotografijai crteža. Bio je član JŠU i HŠD. Konstruktor je“Isajevog visinomjera”.U Leksikonu se navodi kao autor članka “Eksportruskog drveta ...” (Šum. list 1935.). Međutim autor člankaje Ivan D. Isajev iz Rusije koji je apsolvirao u Beogradu(Zemun 1932.), a radio je u Makedoniji (Skopje).Jakovljev Ivan, (Nižne Čirsk, na Donu, Rusija,1903 – Taškent, Uzbekistan, 1997.). Sin Grigorija i Pelagijerođ. Solodko. Apsolvirao je 1932., a diplomirao1939. Kao apsolvent radio je u BiH (Olovo, Oštrelj), aod 1939–1950. u Hrvatskoj (Crikvenica, Rab, Sušak,Ministarstvo šumarstva u Zagrebu, Gospić, Garešnica).God 1950. napušta Garešnicu. Najprije radi u Mađarskoj(projektiranje prometnica), a od 1956. u Taškentu,Uzbekistan, kao glavni inženjer projektant (prometnice,irigacija, pošumljavanje). Opširan prikazživota i rada objavljen je u Šum. listu br. 7–8/2004. g.Tada smo tvrdili da je bio model I. Meštroviću zanjegove “Indijance”. Tvrdnja je u međuvremenu dokazanao čemu pripremamo prilog za Šum. list.Gordov Aleksandar, iz Rusije, rođen 1898. Vodi se Ki rij Konstantin Anisimović, (St. Stepnaja, Kubanskaoblast, Rusija, 1895 – Maroko, 1949.). Sin Ani-kao apsolvent u Zagrebu i Beogradu (1929./30.). Godinadiplomiranja nije poznata. Zaposlio se 1931. kod Direkciješuma Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, 1930. Godinu diplomiranja nismo pronašli. God. 1939.sima, oficira. Nije uvršten u Leksikon. Apsolvirao je1932. radio je u Han Pijesku (BiH), od 1933–1937. u Srbiji(Kragujevac, Loznica), te do 1940. u Mostaru. Bio premješten u Glinu. Radio je kod Ravnateljstva šumaradio je kao šum. vježbenik u Tuzli (BiH) i iste godineje član JŠU. Nije uvršten u Leksikon.Banskih imovnih općina u Glini i Petrinji. God. 1941.H o d o r o v s ky Sergej (Sergije), (Sankt Peterburg, kao šum. pristav u Petrinji dao je ostavku na državnojRusija, (1911–?). Sin Vladimira, dipl. ing. Otac mu je službi. Iste godine ostavlja obitelj u biv. Jugoslaviji iradio kod Direkcije državnih željeznica u Zagrebu odlazi u Njemačku. God. 1945. bio je u logoru Regensburg.(1929). Diplomirao je 1935. Tada je bio član pomagačIz Njemačke odlazi u Pskov (Rusija) gdje se su-JŠU u Zagrebu, a 1936. nalazio se u Beogradu. Nijeuvršten u Leksikon.sreće s rodbinom. Umro je u Maroku 1949.HŠD.Bio je članI s aj ev Ivan Petrović, Kosonogov Pavao (Pavel), (St. Kamenska, Donska(Novočerkask, Rusija, 1898oblast, Rusija, 1904–?). Sin Fedora i Aleksandre.– Zagreb, 1960.). Sin Petra, Diplomirao je 1928. Nakon diplome nalazi se u Srem.činovnika. Apsolvirao je Karlovcima i Srem. Mitrovici (Srbija). Zaposlio se1925., a diplomirao 1936. 1932. kao pripravnik u Aleksincu (Srbija). OdOd 1923–1937. bio je asistentu tadašnjem Zavodu zauporabu šuma u Zagrebu1935–1936. bio je upravitelj Šumarija Višegrad i Zavidovići(BiH). Nakon rata radio je u Šumariji Pljevlja(Crna Gora) tada pod Direkcijom šuma Sarajevo. God.(osnivač i predstojnik Zavodabio je prof. dr. A. Ugreno-1939. Bio je član JŠU i suradnik Jugoslavenske šume1940. premješten je u Čačak (Srbija). Odlikovan jević). Radio je u BiH. Od (Beograd, 1939.).Slika 9. Iv an , Petrović,I sa j e v 1p9ri3p8ra–v1n9i4k0 u. b Ši ou mjea čriinjaomvnai Včki-i K r a p i v i n Anatolij, (Novočerkask, Rusija,1913–?). Sin Mihaila i Marije. Nije uvršten u Leksi-281


kon. Vodi se kao apsolvent 1923/33. i 1934/35. Nije diplomiraou Zagrebu.L e v i ck i (Levitski) Leonid, (Rilsk, Rusija,1892–?). Sin Pavela i Vjere. Apsolvirao je 1926. Godinudiplomiranja nismo pronašli. Od 1929–1934. radioje u BiH kao šum. inženjer – ugovorni činovnik u ŠumarijamaTurbe i Olovo te kao šum. referent kod Kotarskognačelstva Ljubinje. Od 1934–1940. radio je u Srbiji(Direkcije šuma Aleksinac i Niš). Bio je član JŠU.L e v i n Vladimir, iz Rusije. Nije uvršten u Leksikon.Evidentiran kao apsolvent u Zagrebu (1930) i Beogradu(1931, Zemun).Maksimović Vladimir, (Sankt Peterburg, Rusija,1889–?). Sin Anatolija. Diplomirao je 1928. Radioje od 1929–1931. Nakon prekida od godinu dana ponovoradi u šumarskoj struci te je 1933. radio u Gostivaru(Makedonija). U Šum. listu pisao je o pošumljavanjugoleti Makedonije (1934.).M a l jk o Sergej (Sergije), (Harkov, Rusija, danasUkrajina, 1895–?). Sin Nikolaja, činovnika. Diplomiraoje 1930. God. 1937. radio je u Šumariji Draganec (Direkcijašuma Zagreb) i premješten u Mostar (BiH). God.1940. imenovan je upraviteljem Šumarije Karlobag,gdje je radio i za vrijeme rata. U Šum. gospodarstvu Bjelovarradio je 1952. Šezdesetih i sedamdesetih godinaživio je u Zagrebu i Beogradu. Bio je član JŠU i HŠD.Panov Aleksandar (Adzhalyk, Rusija, sada Ukrajina,1900 – Zadar, 1982.). Sin Aleksandra, veleposjednika.Diplomirao je 1930. Od 1930–1933. radio je u Direkcijišuma Banja Luka, 1934. u Inspektoratu za pošumljavanjekrša u Senju, a od 1935–1941. kao upraviteljmanastirskih i vakufskih šuma u svojstvu ovlaštenogšum. inženjera. Od 1942–1945. bio je nezaposlen sprebivalištem u Banja Luci. Nakon rata radio je u Bihaću,a 1947/48. bio je profesor Srednje šumarske školeu Sarajevu. Od 1949. do umirovljenja radio je u Institutuza šumarstvo u Sarajevu. Bavio se znanstveno-istraživačkimradom (sjemenarstvo, njega prirodnog podmlatka).Bio je suradnik Šum. lista (1930–1971.).Pograničnij Aleksandar, (Nežin, Černigov, Rusija,danas Ukrajina, 1905–?). Sin Dimitra, oficira. Diplomiraoje 1931. God. 1939. za vrijeme boravka uTuzli (BiH) primljen je za redovitog člana JŠU.Polkovnikov Feodor (Fjodor). (Životopis jeprikazan prethodno u ovom članku).Poplavsky Većeslav, (Nikolaev, Rusija, sada Ukrajina,1900–?): Sin Fadeja. Diplomirao je 1929., zaposliose 1930, a 1933. radio u Banja Luci, kada je položiostručni ispit. Od 1934–1939. kao šum. pristav radioje u Srbiji (Aleksinac, Niš). Poslije rata radio je uMakedoniji. Surađivao je u Šum. listu (1939) i Šumarskompregledu, Skopje (1953, 1954). Bio je član JŠU.P r o t o k li t ov Nikolaj, (Caricin, danas Volgograd,Rusija, 1895–?). Sin Mihaila, svećenika. Diplomirao282je 1926. Od 1929–1943. nalazio se u Belišću. God.1930. položio je stručni ispit. Tada je bio šumarskiupravitelj kod d.d. Belišće. Za vrijeme rata bio je ovlašteniinženjer šumarske struke pri Zagrebačkoj inž. komori.God. 1943. odjavio je obavljanje poslova ovlaštenoginženjera.Sazonov Nikolaj (Medvedje, Stavropol, Rusija,1894–?). Sin Nikole, trgovca. Diplomirao je 1927. Od1929–1940. radio je u Makedoniji (Šumarija Tetovo,kotarsko načelstvo Kratovo, Kriva Palanka). Stručniispit položio je 1933. God. 1940. premješten je u Kruševac(Srbija) kao šum. viši pristav. Bio je suradnikŠum. lista (1938) i član JŠU, Podružnica Skopje.Serbinov Leonid, (Solohino,Kursk, Rusija,1898–?). Sin Nikolaja, veleposjednikai Marije. Evidentiranje kao apsolvent 1933.i 1936. Diplomirao je 1939.Bio je član pomagač JŠU.Šišlov Đorđe (Georgij),(Novočerkask, Rusija,1905–?). Sin je Vasilija, oficira.Diplomirao je 1932.Od 1938. bio je ovlašteniSlika 10. Leonid Serbinov inženjer šumarske struke,član Beogradske komore.God. 1940. bio je u Oštrelju(BiH). Za vrijeme rata bioje ovlašteni šum. inženjer utadašnjoj NDH, sa prebivalištemu Srnetici (Drvar,Slika 11. Đorđe ŠišlovSlika 12. Igor Vjatkin9BiH). God. 1942. kaočinovnik Šumskog industrijskogpoduzeća d.d. Sarajevopostavljen je za šum.višeg pristava kod Ravnateljstvašuma N. Gradiška.Vel i ko p ol j s k i Ivan,(Životopis je prethodno prikazanu ovom članku).V j a t k i n Igor, (Kronštadt,St. Peterburg, Rusija,1901. – Kiel, Njemačka,1975.). Sin Fedora, činovnikai Natalije rođ. Plotto,kućanice.9 Osnovnu školuzavršio je u Sankt Peterburgu,a gimnaziju u Perejaslavu.Diplomirao je 1931.Prije državne službe radioPodatke i sliku dostavila je kćerka Aleksandra Vjatkin, prof., kojaživi u Zagrebu.


je pretežito na ograničavanju šuma u Srbiji (Žagubica,Crni Vrh). God. 1933. zaposlio se u Novom Mestu(Slovenija), gdje je radio do 1937. Tada je postavljenza šum. pristava kod Direkcije šuma Banja Luka, gdjese 1942. g. zahvalio na državnoj službi. Iste godine napuštaobitelj i odlazi u Njemačku, gdje je nakon rataradio u Heiligenhafenu, a zatim do umirovljenja u Kieluna izgradnji tunela ispod kanala Sjeverno more –Baltičko more (direkcija za vode i brodsku plovidbu).Kao umirovljenik radio je u privatnom poduzeću uKielu na poslovima niskogradnje i hortikulture. Za vrijemeboravka u Kielu zakupio je lovište i bavio se uzgojemdivljači i lovom.Vojčunas Nikola (Nikolaj), (Kiev, Ukrajina,1904 – Zagreb, 1957.). Sin Josifa, oficira. Diplomiraoje 1939. God. 1952. radio je u Šumariji Zagreb, Šum.gospodarstvo Zagreb.Widra Roman, (Budy, Rusija, 1912–?).. Upisaostudij šumarstva u Zagrebu 1932. Tada je s ocem Adolfom,šum. ing., živio u Trbovlju (Slovenija). Materinjijezik bio mu je poljski. Diplomirao je 1942. God.1943. bio je član podmlatka HŠD s prebivalištem uTrifalu.Za l j e s o v Aleksandar, (Irkutsk, Rusija, 1892–?).Sin Petra, profesora i Anne. Diplomirao je 1927. Nakondiplome nalazio se u Srem. Karlovcima i Srem.Mitrovici (Srbija). Tada je učlanjen u JŠU. Od 1931.radio je u Makedoniji (Gevgelija, Kumanovo). Stručniispit položio je 1932. God. 1941. premješten ja kaošum. viši pristav k Ravnateljstvu šuma Brodske imovneopćine u Vinkovcima, a 1942. Rav. šuma u tadašnjuHrv. Mitrovicu, gdje je bio i 1943. U Šum. listu opisaoje rasadničku proizvodnju u Makedoniji (1934).ZAKLJUČAKZaljesov Nikolaj (Nikola),(Irkutsk, Rusija,1895 – Makedonija, 1976.).Sin Petra, profesora. Diplomiraoje 1929. Zaposlio seu Direkciji šuma Zagreb, aod 1930. radio je u Makedoniji,najprije kao taksatoru Direkciji šuma Skopje.Stručni ispit položio je1933. Od 1935–1939. radioje kao upravitelj ŠumarijaSlika 13. Nikolaj Zaljesov Ohrid i Berane te kao šum.viši pristav kod Direkcije.Za vrijeme rata radio je u Srbiji (Leskovac, Žagubica...). Od 1945. radio je u Makedoniji na raznim dužnostima(Kičevo, Skopje Mavrovo ...) i na kraju u Šumarskominstitutu u Skopju od 1956. do umirovljenja 1963.Zaslužan je za razvoj i unaprjeđenje šumarstva u Makedoniji.Vrlo vjerojatno je brat Aleksandra Zaljesova.(Opširnije: Šumarski pregled, Skopje, br. 1–2/1977.).Zubricki Hariton, (Mglin, Rusija, 1901–?). SinEugena, poljoprivrednika. Diplomirao je 1930.Žiromski Nikola, (Novo Aleksandrija, Rusija,1902–?). Sin Nikole i Katarine. Diplomirao je 1930.Od 1932–1942. radio je kod Otočke imovne općine(činovnički pripravnik u Šumariji Korenica, upraviteljŠumarija Korenica i Otočac, šum. pristav kod Direkcijeu Otočcu). God. 1942. premješten je iz Otočca kRavnateljstvu šuma bivše Đurđevačke imovne općineu Bjelovaru, gdje je radio tijekom rata. God. 1952. radioje u Šumariji Rijeka, Šum. gospodarstvo Rijeka.Bio je član JŠU i HŠD.Smatramo da će pregled podataka o studentima rodomiz Rusije i Ukrajine, koji su studirali šumarstvo uZagrebu, biti koristan za povijest šumarstva u Hrvatskoj,posebice zbog toga što sadrži do sada neobjavljenepodatke i slike koji dopunjuju sadržaje objavljene uLeksikonu i u “Imeniku hrvatskih šumara” (www.sumari.hr).Osim toga, ispravljene su i pogreške uočene ukorištenoj literaturi.Spomenimo da je popis bugarskih šumara (s osnovnimpodacima), koji su se školovali u Križevcima i studiralina Šumarskoj akademiji u Zagrebu objavljen učlanku “Lesovodska Jugoslavija, Sofija 1935” (Šum.list br. 2–4/1936).Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u prikupljanjupodataka, a posebno gđi Tatjani Puškadija-Ribkinza nesebičnu suradnju i mnoštvo podataka i slika,što je obogatilo sadržaj ovog pregleda.Isajev, I. P., 1926. Udruženje studenata šumara Rusa(1921–1926). U: Pola stoljeća šumarstva, Zagreb,str. 97–98.LITERATURA (osim već spomenute)Mladen Skoko, dipl. ing. šum.283


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVAJADRANNa poziv Okružnog inspektoratašuma u Trstu, Hrvatsko šumarskodruštvo je po četvrti puta organiziralošumarski štand na manifestaciji“Jadran i Kras – 13. Danipoljoprivrede, ribolova i šumarstva”.Sajam se organizira svakedvije godine, a ovaj je puta održanu općini Duino Aurisina u zaljevuSistiana od 10. do 14. svibnja. Naovom regionalnom sajmu nastupajupredstavnici talijanske pokrajineFriuli Venezija Giulija, Slovenskogkrasa, Istre i Hrvatskog primorja.Hrvatski štand opremljen je plakatimas temom zaštićenih biljnih iživotinjskih vrsta s područja Upravešuma podružnice Delnice, Velebitskogbotaničkog vrta, NP Risnjaki turističko promidžbenim ma-I KRAS – 13. DANI POLJOPRIVREDE,RIBOLOVA I ŠUMARSTVA«...š,„.HSo.: na sajmu Dani poljoprivrede, ribolova č iČterijalima UŠP Buzet i Delnice. Posebno atraktivan dionašeg štanda bila je vrtna garnitura izrađena od poluobrađenetopole, kojom se kao gost predstavila UŠP Sisak.Predstavnici ogranka HŠD-a Buzet pobrinuli su seza mali gurmanski užitak uz tartufe i fritule.U okviru sajma predstavljen je projekt Talijansko-Slovensko-Hrvatska šumska staza, tj. planinarski putkoji će povezati najatraktivnije prirodne znamenitostiovih regija na potezu Trst-Senj. Od tršćanskog zaljevas kraškim fenomenima, staza ide kroz Škocjanski parki Cerkniško jezero u Sloveniji te NP Risnjak, Zelenivir, park šumu Golubinjak i Klenovicu, gdje ponovnodolazi do mora u Hrvatskoj.D. DelačSlika 2. Diego Masiello, nadzornik pri Okružnom inspektoratušuma u Trstu. (autor knjige “Šume bez granica” i pokretačmnogih aktivnosti na regionalnom zbližavanju).284


održaneZAPISNIK2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,6. ožujka 2006. god. u prostorijama rasadnika Hajderovac (Požega)Nazočni: Dalibor Bakran, dipl. ing., Stjepan Blažičević,dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, Davor Butorac,dipl. ing., mr. sc. Josip Dundović, Ivo Duvnjak, dipl.ing., dr. sc. Joso Gračan, Ilija Gregorović, dipl. ing.,Ivan Đukić, dipl. ing., Ivan Matasin, dipl. ing., akademikSlavko Matić, mr. sc. Čedomir Križmanić, dipl. ing.(umjesto Ivana Penteka, dipl. ing.), Dragomir Pfeifer,dipl. ing., Dražen Štrković, dipl. ing., Dalibor Tomljanović,dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić, Oliver Vlainić,dipl. ing., Đurđica List, dipl. ing., članica NO, JosipKnepr, dipl. ing., član NO, Damir Delač, dipl. ing., HranislavJakovac, dipl. ing.Ispričani: Robert Abramović, dipl. ing., prof. dr. sc.Ivica Grbac, Dubravko Hodak, dipl. ing., prof. dr. sc.Joso Vukelić, prof. dr. sc. Branimir Prpić, Ivan Tarnaj,dipl. ing., predsjednik NO.Predsjednik HŠD-a akademik S. Matić pozdravio jesve nazočne, zahvalio im se na odazivu, te posebnuzahvalu iskazao domaćinima ogranku Požega i UŠPPožega za organizaciju i srdačnom prijemu.Nakon toga jednoglasnojejeususvojen ovajD ne vni i r re d:1. Ovjerovljenje Zapisnika 1. sjednice Upravnog odboraHŠD-a2. Obavijesti3. Aktualna problematika4. Šumarski list i ostale publikacije5. Izvršenje programa rada i pripreme za izbornu 110.redovitu skupštinu HŠD-a6. Program obilježavanja 160-te obljetnice HŠD-a i130-te obljetnice Šumarskoga lista7. Slobodna riječAd 1. Na dostavljeni Zapisnik uz poziv za ovu sjednicu,nije bilo primjedbi.Ad 2. Obavijesti1. 26. travnja 2006. Matić, Jakovac i Delač sudjelovalisu na Okruglom stolu u Vukovaru na temu izgradnjakanala Dunav-Sava, gdje je akademik Matić izniostavove HŠD-a u svezi s ovom problematikom.Detaljno izvješće o iznesenim stavovima HŠD-a usvezi s izgradnjom kanala Dunav-Sava, prikazanoje u izvješću sa 110. redovite skupštine.2. Učlanjenje Hrvatske udruge za biomasu u Europskuudrugu za biomasu (AEBIOM).Korištenje šumske biomase, uglavnom ogrjevnogdrva, ima u Republici Hrvatskoj dugu tradiciju. Još1965. godine iz biomase se zadovoljavalo oko ¼energetskih potreba. Danas, iako RH raspolaže sznačajnim potencijalom biomase za proizvodnjuenergije (toplinska energija, električna energija,biodizel), radi pomanjkanja tržišta i zamjene drugimenergentima koje uvozimo (plin, nafta-loživoulje, struja) te nedostatka ekološke svijesti o prednostiobnovljivih izvora energije (OIE), to korištenjesvelo se na svega 4,3 %. Dugoročnim programomgospodarenja šumama (2006–2015) procjenjujese da bi samo Hrvatske šume d.o.o. mogleraspolagati s 2,6 mil. m3 šumske biomase za dobivanjeenergije, što bi udvostručilo sadašnji udiobiomase kao energenta.Svjetska energetska kriza, koja će se sve više produbljivatikorištenjem ograničenih rezervi nafte, teutjecaj korištenja fosilnih goriva na povećanje stakleničnihplinova s jedne strane, poštivanje međunarodnihsporazuma i deklaracija (Kyoto protokol,Gradečka deklaracija 2005) s druge strane, daje šumarskomsektoru, a time i Državi, mogućnost iobavezu boljeg korištenja manje vrijednog drva iotpada, i općenito biomase.Hrvatsko šumarsko društvo, kao jedna od najstarijihnevladinih udruga (osnovano 1846. godine) usvom 160 godišnjem radu uvijek je promicalo naprednei gospodarski značajne ideje i projekte. Takoje u cilju što bolje organizacije stručnih potencijala,na svojoj 109. redovitoj Skupštini održanoj uKarlovcu 17. lipnja 2005. god., u okviru Dana hrvatskogšumarstva, osnovalo sekciju “Hrvatskaudruga za biomasu”. Udrugu podupiru, Akademijašumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta uZagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko.Na projektima korištenja biomase šumarska strukausko surađuje s Europskim institucijama, posebice sBavarskim ministarstvom poljoprivrede i šumarstvai firmom C.A.R.M.E.N. te s Austrijskim državnimšumama d.d. i njihovim Saveznim ministarstvompoljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnoggospodarstva, kao savjetnicima i partnerima.Zbog svega navedenog i što bržeg, učinkovitijeg iobimnijeg korištenja OIE, Hrvatska udruga za biomasuželi se uključiti u Europsku udrugu za biomasu(AEBIOM) te prihvaćamo godišnju članarinu od300 €.3. Tajnik je izvijestio nazočne o najnovijim aktivnostimaoko Hrvatske komore inženjera šumarstva idrvne tehnologije i pripremama za Osnivačku skupštinuRazreda inženjera šumarstva. Zbog malogbroja privremeno upisanih inženjera u Razredu drvnetehnologije još se ne zna kada će se održati osnivačkaskupština njihovog razreda, pa time i osni-285


vačka skupština Komore. U tijeku je izrada StatutaKomore.4. U tijeku je izrada nacionalnog šumarskog programa.5. Pred drugim čitanjem u Saboru je prijedlog izmjenai dopuna Zakona o šumama kojima se definirajuslučajevi u kojima Vlada, odnosno tijelo koje onaovlasti može pojedine šume i/ili šumska zemljišta uvlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskogapodručja i prenijeti pravo vlasništvana drugu pravnu ili fizičku osobu ili osnovati pravograđenja, ako za to postoji interes Republike Hrvatske.(članak 51.).Stav struke je, da iako može imati razumijevanja zapojedine slučajeve ulaska u šumsko zemljište namjestima gdje ne postoje druge alternative, svakiveći zahvat u šume i šumska zemljišta nije opravdan.Šumske površine u RH uvelike su smanjene intenzivnimgrađenjem autoputova i druge infrastrukture,a da za to poduzeće koje gospodari državnimšumama nije dobilo nikakve naknade, kako bi kupnjomnovih površina nadoknadilo izgubljene šumskepovršine.6. Uskoro će uredbom Vlade biti formirana Šumarskasavjetodavna služba koja će regulirati gospodarenjeprivatnim šumama u Republici Hrvatskoj. To ja zašumarsku struku vrlo pozitivan događaj kojim će seunaprijediti gospodarenje ovim dosad malo iskorištenimpotencijalom.7. Primili smo negativno rješenje MPŠVG u vezi prijaveHŠD-a na natječaj za financijsku potporu povodomobilježavanja 160. obljetnice osnutka HŠD-ai 130 god. izlaženja Šumarskog lista.8. Iz ogranka Bjelovar primili smo pismo u kojem našikolege iskazuju nezadovoljstvo zbog današnjeg položajainženjera zaposlenih u Hrvatskim šumamad.o.o.Današnji položaj šumarskih stručnjaka zaposlenih uHrvatskim šumama d.o.o. Zagreb, dosegao je zabrinjavajućenisku razinu, a šire gledano, nerijetko se u društvuo šumarskoj struci govori s negativnim predznakom.U posljednje vrijeme stanje se dodatno pogoršalodonošenjem akata: “Dodatak I. Kolektivnom ugovoruza radnike HŠ d.o.o.” i “Pravilnika o izmjenama i dopunamaPravilnika o plaćama i ostalim primanjimaradnika HŠ d.o.o.” Njihovom primjenom još je više narušensustav vrednovanja rada i nagradivanja, a naštetu struke, posebno šumarskih inženjera i tehničara.Na primjer, neznatnim povećanjem učinka šumski radniksjekač premašuje plaćom poslovođu, a ukolikoostvari učinak za dvadeset posto veći od norme, dostižeplaću inženjera šumarstva – revirnika. Istovremenoinženjeri i tehničari nemaju mogućnost povećanimradom ishoditi veća primanja. Normiranje stručnograda (npr. doznake) u potpunosti je neprihvatljivo.286Činjenica je takoder da su radne obveze inženjera itehničara te njihova odgovornost kao ovlaštenika poslodavcaznatno veće u odnosu na prijašnje stanje.Situaciju je u ovom trenutku još teže razumijeti kad sezna da se danas u svijetu stručnost i obrazovanje posebnocijeni i tome se pridaje posebni strateški značaj,jer su upravo to preduvjeti uspješnog privrednog razvojai napretka pojedine zemlje. Teško je ili gotovo nemogućedati bilo kakvo razumno objašnjenje pokušajuizjednačavanja vrijednosti fizičkog i stručnog, odnosnointelektualnog rada. Vrlo jednostavne ekonomskekalkulacije govore nešto sasvim drugo. Dobro planiranjei dobra organizacija rada, te pravovremeno djelovanjestručnih osoba, nemjerljivo više pridonoseuspješnom poslovanju poduzeća od fizičkog ostvarenjanormi. Poslovni svijet u našem okruženju uvažavaekonomske pretpostavke, te na drugi način vrednujesvoje stručne osobe. To pokazuje i usporedba plaćašumara i ostalih struka. Iako su materijalna primanja usvemu najvažnija, nije zanemariva ni činjenica da krozplaću poslodavac izravno pokazuje koliko cijeni svogzaposlenika i njegov rad. Degradacija statusa šumarskestruke nije izražena samo kroz materijalna primanja. Usvakodnevnom radu, različiti zahtjevi poslodavca teograničenja koja nameće, sputavaju kreativnost šumarskihstručnjaka, pri čemu se stručni posao sve višesvodi na činovnički rad. Takoder, već godinama prisutnanajava restrukturiranja poduzeća povremeno seaktualizira, unoseći time nesigurnost za posao, što senajčešće izražava porukom “šuti i budi sretan štouopće radiš!”. Već na početku iznijeta ocjena lošeg ineprihvatljivog sadašnjeg položaja šumarske struke,ima negativan odraz kako za pojedinca tako i za poduzeće.Zbog toga su nužne promjene sa ciljem vrednovanjastruke te njezino korištenje na pravi način i naopću korist svih nas.Zbog svega navedenog predlažemo da se organizirajavna rasprava na tu temu, koja je od interesa za sve šumarskestručnjake zaposlene u Hrvatskim šumamad.o.o. Zagreb.Ad. 3. Što se tiče odnosa s Institutom za međunarodneodnose dogovoreno je s ravnateljem, da dug odoko 480 000 kuna nastao zbog neplaćanja stanarine, azbog nemogućnosti plaćanja u novcu, bude podmirenkroz zajedničko investicijsko ulaganje u Šumarskidom. U tu svrhu napravljen je projekt uređenja dvorišnogpročelja i dvorišta, formirano je povjerenstvo zanatječaj (Matić, Jakovac, Dundović, Delač, Marković,Halapija) i ovaj tjedan pokrećemo postupak javne nabaveza izvođače radova. Financijska sredstva kojaimamo u pričuvi od oko 500 000 kuna, zajedno sa sredstvimaIMO-a, mislimo da će biti dostatna za dovršenjeovog projekta.Što se tiče odnosa s Fakultetom kemijskoga inženjerstvai tehnologije, prošlog tjedna pokrenuli smo


zahtjev za njihovom deložacijom. Naime, oni već godinamane plaćaju najamninu unatoč tome što smo imuredno ispostavljali račune i na njih plaćali PDV. Prošlegodine predložili su nam da će podmiriti trošakPDV ukoliko HŠD odustane od pokrenute tužbe,međutim sada mijenjaju odluku i uvjetuju svoj odlazakobustavom svih potraživanja od strane HŠD.Stoga se predlaže pokretanje postupka deložacije,što je prihvaćeno.Ad. 4. Šumarski list i ostale publikacije130. godište Šumarskoga lista redovito izlazi. Dosada su izašli brojevi 1–2 i 3–4, a u pripremi je dvobroj5–6 koji će biti zaključen s tekstovima nakon održavanjagodišnje Skupštine i Svečane akademije.Ad. 5. Izvršenje programa rada i pripreme za Izbornu110. redovitu skupštinu HŠD-a.1. Na poziv Okružnog inspektorata šuma u Trstu, Hrvatskošumarsko društvo je po 4. puta organiziralošumarski štand, na manifestaciji “Jadran i Kras –13. Dani poljoprivrede, ribolova i šumarstva”. Sajamse organizira svake dvije godine, a ovaj je putaodržan u općini Duino Aurisina u zaljevu Sistianaod 10. do 14. svibnja.2. Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organiziralismo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišćeod 18. do 20. svibnja. HŠD kao osnivač Hrvatskeudruge za biomasu, organiziralo je posjetovoj austrijskoj pokrajini gdje je najviše zastupljenaupotreba bioenergije. Može se reći da su gotovou potpunosti zamijenili uporabu fosilnih gorivaobnovljivim resursima, kao energetskim drvetomza toplinsku energiju i proizvodnju struje, uljanomrepicom za proizvodnju biodizela te uporabom vjetrenjačaza proizvodnju struje.3. Pripremajući se za Izbornu 110. redovitu skupštinuHŠD-a, dogovoreno je da svi ogranci do 20. lipnja2006. god. održe svoje Izborne skupštine i dostaveobavijesti o održavanju naših manifestacija pošalje-mo u urede Predsjednika Države, Premijera i resornogministra. Ujedno ćemo zatražiti prijem naše delegacijekod Predsjednika RH Stjepana Mesića.6. Izrađeni su zlatnici s logotipom HŠD-a i hrvatskimgrbom na poleđini te tiskana priznanja kojima će senagraditi zaslužni članovi HŠD-a.Ad. 6. Program obilježavanja 160-te obljetniceHŠD-a i 130-te obljetnice Šumarskog listaSvečana akademija povodom proslave obljetnicaHŠD-a i Šumarskoga lista održati će se u Maloj dvoraniKoncertne dvorane Vatroslav Lisinski 20. lipnja2006. s početkom u 16 sati.Dogovoreno je da će program voditi novinar MislavTogonal, prema sinopsisu koji je napisao naš kolegaTomislav Starčević. Kulturno umjetnički dio programaispuniti će KUD “Šumari” iz VinkovacaAd. 7. Za slobodnu riječ se nitko nije javio.Nakon završene sjednice, domaćini su nam organiziralidegustaciju vina kod vrhunskog Kutjevačkogvinara gosp. Krauthackera.u središnjicu popis novih članova Upravnog i Nadzornogodbora, kao i predsjednika i dopredsjednika.Isto tako ogranci trebaju dostaviti spisak delegata uskladu sa Statutom HŠD-a. Svaki ogranak možepredložiti po jednog člana sa svojeg područja koji jezaslužio priznanje povodom 160. obljetnice HŠD-ai 130. obljetnice Šumarskoga lista.4. Kako ističe mandat i predsjedniku HŠD-a akademikuSlavku Matiću, dogovoreno je da će Upravni iNadzorni odbor na Izbornoj skupštini predložiti mr.sci. Petra Jurjevića kao svoga kandidata za novogpredsjednika.5. U svrhu obilježavanja Dana Hrvatskoga šumarstva iSvečane akademije izrađeni su promidžbeni plakatii pozivnice za članove i uzvanike. Dogovoreno je daZapisnik sastavio:Tajnik HŠD-aDamir Delač, dipl. ing. šum., v.r.Predsjednik HŠD-aAkademik Slavko Matić, v.r.287


IN MEMORIAMAKADEMIK DUŠAN KLEPAC (1917–2006)U prvim danima proljeća, 18.travnja 2006, kada su šume ponovnimlistanjem ukazale na svoju besmrtnost,u 89. godini života napustionas je Akademik Dušan Klepac,redoviti profesor Šumarskogfakulteta u Zagrebu, u mirovini, velikičovjek i rodoljub, znanstvenik,vrstan erudit, kolega i prijatelj. Zajednos njim ovaj svijet je napustila,u 87. godini života, njegova suprugagospođa Ljiljana Klepac, rođenaBernt, koja ga je sa svojom podrškom,pažnjom i ljubavi pratila cijeliživot. Njihov zajednički život počeoje prije 65 godina, a završiosmrću gospođe Ljiljane 16. travnjaove godine. Taj skladan život, obilježenmeđusobnim štovanjem i ljubavi,odlučili su nastaviti i u vječnosti.Svemogući je uslišio molitve iželju supruga, te ga samo dva dananakon smrti njegove, kako je napisao,“voljene i pouzdane životnedružice”, pozvao sebi, da zajednoodu na vječni počinak.Po lijepom i toplom proljetnomvremenu, na posljednje počivalištena gradskom groblju u Samoboru,ispraćeni su uz nazočnost obitelji,mnogobrojnih prijatelja i kolega šumara.Od preminulih se toplim i biranimriječima u ime Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti, članovanjenog Razreda za prirodne znanosti,oprostio tajnik razreda akademikBranko Sokač, a u ime Šumarskogfakulteta u Zagrebu, Akademiješumarskih znanosti i Hrvatskogašumarskog društva, dugogodišnjisuradnik i prijatelj obitelji prof. dr.sc. Šime Meštrović.Akademik Dušan Klepac, rođenje 17. svibnja 1917. u Čabru, Gorskikotar. Osnovnu školu i gimnazijuje pohađao u Zagrebu, šumarstvostudirao na Poljoprivredno-šumarskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu,gdje je i diplomirao 1939. godine.Šumarsku karijeru započeo je1940–1942. kao šumarski vježbeniku Odjelu za uređivanje šumaBanovine Hrvatske i NDH.Nakon položenog državnogstručnog ispita za samostalno vođenješumskog gospodarstva, kao privatnišumarski inženjer izabran jeza upravitelja šuma Prvostolnogakaptola zagrebačkoga u Zagrebu(1943–1945). Od 1945. do 1947.referent je u taksaciji Ministarstvašumarstva NR Hrvatske u Zagrebu,a poslije šef Planskog odjela. Na temeljunatječaja izabran je 1947. zasveučilišnog asistenta na Poljoprivredno-šumarskomfakultetu u Zagrebuza predmet Uređivanje šuma.Doktorat šumarskih znanosti izpodručja uređivanja šuma stekao je1951. na Šumarskom fakultetu uZagrebu na temelju disertacije Uređivanješuma s oplodnom sječom, apočasni doktorat (dr. honoris causa)mu je, na prijedlog Šumarskog fakultetau Zagrebu, dodijelilo SveučilišteJosipa Jurja Strossmayera uOsijeku 20. svibnja 2000. godine.U školskoj godini 1951./52. bioje na specijalizaciji u Francuskoj naL’ Ecole nationale des Eaux et Foretsu Nancyju kod profesora LeoneSchaeffera. Godine 1953. habilitiraoje na Poljoprivredno-šumarskomfakultetu u Zagrebu na temeljurasprave O šumskoj proizvodnjiu fakultetskoj šumi Zalesini. Nakontoga izabran je za sveučilišnog docentaza predmet Uređivanje šumate preuzima redovita predavanja iztoga predmeta. Već 1956. izabran jeza izvanrednog, a 1959. za redovitogsveučilišnoga profesora. Bio jevišegodišnji predstojnik Katedre zauređivanje šuma Šumarskoga fakultetaSveučilišta u Zagrebu, kojuosniva 1960. godine.Od osnivanja poslijediplomskogastudija 1961. vodi znanstveno područjeUređivanje šuma i njezina dvakolegija: Uređivanje šuma te Rast iprirast. Akademik Dušan Klepac odgojioje kao mentor 14 magistara išest doktora šumarskih znanosti.Od 1956. bio je aktivan član Međunarodneunije šumarskih istraživačkihorganizacija (IUFRO), a od1981. do 1986. član Izvršnog komitetate organizacije. Akademik DušanKlepac bio je delegat u Europskojkomisiji za šume FAO-a u Rimuna osmom (1956), devetom(1958), desetom (1959) i dvanaestomzasjedanju (Zürich, Geneve,1964). Tijekom 1964. i 1965. bio jedopredsjednik Europske komisije zašume FAO-a u Rimu. U okvirimaprograma tehničke pomoći boravioje 1960. u SAD-u i aktivno sudjelovaona 5. svjetskom šumarskomkongresu u Seattlu, SAD. Isto takoje s referatima sudjelovao na svjetskimkongresima IUFRO (InternationalUnion of Forest Research Organizations,Vienna) u Oxfordu(1966), Beču (1961), Oslu (1976),Kyotu (1981) i Ljubljani (1986).288


Akademik Dušan Klepac izabranje 1959. za prvog dekana osamostaljenogŠumarskog fakulteta uZagrebu, a po drugi put je izabran1972. Dva puta biran je za prodekanai to 1961. i 1968. godine.Kao ekspert Ujedinjenih nacija,akademik Dušan Klepac je 1966. i1967. boravio u svojstvu gosta profesorai FAO-eksperta za šumarstvona Sveučilištu Chapingo u Mexiku.Predavao je četiri semestra predmetRast i prirast šumskih vrsta drvećana engleskom i španjolskom jeziku,a predmete Uređivanje šuma i Rasti prirast na poslijediplomskom studijuna koledžu Sveučilišta u Chapingu.U razdoblju od 1970–1990. održaoje brojna pozivna predavanja nadodiplomskim i poslijediplomskimstudijima na šumarskim fakultetimai akademijama u Padovi, Potenzi,Göttingenu, Udinama, Firenzi i drugima.Kao član Međunarodnog centraza poslijediplomski studij poljoprivredei šumarstva u Parizu, održaoje 1985. u Tunisu predavanje Pinushalepensis in Dalmatie, a na poslijediplomskomstudiju u Channi(Kreta) tijekom 1987, 1988. i 1989.vodi nastavu iz Uređivanja šuma.Surađivao je na projektu za plantažeu Libiji 1974. godine te na višeregionalnomprojektu o zaštiti čovjekovaokoliša boraveći 1978. godineu saveznim državama Virginija,Zapadna Virginija, Oregon, Kalifornijate Washingtonu D. C. i NewYorku (Uunited Nations).Tijekom svog službovanja akademikDušan Klepac bio je na većembroju studijskih putovanja ugotovo svim europskim zemljama teu Sjevernoj i Latinskoj Americi, Japanu,jednom dijelu Azije i Afrike.Akademik Dušan Klepac je počasničlan-osnivač meksičke akademiješumarskih znanosti od 1976,dopisni je član Akademije šumarskihznanosti Italije u Firenzi od1976, izvanredni član JAZU u Zagrebuod 1977. i redoviti član Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostiod 1991. te gost profesor Međunarodnogcentra za poslijediplomskunastavu u Parizu. Od 1997. redovitije član Akademije šumarskih znanostiu Zagrebu.Bio je dvije godine predsjednikSavjeta za daljinska istraživanja ifotointerpretaciju JAZU (1983. i1984), a od 1977. voditelj je Centraza znanstveni rad JAZU, odnosnoHAZU u Vinkovcima. Bio je članSavjeta NP Plitvička jezera, članUredništva Glasnika za šumske pokuse,Šumarskog lista, Šumarskeenciklopedije te glavni urednik monografijeHrast lužnjak u Hrvatskoji znanstvene knjige Retrospektiva iperspektiva gospodarenja šumamahrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Na Šumarskomfakultetu, uz redovitu nastavu,bio je voditelj velikog broja aznanstveno-istraživačkih zadataka itema, voditelj poslijediplomske nastaveiz Uređivanja šuma, predsjednikIzvršnog odbora za nastavnopokusnešumske objekte, član izvršnogodbora Zavoda za šumarska istraživanja,član Poslovodnog odboraŠumarskog fakulteta, PredsjednikSindikata (1954) i član Savjeta Poljoprivredno-šumarskogfakultetaod 1956. do 1960. godine. Član jeHrvatskoga šumarskog društva, počasničlan Društva inženjera i tehničarašumarstva i drvne industrijete Ekološkog društva Žumberak.Napisao je velik broj znanstvenihi stručnih radova o uređivanju šuma irastu i prirastu šumskih vrsta drveća.Objavio je u svemu 211 radova od toga101 znanstvenih, 4 knjige, 1 priručniki veći broj priopćenja, prikaza,recenzija i sl. Rezultati njegovihznanstvenih radova našli su svojuprimjenu u šumarskoj praksi u svijetui u našoj zemlji. Sve njegove knjigesu opširno prikazivane u više europskihzemalja, a knjiga Rast i prirastšumskih vrsta drveća i sastojinaizdalo je u cijelosti na španjolskomjeziku Sveučilište u Chapingu 1976.godine. Isto tako knjiga Najveća cjelovitašuma hrasta lužnjaka u HrvatskojSpačva je 2005. prevedena nanjemački jezik.Za svoj dugogodišnji i zapaženiznanstveni rad akademik DušanKlepac dobitnik je brojnih odlikovanjapriznanja i nagrada. Uz ostale ističemo:Srebrnu plaketu Udruženjainženjera šumarstva u Mexicu(1968), Republičku nagradu zaživotno djelo Ruđer Bošković zaznanstvenu djelatnost u područjuprirodnih znanosti (1980), Republičkunagradu za životno djelo (1986),Povelju šumarskog fakulteta u Zagrebuza osobiti doprinos razvoju ipromicanju šumarske sveučilišnenastave i znanosti (1998), zlatnu PlaketuHrvatskog šumarskog društva1976, čovjekom godine proglašen jeza 1997–1998. u izboru Međunarodnogbibliografskog centra Cambridge,Engleska (1998), počasnim doktoromSveučilišta J. J. Strossmayerau Osijeku proglašen je 2000. godine.Akademik Dušan Klepac bio jevrhunski sveučilišni profesor i akademikkoji je svoj dugogodišnji iplodonosni rad usmjerio u ravnomjerneaktivnosti na pedagoškom iznanstvenom području. Odlikovaose temeljitim pripremama svojihpredavanja, koje je iznosio razumljivimi za sve prihvatljivim stilom,korektnim odnosom prema suradnicimai studentima s punim uvažavanjemosobnosti. U kontaktima s ljudimabio je prisan i druželjubiv tezbog svega toga ostaje nezaboravnaličnost šumarske struke i mnogihnjegovih studenata.Rezultati njegovih istraživanja,predavanja, udžbenici i javni istupina sveučilištima diljem Hrvatske,Europe i Amerike imale su znanstvenu,obrazovnu, pedagošku, javnu idruštvenu ulogu. Širio je saznanjaponajprije o Hrvatskoj koju je neizmjernovolio i o njezinoj preko 240godina staroj šumarskoj struci, njenomšumarstvu i šumama koje sunajprirodnije i najstabilnije u Europi.Akademik Dušan Klepac, našuvaženi i dragi profesor, bio je ponajprijevelik i pošten hrvatski čovjek,s kojim se svi ponosimo, kojegaćemo vječno pamtiti i zbog kojegadanas svi tugujemo, posebno minjegovi suradnici i prijatelji.Akademik Slavko Matić289


U požeškoj je bolnici u četvrtak,19. siječnja 2006. g. u 74. godinipreminuo dipl. ing. Lazar Vu ji ć,naš kolega iz starije generacije šumara.Iako smo znali da je već duljevrijeme bolestan, vijest o tome danas je zauvijek napustio cijenjenišumarski stručnjak i plemenit čovjek,sve nas je duboko potresla.Kolega Vujić rođen je u seljačkojobitelji 1. veljače 1932. u seluTrnakovcu, nedaleko od Okučana.Osnovnu školu pohađao je u susjednomselu Benkovcu, no zbogratnih zbivanja školovanje mu jebilo otežano i odvijalo se s prekidima.Kao prognanik našao se početkom1945. u Mađarskoj i Vojvodini,gdje neko vrijeme boravi te završavaosnovno školovanje. Nižugimnaziju pohađa u Grubišnom poljui Daruvaru, a srednju Šumarskuškolu u Plaškom. Nakon toga zapo -šljava se kao šumarski tehničar uondašnjem novogradiškom Šumskomgospodarstvu “Psunj”, a u jesen1953. prelazi u šumariju Kamensko,koja je u sastavu Šumskogagospodarstva Požega. Dvije godinekasnije upisuje Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu,apsolvira na Šumarskom odjelu1958/59, a diplomira 17. listopada1960, na tada osamostaljenom Šumarskomfakultetu.Poslije završetka studija dipl.ing. Lazar Vujić zasniva radni odnos1. studenog 1960. ponovno upožeškome Šumskom gospodarstvu,a osnivanjem Radne jedinice“Građevinarstvo” postaje njen upravitelj.Do 1974. godine bavi se projektiranjemi gradnjom šumskihprometnica te šumskih građevinskihobjekata, a zatim kao stručni suradnikza projektiranje i tehničke investicijeu šumarstvu radi neprekidnodo 1994. g. kada odlazi u mirovinu.Potrebno je istaći kako kolegaVujić tijekom svog radnoga vijekauvodi u šumsko građevinarstvo igradnju šumskih prometnica novetehnike i tehnologije, te primjerenoLAZAR VUJIĆ, dipl. ing. šum. (1932–2006)ondašnjem vremenu, podiže djelatnostgrađevinarstva na visoku tehničkurazinu. Tako su mnoge šumskeprometnice, mostovi i drugigrađevinski objekti na šumarijamai poslovnim jedinicama Požeštineponikli upravo iz njegovih projekatai izvedbi. Mlađi šumarski stručnjacipožeškoga kraja vjerojatno neznaju da su atraktivne i dojmljiveupravne zgrade Uprave šuma PodružnicePožega u ulici Milke Trninei Radne jedinice Transporta, mehanizacijei građevinarstva u Industrijskojulici nastale i zahvaljujućigrađevinsko-arhitektonskoj maštovitostii smislu za estetiku ovog šumarskogstručnjaka.Kolegu Lazu, kako smo ga sviznali, pamtit ćemo po skromnosti,nenametljivosti, blagoj i dobroćudnojnaravi, točnosti, savjesnosti i radišnosti– iznimnim vrlinama zbogkojih je bio cijenjen i poštovanmeđu svojim kolegama šumarima.Njegov profesionalan odnos i ljubavprema šumarskoj struci ostat će trajanprimjer njegovim suradnicima ibudućim generacijama. Neobično jevolio svoj posao i bio je jedan od rijetkihšumara koji se potpuno i svedo umirovljenja posvetio građevinskojdjelatnosti, prema kojoj je pokazivaoposebnu sklonost, jer mustjecajem okolnosti nije bila ispunjenamladenačka želja da postanegrađevinski inženjer. Njegovu stručnost,ustrajnost i neiscrpnu radnuenergiju, znali su prepoznati i cijenitičelni ljudi u šumarsko-znanstvenimustanovama, te je nerijetko biočlan različitih komisija na državnojrazini.U privatnome životu njegovasklonost prema estetici i sistematičnostidolazila je do izražaja tijekomuređivanja vlastite kuće iokućnice. Ne možemo zaboravitida je mnogim kolegama i prijateljimanerijetko pomagao tijekom izradegrađevinskih projekata itroškovnika njihovih stambenih objekata.U druženju s kolegama šumarimazračio je toplinom, mirom,duhovitošću, pravičnošću i dobrotom,a kao čovjek široke naobrazbeu slobodno je vrijeme mnogo čitao,od stručne literature do beletristike.Posebice je volio putopise, a bio je iljubitelj enigmatike i šahovske igre.Iako zadnjih godina teško bolestan,putem časopisa “Hrvatske šume” idalje je sa zanimanjem pratio svešto se događa u našemu šumarstvu.:: U braku sa suprugom Ljubicomimao je dvoje djece – kćerku Vesnu,diplomiranu ekonomisticu, i sinaVelibora, dipl. ing. šumarstva, kojinastavlja očevim stopama, oboje zaposlenihu Stručnim službama UŠPPožega. Posljednji ispraćaj dipl. ing.Laze Vujića obavljen je 21. siječnja2006. na požeškome groblju na Jagodnjaku,u nazočnosti supruge,djece, unučadi, rodbine, kolega iprijatelja. U ime požeške podružniceHrvatskih šuma i požeškogogranka Hrvatskoga šumarskog društvaod pokojnika se nadahnutim riječimaoprostio ing. Mirko Zoretić.Kolega Lazo, neka ti je vječnimir i spokoj!Ivica Tomić, dipl. ing. šum.290


Na vinkovačkom groblju 27.ožujka 2006. god. oprostili smo seod jednog našeg šumara umirovljenika– Slavka Sarčevića “Šarca”kako smo ga mi zvali na poslu, kojinas je napustio u svojoj 78. godini.Slavko potječe iz šokačke obitelji.Rođen je u Bošnjacima 26. veljače1929. godine. Sin Pere, šum. poslovođei Lize, domaćice. Osnovnuškolu završio je u Bošnjacima 1940.godine, Šumarski tehnikum u Karlovcu1950. godine. Šumarstvo jestudirao na Šumarskom fakultetu uBeogradu, gdje je diplomirao 1966.godine. U šumarskoj struci počeo jeraditi 1951. kao zamjenik upraviteljaŠumarije Levanjska Varoš i tuostaje do 1953. godine. Od 1961. do1963. godine bio je šef ekonomskejedinice eksploatacije u ŠumarijiSpačva. Od 1966. do 1969. godinebio je šef ekonomske jedinice uzgojašuma u Šumariji Otok, a nakontoga do 1975. radi kao referent HTZu ŠG “Hrast” Vinkovci. Sljedećih10 godina (1975–1985) bio je rukovoditeljKadrovskog odjela. Od1985. do 1990. vodi kadrovske posloveu svojstvu višeg stručnog suradnikau ŠPP “Slavonska šuma”Vinkovci. Do odlaska u mirovinu(1994) radi kao tehnolog za obrazovanjeu proizvodnom odjelu UŠVinkovci.SLAVKO ŠARČEVIĆ, (26. 2. 1929. - 27. 3. 2006.)Kako je i sam govorio – sretnaje okolnost što je učio šumarski“zanat” od istaknutih šumarskihstručnjaka I. Spaića, I. Dekanića, T.Lucarića, D. Tonkovića, Đ. Babogredca..., a radio u timu šumara A.Kamerera, I. Matoševića, I. Krstića,M. Cvitića i dr., koji su skupa sostalima znali čuvati stručni ugledvinkovačkog šumarstva. U društvenomradu bio je: predsjednik Sindikatašumarstva i drvne industrijeSlavonije i Baranje 1975–1985);prvi predsjednik Sindikata šumarstvaRH (1971–1972); zastupnik uVUR-u Sabora RH; aktivan član Izvršnogodbora i Nadzornog odboraHŠD – Zagreb. U Šumarskom društvuVinkovci vrlo aktivan je bio uorganizaciji stručnih putovanja kakou zemlji tako i u inozemstvu.Uvijek je sudjelovao u organizacijišumarskih zabava u Vinkovcima,sve dok mu je to zdravstveno stanjedopuštalo. Za svoj rad dobio je višepriznanja: plaketu Sindikata RH,plaketu Saveznog sindikata, Ordenrada sa srebrnim vijencem; Spomenicudomovinske zahvalnosti(1996.), Pismeno priznanje i SrebrnjakKralj Tomislav HŠD – Zagrebu povodu 150. obljetnice (1997.).Opraštajući se od njega, u imeUprave šuma Podružnica Vinkovcii u ime Šumarskog društva – ogranakVinkovci, izražavamo iskrenu iduboku sućut Tvojoj supruzi Katici,rodbini, prijateljima istaknuo jepredsjednik Hrvatskoga šumarskogdruštva Ilija Gregorović. Od pokojnikase oprostio i Viktor Martini,dipl. oec., predsjednik Koordinacijeudruga umirovljenika Vukovarsko-srijemskežupanije.Neka mu je laka slavonska zemlja,vječna slava i hvala.Ilija Gregorović291


UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavljuje znanstvene članke izpodručja šumarstva, primarne prerade drva, zaštiteprirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikazeiz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznajeiz drugih područja koje su važne za razvoj iunapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono štose odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatkei crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabedrva, te radove Hrvatskoga šumarskoga društva.Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljajuzbog objavljivanja, moraju biti napisanijasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni istručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj(sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (izposebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatkei zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jezikutreba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredomna papiru formata A4.Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:– Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temičlanka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisationo što se opisuje (istražuje), a u zaključku onošto omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćenespoznaje iz određenog područja šumarskestruke i prakse.– Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanihstranica Šumarskoga lista, zajedno s prilozima(tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica sproredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevimaUređivački odbor časopisa može prihvatitiradove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvalitetatu opsežnost opravdavaju.– Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavatisadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili seradi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.– Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,metodološkim napomenama, raspravom,rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slikai tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkomjeziku.– Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedomarapskim brojevima, a navode se na dnu stranicegdje se spominju. Fusnote u tablicama označujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnihveličina, dok manje poznate fizikalne veliči-je pozne treba posebno objasniti u jednadžbama i sl.– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budurazumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevimakako slijede.– Sve slike (crteže i fotografije) treba priložitiodvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike,ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju upravilu biti u omjeru 2:1.– Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju bitijasne i kontrastne.– Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnostčlanka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.– Obvezno treba abecednim redom navesti literaturuna koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarskifakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.2. Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletković 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj,Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb.– Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. ing. ...).– Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremitis pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnomračunalu sukladnom s IBM, te tako uređenirukopis predati na disketi 3.5”.– Potpuno završene i kompletne članke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.Autori su odgovorni za točnost prijevoda na stranijezik.– Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućegpodručja na mišljenje u zemlji, a zaznanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.– Autori koji žele separate – posebne pretiske svojihčlanaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.Separati se posebno naplaćuju, a trošak sene može odbiti od autorskog honorara. Najmanje semože naručiti 20 separata.– Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uzrukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,JMBG, adresu i općinu stanovanja.Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTAZagreb, Trg Mažuranića 11Telefon: 48 28 477, 48 28 359Telefax: 48 28 477E-mail: hsdŽpost.t-com.hrili hrvatsko-sumarsko-drustvoŽzg.htnet.hratsko-su arsko-drustvoŽzg.htnWEB stranica: www.sumari.hr


Božje ovčice, božji voleki ili kako ih, čini se, ljudi najčešće nazivaju, buba-mare, posebice su porodicakornjaša, čija je uloga u prirodi odavna poznata i cijenjena od šumarske i agronomske struke. Većina vrstaizraziti su predatori i pritom su vrlo aktivne u potrazi za plijenom. Osim odraslih oblika i ličinke su takođergrabežljive. Tijekom vegetacijske sezone mogu razviti više generacija čime dodatno povećavaju svojubiološku učinkovitost – važnih prirodnih regulatora populacija biljnih uši kojima se hrane. Božje ovčicesusrećemo na raznim biljkama i mjestima u šumi, ali uvijek je to u vezi s njihovim plijenom, lisnim ili štitastimušima koje proždiru, neprestano pretražujući područje na kojemu se nalaze.Ladybird beetles constitute an important beetle family that has been prized due to their ecosystem roleboth from foresters and agronomists. Most of the species are fierce predators and very active in the searchof their prey. Both adults and larvae are predaceous. During the vegetation season they can develop severalsuccessive generations adding to their biological role – being an important regulator of aphid populationsupon which they prey. Ladybird beetles are found on different plants and places in the forest but always invicinity of their prey, leaf and scale aphids which they devour rummaging actively throughout the area.IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstvaznanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o.Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestière croate –Herausgeber: Kroatischer ForstvereinGrafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb

More magazines by this user
Similar magazines