pdf (30,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217“Barem 50 % prometa trebao bi se odnositi na međunarodnitranzit u koridoru Dunavska regija – Jadransko• eliminacija periodičkih dugotrajnih poplava u bazenuSpačva-Studva i regulacija šumske vegetacije,more, što bi značajno povećalo promet luke Rijeka i • poboljšanje niskih vodostaja i korištenje procesnihdjelomično luke Ploče (Republika Hrvatska 2003, str. voda.7). Roba se mora prevoziti željeznicom ili cestom do Jadrana,iako formulacija nastoji stvoriti dojam da je mo-Ljeti i za vrijeme niskih vodostaja kanal Dunav-Savatrebao bi se puniti pumpama. Postoje opravdane sumnjeguće izgraditi kanal kroz Dinarsko gorje. Ako se 50 %da kvaliteta vode ne bi bila dovoljno dobra za navodnjavanje(Malus & Tusar 1998). Troškovi pumpanja ta-robe ionako mora prevesti nekim drugim transportnimsustavom, bilo od rijeke Save na kraju kanala Dunavkođerbi znatno povisili troškove plovidbe. EliminacijaSava prema luci Ploče ili blizu Zagreba (usp. sl. 3), ondadugotrajnih poplava na 100.000 ha transnacionalnog bazenaSpačva-Studva, koji je stanište najvećih površinanije jasno zašto je kanal uopće potreban. I bez kanalaudaljenost željeznicom od Vukovara na Dunavu niješume hrasta lužnjaka na svijetu, također će utjecati namnogo veća. Dnevni teret potencijalnog prometa dunavsko-savskimkanalom tijekom 30 godina može sezaštićena područja od međunarodnoe važnosti u Srbijiveličine 17.500 ha (Heath & Evans 2000) i povećatiprevesti željeznicom za jedan sat, a troškovi održavanjarizik od poplava duž cijelog donjeg toka Save. Kanal jei izgradnje su niži (usp. H ie s s & Kor a b 1992).planiran na pretpostavci da će rijeka Sava biti plovna iBudući da nema dovoljno dokaza za profitabilnost za velike brodove, ali do sada još nisu dostupne procjeneokoliša niti ekonomske procjene projekta. Analizaplovidbe dunavsko-savskim kanalom, navode se dodatneekonomske koristi (Republika Hrvatska 2003): odnosa troškova i koristi u kojoj se uspoređuju troškovi• navodnjavanje poljoprivrednih površina, intenzifikacijastočarstva i promjene u strukturi poljoprivrednihkultura kako bi se pogodovalo tržište,i utjecaji željezničkog i brodskog transporta od Dunavado Jadrana ovdje je od najveće važnosti. Ona bi trebalabiti uključena u novi Ugovor o Savi s ciljem zaštite rijeke• odvodnja slivnog područja kanala, daljnje poboljšanje173.000 ha i podzemna drenaža na 62.000 ha,od vodnih stuba i nasipa.Vodno gospodarstvo – Water ManagementIskopavanje sedimenata iz riječnogkorita Save i Drave predstavljagorući problem. Opskrba sedimentomiz gornjih tokova je ograničenakonstrukcijom brana u gornjim dijelovimarijeka. Erozija riječnogkorita dovodi do drastičnog smanjenjarazine vode za vrijeme niskihvodostaja. U sektoru između Varaždinai slovenske granice, Hrvatskaje kao dio dugoročnog programakanaliziranja rijeke počela iskopavatisedam milijuna kubnih metaraiz bivšeg korita rijeke Drave (vididolje). Planira se da nova granica saSlovenijom prođe sredinom novoiskopanogriječnog koridora, što ćeuništiti najočuvanije aluvijalnovlažno područje u Sloveniji. Nedostataksedimenata također dovodi doerozije u nizvodnom dijelu, na primjerkod Dubrave, zadnje brane naDravi, a prošle je godine izgrađenonekoliko nasipa koji još više utječuna dinamiku riječnog korita (sl. 5).Mohl & Schwarz (1998a)opisuju učinke na Dravi nizvodnoSlika 5. Promjene u geomorfologiji dravskog korita ispod ušća s Murom tijekom zadnjih100 godina (Elektroprojekt 1997). Potrebne je poduzeti hitne mjere za zaustavljanjeovog procesa, umjesto da tvrtka Hrvatske vode, kao što se pokazalo u zadnjevrijeme, izvodi dodatne regulacijske radove. Potrebno je zatvoriti postrane kanalai obustaviti iskopavanje šljunka (usp. sl. 6).Figure 5 Changes in the geomorphology of the Drava riverbed below the mouth of Mura duringthe last 100 years (Elektroprojekt 1997 ). Urgent measures to reverse this processare needed, instead of more regulation works by Croatian Waters as seen recently,including the closing of side channels and gravel excavation (compare fig. 6).198