pdf (30,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191de, preostao je približno istovjetan broj stabala u dominantnojetaži i tri puta manji broj stabala u podstojnojetaži, u odnosu na pokusnu plohu na kojoj su sprovedenetri selektivne prorede. To ukazuje da se niskim proredamau mladim i srednjedobnim sastojinama bukve, sastrukturom karakterističnom za jednodobne ili približnojednodobne sastojine, formiraju jednoetažne sastojine.U razdoblju intenzivnog rasta stabala u visinu odvijase biološko diferenciranje stabala, kao posljedice umanjenjafunkcionalnih sposobnosti stabala iz viših biološkihpoložaja. Ako se u konkurentskom odnosu iz dominantneetaže preslojavaju kvalitetnija stabla u odnosuna manje kvalitetna, to se s uzgojno-proizvodnog stanovištadefinira i kao gubitak potencijalnih stabala za ostvarivanjeproizvodnih ciljeva gospodarenja. Kada se usrednjedobnim nenjegovanim sastojinama izvodi prvaproreda na bazi zatečenog stanja, kao posljedice biološkogdiferenciranja stabala, ili se prva proreda projektirana bazi elemenata modela optimalnog stanja (Vučko v ić , St aj i ć , 2003a), realnu bazu stabala za optimalnui stabilnu produkciju mogu predstavljati samopojedine kategorije preostalih stabala dominantnog biološkogpoložaja, koje u ukupnoj strukturi sastojinanajčešće čini manji broj stabala. U tom kontekstu potištenastabla, s uzgojno-proizvodnog stajališta, imaju2. OBJEKT ISTRAŽIVANJA I METODA RADASubjekt of research and working methodsIstraživanja su obavljena u srednjedobnoj sastojinibukve na području Južnog Kučaja (ŠU “Boljevac”, GJ“Bogovina I”, odjel 8) u okviru tri pokusne plohe kojese nalaze u istovjetnim stanišnim uvjetima. Pokusneplohe su osnovane 1985. godine (Serija I, pokusne plohebr. 1, 2 i 3, M il i n , S toj ano v i ć , et al., 1986). Sastojinase nalazi na 900–920 m nadmorske visine, na zaravnido 8º eksponiranoj zapadu-jugozapadu i predstavljaplaninsku šumu bukve (Fagetum montanum nudumJov. 53. = Dentario-Fagetum montanum) na dubokomkiselom smeđem tlu na kristalastim škriljcima. Pri izdvajanjupokusnih ploha 1985. god. sastojina je bila stara30–35 godina.Za potrebe ovog rada korišteni su podaci premjerapromjera stabala, debljine preko 5 cm na prsnoj visini,podaci procjene njihovog biološkog položaja na kraju1994. i 2002. godine i podaci djelimičnog premjeravisina na kraju 1994. i 2002. godine. Za obračun volumenastabala korištene su jedinstvene visinske krivuljeza sve tri pokusne plohe i volumne tablice za visokešume bukve u Srbiji. Biološki položaj stabala procjenjenje na osnovu trostupanjske klasifikacije: dominantnastabla (BP-1, Kraft: 1 i 2), kodominantna stabla(BP-2, Kraft: 3 i 4a) i podstojna stabla (BP-3, Kraft: 4bi 5). Kraftova klasifikacija stabala data je prema Bunuševcu(1951).184sekundarnu ulogu i najčešće su predmet sanitarno-uzgojnihintervencija. U mladim gusto formiranim i srednjedobnimnenjegovanim sastojinama bukve, najčešćeje zastupljen veliki broj podstojnih-devitaliziranih stabalau ukupnoj strukturi. Za racionalizaciju mjera njeg ei za isticanje prioriteta u realizaciji uzgojnih potreba urazličitim fazama razvoja uzgojno zapuštenih sastojina,važno je poznavati udio i prirasni potencijal stabala pojedinihbioloških položaja, a primarno stabala dominantnogbiološkog položaja. Također, imajući u viduadaptivne mogućnosti bukve da u određenoj mjeri moževegetirati u podstojnoj etaži, od vrste prorede u mladimsastojinama može se očekivati da opredjeljuje daljnjuulogu podstojnih stabala u sastojinskoj strukturi.Cilj obavljenih istraživanja je da se na pokusnim plohama,koje su pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana,ukaže na udio i prirast stabala različitih biološkihpoložaja u srednjedobnoj sastojini bukve. Time će seupotpuniti dosadašnja saznanja o učincima različitihgospodarskih tretmana na prirast stabala i sastojina bukveu mlađim razvojnim fazama, u našim uvjetima(Ra t kni ć, 1985., 1986, S t o j a n o v ić et al., 1985.,Stamenković, Vučković 1990, Stojanović,2003., Vučković M., Stajić B. 2003b, Krstić,2004., Bo b i n a c, 2004.).Na pokusnim plohama primjenjen je različit uzgojnitretman. Na PP-1 krajem 1985. godine obavljena je visokaselektivna proreda umjerene jačine (posječeno je16,3 % od ukupnog broja stabala, 22,5 % temeljnice i24,6 % volumena), a ukupan prorjedni prinos do 2002.god. iznosio je 42,9 m3·ha-1. Na PP-2 izvedene su dvijeprorede, krajem 1985. godine obavljena je visoka selektivnaproreda jakog zahvata (posječeno je 23,7 % odukupnog broja stabala, 26,9 % temeljnice i 28,9 % volumena),i krajem 1994. godine obavljena je visoka selektivnaproreda umjerene jačine (posječeno je 11,0 % odukupnog broja stabala, 17,2 % temeljnice i 17,8 % volumena).Ukupni prorjedni prinos do 2002. god. na PP-2iznosio je 97,94 m3·ha-1. Na PP-3 (kontrolna pokusnaploha) nisu vršene prorede do 2002. godine, a uslijedmortaliteta broj stabala u 2002. godini manji je za 6,5 %u odnosu na stanje 1985. godine. Podaci p prethodnihpremjera, karakteristike i učinci proreda na pokusnimplohama prikazani su u radovima Milin, Stojanovi ć , et al., 1986, S toj an o v i ć et al., 1994, Bobi -n ac , 2004.).Za potrebe ovog rada na pokusnim su plohama prikazaniučešće i prirast stabala različitih bioloških položajau razdoblju 1995–2002. godine. Za usporedbukorišteni su sljedeći elementi rasta: prosječno godišnjepovećanje promjera (i d ) i visina (i h ), prosječno godišnje
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191povećanje temeljnice (i g ) i volumena (i v ), postotakvolumnog prirasta (Pi v % ). Prosječno povećanje navedenihelemenata rasta određeno je kao razlika veličinana kraju i na početku promatranog razdoblja za istovjetanbroj stabala u pojedinom biološkom položaju i zasastojinu u cjelini.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Results of researchElementi rasta i učešće stabala različitih biološkihpoložaja na pokusnim plohama pri izmjeri 1994.i 2002.godine prikazani su u tablici 1. U ukupnoj strukturi stabalau 1994. i 2002. godini broj stabla BP-1 iznosio je naprorjeđivanim pokusnim plohama, na PP-1 725 po ha(24,6 %), a na PP-2 650 po ha (23,9 %). Na kontrolnojpokusnoj plohi broj stabla BP-1 iznosio je 1000 po ha(27,8 %). Na prorjeđivanim pokusnim plohama broj stabalaBP-2 iznosio je, na PP-1 375 po ha (12,7 %), a naPP-2 125 po ha (4,6 %). Na kontrolnom polju u razdoblju1995–2002. godine evidentirano je preslojavanje stabalaiz BP-2 u BP-3 i u 2002. godini u BP-2 preostalo je375 stabala po ha (10,4 %). Na pokusnim plohama u2002. godini ustanovljen je velik udio stabala BP-3 uukupnom broju stabala, na PP-1 1850 po ha (62,7 %), naPP-2 1950 po ha (71,6 %), a na kontrolnoj površini2100 stabala po ha (58,3 %).Za razliku od malog relativnog udjela stabala BP-1 uukupnom broju stabala na pokusnim plohama, njihovudio u temeljnici i volumenu sastojine pokazuje drukčijiodnos. Na pokusnim plohama relativan udio temeljnicestabala BP-1 u ukupnoj temeljnici sastojine iznosio jena kraju 1994. godine oko 60 %, a na kraju 2002. god.65–70 %. Relativan udio temeljnice stabala BP-3 uukupnoj temeljnici sastojine na kraju 1994. godine iznosioje 23,5 % na kontrolnoj plohi i 27,0–36,1 % na prorjeđivanimplohama. U 2002. godini, uz isti broj stabalaBP-3 na prorjeđivanim plohama kao i u 1994. godini ilineznatno povećan na kontrolnoj plohi relativno sudjelovanjetemeljnice stabala BP-3 u ukupnoj temeljnici jemanje u odnosu na stanje u 1994. godini. To ukazuje nasmanjivanje njihove prirasne sposobnosti na pokusnimplohama. U oštroj borbi za životni prostor, u istraživanojsastojini preko 60 % stabala BP-3 je sa značajnoumanjenim prirastom i postaju predmet sanitarnih intervencija.Izvođenjem niskih proreda stabla BP-3, u određenomrazdoblju, mogu opredjeljivati iznos prorednogetata u sastojinama, a pravovremenom primjenom visokihproreda određeni broj stabala BP-3 primarno možepreuzimati ekološku ulogu “stabilizatora” u sastojinama.Mali broj stabala BP-2 u zatečenoj razvojnoj fazisastojine (125–375 po ha) i njihov mali udio u ukupnomvolumenu (4,7 %–12,1 %), posebice na učestalije prorjeđivanojpokusnoj plohi (PP-2), ukazuje na umanjenoznačenje kao predmeta prorjeđivanja, u odnosu na većuzastupljenost stabala BP-1 i BP-3 u ukupnoj strukturisastojine. Na osnovu stupnja vitkosti (h/d ) srednjih stabalau pojedinim biološkim položajima može se zaključitida stabla BP-2 i BP-3 karakterizira izrazita nestabilnostjer je stupanj vitkosti veći od 100 (tablica 1).Tablica 1. Elementi rastenja stabala različitih bioloških položaja u 1994. i 2002. godini na pokusnim plohama i njihovrelativan udio u strukturi sastojineTable 1 Elements of tree growth in different biological positions in 1994 and 2002 in sample plots and their relativeproportion in the stand structureBPIIIIIIEStanjeCondition1994%2002%1994%2002%1994%2002%1994%2002%Nha -172524.672524.637512.737512.7185062.7185062.729501002950100Gm ·ha20.2459.129.2964.54.7613.95.8913.09.2527.010.2222.534.3010045.40100PP-1Vm ·ha161.2765.7269.5071.532.7613.445.6012.151.2820.961.8116.4245.30100377.00100d gcm18.822.712.714.18.08.412.214.0m17.219.515.317.012.513.415.117.0h/d9186120120156160124121Pokusna ploha – Sample plotPP-2G V d gm ·ha m ·ha cm m16.14 126.59 17.8 17.059.0 66.725.75 241.04 22.5 19.467.2 75.61.32 8.70 11.6 14.84.8 4.61.94 14.94 14.0 17.05.1 4.79.88 54.41 8.0 12.536.1 28.710.61 62.96 8.3 13.327.7 19.727.30 189.70 11.3 14.7100 10038.30 318.95 13.4 16.7100 100Nha -165023.965023.91254.61254.6195071.6195071.627251002725100h/d9686128121156160130125Nha -1100027.8100027.850013.937510.4210058.3222561.836001003600100Gm ·ha23.4262.231.3468.15.3914.35.2611.48.8523.59.4120.537.6610046.01100PP-3Vm ·ha184.2869.3272.4473,835.7513.442.7911.646.0717.353.5014.5266.10100368.72100d gcm17.320.011.713.47.27.411.512.8m16.918.9h/d989514.9 12716.7 12511.7 16312.4 16814.8 12916.4 128185
Page 5: IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCIUDK 630*
Page 9 and 10: Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae
Page 11: Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae
Page 16 and 17: M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRI
Page 22 and 23: INSTRUMENTI I OPREMAU ŠUMARSTVUVis
Page 24 and 25: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
Page 48 and 49: OVLAŠTENI ZASTUPNIK PROIZVOĐAČA
Page 50 and 51: T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek:
Page 61 and 62: AKTUALNOObilježavajući izuzetne o
Page 63 and 64: Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonsk
Page 65 and 66:
mio i rukopis za Šumarski priručn
Page 67 and 68:
Zatim se nazočnima obratio državn
Page 69 and 70:
Slavko Matić, Igor Anić, Branko B
Page 71 and 72:
- Znanstvene i stručne aktivnosti
Page 73 and 74:
demiju povodom 160. obljetnice HŠD
Page 75 and 76:
olino okrugli stol i raspravu pod n
Page 77 and 78:
HŠD-a Buzet pobrinuli su se za mal
Page 79 and 80:
Sadržaj skupa bile su erozija i bu
Page 81 and 82:
status šumarskih stručnjaka s koj
Page 83 and 84:
Za serije fotografija žiri se odlu
Page 85 and 86:
uz rijeke i močvare, podalje od mo
Page 87 and 88:
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAZAR I ZBO
Page 89 and 90:
EMINOVAČKA ŠUMA - POŽEŠKI MAKSI
Page 91 and 92:
U okruženju šume smješten je doj
Page 93 and 94:
dinamičnije. To su elementi koji s
Page 95 and 96:
Slika 7. Raskošne boje crnjuše u
Page 97 and 98:
Slika 3. Na Zelovu pod Svilajom obi
Page 99 and 100:
ŠUMSKI ŠTETNICIVRBOTOČACLeptira
Page 101 and 102:
ka pisane riječi prenese na papir,
Page 103 and 104:
Dio talijanskog šumarskog svijeta
Page 106 and 107:
Drvni prirastnajvažnija obnovljiva
Page 108 and 109:
Crkvi (V. Banin, S. Hodorovsky, A.
Page 110 and 111:
Novoj Gradiški. Poslije rata radio
Page 112 and 113:
kon. Vodi se kao apsolvent 1923/33.
Page 114 and 115:
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVAJ
Page 116 and 117:
vačka skupština Komore. U tijeku
Page 118 and 119:
IN MEMORIAMAKADEMIK DUŠAN KLEPAC (
Page 120 and 121:
U požeškoj je bolnici u četvrtak
Page 123 and 124:
UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl
show all

pdf (30,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?