pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOGA PLANA ZAŠTITEBIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTINa Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska jezajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Konvencija je stupilana snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5. siječnja 1997. godine Hrvatska je postala punopravnastranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određen je29. prosinac.Biološka raznolikost o kojoj se u ovoj rubrici već pisalo (11-12/94), raznolikost je životana Zemlji gdje su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet te ekološki sustavi i krajolici.To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlježivotinje i mikroorganizmi.Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjemstanju uništavanja i nestajanja živog svijeta. Do danas je opisano 1.063.100 životinjskihvrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan brojvrsta na Zemlji iznosi od 10 do 30 milijuna, a drži se kako svake godine nestaje oko 40.000vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane, a s njima nestaju i mogućnosti njihovakorištenja u medicini i dr.Glavni ciljevi Konvencije su očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Djelatnostikoje koriste prirodu kao stoje šumarstvo i lovstvo, potrebno je uključiti u mjere zaštitebiološke raznolikosti. Spomenutu strategiju Hrvatska će donijeti tijekom 1997. godine.Za šume se osniva posebna radna skupina, koja bi trebala napraviti nacrt strategije i akcijskogplana zaštite hrvatskih šumskih ekosustava.Izradu Nacionalne strategije vodi Služba za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kultureRepublike Hrvatske. Kako su naše šume u svojem najvećem dijelu slične prirodnima i kakoHrvatska ima više očuvanih prašuma, podaci koje će izraditi Radna grupa za šume i lovstvo,zasigurno će biti velik doprinos biološkoj raznolikosti europskih šuma.Želim, međutim, pripomenuti, kako je Nacionalna strategija biološke raznolikosti zakasnilau odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, jer su mnogihrvatski prostori očuvane prirode kao npr. Velebit i srednja Podravina, predviđeni, uz većpostojeću zaštitu prirode (park prirode, biogenetski rezervat, zaštićeni krajolik i dr.), za budućeelektrane.Tako se u srednjoj Podravini, gdje svaki vodotehnički zahvat izaziva promjene vodnihodnosa, predviđaju hidroelektrane snage od 120 do 200 MW, koje će uvelike utjecati na šumei dakako na smanjenje biološke raznolikosti. Iz spomenute Strategije i Programa vidljivje sraz između zaštite prirodne baštine i prostorno-razvojnog i planskog usmjerenja energetskogsustava, što se razumnim dogovorom može izbjeći.U vremenu od 23. do 27. lipnja og. zasjedala je Opća skupština UN u New Yorku na kojojse raspravljalo o provedbi Agende 21 (Program za 21. stoljeće), donesene na već spomenutojKonferenciji UN-a u Rio de Janeiru. Na Skupu sudjeluje i naše izaslanstvo, i već se nasamom početku čulo o katastrofalnim posljedicama neprovođenja Konvencije o biološkojraznolikosti, jer se broj nestalih vrsta popeo na 50.000 godišnje. Podsjetimo se kako je Hrvatskapredviđena za očuvanje genetskog blaga što se danas čini beznačajnim, a što nas uskoromože dovesti u središte Svijeta. To nam zasigurno neće uspjeti ako onečistimo okoliš.Prof. dr. sc. B. PrpićNaslovna stranica - Front page:Park-šuma MaksimirMaksimir Park Forest(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)Naklada 1600 primjeraka

UDK630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIABŠUMARSKILISTZnanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društvaJournal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croateUređivački savjet:1. Mr. sc. Darko Beuk 9.2. Prof. dr. sc.Mladen Figurić 10.3. Dr. sc. Joso Gračan 11.4. Tomislav Lešković, dipl. inž. 12.5. Božidar Longin, dipl. inž. 13.6. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik 14.7. Adam Pavlović, dipl. inž. 15.8. Mr. sc. Ivan PentekŽeljko Perković, dipl. inž.Prof. dr. sc. Branimir PrpićZvonko Rožić, dipl. inž.Tomislav Starčević, dipl. inž.Nadan Sirotić, dipl. inž.Mr. sc. Ivan VolfIzv. prof. dr. sc. Joso VukelićUređivački odbor po znansrvcno-st ručnim područjima:/. Šumski ekosustaviIzv. prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologijašumaDr. sc. Petar Rastovski, fiziologija i prehrana šumskogdrvećaProf. dr. sc. Ante Krstinić, genetika i oplemenjivanješumskog drvećaDr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologijaIzv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo2. Uzgajanje šuma i hortikulturaProf. dr. sc. Slavko Matić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvoDoc. dr. sc. Ante Tomašević, kraške šumeDr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode3. Iskorišćivanje šumaIzv. prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometniceDr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstvaDr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drvaGlavni i odgovorni urednik - prof. dr. sc. Branimir PrpićTehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.Lektor - Dijana Sekulić-Blažina4. Zaštita šumaDr. sc. Miroslav Harapin, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc.Milan Glavaš, šumarska fitopatologijaMr. sc.Boris Hrašovec, šumarska entomologijaMr. sc. Petar Jurjević, šumski požari5. Izmjera šumaProf. dr. sc. Ankica Pranjić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, šumarska biometrikaZvonimir Kalafadžić, dipl. inž. šum. i geod., geodezija6. Uređivanje šumaMr. sc. Gašpar Fabijanić, urednik područjaUrednici znanstvenih grana:Dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomikaBranko Meštrić, dipl. inž. šum., informatika u šumarstvu7. Šumarska politikaOskar Piškorić, dipl. inž. šum., povijest šumarstva i bibliografijaHranislav Jakovac, dipl. inž. šum., staleške vijestiProf. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,općekorisne funkcije šumaZnanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljamazavisno o odluci uredništva.Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatskebr. 523-91-2 od06. 03. 1991. časopis »Šumarski list« smatrašeproizvodom iz točke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.

SADRŽAJ - CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK630*231+236.001(Pirtttf nigra Am.)P i n t a r i ć, K. : Analiza strukture i kvalitete prirodnog mladika crnog boraThe Analysis of the Structure and Quality of the Natural Black Pine Young Growth 215UDK630* 272+249 : 630* 652+907.001Matić,S.,Prpić,B: Program njege, obnove i održavanja, te ekološke i socijalne funkcije park-šumana području grada ZagrebaThe Programe of Tending and Maintenance Ecological and Social Functions of the Zagreb Park Forest 225UDK630* 312+379 : 630* 419.001Bojanin,S., Krpan, A. P. B.: Prilagodba tehnologije rada privlačenja drva zaštiti šumaDie anpassung der arbeitstecnologie des holzrückens der waldschonung 243UDK630* 165.001 (Larix decidua Mill.)P e r i ć, Z.: Međuklonske i unutarklonske razlike u sjemenskoj plantaži europskog ariša{Larix decidua Mili.) kraj BjelovaraInterclonal and Clonal Differences in a Seed Orchard of European Larch {Larix decidua Mill.) near Bjelovar 253UDK630* 175.272: 181.2.001Jurković,M.,Jurković-Bevilacqua,B.: Prilog introdukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota-listače-u zagrebačkim parkovimaThe Contribution to the Introduction and Acclimatization of Exotic Woody Plants- Deciduous Trees in Parks of Zagreb 269PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWSUDK630* 279: 232.1Đurasović, P.: Unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područjeThe Introduction of the Exotic Trees and Shurbs in the Region of Dubrovnik 277STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERSUDK630*628N e k v a p i 1, N. : Gospodarenje šumama gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja - Klisa"Forest Management of the "Bastaji Forest - Krivaja - Klisa" 291IZ DNEVNOG TISKA - Vjesnik: Najstarije šumarsko glasilo u EuropiVjesnik - F u c k s, R. : Europska veza za hrvatsku znanost 300IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA - Lisjak, Z.: Osvrti na inicijativu za izdvajanje šumskog transporta(faze II) iz jedinstvenog tehnološkog procesa proizvodnje šumskih sortimenata 301KNJIGE I ČASOPISIK1 e p a c, D.: H. Kramer, Chr. Katsch - Individuelles Wachstum von Waldbäumen in Abhängingkeitvon natürlichen und anthropogenen Einflüssen; 302H. Kramer, J. Banks, R. James - Eukaliptusnaturwälder in Australien; 302H. Kramer - Zur Läuterung bei Douglasie; 302Grupa autora - L'Érable à sucre; 302Z. Majcen - Coupe de jardinage et coupe de succession dans cinq secteurs forestiers.Accriossement quinquennal en surface terrière et état de la régénération 303Serdarušić,A:D. Klepac - Novi sistem uređivanja prebornih šuma 303Piškorić,0.: AA.VV.-Pedunculate oak in Croatia 304F rk o v i ć, A.: Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske - sisavci 304P i š k o r i ć, O.: N. Weigl - Östrereichs forstwirtschaft in der zwischenkrigszeit 1918-1938,; 306Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi Kultura hrvata kroz 1000 godina 307NOVI DOKTORI ZNANOSTI - Glavaš, M.; Danko Diminić 308- Glavaš, M.: Boris Hrašovec 311ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI - P rp i ć, B: Prof. dr. sc. Mladen Stjepan F i g u r i ć 313Prof. dr. sc. Joso Vukelić 314IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA -Jakovac,H.: Zapisnik sa 12. sjednice U.O. HŠD-a 315- Jakovac, H: Zapisnik sa Godišnje (101) skupštine HŠD-a 319IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI - Prpić, B: Svečana skupština AŠZ 333IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HERCEG-BOSNE - Meštrović, A.: Priopćenje 337IN MEMORIAM - Lapaine, M., Franges, S.: Prof. dr. sc. Paško Lovrić (1931-1997) 339- Starčević,T:Mr.sc.IvanĐuričić (1934-1997) 340Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224UDK 630* 231+236.001(«ni« nigra Arn.)ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORATHE ANALYSIS OF THE STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BLACK PINEYOUNG GROWTHKonrad PINTARIĆ*SAŽETAK: U prirodnoj sastojim crnog bora (Pimis nigra,), u kojoj seprovodi stablimično korištenje drvne mase, u prirodnom pomlatka u fazimladika (gornja visina oko 2 m) analiziranje utjecaj zasjenjenosti krošnjamastabala matične sastojine na razvoj, strukturu i kvalitetu prirodnog podmlatka.Proučavanje je provedeno na primjernim plohama na kojima posljednjih15-20 godina nije bilo nikakve sječe. U tom razdoblju prirodni pomladak nijenjegovan.Pokazalo se da u čistim sastojinama crnog bora, nakon uvođenja procesaprirodne obnove pod zastorom krošanja stabala matične sastojine, specijalnopomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, a da bi dovršni sijektrebalo provesti kada prirodni pomladak dostigne visinu od 0.5 m.Samo izuzetno, ukoliko se želi proizvesti još deblja stabla, može se ostaviti15-20 najkvalitetnijih stabala po hektaru, u kom bi se slučaju ta stabla posjeklana kraju drugog produkcijskog perioda, kako bi se izbjegle štete na stablimaobnovljene sastojine. Razmak između ovih pričuvaka bi bio 20-25 metara.Na taj način dobio bi se dodatni volumniprirast.Ključnerij eč i : Pinus nigra, mladik, struktura, kvaliteta.UVODOd ukupne površine visokih šuma, koja u Bosni iHercegovini iznosi oko 1,13 milijuna hektara, na šumeobičnog i crnog bora otpada oko 86.000 hektara. Odove površine, na bolje uvjete staništa otpada oko65.000 hektara (Matić et al., 1971). U ovim, kao i uostalim visokim šumama provodila se isključivo stablimičnasječa stabala (stablimični "prebor") uz isključivoprirodnu obnovu. Zahvaljujući povoljnim uvjetima staništa,prirodna obnova je zadovoljavajuća.Međutim, glede činjenice da je u šumama crnog boraspecijalno pomladno razdoblje veoma dugo, prirodnipomladak se dugo vremena nalazi pod većom ili manjomzasjenom krošanja stabala matične sastojine.Crni borje vrsta polusjene, a u posebnim uvjetimastaništa i vrsta drveća koja zahtijeva znatno više svjetla,tako da se duže zasjenjivanje negativno odražava na razvoji kvalitetu stabala obnovljene sastojine.* Prof. dr. sc. Konrad Pintarić, Edhema Mulabdića 7,Sarajevo, Bosna i HercegovinaCilj ovih istraživanja bio jeu mladiku crnog borautvrditi utjecaj stupnja zasjenjivanja na prirašćivanje,strukturu i kvalitetu jedinki, i eventualnu preporuku zadaljnji postupak u procesu prirodne obnove ovih šuma.Uvjeti staništaKlima. Za obilježavanje klimatskih uvjeta, poslužilaje meteorološka stanica Višegrad (344 mm), koja senalazi na oko 5 km od objekta, koji se nalazi na oko 400m nadmorske visine.Prosječna godišnja temperatura oznosi 10.4°C, prosječnatemperatura najhladnijeg mjeseca -2,5°C, prosječnagodišnja amplituda temperature 23,6°C. Prosječnatemperatura po godišnjim dobima i u razdoblju odV do IX iznosila je:zima proljeće ljeto jesen V-IXt°C -0,1 10,7 20,1 11,1 18,4Apsolutna maksimalna temperatura iznosila je38,8°C, a apsolutna minimalna -24,2°C.215

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224Prosječna godišnja količina oborina je 710 mm, apo godišnjim dobima i u razdoblju od V do IX mjesecabila je:zima proljeće ljeto jesen V-IXmm 151 177 193 189 318% 21 25 27 27 45Vrijednost indeksa suše po De Martonne-u, u ljetnomrazdoblju (VII, VIII i IX) približava se graničnojvrijednosti od 20, koju je De Marronne označio kaogranicu između humidne (iznad 20) i aridne (ispod 20)/24,21 i 26/klime.Temperature, oborine i njihov raspored ukazuju nakontinentalni karakter klime.Tlo. Matični supstrat je gabro, na kome se razvilosmeđe tlo, koje je jako glinovito, plastično i slabo propusnoza vodu. Kako nema kremena, s napredovanjemevolucije tla, frakcija pijeska se stalno gubi, tako da sadržajgline stalno raste. Ovaj tip tla uvijek je zasićen bazamai ima približno neutraslnu reakciju.Vegatacija. Ove čiste šume crnoga bora spadaju utrajnu zajednicu Ericeto-pinetum Nigrae, koja po svomsastavu sadrži listopadne elemente.Sastojinske prilike. Prirodna čista sastojina crnogbora (Pinus nigra) veoma heterogene strukture u kojojse provodi stablimična sječa.Cilj proizvodnje: Maksimalna količina najvrijednijedrvne mase uz održavanje ili povećanje plodnostitla i zažtitu tla od nepovoljnih klimatskih utjecaja.Metoda radaU višegradskom području, u odjelu 2 gospodarskejedinice "Rzav - Varda", u prirodnom mladiku koji senalazi u prirodnoj sastojini crnog bora u kojoj posljednjih15-20 godina nisu provađane nikakve sječe, analiziranjerazvoj mladika u različitim uvjetima osvjetljenjai to:Stupanj osvjetljenjaA: mladik pod zastorom krošanja stabala matičnesastojine ravnomjerno prekinutog sklopa; sklopsastojine 0.5-0.6,B: mladik pod zastorom krošanja stabala matičnesastojine; sklop sastojine 0.3-0.4,C: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 7-8 mod ruba krošanja matične sastojine,D: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 10-15m od ruba krošanja stabala matične sastojine,E: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 20-25m od ruba krošanja stabala matične sastojine,F: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabalamatične sastojine; udaljenost primjernih plohamladika od stabala matične sastojine oko 30 m,G: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabalamatične sastojine; udaljenost primjernih plohamladika od stabala matične sastojine 50-60 m.U svim stupnjevima osvjetjenja postavljene su po triprimjerne plohe veličine 8 m 2 (2m x 4m), a na svim jedinkamavršena su slijedeća mjerenja odnosno ocjene:- visine u posljednjih pet godina s točnošću od 1 cm,- debljine u vratu korijena (na 10 cm od zemlje)u mm,- duljina posljednjeg ljetorasta u cm,- debljina posljednjeg ljetorasta u osnovi i na srediniu mm,- prosječna duljina grana u posljedjem pršljenu,- prosječna debljina grana u osnovi i u sredini naposljednjem pršljenu,- starost jedinki koje se nalaze u okvirima gornjevisine mladika (20% najviših stabalaca) i- kvaliteta jedinki.Na temelju mjerenja obračunati su i:- koeficijent vitkosti,- vitkost grana i- odnos duljine posljednjeg ljetorasta prema prosječnojduljini grana u posljednjem pršljenu.Za sve navedene parametre obračunate su srednjevrijednosti i srednja pogreška mjerenja. Pri utvrđevanjuovisnosti pojedinih parametara od stupnja zasjenjenostiprimijenjena je linearna regresija uz obračunati stupanjodređenosti i korelaciju ranga.stupanjzasjenjenostiABCDEFG1975 1976s r e d120±12102±30141±1071±1345±1064±1860±09Visine i visinski prirastSrednje visine analiziranih stabala bile su sljedeće:127±11118±01151±1095±0971±1088±1490±07g o d i1977i j a vi143±13132±03163±09119±05100±11112±11122±07cmn a1978s i n a150±14147±04174±08142±02137±09143±10157±061979 1979gornja visina159±13159±05185±08162±01171±07172±14188±08221±10202±08232±05202±10208±03209±15229±19216

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 215-224zasjenjenostABCDEFG19767.3±0.815.3±2.310.0±0.524.0±3.725.7±0.723.7±5.030.0±2.5visinski prirast u godini1977 1978cm12.7±2.214.7+1.911.7±0.824.0±3.629.3+1.724.3±5.732.0±2.8Linearna jednadžba visinskog prirasta u razdobljuod 1976. do 1979. godine za pojedine stupnjeve zasjenjenostiiznosila je:StupanjABCDEFGY =Y =Y =Y =Y =Y =Y =10.6512.010.0519.823.3521.230.35-0.33 x;-0.90 x;-0.21 x;+ 1.21 x;+3.26 x;+2.35 x;+0.66 x;r = 0.19r = 0.87r = 0.33r = 0.90r = 0.84r = 0.84r = 0.43Debljine nisu mjerene u vratu korijena, nego na visiniod 0,10 m od zemlje, jer se u vratu korijena javljajuprilične nepravilnosti kojih nema ili su vrlo rijetke navisini od 0,10 m.StupanjzasjenjenostiABCDEFGDebljinePrema tome, ovisno o stupnju zasjenjenosti, krajem1979. godine prosječne visine variraju između 159 cm(stupanj A) i 188 cm (stupanj G), a gornje visine između202 i 229 cm.I pored razlika u visinama koje postoje između pojedinihstupnjeva zasjenjenosti, DUNCAN-ov "multiplerang test" pokazao je da su razlike neznatno signifikantne,što znači daje materijal po prosječnim visinamau 1979. godini prilično homogen. Ova početnahomogenost omogućava da se pri daljnjoj analizi rezultataistraživanja bolje uoči utjecaj zasjenjenosti na istraživaneparametre.Pada u oči daje u posljednje četiri godine kod stupnjazasjenjenosti "A" ukupno prirašćivanje u visinu bilooko 40 cm, tj. oko 10 cm godišnje, dok je kod stupnjazasjenjenosti "G" ukupno prirašćivaje u visinu bilo 130cm, odnosno 32,5 cm godišnje, tj. preko tri puta višenego kod stupnja "A".U razdoblju od 1976. do 1979. godine, prosječni visinskiprirast bio je:10.0+1.714.7+1.511.7±0.823.0±2.937.0+2.431.0+7.734.7±2.219799.3±1.312.3+1.010.7±0.520.3±3.234.0+1.629.3±8.431.3±3.11976-197939.357.044.191.3126.0108.3128.0Kako se vidi, u posljednje četiri godine, kod stupnjazasjenjenosti "A" i "B" visinski prirast imao je tendencijuopadanja, dok je kod ostalih stupnjeva zasjenjenostiimao tendenciju porasta. Osim toga, vidljivo je da su iveličine visinskog prirasta kod pojedinih stupnjeva zasjenjenostivrlo različite, da su najmanje kod stupnja"A" a najveće kod stupnja "G". Ukupan prirast u visinuza sve četiri godine bio je najmanji kod stupnja "A", anajveći kod stupnja "G".I korelacija ranga pokazala je da je u mladiku prirašćivanjeu visinu ovisno od stupnja osvjetljenja, i u 74%slučajeva se veličina visinskog prirasta može objasnitistupnjem zasjenjenosti.Osim toga debljine su mjerene na 1/10 i na 1/3 visine tena visini od 1,3 m.Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne debljine biljakaiznosile su:visina mjerenja debljine0.1 m 1/10 visine 1/5 visine na 1.30 mdebljina u milimetrima20.8+0.823.3+1.225.3+0.832.0+0.934.0+1.640.7+5.445.3+4.118.3+1.021.3+0.922.3+0.928.3+1.131.0+1.334.7+4.239.7+4.015.0+0.918.0+0.920.0+0.024.3+0.826.7+0.530.0+4.233.7+3.310.7+0.712.7+1.211.3+1.613.3+0.314.7+0.717.3+3.218.0+1.3Vidi se da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti usvim mjerenim visinama povećavaju debljine, što jeuvjetovano povećavanjem fotosinteze s povećanjem intenzitetaosvjetljenosti. Kramer i Kozlovsky(1960) navode, da se s povećanjem intenziteta osvjetljenjakod drveća dolazi do značajnih morfoloških pro-217

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224mjena. Razvoj korijena, odnos između korijena i nadzemnogdijela (root/shoot ratio) povećava se s povećanjemosvjetljenja. Lišće koje se razvija u uvjetimajačeg osvjetljenja je deblje, jer veći intenzitet osvjetljenjapospješuje razvoj palisadnog tkiva s dva do tri sloja,dok se u većoj zasjejenosti forsira proizvodnja spužvastogparenhimskog tkiva. Kod lišća, svjetla puci sumnogobrojnije, a kutikula i zidovi stanica deblji.Značaj intenziteta osvjetljenja na proizvodnju drvnemase najbolje se vidi u razlikama u proizvodnji suhesupstance pri različitom imtenzitetu osvjetljenja.Prema istim autorima, kod sijanaca bora, Pinus taeda,koji su rasli pri punom osvjetljenju i pri zasjeni odoko 1/3 punog osvjetljenja, ukupna težina suhe supstanceiznosila je:visinabiljakatežinakorijenasuhe supstancenadzemnogdijelaukupnopuno osvjetljenjecm42gr25gr20gr451/3 punogosvjetljenja356713Vidi se daje kod bora raslog u punom osvjetljenju,korijen teži i više od četiri puta, a nadzemni dio za okotri puta, dok je cijela biljka teža za oko 3,5 puta. Ovoukazuje u kojoj mjeri intenzitet osvjetljenja utječe naintenzitet fotosinteze, čiji se netto učinak odražava uproizvedenoj suhoj supstanci. Ovaj učinak se u krajnjojliniji odražava na širini goda. Kada analizirano debljinustabala, moramo imati u vidu kako ćemo kasnije ukazatida su mladici koji su rasli u zasjeni stariji, te je prosječnaširina goda iznosila:S t u p a n jz a s j e n j e n o s t iABCDEFGDebljina na visiniodO. 10 m (mm)20.823.325.332.034.040.7 45.3Starost (godina)22.417.420.110.17.29.8 8.4Prosječni debljinskiprirast (mm)0.91.31.33.24.74.2 5.4Prosječna širinagoda (mm)0.460.670.631.582.362.07 2.70Vidi se daje u punom osvjetljenju prosječna širinagoda (stupanj "G") za 5,9 puta veća nego pri najjačemstupnju zasjenjenosti (stupanj "A")Debljine stabalaca mjerene u različitim visinama, uodnosu na stupanj zasjenjenosti pokazuju istu tendenciju,a jedino se razlikuju u veličini debljine i u nagibu linijekod linearne jednadžbe, koja je najblaža na visiniod 1,3 m, stoje i razumljivo kada se uzme u obzir dajeta visina najčešće iznad 1/2 visine biljaka, gdje nagomilavanjeorganskih materija dolazi jače do izražaja, a istotako i po Zakonu o minimumu po Mitscherlich-u (Krameri Kozlovsky, I960.).Korelacija ranga kod debljina je maksimalna, štoznači da je u 100% slučajeva debljina uvjetovana stupnjemosvjetljenja.Starost mladikaStarost mladika određena je brojenjem godova na panjićima posječenih stabalaca. Starost mladika na kraju1979. godine iznosila jeS t u p a n jz a s j e n j e n o s t iABCDEFGBroj stabalaca nakojimaje određenastarostProsječna starost(godina)Varijaciona širina(godina)Srednja greškaProsječna visina (cm)2322.419-28±0.61593017.413-24±0.71592720.118-24±0.61852910.18-16±0.6162357.27-9±0.2171309.87-15±0.7172328.47-12±0.3188218

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224Kako se vidi, pri gotovo istim prosječnim visinamastabalaca koja pripadaju gornjoj etaži, tazlike u prosječnojstarosti su prilično velike. Dok je pri zasjenjenosti"A" prosječna starost 22.4 godine, pri stupnju zasjenjenostiod "D" do "G" prosječna starost varira od 7,2 do10,1 godina. Ovaj podatak jasno ukazuje u kojoj mjerimože stupanj zasjenjenosti utjecati na prirašćivanje uvisinu. Osim toga, ovi podaci nam ukazuju da je i kodcrnog bora prirodno pomlađivanje ostvareno iz višesjemenih godina, koje su kod crnog bora česte.Uzimajući u obzir prosječne visine i prosječne starostiu pojedinim stupnjevima osvjetljenja, proizlazi daje prosječni dobni visinski prirast iznosio:Prosječni dobnivisinski prirast (cm)A7.1B9.1StupanjC9.2zasjenjenostiDE16.0 23.8F17.6G22.4Zakonitost opadanja prosječne starosti s povećanjemintenziteta osvjetljenja dana je linearnom jednadžbom:Y = 23.63-2.5x; r = 0.iKorelacija ranga pokazuje da se u 74% slučajevamože objasniti da starost s opadanjem stupnja zasjenjenostiopada te je pri gotovo istoj prosječnoj visini mladikutoliko stariji, ukoliko je zasjenjenost veća.Broj biljakaU istraživanom mladiku, broj biljaka bio je sljedeći:Broj biljakapo aruVarijacionaširinaA447±12280-740StupanjBC467±14 586±47440-500 520-700z a s j e n j e n o s t iDEF753±33 573±76 587±13280-1560 420-740 320-880G387±38300-460Broj biljaka varira u vrlo širokom rasponu, od 28 000do 156 000 po hektaru, što omogućava veliku mogućnostselekcije. I u pojedinim stupnjevima zasjenjenostibroj biljaka jako varira. U okviru istog stupnja zasjenjenostirazlike u broju biljaka su veće nego između pojedinihstupnjeva zasjenjenosti.Linearna jednadžba za broi biljaka u odnosu na stupanjzasjenjenosti glasi:Y = 536.84+1.54 x; r = 0što znači, da se smanjivanjem zasjenjenosti povećavabroj biljaka, ali u našem slučaju stupanj zasjenjenostinije utjecao na brojno stanje mladika, nego su drugičimbenici imali odlučujući utjecaj.Osim toga, ovako veliki broj jedinki ukazuje da seveć u fazi mladika mora otpočeti s njegom, kako se nebi dogodilo da uslijed velikog broja jedinki, stoje povoljnoza selekciju, dođe do nepoželjnih posljedica kaošto su štete od snijega. Osim toga, pomaganjem najvrijednijihjedinki u gornjem sloju, usmjeravamo selekcijuk pomaganju najboljih a ne najjačih, koje kod crnogbora često i nisu najbolje, kako se to događa kod prirodneselekcije.Stupanj vitkostiStupanj vitkosti obračunat je omjerom između visinebiljaka i debljine na visini od 1,3 metra. Ovaj elementje prema Abetzu vrlo značajan, jer u znatnoj mjeriutječe i na stabilnost jedinke. Naime, stoje stupanj vitkostiniži, biljka je stabilnija i manje je izložena štetamakoje nastaju savijanjem pod teretom snijega.Stupanj vitkosti u odnosu na stupanj zasjenjenostiiznosio je:A149±9B128±11Stupanj zasjenjenostiC 1 D 1 EStupanj vitkosti159±3 121±6 117±5F105±11G106±5219

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224Iz ovog se može zaključiti da se s povećanjem inten-ziteta osvjetljenja smanjuje i stupanj vitkosti.Linearna jednadžba stupnja vitkosti u odnosu nastupanj zasjenjenosti bila bi:Y= 157.28-7.72 x; r = 0.80Koeficijent vitkosti deblaKoeficijent vitkosti debla je omjer između visine biljke i debljine na polovici visine.Ovaj koeficijent u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je:KoeficijentvitkostiA79±3StupanjB69±1zasjenjenostiCDE73±2 51±1 50±1F43±3G42±4Linearna jednadžba za koeficijent vitkosti glasi:Y = 84.5-6.6x; r = 0.93S povećanjem intenziteta osvjetljenja smanjuje sekoeficijent vitkosti, a samim tim smanjuje se i opasnostod snijega.Debljina posljednjeg ljetorasta u osnovici i na srediniProsječne debljine posljednjeg ljetorasta iznosile su:U osnoviNa srediniA5.4±0.25.1±0.2B6.1±0.25.9±0.2StupanjCm i6..±0.45.6±0.4zasjenjenostiDi m e t a8.9±0.98.3±0.8Er a10.9±0.510.1 ±0.4F11.5±2.110.7Ü.9G11.3±0.210.5±0.2Linearne jednadžbe za ove parametre su:Debljina u osnovi: Y = 3.74 + 1.99 x ; r = 0.95Debljinausredini:Y = 3.71 + 1.08x; r = 0.95U oba slučaja se s povećanjem intenziteta osvjetljenjau visokom stupnju sigurnosti povećava i debljinagrana.Prosječna duljina i debljina grana u posljednjem pršljenuU posljednjem pršljenu mjerene su i debljine svih grana.Prosječne duljine i debljine grana u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosile su:StupanjzasjenjenostiABCDEFGDuljinagrana (cm)Debljinagrana uosnovi (mm)Debljinagrana nasredini (mm)6.7±0.53.5±0.13.3±0.19.2±0.64.4±0.13.9±0.18.0±0.24.3±0.23.8±0.213.9Ü.55.6±0.35.0±0.320.5Ü.06.8±0.26.1±0.217.9±4.67.4±1.36.7±1.122.0±1.47.2±0.76.4±0.4220

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 215-224Linearne jednadžbe za duljine i debljine grana u posljednjempršljenu su sljedeće:Duljina grana Y = 3.778 + 2.563 x ; r = 0.89Debljina grana u osnovi Y = 2.8 + 0.7 x ; r = 0.96Debljina grana u sredini Y = 2.59 + 0.61 x ; r = 0.96Iz ovih podataka jasno se vidi da se s povećanjem intenzitetaosvjetljenja s velikom sigurnošću povećavajuduljine i debljine grana u posljednjem pršljenu.Odnos između duljine grana posljednjegljetorasta i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenuIzetbegovic (1977) je u svojim istraživanjimazaključio da odnos između duljine posljednjeg ljetorastai prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu uznatnoj mjeri ovisi od intenziteta osvjetljenja, i ukolikosu uvjeti osvjetljenja slabiji i ovaj odnos je manji.U ovisnosti od stupnja zasjenjenosti, ovaj je iznosio:Istovremeno je došao do zaključka da se na temeljuovog odnosa može utvrditi i minimalna količina osvjetljenjakoja bi bila potrebna za normalan rast biljke, štoovisi od vrste drveća. Tako kod jele ovaj odnos ne bismio biti manji od 1.0.A1.3±0.1B1.3±0.1StupanjC1.4±0.1zasjenD1.5±0.1i e n o s t iE1.5±0.2F1.6±0.1G1.4±0.1Linearna jednadžba za ovaj parametar glasi:Y = 2.162 +0.275 x; r = 0.80Vidljivo je da se s povećanjem intenziteta osvjetljenjapovećava i ovaj količnik i to s visokom signifikantnošću.Na temelju rezultata istraživanja moglo bi se zaključitida ovaj količnik ne bi trebao biti manji od 1,5, što bibilo u skladu s dinamikom prirašćivanja u visinu kodcrnog bora, a što bi bila i minimalna količina osvjetljenjapotrebnog za normalni rast crnog bora. Ovaj zaključakbio bi u skladu sa širinom goda, koja u datim uvjetimaosvjetljenja i na datom staništu iznosi 1,58 mm (stupanjzasjenjenosti "D") do 2,70 mm (stupanj zasjenjenosti"G"), stoje u granicama proizvodnje najvrijednijedrvna mase s najpovoljnijim tehnološkim svojstvima.Kvaliteta debla mladika crnog boraPrilikom analize mladika crnog bora glede kvalitetedebla, na primjernim prugama od po 5 m 2 (lm x 5m)razvrstana su stabla u sljedeće kategorije:Kvaliteta debla:Odličan : jedinke od vrata korijena do vrha potpunopraveOsrednji : jedinka slabo jednostrano zakrivljenaS lab : j edinka j ako zakri vlj enLoš : jedinka deformiranaNa temelju ove kategorizacije kvaliteta jedinki jesljedeća:StupanjzasjenjenostiABCDEFGBrojblokova3333333kom/aru%kom/aru%kom/aru%kom/aru%kom/aru%kom/aru%kom/aru%Kvaliteta deblaOdlična13393201602642757327572534330077Osrednja100226714167282403214726153268021Slaba18040207452003347693161202072Loša15335100218013405716011-Ukupno446100467100607100754100574100586100387100221

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224Kao što se vidi, sa smanjivanjem stupnja zasjenjenostipovećava se i učešće jedinki s kvalitetnim deblim.Čak i kada se uzmu u obzir apsolutni brojevi, vidi se dase s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava iučešće stabala s odličnim deblom.Tok relativnog učešća stabalaca s kvalitetnim, odlič-nim deblom može se iskazati sljedećom linearnom jednadžbom:Y = 2.1 + 10.6x;r = 0.91Jasno se vidi da je učešće stabalaca s odličnim deblomu znatnoj mjeri ovisi od uvjeta zasjenjenosti, jer jekoeficijent određenosti vrlo visok (0,91).Na istim primjernim prugama na kojima je ocijenjivanakvaliteta debla, ocjenjivana je i kvaliteta krošnjice.Sva stabla su razvrstana u dvije kategorije:- Krošnja je dobra ako je simetrična i pravilnogoblikaKvalitetakrošnjeDobraLošaUkupnokom/aru%kom/aru%kom/aru%A861936081446100B2074426056467100Analiza mladika crnog bora nastalog prirodnim putem,primjenjujući stablimičnu sječu, pokazala je sljedeće:1. Na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodnaobnova se odvija na zadovoljavajući način i to kako podzastorom krošanja stabala matične sastojine tako i naletomsjemena sa strane (na oko 2-3 visine stabala matičnesastojine).2. Obzirom da crni bor spada u vrste drveća s većimzahtjevom na svjetlo, specijalno pomladno razdoblje nebi trebalo biti duže od 10 godina, ili daje visina prirodnogpomlatka oko 0.5 m.3. Prosječne visine mladika, ovisno od stupnja zasjenjenosti,variraju između 159 cm (najveći stupanj zasjenjenosti)i 188 cm (mladik se razvijao u punom o-svjetljenju). Gornje visine bile su između 202 i 229 cm.Mladik koji se nalaziopod zastorom krošanja, u posljednjetri godine pokazuje opadanje, dok kod manje zasjenjenostiima tendenciju porasta. Do ovog se zaključkadošlo i u prirašćivanju, tako i u prirašćivanju u debljinu.4. U posljednje četiri godine, najmanji prosječni visinskiprirast utvrđenje kod najveće zasjenjenosti (9.8cm), a najveći pri punom osvjetljenju (32 cm). PremaKvaliteta krošnjeStupanjc3135229448607100- Krošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobrekrošnje.Kvaliteta krošanja po stupnju zasjenjenosti jesljedeća:z a s j e n jD5407221428754100e n o s t iIz navedenog primjera vidljivo je da se sa smanjiva- Y = 18.5 + 10.2 x ; r = 0.88njem stupnja zasjenjenosti udio jedinki s kvalitetnomkrošnjom povećava, što proizlazi iz linearne jednadžbešto znači da se kvaliteta krošanja u 88% slučajeva možeza relativno učešće pojedinih kategorija krošanja: objasniti stupnjem zasjenjenosti.222ZAKLJUČAKE4077116729574100F4006818632586100G35391359387100tome, pri punom osvjetljenju prirašćivanje je bilo prekotri puta veće.5. Prirašćivanje u debljinu povećava se s povećavanjemintenziteta osvjetljenja, i prosječna širina goda upunom osvjetljenju je za šest puta veća nego pod jakomzasjenom.6. Kod približno istih gornjih visina, postoje značajnerazlike u starosti jedinki u mladiku. U najvećemstupnju zasjenjenosti prosječna starost bila je 22.4 godine(stupanj "A"), a pri punom osvjetljenju (stupanj"E", "F" i "G") 7-9 godina. Ovo ukazuje da prirodni pomladakpotiče iz više sjemenih godina.7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećavase i broj jedinki, ali ovo povećanje nije signifikantno, tj.drugi neobuhvaćeni čimbenici imaju značajni utjecaj.I ostali istraživani parametri ukazuju na značajanutjecaj zasjenjenosti na njihove vrijednosti.Na kraju možemo zaključiti da od crnog bora prirodnipomladak ne potiče iz jedne sjemene godine, negočak i do 10 sjemenih godina. Te razlike u starosti mladikaveće su u slučaju veće zasjenjenosti nego kod mladikakoji je nastao pri punom osvjetljenju (pet godina).

K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224LITERATURA:1. Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger 5. Leibundgut, H. (1984): Die Waldpflege. III iz-Entwicklung der Verwertung des Nadelrundhol- danje, Bern-Stuttgart.zes auf diezukünftige Zielszeitung bei Waldbau- 6 Linder, A. (1961): Prognose für Holzverwertungliehen Massnahmen insbesondere im Mitteleuro-und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang,pa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. H e f t §2. Izetbegovic, S.( 1977): Strukturno-morfološke i 7. Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo.uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-je- 0 r> • - T ^ T ^ U a -KM I • r

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-2245. The diameter increment is increasing with the higher intensity of light;the average width of the annual ring at full light is six times bigger than indeep shade.6. Young trees of the approximately same height differ in age considerably.In the deepest shade, the average height was 22.4 years (Degree A), while atfull light (Degrees E, F and G) it was 7 - 9 years. This proves that the naturalyoung growth comes from several seed years.7. With higher light intensity, the number of trees becomes bigger, thoughnot significantly, i.e. there are other factors.Other parameters also show the role of shade.The conclusion is that the natural young growth of the Black Pine does notcome from a single seed year, but from as many as 10 years. The age differenceof the young trees is bigger in case of higher shade, than with the young treesthat have grown in full light (five years).224

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242UDK 630* 272+249: 630* 652+907.001PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNEFUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA*THE PROGRAMME OF TENDING AND MAINTENANCE. ECOLOGICAL AND SOCIALFUNCTIONS OF THE ZAGREB PARK FORESTS.Slavko MATIĆ* I Branimir PRPIĆ**SAŽETAK: U radu se obrađuje dio park-šuma Grada Zagreba površine1258,55ha. Obuhvaćeno je 17 parkovnih cjelina, 15 u Gradu Zagrebu i dva uSesvetama. Spomenutepark-šume su dio, pretežito prirodnih park-šuma urbanogaprostora grada Zagreba. Od vrlo značajnih park-šuma izostavljene suspomenikparkovne arhitekture Maksimir i Dotrščina koje imaju sačinjen programodržavanja.Rad je iznesen u dvije cjeline. Prva se odnosi na program njege, obnove iodržavanja park-šuma, dok drugi obraduje njihove socijalne i ekološke funkcije.U programu njege obraduju se uzgojni postupci od pripreme tla za prirodnopomlađivanje, zaštite i njege mlade sastojine do njege sastojine čišćenjemi prorijedom kao i preporukom posebnih postupaka koji povećavaju estetsku ifunkcionalnu vrijednost park-šume. Posebno su opisani struktura i šumskouzgojneosobitosti i dane su preporuke postupaka za svih 17 parkovnih cjelina.U drugom dijelu prikazana je podjela i opis ekoloških i socijalnih funkcija iobavljeno je ocjenjivanje svih parkovnih cjelina.Prosječna ocjena raščlanjenih park-šuma iznosi 33,55, najviša je 37 odmogućih 38, dok je najmanja 31.Koristeći vrijednost sirovinske osnove ustanovljena je sveukupna ekološkai socijalna vrijednost obrađenih zagrebačkih park-šuma u iznosu od 4,03 mi-Ijarde kuna.Povezano uz značajno opterećenje ovih šuma, kako posjetiteljima tako i kemijskimonečišćenjem, dane su preporuke uzgojnih postupaka te popravljanjaodnosa u rizosferi.Ključne riječi: Park-šume Grada Zagreba, njega, obnova i održavanje,ekološke i socijalne funkcije, vrijednost općekorisnih funkcija.1. UVOD - IntroductionU današnjim, prija svega, vrlo složenim ekološkimuvjetima koji su prisutni u čovjekovom okolišu, a izazvanisu promjenama i pogoršanjem temeljnih životnih*Rad je financirao Grad Zagreb, Zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulturei prirode** Prof. dr. sc. Slavko Matić , Prof. dr. sc. Branimir PrpićZavod za uzgajanje šumaŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebuuvjeta, kako za čovjeka tako i za cjelovit šumski ekosustavkoji ga okružuje, šume predstavljaju značajanu prirodnui gospodarsku samoobnovljivu vrijednost. Oneimaju sposobnost i mogućnost ublažavanja nepovoljnihutjecaja na čovjeka, a isto tako stručnim usmjeravanjemnjihovog prirodnog razvoja uz uvažavanje njihoveprirodne strukture, biološke raznolikosti, potrajnostii sposobnosti prirodne obnove, sposobne su pru-225

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242žati čovjeku dobra izražena, prija svega, u općekorisnim(ekološkim i socijalnim) i gospodarskim funkcijama.Punu potvrdu svoje vrijednosti glede općekorisnihfunkcija svakim danom sve više doživljavaju šume kojese nalaze u okruženju ili neposrednoj blizini naselja, akoje su najčešće prema Zakonu o zaštiti prirode proglašenezaštićenim dijelovima prirode, najčešće u kategorijipark-šuma. One, osim toga što predstavaljaju značajnoekološko uporište toga područja, u svako doba pružajučovjeku sve kategorije općekorisnih funkcija šuma,svrstane u društvene (socijalne) i ekološke (zaštitne) funkcije.Jednostavno rečeno one predstavljaju oaze kolikotoliko kvalitetnih životnih uvjeta, koji su nužni svakomčovjeku i na koje je on navikao, kao na životnu potrebunastalu tisućgodišnjim uzajamnim utjecajima izraženimu vrlo bliskim i trajnim odnosima čovjek - šuma. Odnosičovjek-šuma su nužnost i nasušna potreba svakog čovjekai dio su njegove genetske konstitucije. Što je ugroženostčovjeka glede životnih uvjeta veća, potreba zašumom i uvjetima koje ona pruža je očitija. Danas, uuvjetima onečišćenog zraka, vode i tla, u promijenjenimuvjetima ritma života i življenja, na koje se čovjek teškoprivikava, potreba za šumom posebno je izražena.Grad Zagreb, kao rijetko koje mjesto u ovom dijeluEurope, ima privilegiju što se u njegovoj neposrednojblizini nalazi Medvednica, koja obiluje prirodnim šumama,u današnjim uvjetima, stabilnim, biološki raznolikimstrukturama, u kojima se preko dva stoljećagospodari po načelu potrajnosti, a na osnovi temeljnihnačela šumarske znanosti i struke. Šume Medvednicesu rezultat stručnog šumarskog rada i organiziranog šumarstva,koje je na ovim prostorima, kao i u ostalom dijelusredišnje Europe, nastalo prije nešto više od dvastoljeća. Grad je smješten na obroncima Medvednice azahvaljujući prija svega organiziranom šumarstvu i nazočnostistručne šumarske prakse, kad se grad formiraoi širio te prerastao u velegrad, u njemu su ostale značajnepovršine šuma koje su dio prirodne cjeline na potezuMedvednica - rijeka Sava. Te su šume logičan slijedprirodnih šumskih zajednica na navedenom potezu,koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima na kojimapridolaze, a što je posebno znakovito, one su prirodne,klimatogene zajednice.Tu se nalaze tri vertikalna vegetacijska pojasa i toeuropsko-montanski (brdski), europsko-kolinski (brežuljkasti)i europsko-planarni (nizinski). Svaki od njihpredstavljen je šumskim zajednicama koje se rasprostiruod obronaka Medvednice do obala rijeke Save, unizu u kojem dominiraju bukove šume, šume hrasta kitnjaka,šume hrasta lužnjaka i šume topola i vrba. Osimprirodnih šumskih zajednica, na navedenom području,u manjem dijelu nalaze se i umjetno podignute šume ilišumske kulture u kojima možemo naći kulture bagrema,smreke, običnog bora i si.Glede izuzetne važnosti takvih šuma koje su utkaneu sve dijelove grada, a još uvijek predstavljaju značajnesuvisle šumske komplekse, one zahtijevaju poseban iintezivniji tretman glede uobičajenih zahvata njege, obnovei održavanja. Kod toga se moraju istaknuti nekepostavke zbog jasnijeg i sveobuhvatnijeg gledanja naznačaj park-šuma.Te šume, zbog svoje posebne namjene i položaja, ane zbog nekih drugih obilježja koje bi ih razlikovale odnormalnih gospodarskih šuma, zaslužuju poseban postupaki zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode te su šumesvrstane u zaštićene dijelove prirode, t.j. one dijeloveprirode koji imaju posebnu zaštitu. Inače se park šumepo svojoj genezi, strukturi i razvoju ne razlikuju od normalnihgospodarskih šuma. Razlika je jedino u ciljugospodarenja. Cilj gospodarenja park-šumama je prijesvega u pridobivanju općekorisnih funkcija šuma, gdjeje odmor i rekreacija građana na vidnom mjestu, za razlikuod klasičnih gospodarskih šuma, gdje su pored pridobivanjaopćekorisnih funkcija, naglašene i gospodarskefunkcije u vidu proizvodnje što kvalitetnijihdrvnih sortimenata. Položaj park šuma u odnosu na naseljenamjesta i njihova pristupačnost žiteljima je temeljnirazlog što je gospodarska funkcija prepustilamjesto rekreaciji i odmoru, značajnim pokazateljimaopćekorisnih funkcija šuma.Kvalitetna gospodarska šuma je istovremeo i kvalitetnašuma za pridobivanje općekorisnih funkcija. Šumanormalne strukture, velikog prirasta i ostalih parametarakoje imaju "normalne gospodarske šume", poredproizvodnje drva istovremeno kvalitetno proizvodei općekorisna dobra. Te dvije vrijednosti su u čvrstojkorelaciji na osnovi čega se može zaključiti da su radovina njezi, obnovi i održavanju park šuma u biti istovjetnis isto takvim radovima u gospodarskim šumama,uz uvažavanje posebnosti koje su bitne za park-šumu.Na osnovi Poslovnika gradskog poglavarstva (članak20. stavak 2. Službeni glasnik grada Zagreba 12/93i 22/93), Gradsko poglavarstvo je donijelo zaključak oosnivanju i imenovanju Stručne komisije za zaštitu priroderadi izrade stručne podloge za stavljanje pod zaštitupark-šuma. Stručna podloga, odnosno terenskaobrada, valorizacija i stručno obrazloženje odnose se napark-šume spomenute u članku 7. GUP-a. Popis parkšumakoje treba zaštiti a za koje će stručnu podlogu izraditistručno povjerenstvo nalaze se u priloženoj tablici anjihov prostorni raspored i položaj u priloženoj karti.Ovaj Program je dio prijedloga studije za proglašenjenavedenih park-šuma zaštićenim djelovima prirodetemeljem Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7.GUP-a Grada Zagreba.226

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242Slavko MATIĆ2. RADOVI NA NJEZI PARK-ŠUMA - Park forest tendingSvaka park-šuma mora zadovoljiti temeljne kriterijekoje ima prirodna sastojina glede strukture, stabilnosti,prirodnosti i mogućnosti prirodne obnove, a sve to morapružati estetski ugođaj posjetitelju. Kod toga je bitnonapomenuti da se kvalitetna park šuma po strukturii vanjskom izgledu ne razlikuje od prirodne šume.Radovi na njezi park-šuma obuhvaćaju sve fazeradova koje inače provodimo u prirodnim sastojinamatime da se kod park-šuma uvažavaju specifičnosti kojemoraju biti naglašene, posebice kod estetskog izgleda ijoš veće raznolikosti glede vrsta drveća. Radovi na njeziu čvrstoj su vezi s radovima na pomlađivanju ili obnovipark-šuma. Vrlo često je nemoguće odrediti čvrstugranicu između njege i pomlađivanja, jer se ti radovičesto puta preklapaju i u mjestu i u vremenu izvođenja.Njegom počinjemo onog momenta kad se na pomladnojpovršini park-šume koju obnavljamo, pojavi ponik,odnosno pomladak s kojim možemo računati kao sbudućom sastojinom ili dijelom buduće sastojine. Radovena njezi obavljamo skoro tijekom cijelog životasastojine, a završavamo s početkom radova na obnovi.Sastojina tijekom životnog doba ili ophodnje doživljavarazličite razvojne stadije (ponik, pomladak, mladik,koljik, letvik, mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina),pa se i zahvati njege prilagođavaju različitim razvojnimstadijima.Mlade sastojine nastale prirodnom ili umjetnomobnovom ne mogu postići kvalitetnu strukturu, omjersmjese, kvalitet stabla, izgled, stoje važno za park-šumu,ako se prepuste spontanom razvoju. Zbog toga jenužno već u najranijim razvojnim stadijima pristupitinjezi, kako sastojine tako i staništa. Sastojine koje nisuu mladosti njegovane obični su vrlo guste. Stabla imajuvrlo visoki stupanj vitkosti, malu reduciranu krošnju,pa su zbog toga neotporne na biotske i abiotske čimbenike(snijeg, led, vjetar, kukci, gljive i dr.). Osim toga utim se sastojinama nalazi velik broj fenotipski loših stabala,pa je estetska i gospodarska vrijednost tih stabalana niskom stupnju.Cilj i zadatak njege park-šuma je u tome da se tijekomživota sastojine utječe na njenu strukturu, kako bise postigao cilj gospodarenja uz osiguranje trajne stabilnosti,produktivnosti, estetskog ugođaja i mogućnostikvalitetne prirodne obnove.Njegom sastojina, osim što se poboljšavaju stanišniuvjeti u tlu i atmosferi, utječe se na zamjenu prirodnespontane selekcije stabala u sastojini selekcijom temeljenomna šumskouzgojnim načelima. Razlikuju se ovitipovi selekcije:- negativna selekcija ili negativno odabiranje, u štose ubraja, a radi dovođenja više svjetla mlađem pomlatku,i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatkui mlađem mladiku- pozitivna selekcija ili pozitivno odabiranje u oblikuproreda u starijem mladiku, mladim, srednjodobnim,starijim i starim sastojinama.Negativnom selekcijom uklanjaju se iz sastojine svenepoželjne jedinke sve do momenta kad se počinjuuočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se u radovena pozitivnoj selekciji uklanjajući iz sastojine onošto ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Stabla budućnostiodabiremo na osnovi njihove kvalitete (krošnja,deblo), a u park-šumi to pored glavne vrste drvećamogu biti i druge, sporedne i pionirske vrste (breza, topole,vrbe, johe, trešnje, divlje jabuke i dr.) koje će pružatikvalitetan estetski ugođaj. Pri tome se mora voditiračuna da sastojina ne izgubi obilježja koja su tipična zasvaku prirodnu šumu, a to su suvislost, proizvodnost,potrajnost, stabilnost, raznolikost, mogućnost prirodneobnove i kvalitetan estetski ugođaj, koji jeu ostalomsvojstven svakoj stabilnoj prirodnoj šumi.Radovi na njezi park-šuma mogu se podjeliti u ove faze:- radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećemi budućem mladom naraštaju (rahljenje tla,uništavanje korova, odvodnja i dr.)- zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka,životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnihekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.)- njega pomlatka nakon dovršnih sječa- njega sastojina čišćenjem- njega sastojina proredom- ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnuvrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanjegrana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.).2.1. Radovi na njezi do prvih proredaTending until the first thinningVeć smo naveli da se radovi na njezi park-šuma vrločesto preklapaju s radovima na pomlađivanju, najčešćes radovima na pripremi staništa za obnovu. Ti se radovinajčešće obavljaju pod zastorom krošanja matične sastojineprije dovršnog sjeka, gdje se još radi na pripremistaništa za obnovu a istovremeno se njeguje postojećipomladak na kojeg računamo kao s budućom sastojinom.To naročito dolazi do izražaja u park-šumamagdje se obnova obavlja na malim površinama s dugimpomladnim razdobljem.Najčešći su radovi s tlom u vidu rahljenja nagomilanoghumusa, istovremenog uništavanja korova te odvodnjesuvišne površinske vode.227

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242Ponik i pomladak zaštićujemo od onog trenutka kadse odlučimo za obnovu park šume. Zaštita je najčešćaod mraza, insolacije, isušivanja i dr. podržavanjem djelotvornezasjene matične sastojine glavne ili sporednihvrsta drveća. Tu naročito značajnu ulogu imaju stablapodstojne etaže, koja mogu djelotvorno štititi pomladaki nakon uklanjanja dominantnih stabala glavne vrstedrveća.Zaštita od štetne flore prija svega se odnosi na uništavanjekorova, dok je sastojina u fazi prirodne obnoveprije i nakon dovršnog sijeka, a nalazi se u razvojnomstadiju ponika i mlađeg mladika.Zaštita od različitih štetnika, posebno životinja, počinjese obavljati prije početka oplodnih sječa najčešćeograđivanjem. Na taj način štitimo već postojeći pomladakna kojeg računamo u budućnosti, a istovremenoubrzavamo proces prirodne obnove dijela nenaplođenepomladne površine. U park-šumama postoji opasnostuništavanja ponika i pomlatka od ljudi pa je ograđivanjedobar način zaštite. Suzbijanje pepelnice i ostalihštetnika gljivičnog porijekla je svakim danom sve nužnijamjera njege.Popunjavanje je nužna mjera njege, a obavlja se ondaako nije naplođeno više od 20% pomladne površine .U park šumi popunjavanje je uputno obaviti različitimvrstama drveća, posebno onim koje povećavaju estetskiugođaj, bilo da se radi o listačama ili četinjačama.Njega pomlatka nakon dovršnog sijeka obavlja sesječom na čep oštećenog pomlatka, te sječom predrasta,grmlja i onih vrsta koje ne želimo imati u sastojini. Uovoj fazi njege bitno je glavnoj vrsti dovoditi svijetlobarem do vršnog pupa, uklanjanjem svih biljaka kojeoduzimaju svijetlo, kako bi glavna vrsta drveća ubrzanimvisinskim rastom izašla iz zone gdje je ugrožavajukorov, izbojci iz panja, grmlje i ostale nepoželjne agresivnevrste.Sastojina se njeguje čišćenjem od razvojnog stadijastarijeg pomlatka do starijeg mladika, kada počinje njegaproredom. Obično je to dob za naše klimatogenevrste drveća do 20 godina (hrastovi), a za bukvu do 30godina. Tim zahvatom njege, kao negativnom selekcijom,odstranjujemo iz sastojine sve ono nekvalitetnošto ne želimo da bude u strukturi buduće sastojine. Sijekuse nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata i oštećenastabalca. Uklanja se predrast i regulira omjersmjese u sastojini, podržavajući one vrste koje će najboljeispuniti sve ono što se od park-šume očekuje. Zahvatomčišćenja možemo povećati biodiverzitet sastojine,ostavljajući različite vrste drveća koje od prirodespadaju u određenu zajednicu, a ne ugrožavaju glavnuvrstu drveća.2.2. Njega sastojina proredomTending the stands by thinningProredom počinjemo u razvojnom stadiju starijegmladika, kada dolazi do intenzivog izlučivanja, prirodnogodumiranja stabala zbog međusobne konkurencije,formiranja etaža u sastojini te kad je moguće uočitistabla budućnosti koja će biti u središtu našeg interesa ikoje ćemo favorizirati njegom sastojine proredom.Vrlo je važno da se prilikom izvođenja proreda neporemete stabilni odnosi koji vladaju u staništu i biocenoziglede strukture sastojine, i da se istodobno omogućinajkvalitetnijim stablima optimalan razvoj i maksimalanprirast. To znači da intezitet prorede mora bititakav da omogući nesmanjen prirast sastojine, a načinili metoda prorede mora osigurati prirodnu strukturu istabilne odnose među etažama i optimalan razvoj odabranihstabala budućnosti.Planirajući i obavljajući njegu sastojina proredom,moraju se u svakom trenutku uvažavati unaprijed postavljeniciljevi koji se žele postići proredom, a to su:- pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima usastojini- formiranje optimalne strukture sastojine- njega krošanja i debla odabranih stabala- proizvodnja maksimalnog i kvalitetnog prirasta uodređenim dobnim i strukturnim sastojinskim uvjetima- formiranje stabilne i produktivne sastojine koja ćeu određenom razdoblju biti sposobna za kvalitetnuprirodnu obnovu.Njega sastojna proredom je od velikog značenja zapark-šume, budući da su ophodnje tih šuma izuzetnoduge i poistovjećuju se s fiziološkom prezrelošću stabala.To znači da će prorede u park-šumama biti takavuzgojni zahvat njege, koji će se najduže izvoditi i kojiće biti odlučujući za njeno formiranje i izgled. Da bimogli kvalitetno provoditi prorede u svakom trenutkutreba imati odgovor na ova pitanja:- Kada treba početi s prvom proredom?- Kojim intezitetom prorede treba zahvatiti u sastojinu,odnosno koliko se može sjeći a da se ne umanjiproizvodnja i stabilnost sastojine?- Na koji način, odnosno kojom metodom trebaizvesti proredu?- Kako često treba sastojinu prorjeđivati, odnosnokoliki treba biti turnus prorede?Proredom počinjemo nekoliko godina nakon zadnjegčišćenja u starijem mladiku i koljiku, nakon kulminacijetečajnog visinskog prirasta.228

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 225-242Drvna masa posječena proredom mora biti manja odtečajnog prirasta drvne mase a može biti maksimalnaprosječnom dobnom prirastu. Prosječni dobni prirast jeskoro tijekom cijelog života sastojine manji od tečajnog,a izjednačuje se tek u kasnoj dobi svake sastojine.Prema tome, maksimalnu količinu drvne mase kojamože biti posječena u jednoj proredi dobijemo akoukupnu drvnu masu sastojine podijelimo s dobi izraženomu desetljećima, što znači:Vp = Vu/na na osnovi toga izračunamo intezitet proredeI = Vp/Vu x 100, iz čega proizlazi1= l/n x 100gdje je:Vu - ukupna drvna masa sastojineVp - drvna masa proreden - dobni razred ili dob sastojine izražena u desetljećima.Što se tiče načina ili metode prorede ona je određenavertikalnom strukturom sastojine, gdje pomoću biološko-gospodarskeklasifikacije stabala u sastojiniodredimo etaže (dominantna- A, nuzgredna- B i podstojna-C), odnosno proizvodni (A+B) i pomoćni (C)dio sastojine. Na osnovi toga odredimo da se u proizvodnomdijelu sastojine (A+B) mora minimalno posjeći,od ukupne mase prorede, u postotcima onoliko kolikotaj dio sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a u pomoćnomdijelu (C) se može maksimalno posjeći onolikokoliko taj dio sudjelujeu ukupnoj masi sastojine.Na taj se način, okvirno gledajući, osigurava da će seviše od 80% drvne mase posjeći u gornjem dijelu sastojine,gdje se i nalaze krošnje odabranih stabala, a manjeS obzirom na posebne zahtjeve i očekivanja park-šume,gdje su odmor i rekreacija na prvom mjestu, važno jenapomenuti da se ophodnju treba poistovjetiti s početkomfiziološkog slabljenja stabala. To posebno vrijedi zaone najkvalitetnije park-šume glede njihove prirodnestrukture, dobi i povijesnog značenja, kao što su Maksiod20% u donjem dijelu sastojine. Taj način proredeosigurava neporemećene odnose u vertikalnoj strukturi,stoje značajno za daljni normalni razvoj sastojine.Sto se tiče turnusa prorede ili vremena iduće prorede,možemo se držati uobičajenog stajališta, da se umladim sastojinama odredi turnus od 5 godina a u srednjodobnim,starijim i starim sastojinama, od 10 godina.2.3. Ostali zahvati njege u park-šumamaOther tending work in the park forestsPod ostalim zahvatima njege u park- šumama podrazumjevamosve one radove koji se moraju izvoditizbog specifičnosti koje ima svaka park-šuma, posebnoglede njenog estetskog izgleda i formiranja takve struktureu kojoj će biti posebno naglašeni neki elementi sastojine,kao što su sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnograšća. U svakom od ovih elemenata, ako to zahtijevajukonkretni uvjeti na terenu, može se intervenirati.U sloju drveća može se raditi na obrezivanju grana,formiranju krošanja ili ostalim radovima koji će istaknutipojedina interesantna svojstva pojedinih vrsta drveća.Ukoliko iz bilo kojih razloga nedostaju stablapodstojne etaže, nužno je raditi na podsađivanju, unosećione vrste drveća koje podnose zasjenu (grab, lipa,klen, smreka i dr.), a koje će poboljšati strukturnu i estetskuvrijednost park-šume.U sloju grmlja može se raditi na njegovoj njezi i reduciranjubroja da bi došli do izražaja oni grmovi kojizbog svojih bioloških svojstava pružaju lijep ugođaj(cvjetanje, listanje, habitus i dr.). Isto tako mogu seunositi oni grmovi koji nedostaju i koji stanišno pripadajuu konkretnu zajednicu.3. RADOVI NA OBNOVI PARK-SUMA - Regeneration of the park forestsU svakoj normalnoj i njegovanoj prirodnoj šumi brigao njenoj prirodnoj obnovi počinje kod prvih radova nanjezi, a to znači od najranije mladosti. Prirodno pomladitimožemo samo onu sastojinu koja ima prirodne,usklađene i stabilne strukturne odnose, gdje je potrajnosti biološka raznolikost temeljni pokazatelj stanja šume.To znači da radovima njege trebamo formirati takvustrukturu sastojine koja će pored ostalog osigurati i dobruprirodnu obnovu. Osim toga, kad su u pitanju parkšume,potrebno je odrediti ophodnju, odnosno životnudob park-šume kada treba početi s radovima na obnovi.mir, Jelenovac, Zelengaj i dr. To znači da se s obnovompočinje u ono vrijeme i na onom mjestu kad se i gdje sena pomladnoj površini počnu sušiti stabla. To se najčešćedogađa u starim sastojinama, gdje je normalna i uobičajenapojava postupno odumiranje i sušenje stabala.To se nikada ne događa masovno, što ide u prilog jednostavnijemi fleksibilnijem postupku obnove. Osim togato je jamstvo da će se obnova provoditi na malim površinama,što odgovara sastojinama u park-šumi i s ekološkogi s vizuelnog i estetskog stajališta. Ovdje je nužnoreći da park-šume ne bi trebalo obnavljati oplodnim sječamana velikim površinama, jer se taj način obnove postupnonapušta i u izrazito gospodarskim šumama. U današnjim,vrlo složenim ekološkim uvjetima, gdje općekorisnefunkcije šuma dolaze sve više do izražaja, oplodnesječe na velikim površinama kao mjera obnovešuma polako odlaze u povijest.229

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997). 225-242S obzirom na naprijed izneseno, može se zaključitida se jednodobne ili regularne park-šume, bilo da suniskog, srednjeg ili visokog uzgojnog oblika, trebajuobnavljati kombiniranim načinima obnove i to u većinislučajeva postupcima oplodnih sječa na malim površinamas kombinacijom pomlađivanja rubnim sječamauz relativno dugo specijalno pomladno razdoblje. Toznači da će se s obnovom počimati na onom mjestu gdjedolazi do postupnog fiziološkog slabljena i sušenja stabala,uvažavajući postupnost izraženu na načelima pripremnog,naplodnog i dovršnog sijeka. Proširenje pomladnepovršine i njeno postupno spajanje sa susjednomobavlja se rubnim sječama, uvažavajući poznatumetodu rubnih sječa putem vanjskog i unutarnjeg ruba.Na taj će se način postići slabo primjetne radnje na obnovi(sječi stabala), raznolikost sastojina unutar parkšumeglede dobi i različitih vrsta drveća, što osiguravapotrajnost i biodiverzitet a to znači i vječnost šume kojuobnavljamao. S obzirom da se u većini slučajeva tu radio starim stablima koja najčešće dobro rađaju sjemenom,nužno je već postojeći prirodni pomladak, po-mladnu jezgru, upotrijebiti kao buduću sastojinu. Istotako ovdje je nužno kombinirati prirodni i umjetninačin obnove uz strogo uvažavanje svih načela kojavrijede za prirodnu obnovu. Od svega navedenog,umjetno je samo donošenje sjemena ili sadnica zbogpoboljšanja uspješnosti prirodne obnove.Uzimajući u obzir današnje ekološke uvjete, obilježeneonečišćenim zrakom, vodom i tlom, pojedinastabla će pokazivati znakove fiziološkog slabljenja isušenja prija uobičajenog vremena, svojstvenog biološkimsvojstvima pojedine vrste drveća. Tu pojavu trebaiskoristiti i početi s obnovom na tim mjestima. Na tajće se način izbjeći masovnost u procesima obnove, kojabi se mogla dogoditi kad bi neku 200 ili 300 godišnjusastojinu, u normalnim ekološkim uvjetima, obnavljaliu kratkom pomladnom razdoblju, zbog masovnogfiziološkog slabljenja i sušenja.Uz radove na pomlađivanju nužno je istovremenona pomladnoj površini provoditi radove na njezi posvim naprijed navedenim načelima.4. RADOVI NA ODRŽAVANJU PARK-ŠUMA - Maintenance of the park forestsOdržavati neku park šumu znači prije svega voditipolitiku uvažavanja šumskih ekosustava u gradskimsredinama. U svezi s time nužno je izvoditi radnje kojeće omogućiti funkcioniranje park-šume te provoditimjere spriječavanja njihove devastacije. Posebno jevažno čuvati granice i rubne dijelove koji su izloženisvakodnevnim napadima, počevši od njihove upotrebeza parkirališta, odlagališta građevnog materijala i smećado krađe drveta, humusnog tla i vegetacije.Glede zakonske regulative i uvažavanja cjelovitostipark-šume, to istovremeno znači zaštitu od divljih i"zakonskih" uzurpacija. Pod održavanjem istovremenose misli na funkcioniranje i zaštitu svih nužnih objekatakoji su u park-šumi smješteni, počevši od održavanjastaza, puteva, vodotoka, jezera, mostova, vidikovaca,do uklanjanja snjegom, ledom ili vjetrom izvaljenih,nagnutih ili prelomljenih stabala.5. STRUKTURNE I SUMSKOUZGOJNE OSOBINE PARK-SUMA NA PODRUČJUGRADA ZAGREBAStructural and silvicultural properties of the Zagreb park forestsU priloženoj tablici donosimo neke osnovne struk- Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. GUP-aturne i posjedničke podatke za 17 park- šuma koje treba Grada Zagreba,proglasiti zaštićenim dijelovima prirode temeljem5.1. Park-šuma SusedgradSusedgrad park forestUkupna površina ove park-šume iznosi 10,50 ha sprosječnom drvnom zalihom od 215,50 m 3 /ha i prosječnimgodišnjim tečajnim prirastom od 5,59 m-Vha. Uomjeru smjese nalaze se hrast kitnjak, jasen, lipe, smrekai druge vrste drveća. Sastojina je ispresjecana mnogobrojnimstazama. Nužno je obaviti sanitarnu sječusuhih prezrelih, slabo vitalnih stabala uz obnovu prirodnimili umjetnim putem prvenstveno hrastom kitnjakom.Nužna je predhodna priprema staništa. Njeguobaviti proredom u korist klimatogene vrste šume hrastakitnjaka. Zakorovljene površine posaditi sadnicamaobičnog bora uz pripremu tla.5.2. Park-šuma Lisičina - Lisičina park forestOva je park-šuma u privatnom vlasništvu, šumskepovršine 6,10 ha. Ukupna površina iznosi 21,80 ha.Šume su male drvne zalihe, svojstvene većini privatnihšuma koje su degradirane prija svega zbog nestručnoggospodarenja. Nužno je postupnim radovima njegeformirati suvisliju sastojinu uz obnovu plješina, sad-230

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242njom pionirskih vrsta drveća (breza, topola, vrba, smreke,borovi i dr.). Ostale površine detaljnim projektomstaviti u funkciju park-šume bilo pošumljavanjem ilipak stvaranjem slobodnih njegovanih zelenih površina.5.3. Park-šuma GrmoščicaGrmoščica park forestUkupna površina park-šume iznosi 76,90 ha, odčega na šumsku površinu odpada 63,60 ha. To susrednjodobne sastojine u kojima je nužna njega proredom.Drvna zaliha je normalna (274,60 m 3 /ha), a prirastiznosi 7,60 m 3 /ha. U proredama forsirati hrast kitnjak ibukvu iz sjemena na štetu bagrema, stabala iz panja isušaca kestena. U bagremovim sastojinama dati prednostautoktonim upotrebljivim vrstama koje se nalaze udonjoj etaži. Kulture topola obnoviti u dva sjeka unošenje15000 sadnica kitnjaka po ha, uz predhodnu pripremustaništa. Čistine pošumljavati četinjačama (smreka,borovi i dr).5.4. Park-šuma Zamorski breg-Šestinski vrtZamorski breg-Šestinski vrt park forestUkupna površina iznosi 17,10 ha, od čega na šumuodpada 14,90 ha. Obrast je normalan, a prosječna drvnazaliha iznosi 336,58 m 3 /ha s prirastom od 6,50 m 3 /ha.To je pretežno mješovita sastojina kitnjaka i bukve sprimješanim bagremom. U jednom dijelu nalazi se bagremovakultura u dobi od 5o godina. Sastojine su visokoguzgojnog oblika u dobi od 45-105 godina. Prirodnesastojine njegovati proredom, a bagremovu kulturu njegovatido kraja ophodnje uz postupnu konverziju sastojinskogoblika pretvorbom u autoktonu sastojinu kitnjakai bukve.Tablica 1.Table 1.Red.br.No.Naziv predjelaAreaDržavnešumeStateforestsPrivatnešumePrivateforestsPovršine (ha)Area (ha)UkupnošumaTotalOstaloOtherUkupnapovršinaTotalareaProsj. drv.zalihaAveragewood stockmVhaProsj. god.teč. prirastAverage currentannual incrementmVha1234567891011121314151617SusedgradLisičinaGrmoščicaZamorski breg-Šestinski vrtŠestinski dolJelenovac -VrhovecPark šumeCentraMirogojRemeteMiroševčinaDankovačkašumaOporovecNovoselecČulinečinaSavskaopatovinaGaišćeMagdalenaUkupno3.650.0046.815.663.5533.41120.3929.950.000.007.419.064.290.0033.47103.470.00401.193.956.1010.799.241.0015.49140.3816.9949.60105.40184.52126.940.0072.7014.3369.2324.70857.367.606.1063.6014.904.5548.90260.7746.9449.60105.40192.00136.004.2972.7047.80172.7024.701258.552.9015.7013.302.204.805.6059.6679.6058.1017.8017.3011.200.000.0021.0018.804.20332.1610.5021.8070.9017.109.3554.50320.43126.54107.70123.20209.30147.204.2972.7068.80191.5028.901590.71215.50100.00274.60336.58203.00314.82386.28298.72115.00150.00143.29236.91228.00130.00290.00423.00122.00-5.594.007.606.505.605.976.887.564.004.206.6410.1011.303.608.0012.503.80-231

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 225-242232

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARKSUMA... Šumarski listbr. 5-6, CXXI (1997), 225-2425.5. Park-šuma Šestinski dolŠestinski dol park forestUkupna površina iznosi 9,35 ha, od čega šumi pripada4,55 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 200,3 m 3 /ha, aprirast 5,50 mVha. Stanište je hrasta kitnjaka na kojemznantno učešće pored kitnjaka ima bagrem. Čiste sastojinebagrema treba postupno pretvarati u kitnjakove pouobičajenim metodama. U vitalnijim skupinama bagremai u dijelovima gdje u omjeru smjese dominira hrastkitnjak, treba obavljati prorede formirajući što prirodnijuvertikalnu strukturu i omjer smjese. Ophodnju bagremovogkolosjeka treba produžiti i uz nužne uzgojneradove uzgojiti bagremovu nisku šumu.5.6. Park-šuma Jelenovac-VrhovecJelenovac-Vrhovec park forestUkupna površina ove park-šume iznosi 54,50 ha odčega na šume odpada 48,90 ha. Prosječna drvna zalihaiznosi 314,82 mVha, a prirast 5,97 m 3 /ha. To su mješovitesastojine u kojima u omjeru smjese dominiraju hrastkitnjak, bukva, grab i bagrem. Primješani su lipe, kesten,jasen, voćkarice i breza. Sastojine treba njegovati proredomuz posebnu pažnju formiranja strukture, zbog ponegdjepregustih sastojina, omjera smjese zbog bagrema,prostornog rasporeda zbog izrazitih grupa stabala, vertikalnestrukture posebno formiranja i njege podstojneetaže, uzgojnog oblika vađenjem stabala iz panja i naklizišta, zbog podržavanja jače pokrovnosti. U starimsastojinama u kojima se nalaze fiziološki oslabljena stablaprovoditi kombiniranu obnovu na malim površinamauz oplodne i rubne sječe.5.7. Park-šume centra - Centar park forestsTe vrlo vrijedne park-šume zauzimaju ukupnu površinuod 320,43 ha, od čega na šumu odpada 260,77 ha.Šume čine predjeli od kojih se pojedini spuštaju do samogsredišta grada, a to su šume Tuškanac, Dubravkinput, Cmrok, Jurjevska, Rokov perivoj, Zelengaj, Kraljevac,Pantovčak i Prekrižje. Prosječna drvna zaliha iznosi386,28 mVha a prirast 6,88 m 3 /ha. To su pretežnomješovite srednjodobne starije i stare park-šume, koje uomjeru smjese imaju hrast kitnjak, bukvu, grab, bagrem,lipu, kesten, jasen, voćkarice, brezu i druge listačei četinjače. Sastojine su pretežno visokog uzgojnogoblika u kojima treba provoditi sve faze njege i sveradove na obnovi, ovisno o konkretnom stanju pojedinesastojine. Njegu, obnovu i održavanje provoditi po naprijednavedenim načelima i metodama.Park-šuma Pantovčak - Zelengaj(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)233

S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997), 225-242Park-šuma Remete(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenikakulture i prirode)Park-šuma Tuškanac(Foto: J. Janjić)5.8. Park-šuma Mirogoj - Mirogoj park forestPovršina iznosi 126,54 ha, od čega na šumu odpada46,94 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 298,72 m 3 /ha, aprirast 7,56 mVha. Šuma obuhvaća predjele Kamenjaki Črleni jarak. To su šume hrasta kitnjaka srednjodobne,starije i stare, koje u omjeru smjese osim kitnjaka imajubukvu, grab s primješanim bagremom i četinjačama.Nužno je obavljati njege proredom, a u starim sastojinamaradove na pomlađivanju.5.9. Park-šuma Remete - Remete park forestUkupna površina iznosi 107,70 ha od čega na šumeodpada 49,60 ha.. Sve su šume privatne, stoje i vidljivoi iz strukturnih podataka niske drvne mase koja iznosi115,oo m 3 /ha i prirasta od 4,00 m 3 /ha. Sastojine hrastakitnjaka, bukve i ostalih pripadajućih vrsta poremećenestrukture nastale su kao posljedice neurednog gospodarenja.U njima treba provoditi obimne zahvate njegeradi formiranja kvalitetnije strukture te radove prirodnei umjetne obnove.5.10. Park-šuma MiroševčinaMiroševčina park forestUkupna površina iznosi 123,20 ha, od čega naisključivo privatne šume odpada 105,40 ha. Prosječnadrvna zaliha iznosi 150,00 mVha, a prirast 4,20 m 3 /ha.Sastojina je slična predhodnoj, te i u njoj treba provoditiradove njege i obnove s posebnim ciljem revitalizacijeovih šuma.5.11. Park-šuma Dankovečka šumaDankovečka šuma park forestUkupna površina ove park-šume iznosi 209,30 ha,od čega na šume odpada 192 ha, od čega je svega 7,48ha državnih šuma, a preostalih 184,52 ha odnosi se naprivatne šume. Prosječna drvna masa iznosi 143,29m 3 /ha, a prirast 6,64 mVha. Sastojine su pretežno niskoguzgojnog oblika ili panjače, sastavljene od hrastakitnjaka i običnog graba, srednjodobne, u kojima je udržavnim šumama propisana ophodnja od 100 godina.Sastojine treba njegovati proredom uz forsiranje stabalaiz sjemena i kvalitetnih stabala kitnjaka iz panja.Postoje i bagremove sastojine u razvojnom stadiju koljika,kojima treba produžiti ophodnju te ih postupnokonvertirati u kitnjakove sastojine. Privatne šume zahtijevajukompleksne radove na njezi i istovremenojobnovi, po mogućnosti autoktonim klimatogenim vrstamadrveća.234i

S. Matić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski liši br. 5-6, CXXI (1997). 225-2425.12. Park-šuma OporovecOporovec park forestUkupna površina iznosi 147,20 ha, od čega na šumeodpada 136,00 ha, od čega na privatne šume odpada126,94 ha, a na državne 9,06 ha. Prosječna drvna zalihaiznosi 236,91 m 3 /ha s prirastom od 10,10 mVha. Državnešume su šume hrasta kitnjaka, visokog uzgojnogoblika, normalnog obrasta u dobi od 50 godina. U njimase preporuča proreda s uobičajenim intezitetom i načinom.Privatne su šume po strukturi i uzgojnom oblikuslične predhodnim, te su u njima istovjetni i radovi kojetreba obavljati.5.13. Park-šuma NovoselecNovoselec park forestUkupna površina ove park-šume iznosi 4,29 ha, štoje i površina šume u državnom vlasništvu. Sastojinahrasta kitnjaka u dobi od oko 50 godina, visokog uzgojnogoblika, suvislo obrasla i normalnog obrasta. Prosječnadrvna zaliha iznosi 228,00 mVha, a prirast 11,30mVha. S obzirom daje sastojina vrlo blizu normalnoj,nužno je provoditi njege proredom.5.15. Park-šuma Savska OpatovinaSavska Opatovina park forestUkupna površina iznosi 68,80 ha, od čega je 33,47ha u državnom, a 14,33 ha u privatnom vlasništvu. Prosječnadrvna zaliha iznosi 290 m 3 /ha, a prirast 8,00mVha. To su topolove sastojine u dobi od 30-60 godinavrlo slabog obrasta (0,1-0,4). Osim toga postoji ijednakultura običnog bora u dobi od 30 godina. Sastojinu jenužno njegovati i istovremeno obnavljati unoseći bijelui crnu topolu, bijelu vrbu i euroameričke topole. Na boljimstaništima pod zastorom starije sastojine mogućeje unositi hrast lužnjak, a na čistinama poljski jasen i crnujohu. S obzirom daje ovo jedina ritska šuma topola ivrba od preostalih 16 park-šuma, a imajući u vidu europskitrend čuvanja i širenja istih, trebalo bi uložiti dostastručnog rada da se revitalizira.Park-šuma Savska opatovina(Foto: J. Janjić)Park-šuma Novoselčina5.14. Park-šuma ČulinečinaČulinečina park forest(Foto: J. Janjić)Ukupna površina iznosi 72,70 ha, stoje istovremenoi površina privatnih šuma. Prosječna drvna zaliha iznosi130 m3/ha, a prirast 3,80 mVha. Radi se o sastojinihrasta lužnjaka u privatnom vlasništvu, gdje će biti nužnoprovoditi mnoge radnje njege radi poboljšanjastrukture, kao i radove prirodne i umjetne obnove.5.16. Park-šuma Gaišće - Gaišće park forestPark-šuma na području Sesveta ukupne površine191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha privatne.Prosječna drva zaliha iznosi 423 m 3 /ha, a prirast12,50 mVha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvijegrupe. U prvoj su grupi sastojine hrasta lužnjaka i običnoggraba te čiste sastojine graba, što ukupno zauzimapovršinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnoggraba treba normalno njegovati proredom, a grabikenjegovati proredom i postupno umjetno obnavljati,uvažavajući načela oplodnih i rubnih sječa, unoseći žirili sadnice hrasta lužnjaka.U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spadajukulture bagrema, ariša i borovca. Te kulture trebanjegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pretvaratiu sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, služećise umjetnom obnovom uz oplodne i rubne sječe.235

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 225-2425.17. Park-šuma MagdalenaMagdalena park forestOva sesvetska park-šuma zauzima ukupnu površinuod 28,90 ha, od čega na privatne šume otpada površinaod 24,70 ha, stoje i ukupna površina šuma. Prosječnadrvna zaliha iznosi 122,00 mVha, a prirast 3,80 mVha.S obzirom da je to šuma u privatnom vlasništvu, pokvaliteti se bitno ne razlikuje od ostalih šuma u tomvlasništvu. Nalazi se na staništu gdje se miješa hrastlužnjak, kitnjak i obični grab. Ima dosta površina gdjeprevladava grab, te će se na cijeloj površini moratiobavljati radovi njege s istovremenim pomlađivanjempo načelima koje smo već opisali.Park-šuma Gaišće(Foto: J. Janjić)Branimir PRPIC6. EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMAEcological and social functions of Zagreb park forestsPark-šume Grada Zagreba prema priloženom popisuzapremaju površinu od 1.258,55 ha. Površina se,dakako, ne odnosi na sve gradsko zelenilo u parkovima,drvoredima, dvorištima i vrtovima Zagreba. Napominjemokako u tome popisu nema spomenika parkovnearhitekture Maksimira, a ni šume Dotršćine.Značenje zagrebačkih park-šuma u smislu njihovihekoloških i socijalnih funkcija kao što su hidrološka,protuerozijska, klimatska, vjetrobrana, protuimisijska,zatim u smislu ispuštanja kisika i vezivanja ugljičnogdioksida, njihova utjecaja na turistički promet i ljepotukrajolika, na rekreaciju i zdravlje pučanstva, od neprocjenjiveje vrijednosti za Grad Zagreb.Pobrojanome potrebno je dodati i ulogu zagrebačkihpark-šuma u očuvanju genofonda biljnih i životinjskihvrsta, jer se pretežno radi o prirodnim šumama kojesu raznolike i relativno dobro usčuvane. Njihova prirodnostusko je povezana uz način prostiranja, jer kaojezici iz Madvednice prodiru u grad spuštajući se u samonjegovo središte do zagrebačke žile kucavice Ilice.Prirodni ustroj parkova narušen je urbanim i industrijskimutjecajem pa je pojava oštećenih stabala dostačesta. Nemali broj stabala ima krošnju oštećenu preko25%, stoje znak približavanja njihova fiziološkog kraja.Tu pojavu ustanovili smo prilikom ocjenjivanja ekološkihi socijalnih funkcija zagrebačkih park-šuma, a toje nužno što prije podrobno utvrditi radi poduzimanjamjera obnove.6.1. O općekorisnim funkcijamaOn the generally useful functionsSkoro sve podjele funkcija šume razvrstane su u triosnovne skupine kojima se obuhvaćaju:- proizvodna ili sirovinska funkcija- ekološka ili zaštitna funkcija- socijalna ili društvena funkcija.Jednu od najpoznatijih podjela funkcija šume predložioje Pro dan (1969) i kasnije istu razradio njegovučenik Christmann (1979). Za naše potrebe dalismo podjelu općekorisnih funkcija šuma glede njihovesocijalne i ekološke funkcije, uzevši kod toga u obzirekološku raznolikost Hrvatske, kao i društvenu težnjuka razvoju turizma (Prpić, 1992).Na temelju dosadašnjih iskustava primjene vrednovanjaopćekorisnih funkcija u šumarskoj praksi, dajemonjihovu pojednostavljeniju podjelu s rasponomocjena za svaku funkciju.Naziv općekorisne funkcijeName1. Ekološke (zaštitne) funkcije šume1.1 .Hidrološka funkcija šume1.2.Protuerozijska funkcija šume1.3.Klimatska funkcija šume1.4.Protuimisijska funkcija šume1.5. Vjetrobrane i cestozaštitne šume1.6. Sume različitih izvora zaštite2. Društvene (socijalne) funkcije šume2.1 .Turistička funkcija šume2.2.Estetska funkcija šume2.3.Rekreacijska funkcija šume2.4.Zdravstvena funkcija šumeRaspon ocjenaEvaluation range80000- 4- 3- 3- 3- 3- 10- 3- 3- 3- 3236

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE. OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-2426.2. Opis ekoloških funkcija šume s uputomza ocjenjivanjeThe description of the ecological functionswith instructions for evaluation6.2.1.1. Hidrološka i vodozaštitna funkcija šumeHydrological and water-protective forestfunctionHidrološka funkcija sastoji se u pročišćavanju površinskihi podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodomizvorišta i vodotoka i sprečavanju njezina brzogotjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma.Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi ošumskome ekosustavu, o njezinoj stojbini i strukturišumske sastojine. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tomereljef, geološka podloga i tlo, zatim vrste drveća, njihovastarost te sklop krošanja.Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o evapotranspiraciji,gdje odlučujuću ulogu ima transpiracija drvećakoja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr.ukupna godišnja transpiracija iznosi za bukvu prosječno300 mm, dok kod hrasta lužnjaka iznosi oko 500 mm.Veliku ulogu ima pri tome upojna moć šumskog tla(kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturii mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkojpodlozi.Zna se kako je šuma najbolji prečistač vode, odnosnovoda šumskih izvora dobra je za piće.Ocjene koje se daju za ovu funkciju kreću se u rasponuod 1 do 4, a zagrebačke park-šume dobile su visokeocjene 3 ili 4.6.2.1.2. Protuerozijska funkcijaAnti-erosion functionŠumski pokrov je najučinkovitija zaštita kako oderozije vodom tako i od erozije tla izazvane vjetrom. Jakosterozije tla vodom ovisi o nagnutosti padine, njezinojdužini i obliku (konveksno, konkavno) te o količinikiše koja padne u jednom mahu.Opasnost od erozije tla vodom povećana je nagibimavećim od 20° te na južnim ekspozicijama zbog povećanogtopljenja snijega, a veća je i kod nepropusnihgeoloških podloga.Većina zagrebačkih park-šuma dobila je najvišu ocjenuza protuerozijsku funkciju. Manje ocjene dobile supark-šume s prekinutim sklopom kao i nizinske šume.6.2.1.3. Klimatska funkcija - Climatic functionŠuma ublažava klimatske krajnosti, pa tako vrloučinkovito utječe na onaj prostor u kojemu raste i nasusjedne poljoprivredne, urbane i industrijske prostore.Ako šuma zauzima veće površine od više stotina ha,osigurava bolju izmjenu zraka i spriječava pojavu hladnihzračnih strujanja.Veći šumski kompleksi, kao npr. šume Medvednice,utječu na ukupnu godišnju količinu padalina. Tijekomljeta šuma povećava vlažnost zraka. Povoljan klimatskiutjecaj šume, posebice ako se radi o šumi većepovršine od 1000 ha, zamijećuje se do 60 km udaljenostiod njezina ruba. Stoje površina šume veća, njezinje klimatski utjecaj značajniji.Srednje minimalne temperature zraka tijekom zimesu nekoliko celzijusovih strupnjeva više nego u susjednompolju, dok su srednje maksimalne temperature nižeu šumi tijekom ljeta nego u susjednom polju.Zagrebačke park-šume imaju izuzetno veliko klimatskoznačenje za klimu grada. Samo je Šestinski doldobio nešto nižu ocjenu klimatske funkcije šume zbogsvoga reljefnog položaja i znatno manje površine, doksu ostale park-šume dobile najvišu ocjenu.6.2.1.4. Protuimisijska funkcijaFighting air pollution functionPod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu kojučini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitetbuke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su za gradZagreb.Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojimgustim krošnjama može zadržati više desetaka tonatvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojimlišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćujuzrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrstidrveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određenecrnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela iduglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogoricepovršina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha.Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskogekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šumauništava postupno živi svijet šume od šumskoga drvećado najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna idušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šumu,fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa,teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drveća,dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnogaluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propadanjeaktivnoga korijenja drveća kao i puno članovaedafona.Zagrebačke park-šume posebice su ugrožene otrovomkoji dolazi zračnim strujanjima iz udaljenih područjate vlastite industrije, kućnih ložišta i cestovnogprometa.Potrebno je što prije pristupiti obnovi park-šuma ukojima je značajan broj stabala ugrožen, jer se podutjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje nji-237

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski lis! br. S 6, CXXI (1997), 225-242hov životni vijek. Taje stabla potrebno što prije ukloniti,kako ne bi predstavljala opasnost za posjetiteljezbog njihova izvaljivanja i otpadanja grana. U uvjetimavelikog zakiseljavanja dolazi do odumiranja korijenjadrveća i do izvaljivanja stabala.Park-šuma Maksimir(Foto: I. Anić)Prilikom obnove park-šuma dobro je koristiti isprobanoiskustvo Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskogafakulteta u Zagrebu, koji već više od 70 godina uspješnogospodari spomenikom parkovne arhitekture Maksimirom,jednim od najvitalnijih zagrebačkih parkova.Park-šuma Maksimir, koji je isto tako ugrožen kiselimkišama i prometom, predstavlja danas vrlo stabilnu šumuu kojoj se već desetljećima oprezno obavlja obnovakojom se zadržavaju sva obilježja ovog zahtjevnog parka-spomenika.Sve zagrebačke park-šume dobile su vrlo visokuocjenu protuimisijske funkcije.6.2.1.5. Vjetrobrano-cestozaštitne šumeWindshield-road protective forestsVećina zagrebačkih park-šuma obavlja vjetrobranufunkciju, koja je od velikog značaja za susjedne zgradei bliža naselja. Park-šume služe i za zaštitu prometnica,a postojanjem šume postiže se veća sigurnost prometa.Ova funkcija šume sastoji se u spriječavanju odrona kamenja,muljevitih i snježnih nanosa na ceste te u spriječavanjuudara vjetra.Većina zagrebačkih park-šuma ima naglašenu funkcijuzaštite prometnica.6.2.1.6. Šume različitih izvora zaštiteForests of different protection sourcesU ovu skupinu pripadaju šume koje su zaštićeneponajprije sa stajališta zaštite prirode kao i zbog drugihrazloga. Tu pripadaju: nacionalni parkovi, strogi rezervati,spomenici parkovne arhitekture, spomenici prirode,parkovi prirode, posebni rezervati, zaštićeni krajolici,šume za očuvanje gonofonda, znanstvene pokusnepovršine, park-šume, arboretumi, šume s posebnomnamjenom.Sve zagrebačke park-šume svrstane su u podskupinuu kojoj dobivaju ocjenu 9. Zaštićene šume, temeljemZakona o zaštiti prirode (NN 39/94 i 72/94), dijelovisu prirode svrstani u više kategorija koje daljedobivaju međunarodno, državno i lokalno značenje.Zaštićene šume imaju ove ocjene:Ocjenu 10:Nacionalni park,strogi rezervat,spomenik parkovne arhitekture,spomenik prirode.Ocjenu 9:Park prirode,posebni rezervat,zaštićeni krajolik,šume za očuvanje genofonda,znanstveno-pokusne površine,park-šume,arboretumi.Ocjenu 8:Šume s posebnom namjenom (fakultetskešume, šume za potrebe oružanih snaga, šumeza vizualnu zaštitu krajolika, zaštitnešume po gospodarskoj osnovi i dr.).6.2.2.1. Turistička funkcija šumeForest function in tourismTurističku funkciju imaju sve šume koje svojim položajem,izgledom i rekreacijskom ulogom utječu naturistički promet. Park-šume uz središte grada vrijednijesu i sa ekološkog stajališta i sa socijalnog, u odnosuna one perifernije.Većina park-šuma Grada Zagreba dobila je najvišuocjenu turističke funkcije, jer zadovoljavaju uvjete našihkriterija. Za finije procjenjivanje turističke funkciješume, ocjene bi morale imati širi raspon, stoje već zadatakdaljnjih istraživanja u tom području.6.2.2.2. Estetska funkcija šumeAesthetic functionPod estetskom funkcijom šume podrazumijevamolijep izgled krajolika koji je takav zbog prisutnosti šume.U gusto naseljenom prostoru kao što je Zagreb,park-šume daju poseban estetski ugođaj koji razbija si-238

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXX1 ( 1997), 225-242vilo urbanih sklopova, a posebno ako je postignut skladgrađevina i šume. Ovaj sklad često se zanemaruje.Značajan je estetski ugođaj koji šuma pruža u svojojunutrašnjosti. Veću vrijednost imaju zrele šume s dobrorazvijenim krošnjama stabala. Zagrebačke bjelogoričnepark-šume posebno su lijepe i primamljive u promjenamakoje donose godišnja doba.Park-šuma dobiva na vrijednosti ako je u njoj dobrorazvijen prizemni sloj šumskoga raslinja, i ako u njojmožemo sresti životinjski svijet (ptice, vjevericu, srnu islično).6.2.2.3. Rekreacijska funkcija šumeRecreational functionRekreacijsku funkciju ima ona šuma koju pučanstvočesto posjećuje bilo da su to šetači ili izletnici, turisti ilišportaši. Stoje šuma bliže gradu, odnosno većem naselju,to je njezina uporabna rekreacijska vrijednost veća.Rekreacijska funkcija se obično poklapa s turističkom.Ova funkcija je veća što je šuma pristupačnija. Rekreacijskafunkcija šume u Zagrebu ovisi o njezinojudaljenosti od tramvajskih i autobusnih postaja.Ocjene rekreacijskih funkcija su u rasponu od 0 do3. Prema našim ocjenama srednja vrijednost iznosi zazagrebačke park-šume 2,7 što upućuje na njihovo velikorekreacijsko značenje.6.2.2.4. Zdravstvena funkcija šumeMedical functionZdravstvena funkcija šume temelji se u prvome reduna povoljnome utjecaju šumske sastojine na psihičkoraspoloženje čovjeka. Ulaskom u šumu čovjek osjetismirenje i oporavak zbog čestih stresova i frustracija,koje su popratna pojava nesmiljene bitke za što većistandard koji sam sebi postaje svrhom.Utjecaj na ljudsko zdravlje u šumi uvjetovan je proizvodnjomfitoncida, kemijskih tvari koje luče više biljkekako bi se obranile od biljnih bolesti (virusi, bakterije,gljive). Značajnu ulogu ima pri tome i ugodan mirisšume koji potječe od eteričnih ulja ("mirisni vitamini").Znakovit doprinos šume ljudskome zdravlju, je ispuštanjekisika tijekom fotosinteze koja godišnje iznosiod 15 do 20tpo ha. Sume su najučinkovitiji proizvođačikisika u odnosu na ostale kopnene ekosustave.7. OCJENA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA I VREDNOVANJA ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMAThe evaluation of the generally useful functions and the evaluation of the Zagreb park forestsU priloženoj tablici dane su ocjene općekorisnihfunkcija za 17 zagrebačkih park-šuma. Ocjene obuhvaćajuskupine ekoloških i socijalnih funkcija sa zbrojemocjena za skupinu te zbroj ocjena svih općekorisnihfunkcija. Najviše ocjene ekoloških funkcija dobile supark-šume Jelenovac-Vrhovac, šume Centra i Susedgrad.Najviše ocjene socijalnih funkcija dobile su parkšumeSusedgrad, Grmošćica, Zamorski breg, Šestinskivrh i šume Centra. Navedene šume imaju i najvećizbroj svih općekorisnih funkcija - 36 i 37.Uz iznimku park-šume Susedgrad, visoke ocjene dobilisu Jelenovac-Vrhovec i park-šume Centra, u prvomeredu zbog svojeg položaja odnosno blizine zagrebačkogsredišta, ali visoke ocjene dobile su i Grmošćica teZamorski breg zbog dobre sastojinske strukture i uravnoteženešume. Relativno visoke ocjene zaslužile supark-šume Mirogoj, Remete, Miroševčina i Novoselec.Iz podataka o površinama i drvnim zalihama te izračunomsrednje vrijednosti općekorisnih funkcija, izračunataje ukupna vrijednost zagrebačkih park-šuma.Prosječna ocjena općekorisnih funkcija svih 17park-šuma iznosi 33,53 dok je sveukupna površina šuma1.258,55 ha.Prosječna drvna zaliha iznosi 292,4 mVha, trenutnaprosječna cijena tehničkog drva je 540 kn/m 3 , a ogrijeva180 kn/m 3 . Uzet je prosječan stupanj iskorištavanja :tehničko drvo 50%, ogrijevno drvo 30% i otpad 20%.Uz navedene podatke izračunata je vrijednost općekorisnihfunkcija park-šuma Grada Zagreba na površiniod 1.258,55 ha i prosječnom ocjenom 33,53 u iznosu od4.025,789.509 kn.U navedenom iznosu nije uključena sirovinska ienergetska vrijednost ovih šuma. Navedena vrijednostpredstavlja prosjek koji služi za opću raspravu, dok setočne vrijednosti mogu dobiti utvrđivanjem podatakaza svaku sastojinu zagrebačkih park-šuma.Ova će vrijednost bivati svakim danom sve veća,ako se primijeni odgovarajući postupak i njega šume.Zaustavljanjem emisija štetnih tvari u gradu Zagrebu(tvornice, promet, kućna ložišta, onečišćenja voda i dr.)te uređivanjem park-šuma one će postati znatno vrijednijenego danas.239

S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242Ocjena općekorisnih funkcija Tablica 2Evaluation of the generally useful functions Table 2Skupina općekorisnih funkcijaGroup of generally useful functionsRed.br.No.Nazivpark-šumePark forestEkološke (zaštitne)funkcije šumaEcological (protective) forest functionsSocijalne (društvene)funkcije šumaSocial forest functions*Brojčane oznake općekorisnih funkcijaNumerical symbols of the generally useful functions1.11.21.31.41.51.6Suma2.12.22.32.4SumaXX1.Susedgrad43333925333312372.3.LisičinaGrmošćica341333232299202433233323111231364.Zamorski bregSestinski vrh33333924333312365.Sestinski dol3322392222239316.7.JelenovacVrhovecPark šumecentra443333333399252533233333111236378.Mirogoj43332924332311359.Remete433329242332103410.Miroševčina333239232333113411.Dankovečkašuma323329222332103212.Oporovec323329222332103213.Novoselac333329232333113414.Culinečina313329212323103115.Savskaopatovina313319203323113116.Gaišće313329212323103117.Magdalena3133192023331131*Brojčana oznaka općekorisnih funkcija:Numerical symbols of the generally useful functions1. Ekološke funkcije1. Ecological functions1.1. HidrološkaHydrological1.2. ProtuerozijskaAnti-erosion1.3. KlimatskaClimatic1.4. ProtuimisijskaFighting air pollution1.5. Vjetrobrano-cestozaštitnaWindshield-road protective1.6. Zaštićene šumeProtected forests2. SocijalnaSocial functions2.1. TurističkaTourism2.2. EstetskaAesthetic functions2.3. RekreacijskaRecreational functions2.4. ZdravstvenaMedical functions240

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 225-242ZAKLJUČAKZbog daljnjeg unapređenja zagrebačkih park-šumapredlaže se:- Postupak s park-šumom uspoređen s postupkomgospodarskom šumom razlikuje se u stilu gospodarenja.Uzgojnim postupcima u gospodarskojšumi povećavamo tehničku vrijednost stabaladok istovremeno podržavamo i povećavamovrijednost ekoloških i socijalnih funkcija šume.U park-šumi težište uzgojnih postupaka je upovećanju vrijednosti ekološke i socijalne funkciješume.- Uzgojni zahvati u park-šumi slični su zahvatimau gospodarskoj šumi. Njihova obnova u svezi jes fiziološkom starošću stabala dok su prorijedepodređene podizanju vrijednosti, ponajprije socijalnih,a zatim ekoloških funkcija šume.Značajno je pri tome održavanje biološke raznolikostišume u smislu podržavanja mješovite sastojine,po vrstama drveća sukladne staništu.- Zbog što većeg vezanja ugljičnog dioksida te ispuštanjakisika u procesu fotosinteze potrebno jepodržavati visoku proizvodnost ekološki uravnoteženešumske sastojine. Ovaj cilj se postiženormalnim mjerama klasičnog uzgajanja šumaprilagođenim cilju park-šume.Conclusion- Jednodobne ili regularne park-šume bilo da su niskog,srednjeg ili visokog uzgojnog oblika potrebnoje obnavljati kombiniranim načinom i to uvećini slučajeva postupcima oplodnih sječa namalim površinama s kombinacijom pomlađivanjarubnim sječama uz relativno dugo pomladnorazdoblje. Razlog pomlađivanja je fiziološka staroststabala uz poremetnju fizioloških procesašto smanjuje ekološku vrijednost šume (smanjenafotosinteza, povećani transpiracija i disanje.)- Potrebno je ispitati pojedine socijalne funkcijepark-šuma radi njihove kvantifikacije u smisluplaniranja zaštite šume (frekvencija, gaženje,oštećivanje i dr.).- Zbog velikog opterećenja ekosustava park-šumaGrada Zagreba suhom i mokrom depozicijom teunošenjem štetnih tvari u šume na druge načine,potrebno je ustanoviti stupnjeve oštećenosti naizabranim bioindikacijskim točkama, a gdje je tomoguće pomoću metode mikrostaništa ustanovitidosadašnji intenzitet taloženja, utvrdivši količineštetnih tvari u šumi.-Ustanoviti potrebu korekture staništa park-šumau smislu korišćenja zeolitskih preparata (prirodnamineralna gnojiva).LITERATURAMatić, S., 1987: Gospodarski zahvati u panjačamakao mjera povećanja stabilnosti i produktivnostišuma. Šumarski list 3-4; 125-145, Zagreb.Matić, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj nastabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojinahrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25: 261-278,Zagreb.Matić, S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer,danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56, Zagreb.Matić, S., 1994: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacijeprivatnih šuma u Hrvatskoj. Zbornikradova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoju ozračju Rezolucija helsinške konferencije ozaštiti i očuvanju europskih šuma. HAZU; 30-40Zagreb.Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojinahrasta lužnjaka. Monografija: Hrastlužnjak u Hrvatskoj. HAZU i J. P. Hrvatskešume: 167-212, Zagreb-Vinkovci.Matić, S., Prpić, B. i Rauš, Đ. (1990): Model zanjegu i obnovu park-šume Čikat na Lošinju,Šum. list Zagreb, 213-225- ReferencesPavelić, J., 1994: Program njege, obnove, održavanjai zaštite za "Park-šume grada Zagreba"Uređajni zapisnik. Odjel za uređivanje šumaZagreb: 1-247, Zagreb.Prpić, B., (1992): O vrijednosti općekorisnih funkcijašume, Šum. list, 6-8Prpić, B., (1992): Ekološka i gospodarska vrijednostšume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučulištau Zagrebu, Monografija Šume u Hrvatskoj,Zagreb, 237-256Suda, M., (1989): Auswirkungen des Waldsterbensauf Siedlungen, Infrastruktureinrichtungen unddem Fremdverkehr im bayerischen Alpenraum,Deutsche Alpenverein, München, DoktorarbeitSuda, M., (1989): Quantifizierung der durch Waldschädenbeeinflussten Schutzfunktionen, Modellstudienim bayerischen Alpenraum, Forstw.Cbl. 108,45-55Rauš, Đ., i dr., 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U:Šume u Hrvatskoj: 33-78, Zagreb.241

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242SUMMARY: Today's park forests of Zagreb are the remnants of the ancientnatural forests that covered today's urbanized Zagreb area. This paper describes17 parks covering altogether 1,258.55 ha, while all park forests of Zagrebamount to 2,400 ha.Greatly retaining their natural composition, Zagreb park forests stretchalong the Sava valley and the southeast hillsides of the mountain Medvednica.On the hills grow the sessile-flowered oaks and submontane beeches. In theSava valley thrive the pubescent oak forests, while the willow and poplar associationsappear wherever there are floods.Woven throughout the city, these precious forests raise the question of howto tend them. Protected by law, though not by their genesis, structure and development,they do not differ from the classical management forests, except forthe management targets. Park forests serve only for ecological and social purposes,i.e. hydrology; fight against erosion and pollution; in terms of their climatic,recreational and health functions.The silvicultural topics of this paper have been dealt with in phases, whichinclude the revitalization steps such as improvements of the soil for natural regeneration,and if necessary, artificial supplements, young stand protection,tending of young trees and stands by clearing and thinning, as well as otheroperations that improve the social and ecological forest functions.Suggestions for silvicultural care of all 17 park forest areas have been given.The ecological and social forest functions are described with the criteriafor the evaluation of the generally valuable functions, so that the total value ofall 17 areas amounts to over 4 billion kunas (1.13 billion DEM).The following conclusions have been made after the research done in theZagreb park forests:1) The management methods used for park forests and those for commonforests differ by their targets. The latter improve the technical value of thetrees while supporting the value of the ecological and social forest functions.In the park forests, the focus of the operations is the improvement of their ecologicaland social values. Crucial is the maintenance of the biological diversityby supporting the mixed stands consisting of the trees corresponding to thegiven habitat.2) In order to stimulate the binding of the carbon dioxide and the release ofoxygen in the process of photosynthesis, a high producibility of the ecologicallybalanced forest stand should be sustained. This target can be met by normalmeasures of the classical silviculture, adjusted to the purposes of the parkforest.3) Even-aged or regular park forests, either low, medium or high in theirsilvicultural form, should be renewed in a combined way. In most cases,this isdone by the procedures of the regeneration cuts on small areas combined withthe regeneration through fringe cuts with relatively long regeneration periods.The reason for regeneration is the physiological age of the trees with the disturbanceof the physiological processes, which reduces the ecological forestvalue (reducedphotosynthesis, increased transpiration and breathing).4) Single social functions of the park forests should be thoroughly investigatedfor their quantification in terms of planning forest protection (soil treading,tree damage, etc.).5) Considering the extremely unfavourable chemical impacts of the wettoxic sediments, the damage degrees on the selected bio-indicative pointsshould be established before deciding on the change of habitat and the appropriatemeasures.242

IZVORNI ZNANSRVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243-252UDK 630* 312+379 : 630* 419.001PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMADIE ANPASSUNG DER ARBEITSTECHNOLOGIE DES HOLZRÜCKENS DER WALDSCHONUNGStevan BOJANIN* i Ante P. B. KRPAN**Sažetak: U Hrvatskoj su gospodarstveno najvažnije prirodne jednodobnevisoke šume i preborne šume. U visokim sejednodobnim šumama tijekom razvojasastojina mijenjaju radni uvjeti, zbog čega se vremenski mijenjaju tehnologijai sredstva rada eksploatacije šuma. U prebornim šumama stabla sesjeku iznad promjera sječive zrelosti pa do tih promjena ne dolazi.U ovom radu prikazali smo rezultate istraživanja privlačenja oblog tehničkogi industrijskog drva utovarnih duljina u visokim jednodobnim bjelogoričnimšumama u nizini i prigorju pri kasnijim proredama te u pojedinim fazamaoplodne sječe. Prikazane su metode rada prilagođene što manjem oštećenjušume pri navedenim radovima uz zadržavanje razine prihvatljive gospodarstvenostii humanizacije rada.U kasnijim su proredama u nizini i prigorju istraživani adaptirani poljoprivrednii lakši zglobni traktori s montiranim vitlom. Primijenjena je sortimentna,deblovna i poludeblovna metoda izrade te rad jednog i dvojice radnikauz traktor. Razmatrano je i sakupljanje drva konjskom vučom po tlu.U sječno je zrelim sastojinama u nizini, kod dovršnog sijeka, istraživanoprivlačenje drva zglobnim traktorima uz primjenu deblovne metode, izvoženjesortimenata tehničkog oblog drva forvarderima te privlačenje drva pokretnomžičarom.U jasenovim je sastojinama na močvarnom tlu istraživano privlačenjeoblog drva u fazi naplodnog sijeka, uz primjenu deblovne metode igusjeničnihtraktora.Uspoređivani su učinci pojedinih načina i sredstava rada, a razmatrani sui troškovi rada.Ključne r ij e č i: Visoke šume, oplodne sječe, privlačenje drva, adaptiranipoljoprivredni traktori, traktori, žičare dizalice, učinci privlačenja drva.UVOD - EinleitungGospodarske šume u Hrvatskoj uglavnom su jednodobnevisoke i preborne šume. U jednodobnim se visokimšumama pri kraju ophodnje provodi stablimičnaoplodna sječa. Ranije se za vrijeme ophodnje provodestablimične prorede, pri čemu se mijenjaju tehnologija isredstva rada.* fProf. dr. se. Stevan Bojanin, Zagreb, Pančićeva 1** Izv. prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, Šumarski fakultet ZagrebU prebornim se šumama u desetgodišnjim ophodnjicamastalno siječe ujednačeni obujam drva, a primjenjujese isti način sječe i privlačenja te ista sredstva rada.U tablici 1 su za sastojinu hrasta lužnjaka u ravniciprikazani broj stabala za obaranje, sječi vi drvni obujampo ha, te prsni promjer srednjeg stabla za razne starostisastojine u pojedinim etapama prorjeđivanja i oplodnesječe.243

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252Kako se iz tablice vidi, s porastom starosti sastojinepovećavaju se debljina i obujam stabala kao i posječeniobujam drva po ha. Broj stabala za obaranje u vrijemeprorjeđivanja opada, dok se za vrijeme oplodne sječe upočetku povećava a zatim ostaje nepromijenjen.Velik broj tankih stabala malog obujma u prvim proredamaotežava radove eksploatacije. Kasnije se, s razvojemsastojine, uvjeti poboljšavaju.Stabla se u Hrvatskoj obaraju, a sortimenti izrađujugotovo isključivo motornim pilama za jednog radnika.Obzirom na zaštitu šuma, proizvodnost rada i ekonomičnost,pri radovima eksploatacije šuma primjenjivala seprvo sortimentna, a zatim debalna, odnosno poludebalnametoda.Ovdje prikazani rezultati naših istraživanja u ciljuzaštite šuma pri radovima eksploatacije šuma odnose sena privlačenje drva u jednodobnim visokim bjelogoričnimšumama oplodne sječe u ravnici i prigorju.Tablica 1. Razvoj sastojine hrasta lužnjaka s oplodnom sječom za vrijeme ophodnjeTabelle 1. Entwicklung des Stieleichenbestandes des Verjüngungshiebs, während der UmtriebszeitVrsta sječeHiebsartProredaDurchforstungOplodnasječaVerjüngungshiebPripremni sijekVorbereitungshiebNaplodni sijekBesamungshiebDovršni sijekEndhiebStarost sastojine,godinaBestandesälter,Jahr30405060708090100110125133140Srednje stabloMittelstammPrsni p., cmBHD, cm11,516,521,526,531,536,040,545,049,054,557,058,0Obujam, m 3Inhalt fm0,060,200,370,671,061,502,052,653,254,154,704,35Ukupno-Total 1.071,00Sječni zahvat po haHiebsanfall je haObujam, m 3Holzmasse fm27,136,043,551,058,565,070,564,059,5148,0220,6227,3Broj stabalaStammzahl452180118765543342418364747PRIVLAČENJE DRVA U SASTOJINAMA PRI KASNOJ PROREDI, U RAVNICI I PRIGORJUDas Holzrücken in späteren Durchforstungsbeständen in der Ebene und im HügellandU prigorju su istraživanja provedena u sljedećojsastojini: gospodarska jedinica Lešće, odjel 13, šumarijaKriževci; mješovita sastojina sastava: hrast 47%,bukva 44%, grab 9%; starost 102 godine; drvna zaliha362 m 3 /ha; drvni zahvat 81,18 m 3 bruto drva, odnosno42,2 stabla/ha. Prosječni je razmak oborenih stabala iznosio15,4 m. Tlo je bilo lako prohodno, suho, bez terenskihzapreka. Kao vlake su služili stari šumski putovi,a djelomično su traktori višekratnim prolazom formiralivlake. Teren je ravan s mjestimičnim nagibimado 5%.Tehnička oblovina, kao i industrijsko drvo utovarnihduljina, privlačena je adaptiranim poljoprivrednimtraktorom IMT-558 s dvobubanjskim vitlom na dva načina:uz primjenu sortimentne i deblovne metode. Podacio traktoru, tovaru i dnevnim učincima prikazani suu tablici 2.Kako se iz tablice 5 vidi, na udaljenosti privlačenjaod 0,1 km učinak privlačenja je kod stablovne metodeveći 57%, a na udaljenosti od 1,0 km 15% od učinka uzprimjenu sortimentne metode. Razlika učinaka opada spovećanjem udaljenosti privlačenja u početku izrazito,a zatim slabije. Kod izbora metode privlačenja poredučinka u obzir treba uzeti i druge čimbenike poput gustoćemreže finog otvaranja, oštećenja stojećih stabala,troškove rada i dr., Bojanin (1975).244

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI SUMA Šumarski list br, 5-6, CXXI (1997), 243-252245

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252Kod deblovne je metode primijenjen rad dva radnika(traktorist i pomoćni radnik), te rad jednog radnika(samo traktorist).Pri udaljenosti je privlačenja od 0,1 km dnevni učinakkod varijante rada s dva radnika 18%, kod 0,5 km 8%, a kod 1,0 km samo 4% veći nego kod rada jednog radnika(tablica 5). Ovim problemom bavili su se mnogiistraživači i iz rezultata njihovih istraživanja može sezaključiti daje učinak kod rada s dva radnika uvijek većinego učinak s jednim radnikom (26%; 12 - 45%) teda pomoćni radnik ne povećava dovoljno radni učinak inije dovoljno iskorišten (iskorišten je samo oko 40%radnog vremena). Kod deblovne metode s povećanjemobujma stabala te s povećanjem udaljenosti privlačenjadnevno je radno vrijeme pomoćnog radnika sve manje.Ustanovili smo daje učinak privlačenja kod varijante sdva radnika povoljniji samo do izvjesne udaljenosti privlačenja.Istraživanja privlačenja drva u kasnim proredama uravnici provedena su u šumariji Koska, g. j. Gložđe -Brešće, odj. 103 i 135 u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka,graba i ostalih tvrdih listača. Starost sastojineiznosila je 95 g., a sječni zahvat iznosio je 45,25 mVhabruto obujma drva. Za vrijeme privlačenja stanje tla biloje slabo smrznuto do blatno. Tehnička oblovina privlačenaje pomoću dva adaptirana kotačna poljoprivrednatraktora i dva zglobna traktora (tablica 2). Traktorisu bili opremljeni dvobubanjskim vitlima kojima je drvosakupljano do vlaka. Za vrijeme istraživanja svi sutraktori radili u vrlo sličnim radnim uvjetima, Krpan iIvanović(1995).Specifično je opterećenje zglobnih traktora bilo 26 %veće nego kod poljoprivrednih traktora.Najveći je učinak na svim udaljenostima privlačenjaimao zglobni traktor LPKT 40 (tablica 2). Snaga motoranije bila odlučna po učinak. Prema učincima može sezaključiti da navedeni traktori pripadaju istoj grupi. Razlikaje učinaka ovisna o svojstvima traktora i o ljudskomčimbeniku.Istraživanje i utrošak goriva pri privlačenju drva. Uuvjetima rada kakvi su bili za vrijeme istraživanja traktoritroše sljedeće količine goriva: LPKT 1,045 L/m 3 , Ecotrac0,79 L/m 3 , Steyr 0,836 L/m 3 , Torpedo 0,724 L/m 3 .Traktor IMT-558 (tablica 2) primijenjen je u sličnimuvjetima kao i ostali gore navedeni traktori. Razlika učinkaovoga traktora i traktora LPKT 40 je mala, snaga motoraje također slična, tj. 43 kW, odnosno 46 kW. Radniuvjeti traktora IMT-558 bili su ipak nešto povoljniji.Primjenom vitla s radio-upravljanjem uz rad jednogradnika utrošak vremena sakupljanja se smanjuje. Vrijemepovratka radnika do traktora nakon izvlačenjaužeta se uštedi. Prema raznim autorima ta ušteda se krećeod 1,5% do 3,7% operativnog vremena. Radnik, krećućise iza tovara pomaže kod savladavanja prepreka,što doprinosi daljoj uštedi radnog vremena.Dnevni su učinci prikazani na slici 1.Slika 1. Dnevni učinci pri privlačenju drva u kasnim proredama u nizini i prigorjuAbb. 1. Die Tagesleistungen des Holzrückens in späteren Durchforstungswäldern in der Ebene und inHügelland246

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252Tablica 3. Postotni udio utrošaka vremena izvlačenja užeta i privitlavanja tovaraTabelle 3. Prozentanteile der Zeitaufwände des Aus- und Zuziehens des SeilesTip traktora - SchleppertypRadne operacije IMT558 Steyr Torpedo LPKT EcotracAblaufabschnitte 9078 75 A 40Deblovna m. Sortimentna metodaSchaftw.R.SortenrückenIzvlačenje %Ausziehen operativnih 3,8 7,4 10,3 9,3 8,2 8,1Dovlačenje vremenaZuziehen % 7,1 11,2 8,8 5,6 7,0 7,4Ukupno derTotal RAZ 11,9 18,6 19,1 15,9 15,2 15,5U tablici 3 prikazan je utrošak vremena izvlačenjaužeta i privitlavanja drva u postotku operativnog vremenaza prosječnu istu udaljenost privitlavanja drva. Kodsortimentne metode postotni udio kreće se od 15 - 19%,a kod stablovne metode iznosi 12% operativnog vremena.Nadalje, bilo bi preporučljivo kod sakupljanja drvaprimijeniti i prijenosno vitlo.Sakupljanje te djelomično privlačenje drva konjima o-petje aktualno: Hedman ( 1986), Staaf i Wicksten ( 1984),Solymas (1994). Ustanovili smo daje kod sakupljanjajednim konjem u mladim prorednim bjelogoričnim sastojinamadnevni učinak za udaljenost od 50 m iznosio16,71 mVdan, a za 100 m 11,14 mVdan. Obujam je tovaraiznosio 0,30 m 3 ; prosječni promjer komada 15,4cm, a obujam komada 0,09 m 3 . U ovdje tretiranim sastojinamaprosječni promjer komada kretao se između27 cm i 31 cm, pa bi i učinci bili očekivano veći.Sakupljanjem pomoću konja smanjuje se gustoćamreže finog otvaranja i oštećenje stojećih stabala.PRIVLAČENJE DRVA U BJELOGORIČNIM NIZINSKIM ŠUMAMA KOD DOVRŠNEI OPLODNE SJEČE -Das Holzrücken in Waldbeständen in der Ebene, beim Endhieb und VerjüngungshiebU sastojini hrasta lužnjaka u šumariji Lipik provedenaje dovršna sječa zahvata bruto drvnog obujma112m 3 /ha.Privlačenje tehničkog oblog drva obavljeno je u dvijevarijante rada, s dva različita sredstva rada:• debalna metoda vuče po tlu pomoću zglobnogtraktora Timberjack 360;• izvoz pomoću forvardera Kockums 850.U sastojini hrasta lužnjaka (šumarija Garešnica)provedena je također dovršna sječa, zahvata bruto drvnogobujma od 350 m 3 /ha. Privlačenje sortimenata tehničkeoblovine obavljeno je pokretnom žičarom SteyrKSK 16, Krpan i Ivanović ( 1995).Podaci o sredstvima rada, tovaru i učinku prikazanisu u tablici 4.Traktor i forvarder kretali su se po sječini do oborenogstabla, odnosno iz njih izrađenih sortimenata. Prosječnaje udaljenost privlačenja traktorom i forvarderomna sječini (bez udaljenosti sakupljanja) iznosila 0,2 km,a na vlaci se kretala od 0,1 km, odn. 0,15 km do 0,7 km.Forvarder se na sječini morao izrađenim sortimentimapribližiti na dohvat dizalice. Udaljenost sakupljanjazglobnog traktora bila je sasvim kratka, tako daje utrošakvremena izvlačenja i dovlačenja užeta u prosjekuiznosio 5,6 % operativnog vremena.Međusobni razmak oborenih stabala iznosio je uprosjeku 18 m. U tovaru su zglobnog traktora bila dvadebla, tako daje udaljenost sakupljanja ovoga sredstvaprivlačenja iznosila 18 m. Obzirom na obujam tovaraforvardera i obujam drva tehničke oblovine po stablu,udaljenost sakupljanja forvarderom iznosila je u prosjeku50 m po turi, odnosno tovaru.Prosječni je tovar forvardera iznosio 7,76 m 3 i bio je93 % veći od tovara zglobnog traktora (tablica 4).U drugoj gore spomenutoj sastojini, pri privlačenjudrva žičarom trase žičare su sa stajališta bile položenelepezasto. Najdulja je trasa bila 0,575 km, a prosječna247

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 243-252udaljenost sakupljanja 17,5 m. Ovdje je bila primijenjenasortimentna metoda. Obujam komada kod privlačenjažičarom bio je 35% veći nego kod privlačenja forvarderom.U tablici 4 prikazani su dnevni učinci privlačenjazglobnim traktorom Timberjack, forvarderom i žičarom,za različite udaljenosti privlačenja. Obzirom na iste,odn. slične radne uvjete, radni učinci su usporedivi.Kako se iz tablice 5 vidi, odnos učinaka forvardera izglobnog traktora se s povećanjem udaljenosti povećavaod 1,23 do 1,32, a u prosjeku iznosi 1,26. Uzrok jeovome tijeku odnosa značajnije smanjenje dnevnogučinka zglobnog traktora od učinka forvardera s povećanjemudaljenosti privlačenja.Odnos učinaka žičare i zglobnog traktora ostaje gotovoisti za sve udaljenosti privlačenja (1,24 - 1,22).Radni je učinak žičare do 3% manji od učinka forvardera(tablica 5).U zrelim sastojinama u ravnici i u prigorju drvo seuglavnom privlači zglobnim traktorima i forvarderima,Bojanin, Krpan (1994).Kod izbora traktora ili forvardera moraju se uzeti uobzir sljedeće činjenice:• kod privlačenja nakon dovršne sječe kreću se obastroja tik do oborenog stabla, tako daje sakupljanjemnogo puta nepotrebno,• kod drugih, prethodnih etapa oplodne sječe ovistrojevi ne mogu ući ili djelomično ulaze u sastojinu,pa se drvo mora sakupiti do vlake. Za forvarderse sakupljanje mora obaviti drugim sredstvom,• sakupljanje cijelih debala dovodi do većeg oštećivanjastojećih stabala nego sakupljanje izrađenihsortimenata, odn. dijelova debala,• na pomoćnom stovarištu forvarder slaže izvezeneSortimente u visoke složajeve što olakšava utovar ukamione i omogućuje bolje iskorištenje površinepomoćnog stovarišta,• kod privlačenja debala traktorom može se trupljenjena pomoćnom stovarištu mehanizirati, a izrađenisortimenti mogu se tada dobro složiti.Kako je gore već napomenuto, učinak forvardera jeu prosjeku 26 % veći nego kod zglobnog traktora, međutimnabavna cijena forvardera je duplo veća. S obziromna prednosti i mane ovih strojeva za privlačenje,može se u određenim okolnostima odrediti prednostodređenog stroja.Nabavna cijena žičare je do dvaput veća nego forvardera,radni učinak je međutim isti ili do 3 % manji. Uprvom slučaju može se primijeniti rad jednog radnika,dok su kod žičare zaposleni 3-5 radnika. Ako se u obziruzmu samo troškovi privlačenja žičarom njezina je primjenau usporedbi s primjenom forvardera neekonomična.Privlačenje žičarom može se primijeniti bez obzirana vremenske prilike i bez oštećenja tla.Problem privlačenja drva žičarom u šumama oplodnesječe u ravnici potrebno je dalje istraživati.Nadalje je istraživano privlačenje drva u šumi oplodnesječe na aluvijalnim tlima Gornje Posavine, Bojanin,Sever (1979). Tlo na ovom području, pogotovo uproljeće, može biti jako blatno i tada je privlačenje drvanemoguće obaviti kotačnim traktorima.Dnevni učinci prikazani su i na slici 4.Slika 2. Dnevni učinci pri privlačenju drva u oplodnim sječama u niziniAbb. 2. Die Tagesleistungen des Holruckens Hiebsreife in der Ebene248

S. Bqjanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243-252Naša se istraživanja odnose na vučudebala traktorom gusjeničarem TDT 55u jasenovoj sastojini s oplodnom sječomu fazi naplodnog sijeka. Podaci otraktoru, tovaru i radnim učincima prikazanisu u tablici 4.Snaga motora traktora gusjeničarabila je 33% manja nego kod zglobnogtraktora, a debla su bila 28% tanja, tlo usastojini gdje je primijenjen traktor gusjeničarbilo je jako blatno, a gdje jeprimijenjen zglobni traktor suho. Ipakje tovar traktora gusjeničara bio 24%veći nego zglobnog traktora. Pored toganije se gusjeničar mogao približitioborenim stablima (što je bio slučaj sazglobnim traktorom), nego je moraodeblo privući do vlake pomoću montiranogvitla.Gusjeničar se kretao po vlaci naizmjeničnimusporednim tragovima. Pritakvom je kretanju tlo na vlaci gusjenicamau izvjesnoj mjeri ravnao i takovlaku održavao u prohodnom stanju.Dnevni učinak gusjeničara bio jeu prosjeku 20% manji nego zglobnogtraktora, dok je dnevni učinak žičarebio 52% do 55% veći (tablica 5).Radni učinci traktora gusjeničaranisu potpuno usporedivi s učincimazglobnog traktora, forvardera i žičare,zbog različitog stanja tla i tanjih stabala,no ipak se u odnose učinaka dobijeodređeni uvid.S obzirom na vremenske uvjete bilobi u šumama s močvarnim terenimapreporučljivo privlačenje drva obavititraktorima po zimi, na smrznutom i višeputa snijegom pokrivenom tlu.U proljeće, ako je tlo jako blatno,predstavlja privlačenje drva žičaromjedinu mogućnost i stoga je bez obzirana troškove privlačenja opravdan.Što se tiče oplodne sječe, ona sa stajalištauzgajanja šuma ima prednostpred čistom sječom. Nasuprot tomestoji stajalište eksploatacije šuma i zakonitostiprimjene mehanizacije. Radipribližavanja stajališta kao prvo bi trebaloumjesto stablimične uvesti grupimičnuoplodnu sječu.249

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252250

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243^252ZAKLJUČCI - FolgerungenRazličitost šuma Hrvatske uvjetuje kod eksploataciješuma primjenu različitih metoda i sredstava rada.Njihova ekološka prihvatljivost, odnosno štetni učinina tlo i stabla nisu jednaki.U ovome su radu prikazani rezultati naših istraživanjaprivlačenja oblog tehničkog drva i industrijskog drvautovarnih duljina u bjelogoričnim sastojinama prikasnijim proredama, u ravnici i prigorju, te tehničke o-blovine u šumama hrasta lužnjaka i jasena s oplodnomsječom u ravnici.U sastojinama su kod kasnije prorede, kod istraživanjaprimijenjena tri adaptirana poljoprivredna kotačnatraktora snage motora od 43 do 57 kW te dva zglobnatraktora snage motora od 33 kW i 44 kW, uz primjenusortimentne i deblovne metode. Na svakom traktoru jemontirano dvobubanjsko vitlo. Specifično opterećenjezglobnih traktora bilo je 33% veće nego kod poljoprivrednihtraktora. Nije utvrđena signifikantna razlikaučinaka ovih dviju tipova traktora kod iste metode rada.Učinak poljoprivrednog traktora IMT-558 kod primjenedeblovne metode bio je na najmanjoj udaljenostiprivlačenja 57% veći, a na najvećoj udaljenosti 15%veći pri primjeni deblovne u odnosu na sortimentnumetodu.Učinak kod deblovne metode bio je od 18% (najmanjaudaljenost privlačenja) do 4% (najveća udaljenost)veći kod rada dva radnika nego kod rada jednog radnika.Radi neoštećenja šuma, pogotovo u mlađim sastojinama,sortimentna metoda je u prednosti pred deblovnommetodom.Kombinacija sakupljanja drva konjima iz sastojinedo vlake i privlačenje traktorima po vlakama može seprimijeniti u određenim slučajevima.U dvjema sastojinama hrasta lužnjaka s oplodnomsječom, uz vrlo slične radne uvjete, primijenjena je na-kon dovršnog sijeka deblovna metoda privlačenja pomoćuzglobnog traktora i sortimentna metoda pomoćuforvardera te žičare.Radni učinci zglobnog traktora, forvardera i žičare uprosjeku stoje u odnosu: 1,00 : 1,26 : 1,23, a forvarderai žičare 1,00 : 0,98. Nabavne cijene zglobnog traktora iforvardera stoje u odnosu 1,00 : 2,00, a forvardera i žičaretakođer kao 1,00 : 2,00.U sječno zreloj sastoj ini jasena na blatnom tlu izvlačenjeje obavljeno traktorom gusjeničarom, uz primjenudeblovne metode. Iako sa 33% slabijim motorom, nablatnom terenu, gusjeničar je imao tovar 24% veći, aradni učinak mu je bio 20% manji nego kod zglobnogtraktora.Radni učinak žičare bio je u prosjeku 53% veći negokod traktora gusjeničara.Radni uvjeti u sastojini hrasta lužnjaka bili su povoljniji;stoga je usporedba učinaka samo približno moguća.U ekološkom i estetskom smislu u nizinskim i brdskimšumama žičare imaju prednost pred drugim sredstvimaprivlačenja. Potom slijede forvarderi ako seprimjenjuju u uvjetima dobre prohodnosti. Štete koje ćeučiniti traktori pri privlačenju drva značajno ovise ouvjetima rada u sastojini, primarnoj i sekundarnojotvorenosti, načinu sječe, izboru metode izrade, operativnojpripremi i stalnom nadzoru rada. Sortimentna jemetoda izrade prihvatljivija u gustim i prorednim sastojinamaod metoda pri kojima se izrađuje oblo drvo većihduljina. No, štete pri eksploataciji šuma u visokoj su korelacijisa znanjem i htijenjem svih izvršitelja bez obzirana njihovu razinu. Inženjerska uloga neupitno je najvažnija.LITERATURA - LiteraturverzeichnisBoj anin, S. (1975): Izvlačenje tanje tehničke oblovinepomoću traktora. Drvna industrija, Nr. 11-12,263-269Bojanin, S., Krpan, A. P. B. (1994): Eksploatacijašuma pri različitim radnim uvjetima u Hrvatskoj.Šum. list, Nr. 9-10, 271-282Bojanin, S., Sever, S. (1979): Istraživanje učinkatraktora gusjeničara TDT, 55, kod izvlačenja dugeoblovine jasena, na nizinskom blatnjavom terenu.Mehanizacija šumarstva, Nr. 11-12, 1-11Hedman,H. (1986): The horse in forestry. Small ScaleForestry, Nr. 1, 13-17Krpan, A. P. B., Ivanović, Ž. (1995): Iznošenjetrupaca hrasta lužnjaka žičarom Steyr KSK 16.Šum. list, Nr. 3,75-90Krpan, A. P. B., I vanović, Ž. (1995): Komparativnaanaliza rada traktora u proredama (znanstvenastudija). Zagreb, s. 32Solymos, R. (1994): Mehren sich die Probleme beider Naturverjüngung? Österr. Fztg. Nr. 6,48Staaf, K. A. G. and N. A. Wicksten (1984): Treeharvesting techniques. Martinus Nijhoff Dr W.Publishers. Dordrecht Boston Landcaster, p. 371251

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252ZUSAMMENFASSUNG: Die Wirtschaftswälder in Kroatien sind hauptsächlichdie gleichaltrigen Hoch- und die Plenterwälder. Die Unterschiedlichkeitder Wälder bedingt für die Holzernte unterschiedliche Arbeitsverfährenund Arbeitsmittel.In dieser Abhandlung sind die Ergebnisse unserer Untersuchungen imBereich des Holzrückens von Rundnutzholz und Industrieholz in Kranlängenin späteren Durchforstungsbeständen der Laubhölzer in der Ebene undHügelland, und von Rundnutzholz in den Eichen- und Eschenbeständen desVerjüngungshiebs in der Ebene umfast.In späteren Durchforstungsbeständen wurden drei adaptierte landwirtschaftliche(MS von 42,7 bis 57 kW) und zwei Knickschlepper (MS 33 und48 kW), unter Anwendung sortenweises und schaftweises Rücken eingesetzt.Alle diese Schlepper wurden mit je einer Zweitrommelwinde ausgerüstet. Diespezifische Belastung der Knickschlepper war 33 % grösser als diejenige derlandwirtschaftlichen Schlepper. Es wurde keiner signifikanter Unterschiedzwischen den Leistungen von zwei Schleppertypen festgestellt.Die Leistung des landwirtschaftlichen Schleppers IMT-558 war für diekürzeste Rückedistanz 57 %, und für die gross te Distanz 15 % grösser beimschaftweisen, als beim sortenweisen Rücken. Die Leistung beim schaftweisenRücken war von 18% (kürzeste Rückedistanz) bis 4 % (grösste Distanz) höherbeim Zweimann- als beim Einmannarbeitsverfahren.Wegen der Waldschonung ist das sortenweise Rücken besonders in jüngerenBeständen vorteilhafter als das schaftweise Rücken.Der Kraftstoffverbrauch der Knickschlepper schwankte von 0,790 L/fmbis 1,045 L/fm, und derjenige der landwirtschaftlichen Schlepper von 0,724L/fm bis 0,836 L/fm, für die durchschnittliche Rückedistanz.Die Kombination des Vorrückens aus dem Bestand durch Pferde, und desRückens mittels Schleppern auf den Rückegassen kann in gewissen Fällen annehmbarsein.In zwei Stieleichenbeständen des Verjüngungshiebs, mit sehr ähnlichenArbeitsbedingung, wurde nach dem Endhieb schaftweises Rücken mittels desKnickschleppers, und sortenweises Rücken mittels des Rückezugs und desSeilkrans durchgeführt.Die Arbeitsleistungen des Knickschleppers, Rückezugs und Seilkrans stehendurchschnittlich im Verhältnis als: 1,00 : 1,26 : 1,23; diejenigen desRückezugs und Seilkrans als 1,00: 0,98.Die Anschaffungspreise des Knickschleppers und des Rückezugs stehen imVerhältnis als 1,00 : 2,00, und diejenigen des Rückezugs und Seilkrans auchals 1,00: 2,00.Im hiebsreifen Sumpfwald der Esche des Verjüngungshiebs wurde fürsRücken von Stämmen der Raupenschlepper angewandt. Trotz dem 33 %schwächeren Motor, und aufgeweichten Boden, war die Last desRaupenschleppers 24 % grösser, und die Arbeitsleistung nur ca 20 %geringer als diejenige des Knickschleppers.Die Arbeitsleistung des Seilkrans war um 53 % grösser als diejenige desRaupenschleppers.Die Arbeitsverhältnisse im Stieleichenbestand waren günstiger; deshalbist dieser Vergleich nur annähernd möglich.252

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268UDK630* 165.001 (Larix deeidua Mill.)MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽIEUROPSKOG ARIŠA (LARIX DECIDUA MILL.) KRAJ BJELOVARAINTERCLONAL AND CLONAL DIFFERENCES IN A SEED ORCHARD OF EUROPEAN LARCH{LARIX DECIDUA MILL.) NEAR BJELOVARZlatko PERIĆ*Sažetak: Klonska sjemenska plantaža europskog ariša osnovana je1965.godine na lokalitetu Klokočevcu na području šumarije Bjelovara. Plantažudanas čini 26 klonova s 1 do 26 rametapo klonu. Plan sadnje biljaka je linijski.Površina plantaže iznosi 2 ha. U ovom radu prikazani su i raspravljenirezultati istraživanja genotipske varijabilnosti (međuklonske varijabilnosti),odnosno ekološke varijabilnosti (unutarklonske varijabilnosti) za istraživanasvojstva: urod češera i sjemena, dužine, širine češera i njihov odnos, težine100 češera, težine 1000 sjemenki, energija klijavosti i klijavost sjemena.Ključne riječi: europski ariš (Larix deeidua Mili), klon, rameta,urod, dimenzije češera, težine 100 češera i 1000 sjemenki, enegrija klijavostii klijavost.UVOD - IntroductionEuropski ariš {Larix deeidua Mill.) u Hrvatskoj neraste prirodno, već su unesene razne rase ariša u kulture.Kulture ariša nalaze se na području Uprave šumaKoprivnica, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Požega, Našice,Gospić i Ogulin. Od 32624,86 ha kultura četinjača uHrvatskoj ariš u monokulturama čini svega 7%, odnosno2300 ha. Mješovitih kultura ariša sa duglazijom,običnim borom i ostalim vrstama ima daleko više.U Hrvatskoj površina na kojima bi se moglo osnivatišumske kulture ima oko 500 000 ha. Te površine suneprivedene šumskoj proizvodnji ili su u stadiju degrediranešume. Proizvodnju na takvim površinama trebaotpočeti s kulturama pionirskih vrsta. Ariš je zasigurnovrsta na koju treba računati prilikom takvih poduhvata.Razlog tome su njegove karakteristike; brzi rast s ranomkulminacijom visinskog prirasta, rano izađe iz zonekorovske vegetacije, rijetka i prozračna krošnja krozkoju prolazi puno svjetla i dobra kvaliteta drveta.Zbog količine svjetla koju krošnja propušta do tla,ariš je zanimljiv za osnivanje mješovitih kultura.*Mr. se. Zlatko Perić, dipl. inž. šum., Šumarski institut, Jastrebarsko, izvadakiz magistarskog rada I dioMješovite kulture ariša s autoktonim poluskiofitnimili skiofitnim vrstama mogu skratiti put od kulture doprirodne sastojine autoktone vrste koja se sadi zajednos arišom. Kulture ariša i obične bukve, te ariša, bukve ijele, bile bi veoma dobre s ekološkog i uzgojnog aspekta.U takvim kulturama ariš bi se mogao smatrati predrastom,te tijekom proreda prema željenim ciljevimagospodarenja, stabla ariša mogu biti posječena kaoprethodni prihod, a ostaju kulture npr. jele i bukve dokraja propisane ophodnje.Sjeme, odnosno biljke ariša kao i ostalih vrsta kojebi se koristile za podizanje mješovitih kultura morajubiti samo iz sjemenskih plantaža, kako bi osigurali visokugenetičku kontrolu svojstava u kulturama. Time semože postići više koristi, stabla će biti sa smanjenimučešćem negativnih svojstava (rašljavosti, usukanostižice itd.), osim toga genetička dobit glede rasta i prirastabiti će značajna.Ariš dobro raste na lakim ilovastim prozračnim i o-cjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, alidovoljne vlažnosti tijekom vegetacije. Uspješno rastena tlima vapnenaste i silikatne podloge. Ne odgovarajumu udoline gdje je mrazište zimi, a preko ljeta se sku-253

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268plja topli zrak. Najviše mu odgovaraju položaji sa stalnimstrujanjima zraka (Vidaković 1993). Europskiariš u prirodi dolazi na hrptovima nižih gorja, te padinamaviših planinskih masiva, pa sve do najgornjihvegetacijskih zajednica. Prema nadmorskoj visinirazvile su se altitudne rase ariša. Osim prema visinkojrazdiobi, ariš dijelimo i na geografske rase zbog razdijeljenogpodručja rasprostranjen)a. Tako danas razlikujemoprema rasprostranjenju alpski ariš, sudetski ariš,slovački ili tatranski ariš, poljski ariš i karpatski ili rumunjskiariš, shematski prikaz prirodnog rasprostranjenjaeuropskog ariša dan je na slici 1, (Šindelar1992, Vidaković 1993). Europski ariš općenito najrasprostranjenijije u Alpama. Horizontalno rasprostranjenoariš u Alpama dolazi u 4 cijeline (Šindelar1992), a to su središnje Alpe gdje pridolaze altitudnerase visokih planinskih subasocijacija od 1200 m n.v.pa do 2500 m n.v, u zapadnim alpama gdje je vrlo jakutjecaj mediteranske klime razvile su se rase ariša nanadmorskim visinama od 1000 do 1600 m, u južnim alpamarazvile su se altitudne rase ariša na nadmorskimvisinama od 800 do 1800 m i u istočnim alpama (Bečkešume, istočni obronci Alpa) gdje vlada kontinentalnaklima ariš se pojavljuje na nadmorskim visinama od350 do 800 m.Drvo ariša dobre je kvalitete i trajnosti. Služi ugrađevinarstvu, industriji namještaja, brodogradnji,kao rudničko drvo, za celulozu i dr (Oršanić 1995).Posebno je cijenjeno drvo ariša u priobalju mediterana.Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992)Slika 1 : Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992).Fig 1 : Indigenous distribution of European Larch (Šindelar 1992)254

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268U svezi sa svim obilježjima koje ima europski ariš, tepotrebama industrije za kvalitetnim drvetom, istražujemogenetsku varijabilnost ariša kako bi se prilikom unošenjaariša u naše područje u vidu namjenskih kulturamogla odabrati odgovarajuća rasa, ekotip i genotip ariša.Cilj ovog rada je istražiti međuklonsku i unutarklonskuvarijabilnost europskog ariša u klonskoj sjemenskojplantaži za svojstva uroda češera i sjemena, težine100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzija češera (dužina,širina i njihov odnos), te energije klijavosti i ukupneklijavosti sjemena ariša.Istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskojplantaži europskog ariša u Klokočevcu na području ŠumarijeBjelovar, osnovanoj 1965. godine na površini od2 ha, sa 26 klonova od 800 kom. dvogodišnjih cjepovakoji su posađeni u 40 redova, a u svakom redu po 20 biljaka.Biljke su sađene na naore ili grebene kako bi sesmanjio utjecaj podzemnih voda, te moglo izvesti djelotvornoodvođenje površinskih voda. Raspored klonovai rameta bio je takav da nikada nisu mogle biti dvijeramete istog klona susjedne. Plantaža je podignuta natipičnom staništu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpinobetuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969),te na nadmorskoj visini od 118 do 119 m. Plantaža je dijagonalnookrenuta u smjeru sjever-jug, a dio koji je o-krenut prema sjeveru ujedno je i najviši dio plantaže.Selekciju plus stabala za osnivanje klonske sjemenskeplantaže izvršio je akademik M.Vidaković. Stablasu bila odabrana u kulturama europskog ariša na područjuŠumarije Varaždin i Čakovec, te u Sloveniji uGornjoj Radgoni. Pregled i glavne karakteristike plusstabala dane su u tablici 1 u poglavlju materijal i metoderada. O plantaži od osnivanja brigu je vodio dr. se.F. Mrva, koji mije plantažu i ova istraživanja ustupiona daljni rad. Ovom prilikom mu zahvaljujem.MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methodsZa klonsku sjemensku platažu europskog ariša selekcioniranoje na bazi fenotipa 26 plus stabala (Tab. 1),na nadmorskim visinama od 250 do 280 m, u šumskimzajednicama hrasta kitnjaka i običnog graba, te gorskešume obične bukve, na matičnim podlogama pleistocenskihilovina i diluvijalnih nanosa. Starost stabala uvrijeme selekcije bila je od 42 do 130 godina. Visinestabala bile su u rasponu od 28 m do 35,5 m, a opsegstabala na prsnoj visini od 99 cm do 167 cm. Kriterij selekcijeza dendrometrijske vrijednosti bio je X>X+2a.Osim dendrometijiskih kriterija važnu ulogu pri izboruplus stabala imaju i spolnost u smislu funkcionalno muškii ženskih stabala, te morfološki kriterij. Kod morfološkihosobina ocjenjuje se oblik krošnje, duljina krošnje,punodrvnost, pravnost debla, struktura kore, završetakgrube kore, boja kore, insercija donje trećine grana,insercija gornje trećine grana, čistoća debla, brojgrana u pršljenu, udaljenost pršljenova, rašljavost, oštećenja,debljina grana, usukanost debla i nazočnost bolesti.Osim nabrojanih karakteristika pozornost treba o-bratiti i na fitocenozu u kojoj se stablo nalazi, nadmorskuvisinu, ekspoziciju, inklinaciju i tlo.Sabiranje češera i sjemena po rametama obavljenoje tijekom zime 1992/93. godine. Svaki klon, gdje je tobilo moguće bio je zastupljen s 3 ramete razmještene nacjeloj provršini plantaže. Neki klonovi nisu imali po triramete koje su rodile češerima i sjemenom te godine,od klona Vo-13 i 15 uključena je u istraživanje samo pojedna rameta, od klona Vo-16 i 23 po dvije ramete, a odklona Vo-8 četiri ramete. Od svake ramete ubrano jeminimalno po 250 češera iz vrha krošnje. Češeri su biliubrani tako da se izvršilo prevršavanje stabala i timesmo mogli ubrati 90 % najkvalitetnijh češera. Osimčešera i sjemena iz klonske sjemenske plataže u pokusje uključeno i sjeme ariša iz matičnih populacija u kojimaje izvršena selekcija plus stabala. Sjeme iz ovihpopulacija uključeno je u istraživanja varijabilnostitežine 100 češera, 1000 sjemenki, energije klijavosti ipotpune klijavosti.Sabrani češeri i sjeme čuvani su u hladnjaku Šumarskoginstituta, Jastrebarsko, na temperaturi od +2°C. Zaistraživanja varijabilnosti korišteno je po 250 češera odsvakog uzorka. Izmjere dimenzije češera obavljene suna 50 slučajno odabranih češera, a težine na 100 češera.Češeri su trušeni ručno tijekom zime 1993. godine. Nakontrušenja izvaganaje težina 1000 odabranih sjemenkii sjeme ariša stavljeno je na naklijavanje, gdje je istraživanaenergija klijavosti i potpuna klijavost na razinirameta i klona. Naklijavanje sjemena obavljeno je u"Krstičevoj klijalici" standardnom metodom na temperaturiod 20°C do 30°C i sa konstatnim vlaženjempreko filter papira u sterilnim uvjetima. Naklijavanje jetrajalo ukupno 21 dan, a energija klijavosti utvrđena jenakon 10 dana naklijavanja.Statistička obrada podataka izvršena je pomoćuanalize varijance jednostruke i dvostruke. Ove dvije a-nalize korištene su u kombinaciji ili pojedinačno u svrhušto točnijeg i detaljinijeg dijeljenja ukupne varijbilnostina komponente varijabilnosti u testiranom materijalu.Na taj način iz razdvojenog izvora varijabilnostimogu se izračunati genetičke i okolinske komponentevarijanci. Dvostruka analiza varijance korištena je kodobrade podataka sljedećih svojstava: težine 100 češera,težine 1000 sjemenki, dimenzije češera (dužina, širina iLL-indeks), energije klijavosti i potpune klijavosti. Jednostrukaanaliza varijance korštena je kod obrade podatakaza svojstva uroda češera na razini dijela i cijeleklonske sjemenske plantaže. Razlike između pojedinihtretiranja utvrđene su na razini 1% i 5%, dok je nul-hipotezapretpostavka kako su sve sredine istraživanih o-bilježja ili svojstava jednake u svim uzorcima (STEELand TORRIE 1960).255

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268256

Z. Perić: MEBUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5 6, CXXI (1997), 253-268REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussionProsječan urod češera i sjemena, izražen jeu gramima,a prikazan je u tablici 2 i kreće se u rasponu od14 040 g kod klona Vo-13 do 41 050 g kod klona Vo-8.Prema REGENTU (1980) u 1 kg ide 220 do 280 češera,a iz 100 kg češera dobije se 4 do 7 kg sjemena bez krilaca.ROHMEDER ( 1956) navodi kako se iz 100 kg češeraeuropskog ariša može dobiti 3 kg sjemena bez krilaca.Koristeći ove podatke i našu procjenu i proračun,utvrdili smo kako je urod čistog sjemena u 1992. godiniiznosio 37,62 kg ili 5,3 kg na 100 kg ubranih i ručno istraženihčešera. Mi smo ubrali samo s izabranih rametaukupno 45,34 kg češera, stoje bilo dovoljno za istraživanjakoja smo proveli. Prije 1992. puni urod češera isjemena bio je 1989. godine.Analizirjaući urod češera i sjemena po klonovima irametama, možemo reći kako je urod bio pod jakimutjecajem okolišnih čimbenika i to prvenstveno edafskimčimbenicima. Za utvrđivanje edafskih razlika napovršini plantaže provedena su pedološka istraživanja iutvrđeno je kako se dio sjemenske plataže nalazi u mikrodepresiji,u njoj je napravljen pedološki profil označenkao profil II, dok je pedološki presjek na povišenomdijelu plantaže (sjeveroistočnom) označen kaoprofil I. Povišeni dio plantaže ide sve do osamnaestogreda od ukupno 40 redi i na njemu je bilo više češera napojedinoj rameti bilo kojeg klona nego na dijelu plantažeu mikrodepresiji. Neki klonovi rodili su češerima isjemenom samo na tom dijelu plantaže i općenitozdravstveno stanje rameta svih klonova bolje je na prvomprofilu nego na drugom.Prema Mayer-u (1995) pedološki opis profila I i IIje sljedeći:Profil I karakteriziran je neprisutnim glejnim horizontomu pedološkom prerezu površinskog sloja. Ovajje profil prozračan, dobrog mehaničkog sastava, praskasteilovine, dobre opskrbljenosti makroelementima ifiziološki aktivnim kalijem i fosforom, višim sadržajemhumusa i kiselom reakcijom. Profil I karakterizirajuhorizonti: Of(0-2/3), P(2/3-32), Bg(32-65),BgC(65-85),C(85-120).Profil II karakteriziranje površinskim oglejavanjemkoje upućuje na vlažniju varijantu ispod ariševih stabalau mikrodepresiji. To se manifestira većim učešćemnovoformiranih sivo-maslinastih pjega u donjem dijeluhomogeniziranog sloja tla označenog sa "P". One ukazujuna pojačane redukcijske procese. Površinsko oglejavanjenije potpuno uklonjeno agrotehničkim melioracijamatako, daje dio zone zakorjenjivanja u zoni podzemnevode, posebno u zimsko proljetnom razdoblju. Profilse može opisati horizontima: Of(0-3), Pg(3-20), Bg (20-40), BgC (40-72), C(72-110). Mehanički sastav tla jeujednačen. U profilu prevladvaju praškasto glinaste ilovače.Reakcija tla (pH/H20) pretežito je jako kisela.Na dijelu klonske sjemenske plantaže koja se nalaziu mikrodepresiji, a koja je karakterizirana profilom II,urod češera i sjemena je statistički značajno i neusporedivomanji u odnosu na dio klonske sjemenske plantažegdje je tlo karakterizirano profilom I. Iz tablice 2 vidljivoje kako je urod češera i sjemena za 18 redova profilaI iznosio 37,99 kg češera i sjemena, a za preostalih 22reda 7,45 kg.Tablica 2: Urod češera u plantaži prema različitim profilimatla.Table 2: Cone corp on plantation accordin to different soilprofiles.PROFIL IRedni brojNo.12345678910111213141516171819202122232425262728293031323334353637383940KlonCloneVo-3Vo-4vo-5Vo-7Vo-8Vo-9Vo-10Vo-11Vo-12Vo-15Vo-16Vo-17Vo-18Vo-19Vo-20Vo-21RametaRamet1-115-204-114-1515-114-414-515-114-104-1612-34-36-113-64-125-1116-164-135-95-192-23-187-17-1716-317-202-311-610-314-191-216-56-1110-55-65-1615-54-57-1415-21Težina uzorka(g)Sample weight170780720760630550630650460780730510590850685600560715150640760630565650695850910560850565550520670720530515560550710610257

Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268Redni brojNo.4142434445464748495051525354555657585960UKUPNOKlonCloneVo-22Vo-23Vo-24Vo-25Vo-26Vo-27Vo-28Vo-29Vo-30PROF. IPROFILIRametaRamet1-195-416-206-45-2014-15-127-196-81-47-618-21-94-64-86-2017-11-516-2617-4Težina uzorka(g)Sample weight57049053058064069076060053067055059075043067058076076061565037 989 gPROFIL IIRedni broj1134275678910111213UKUPNOKlonVo-3Vo-3Vo-12Vo-13Vo-16Vo-17Vo-18Vo-19Vo-23Vo-24Vo-25Vo-26Vo-28PROF. IIRameta32-1732-1731-2028-92-339-1730-1928-728-1337-1130-2031-840-1637-16Fežina uzorka (g)Sample weight6106105605409105006006706205752906505407007 445 gSlika 2:Fig. 2:Ženski cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić)Famale flowers of European LarchFig. (Photo: Z. Perić)Upravo takvi slučajevi upućuju na moguće postojanjeveće srodnosti potomstava proizvedenog u godinamaslabe cvatnje u klonskoj sjemenskoj plantaži. Naslikama 2 i 3 prikazani su muški i ženski cvjetovi europskogariša.Urod češera i sjemena u klonskoj sjemenskoj plantažiariša ovisi osim o ekološkim čimbenicima i o genetičkojsklonosti pojedinog klona u plantaži s obziromna sposobnost formiranja ženskih i muških cvatova. Zaneke klonove europskog ariša u sjemenskoj plantažimoglo bi se reći da su funkcionalno muški, odnosnoženski (M r v a 1990). Takav primjer poznat je kod crnejohe (Vidaković iKrstinić 1985, Krstinić iKajba 1991) i kod crnog bora (Mrva 1990). PremaMrvi (1990), u godinama loše cvatnje takvi klonovicvatu obilno bilo muškim ili ženskim cvjetovima, te takouzrokuju poremetnje u omjeru između cvatova.258Slika 3:Fig 3:Muški cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić)Male flowers of European Larch (Photo: Z. Perić)

Z. Pcrić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268U nekim europskim zemljama nije dozvoljeno sabiranjesjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži, ako uvrijeme cvatnje nije bio propisan minimum klonovakoji fruktificiraju(Šindelar 1962, Keiding 1968).Smanjenje broja klonova u plantaži koji fruktificirajunepovoljno je sa stajališta stabilnosti ekosustava budućihkultura ariša. Kako bi smanjili mogućnost inbridingau potomstvu, češere je potrebno sakupljati u godinidobre cvatnje i punog uroda. Na taj način mogućeje osigurati veći heterogenitet potomstva.U tablici 3 prikazana je analiza varijance za urod češerai sjemena, a prema profilima u plantaži. Rezultatipokazuju kako edafske prilike kao ekološki činitelj i-maju veći utjecaj od genotipa.Tablica 3: Analiza varijance za urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži.Table 3: Analysis of variance for seed crop in the clonal seed orchard.Izvor varijabilnostiSource of variationsTretiranja (Ramete)- TretmansProfili (Tip tla)-Soil profilesGreška-ErrorTotalF58,58= 1,54; Fl,58 = 4,01 za5%F58,58 = 1,85; Fl,25 = 7,09 za 1%Stup. slob.D.f.58158117Zbog ovakvih rezultata izdvojili smo samo klonovei ramete na profilu I, izvršena je i statistička obrada podatakakako bi se utvrdio utjecaj genotipa (klona) na u-rod češera i sjemena. Utjecaj genotipa moguće je istraživatisamo ako isključimo ekološke čimbenike. U o-vom slučaju ponavljanje danog klona predstavljaju ramete.Genetički utjecaj u ovom slučaju dolazi doizražaja i kroz raspored rameta u plantaži u odnosu naramete drugih klonova, a što se onda manifestira krozoplodnju različitim polinatorima, odnosno kroz specifičnukombinacijsku sposobnost roditeljskih parova.Suma kvadrataSum of squ.22866097380001224664911913259Srednji kvadratMean square39424,3738000138735,3F1,017190,52**Pr>F0,473350,00001Iz tablice 4, te statističke obrade podataka (Tab. 5)vidljivo je kako postoje statistički značajne razlike narazini klona samo na profilu I.Ovi rezultati ukazuju na utjecaj genotipa na urodsjemena. Razlike između klonova, odnosno genotipovapokazale su se tek kada je okolinska varijanca svedenana minimum. Prema ovim rezultatima možemo zaključitikako na urod sjemena i češera u ovoj klonskoj sjemenskojplantaži imaju značajnu ulogu ekološke prilike.Tlo je jedan od glavnih limitirajućih čimbenika.Tablica 4: Analiza varijance za klonove i ramete na povišenom dijelu plantaže.Table 4: Analysis of variance for clones and ramets on the raised part of the seed orchard.Izvor varijabilnostiSource of variationTretiranja (Klonovi)-Tretmans(Clones)Ponavljanja (Ramete)-ReplicationsGreška-ErrorTotalF24,48=l,74;F2,48 = 3,19zal%F24,48 = 2,20; F2,48 = 5,08 za 5%Stup. slob.D.f.2424874Suma kvadrataSum of squares1636865121810429302795785248Sred.kvadratMean square609052,0068202,6961047,49Dužine češera, širine češera i njihov odnosFa gnj**1,117Pr>F0,000230,36223Rezultati izmjera dužina i širina češera, kao i njihov odnosizražen kao LL-indeks, za klonove u sjemenskoj plantažiprikazani su u tablicama 5,6,7, i 8 , te slikama 4 i 5.Prosječna dužina češera u klonskoj sjemenskojplantaži (Tab. 5) iznosila je 32,7 mm, a kretala se u rasponuod 25,7 mm (klon Vo-25) do 40,3 mm (klon Vo-9). Prosječna širina češera (Tablica 5) bila je 16,1 mm, akretala se od 14,1 mm (klon Vo-27) do 18,5 mm (klonVo-8), dok je prosječni LL-indeks (Tablica 5) iznosio2,01, a kretao se u rasponu od 1,81 (klon Vo-11) do 2,41(klon Vo-7). Prema tome, najduže češere imao je klonVo-9, najšire klon Vo-8, a najveći LL-indeks klon Vo-7.Ovi klonovi potječu iz matičnih populacija (NegovaDubrava), koja se može atribuirati alpskoj provenijenciji,budući ove provenijencije karakterizira veća dimenzijačešera u odnosu na sudetske provenijencije.Prema rezultatima istraživanja objavljenim u literaturi(Rubner 1944, Svoboda 1944, Simak 1967,259

Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( I 997), 253-268Keiding 1968, Šindelar 1968 ) dužina češera europskogariša kreće se od 15 mm kod alpskih visinskihaltitudnih rasa, do 44 mm kod nizinskih rasa alpskogariša. Kod sudetskog ariša dužina češera varira između15 i 25 mm (prosječno 20-22 mm).PremaVidakoviću (1993) nasljednost za dužinučešera iznosi h2 = 0,88, a Š indelaru (1992) h2=0,98,što znači kako je dužina češera pod visokom genetskomkontrolom, a time i pouzdan pokazatelj pripadnostirasi. Naši rezultati pokazuju kako su češeri sakupljeni uklonskoj sjemenskoj plantaži kod Bjelovara u prosjeku10 mm duži od prosječne dužine češera sudetskog arišaobjavljenih u literaturi. Dužina češera za 13 klonovasudetskog ariša u arhivu Šumarskog instituta iznosila je28,4 mm, što pokazuje kako se naše izmjere dužinačešera sudestskog ariša razlikuju za 6 mm u usporedbi srezultatima iz literature za sudetski ariš. Dužine i širinečešera iz klonskog arhiva sudetskog ariša u Jastrebarskommanji su u usporedbi sa prosječnim vrijednostimaiz klonske sjemenske plantaže za 4,3 mm, a što takođerupućuje da se u našoj klonskoj sjemenskoj plantaži radio klonovima alpskog ariša, ali nizinske altitudne rase.Ovo je posebno važno naglasiti, budući se provenijencijasudetskog ariša na području Republike Hrvatskepokazala kao najbolja (Orlić iOcvirek 1989).Tablica 5: Dužine i širine češera (mm), te njihov odnos (LL-idex) po rametama, klonovima i kontrolnim populacijama.Table 5: Lengths and widths of cones (mm) and theri relation (LL-index) by ramets, clones and control populationsRed.brojNo.1234567891011121314151617181920212223242526272829303132333435363738260VobrojVobrojClonaNo.3457891011121315161718Ra metaRametl-i15-2032-174-114-1518-144-114-1515-114-104-1612-34-36-113-628-194-125-1116-164-135-95-192-23-187-17-1716-331-2028-917-202-311-610-314-939-177-216-530-19Dužina(mm)Lenght34,933,823,733,935,135,630,327,430,231,439,639,638,936,139,039,140,240,240,431,531,523,430,227,823,032,136,131,926,332,633,615,735,831,131,628,937,632,8Prosječnadužinapoklonu(mm)Average30,834,929,336,838,340,328,827,033,326,332,632,532,833,1Širina(mm)15,715,612,415,815,315,015,615,716,414,016,515,417,118,819,219,217,818,117,014,914,913,216,015,313,515,816,315,914,316,215,715,616,315,418,515,815.217,4Prosječnaširinapoklonu(mm)14,515,415,915,318,517,614,314,916,014,316,215,616,715,5LLindeks2,222,171,912,152,292,371,941,751,842,242,402,572,271,922,032,042,262,222,382,112,111,771,891,821,702,032,222,011,842,012,141,012,202,021,711,832,471,89ProsječnaLLindeksza klonWidth Average LL-index Average2,122,271,842,412,072,292,011,812,081,842,012,081,962,14Red.brojNo.3940414243444546474849505152535455565758596061626364656667686970717273ClonalNo.192021222324252627282930Ra metaRaraet6-1110-528-75-65-1615-54-57-1415-211-195-416-206-428-135-2014-137-115-127-1930-206-831-840-161-47-618-61-94-637-164-86-2017-11-516-2617-4Dužina(mm)Lenght34,136,337,332,333,332,935,837,439,728,636,136,027,829,830,531,036,927,627,122,632,329,730,728,130,832,528,128,835,835,436,535,836,636,636,5prosječna dimenzijačešera u plantažiProsječnadužinapoklonu(mm)Average35,932,837,632,328,832,825,733,730,530,935,936,632,7Širina(mm)15,517,117,315,714,815,415,618,516,215.018,123,614,016,915,715,118,015,615,013,016,814,816,112,914,614,915,615,617,916,917,017,317,517,717,5Prosječnaširinapoklonu(mm)16,115,316,716,515,516,314,515,914,116,417,117,615,8LLindeks2,202,122,152,062,252,142,292,022,451,911,991,531,991,761,942,052,051,771,811.741,922,011,912,172,112,181,801,852,002,092,152,072,092,072,09ProsječnaLLindeksza klonWidth Average X-index Average2,162,142,251,961,862,011,772,112,161,882,102,082,05

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268Tablica 6: Analiza varijance i F-test za dužine češera.Table 6: Analysis of varianace and F-Test for cone lengths.Izvor varijabilnostiSource of variationTretiranja (Klonovi)-Tretmans (Clones)Ponavljanja (Ramete)-ReplicationsGreškaTotalF25,50 = 2,17; F2,50 = 5,06 za 1%F25.50 =1,73; F2,50 = 3,18 za 5%Stup. slob.D.f.2525077Iz tablice 6 vidljivo je kako postoje značajne razlikeizmeđu klonova na razini od 5% i 1% za prosječne dužinečešera.Dobiveni rezultati ukazuju na visoku genetsku kontroluovog svojstva, što se podudara s navodima u literaturi(Šindelar 1991, Vidaković 1993), bez obzirana različite ekološke čimbenike u plantaži, razlike izmeđurameta nisu potvrđene.Širine češera europskog ariša su izgleda nešto manjeistraživane od dužina. Rezultati naših istraživanja suSume kvadrataSum of squares1262,5110,87553,771827,15Srednji kvadratMean square50,505,4311,07F4,56**0,49Pr>F0,00010,6151pokazali daje posebno mala unutarvrsna varijabilnost,što ukazuje daje širina češera pod strožom genetskomkontrolom nego okolinskom. Prosječna širina češera uklonskoj sjemenskoj plantaži iznosila je 16,3 mm, u arhivuŠumarskog instituta sudetski ariš imao je prosječnuširinu češera 20,7 mm, stoje za 4,6 mm više. Rezultatiistraživanja pokazali su da postoje statistički značajnerazlike na razini od 1% i 5% u prosječnim širinamačešera između pojedinih uzoraka iz klonske sjemenskeplantaže (Tab. 7).Tablica 7: Analiza varijance i F-test za širine češera.Table 7: Analysis of variance and F-Test for cone width.Izvor varijabilnostiSource of variationTretiranja (Klonovi)-TratmensPonavljanja (Ramete)-ReplicationGreška-ErrorTotalStup. slob.D.f.2525077Sume kvadrataSum od squares117,4555,14288,091210,689Sred. kvadratMean square4,6982,5711,761F2,67**1,46Pr>F0,00150,2420F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%.F25.50 = 1,73, F2.50 = 3,18 za 5%.Odnos između dužina i širina češera, tj. LL-indeks,pokazuje oblik češera. Stoje taj odnos bliži 1, češeri suokrugliji, a stoje taj odnos veći od 1, češeri su više izduženi(Tab. 8). Prosječni LL-indeks u klonskoj sjemenskojplantaži iznosi 2,05, a u arhivu za sudetski arišTablica 8: Analiza i F-test za LL-indeks.Table 8: Analysis and F-Test for LL-indexIzvor varijabilnostiSource of variationTretiranja (Klonovi)-TreatmensPonavlj anj a (Ramete)-ReplicationsGreška-ErrorTotalF25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal%F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18 za 5%Stup. slob.Df25250771,39. Ovi podaci također pokazuju kako se ovdje radi odvije različite rase ariša. Češeri iz arhiva pripadaju sudetskomarišu i okrugliji su, dok su češeri iz plantaževiše duguljasti i pripadaju alpskom arišu, ali nizinskojaltitudnoj rasi.Sume kvadrataSum of squares2,080,192,114,38Sred. kvadratMean square0,0830,0980,042F1,97*2,34Pr>F0,02080,1071Dobiveni rezultati istraživanja analizom varijace(F-test) za odnos dužine i širine češera pokazuju kakopostoje značajne razlike između klonova na razini 5%,dok na 1% ne postoje značajne razlike. Iz dobivenih rezultataistraživanja moguće je zaključiti da su dužinečešera više varijabilne u odnosu na širine češera kod eu-ropskog ariša. Upravo zbog toga, odnos između dužinei širine češera je sigurniji pokazatelj varijabilnosti oblikačešera.Na slici 4 prikazani su češeri ariša iz klonske sjemenskeplantaže, dok su na slici 5 češeri sudetskog arišaiz klonskog arhiva u Institutu.261

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA. Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268Slika 4:Fig. 4:Češeri europskog ariša iz klonske sjemenske plantažearhiva Šumarskog Instituta(Snimio: Z. Perić)Cones of European Larch from the archives of the ForestResearch(Photo: Z.Perić)Slika 5: Češeri sudetskog ariša iz klonske sjemenske plantažearhiva Šumarskog Instituta(Snimio: Z. Perić)Fig. 5:Cones of Sudetan Larsh the clonal seed orchard from thearchives of the Forest Research Institute(Photo: Z. Perić)Težine ]) češeraRezultati izmjera prosječnih težina 100 češera poklonovima u klonskoj sjemenskoj plantaži prikazani suu tablicama 9 i 10. Prosječna težina 100 češera za sveklonove iznosi 334,3 g, a kreće se u rasponu od 210,0 g(klonovi Vo-10 i Vo-13) do 527,5 g (klon Vo-8). Ovirezultati koreliraju s rezultatima koje smo dobili zaukupne težine češera (Tab. 2), tj. najmanju težinu če-sera imao je klon Vo-13, a najveću težinu češera klonVo-8. Analizirajući rezultate težina 100 češera izmeđuklonova u sjemenskoj plantaži (Tab. 10), kao i kontrole,utvrdili smo značajne razlike između klonova na raziniod 5% i 1%.Ovi rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolutežine češera, odnosno sjemena.Tablica 9: Prosječne težine 100 češera i 1000 sjemenki.Table 9: Average weights of 100 cones and 1000 seeds.RedbrojNo1234567891011121314151617ClonalNo.345789RametaRamctl-i15-2032-174-114-1518-144-114-1515-114-104-1612-34-36-113-628-194-12Težina100češera(g)Weightof 100cones121275290410340370250350340451350250600560500450560Prosj.težinačešera(g)Average228,7373,3313,3350,3527,5Težina1000sjemena(g)Weight of1000seeds2,324,555,085,004,855,576,056,596,587,406,064,517,507.107.107,586,71Prosj.težinasjemena(gAverage4,05,16,46,07,3RedbrojNo1819202122232425262728293031323334VobrojVobrojClonalNo.10111213151617RametaRa met5-1116-164-135-95-192-23-187-17-1716-331-1028-917-202-311-610-314-9Težina100češera(g)Weightof 100cones510450270100260280300170350435360210360340320320240Prosj.težinačešera(g)Average506,7210,0250,0381,7210360330,0296,7Težina1000sjemena* (g)Weight of1000seeds7,536,604,652,404,504,526,004,045,566,505,584,406,006,016,285,023,52Prosj.težinasjemena(gAverage6,93,94,95,94,466,14,5262

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKF. RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.: Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268RedbrojNo35363738394041424344454647484950515253545556ClonalNo.1819202122232425RametaRamet39-177-216-530-196-1110-528-75-65-1615-54-57-1415-211-195-416-206-428-135-2014-137-115-12Težina100češera(g)Weightof 100cones330350350250420360470340305335524400415260350470240250300380280380Prosj.težinačešera(g)Average316,7416,7326,7446,3360,0245,0320,0Težina1000sjemena(g)Weight of1000seeds4,906,005,354,596,005,544,595,485,545,525,635,756,584,306,786,254,405,004,685,304,325,60Prosj.težinasjemena(gAverage5,35,45,56,05,84,74.8RedbrojNo5758596061626364656667686970717273747576VobrojVobrojClonalNo.2627282930RametaRamet7-1930-206-831-840-161-47-618-61-94-637-164-66-2017-11-516-2617-4Težina100češera(g)Weightof 100conesProsj.težinačešera(g)Average220 270,0210300200 276,7330260290 276,7280250457 317,3245635340 445,0360450490 443,3390334,3489,0274,0322,0Prosječna težina po klonuVaraždinbregK ogl-NegovaBi iko.-NegovaProsječna težina po popul. 361,7Težina1000sjemena(g)Weight of1000seedsProsj.težinasjemena(gAverage3,92 4,43,703,953,00 3,74,193,954,32 4,03,753,805,45 4,64,685,704,69 5,04,726,806,90 6,86,705,287,526,826,997,44Tablica 10: Analiza varijance i F-test za težine 100 češeraTable 10: Analysis of variance and F-test for weights of 100 cones.Izvor varijabilnostiSource of variationTretiranja (Klonovi)-TreatmensPonavljanja (Ramete)-ReplicationsGreška-ErrorTotalF25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%F25,50 = 1,73, F2,50 = 3,18 za 5%Stup. slob.Df2525077Možemo zaključiti kako su rezultati za težinu 100češera po klonovima slični urodu klonova u plantaži itežine 1000 sjemenki pojedinih klonova. Ovu tvrdnjuRezultati izmjera težina 1000 sjemenki po klonovimai matičnim populacijama prikazani su u tablicama9 i 11. Prosječna težina 1000 sjemenki za tretiranja unašim istraživanjima iznosi 5,3 g, a kreće se od 3,9 g(klon Vo-10) do 7,5 g (populacija Varaždinbreg). Drugimriječima rečeno, veća težina češera znači u pravilu iveću težinu sjemena (r=0,53), ali ne i veći urod sjemenapo klonu (r=0,27).Sume kvadrataSum of squares546276,312465,3255969,3814711,0Težina 1000 sjemenkiSred. kvadratMean square21851,056232,675119,39F4,27**1,22Pr>F0,00010,3046potvrđuje korelacija između težine 100 češera i urodasjemena s= 0,54, a korelacija za težinu 1000 sjemenki itežina 100 češera je r=0,53.Ovdje ističemo kako težina 1000 sjemenki klonaVo-13 iznosi 4,4 g, te zajedno s klonom Vo-26 i Vo-10ima i najmanje ukupne i težine 100 češera. Prema RE­GENTU (1972) jedan češer sadrži oko 80 sjemenki, štoznači da za 1000 sjemenki treba od 10 do 13 češera.Analiza varijance pokazuje statistički značajne razlikeizmeđu srednjih težina 1000 sjemenki klonova narazini od 1% i 5%, dok između rameta, odnoso ponavljanja,nije utvrđena varijabilnost.263

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268Tablica 11: Analiza varijance i F-test za težinu 1000 sjemenkiTable 12: Analysis of variance and F-test for the weight of 1000 seeds.Izvor varijabilnostiSource of variationsTretiranja (Klonovi)-TreatmensPonavljanja (Ramete)-ReplicationsGreška-ErrorTotalF25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal%F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18za5%Stup. slob.Df2525077Korelacija imeđu prosječne težine 100 češera itežine 1000 sjemenki iznosi 0,53, a između uroda sjemenapo rametama i težine 1000 sjemenki iznosi 0,27,dok je korelacija između težine 1000 sjemenki i energijeklijavosti 0,20, a kod potpune klijavosti 0,15. U našimistraživanjima nismo pronašli vezu između dužinečešera i težine 1000 sjemenki. Ova korelacija iznosi0,06, a najteže sjeme europskog ariša nema i najboljuSume kvadrataSumofsquere75,020,1428,53103,69Sred. kvadratMean squere3,000,070,57F5,26**0,12Pr>F0,00010,8868Rezultati istraživanja energije klijavosti sjemenaariša po klonovima, rametama unutar klona i kontrolnimpopulacijama prikazani su u tablicama 12 i 13.Prosječna energija klijavosti sjemena u našim istraživanjimaiznosi 46,5%, a kreće se od 18% kod populacijaBukovje - Negova, Slovenija do 72% kod klonaVo-15. Ovaj je klon zastupljen samo s jednom rametom,te zbog toga ovaj rezultat nije pouzdan. Premanašim opažanjima manju energiju klijavosti sjemenaimaju rubne ramete, koje se nalaze na južnoj i jugozapadnojstrani. To su klonovi: Vo-3, rameta 32-12; Voklijavost,a ni energiju klijavosti. Ovakva korelacija zaodnos dužine češera i težine sjemena vjerojatno je uvjetovanaspecifičnom gradom sjemenke ariša. Sjemenkaariša ima veoma debelu i kompaktnu sjemenu ljusku, asjemenka može biti vrlo sitna i imati malo endosperma,tako da je ponekad vrlo mala težinska razlika imeđušturog i punog sjemena. Ova karakteristika sjemena arišamože biti veliki problem prilikom strojnog trušenja.Energijaklijavosti12, rameta 32-20; Vo-23, rameta 28-13. Manju energijuklijavosti imaju i ramete sa zapadne strane plantaže, ato su klonovi: Vo-7, rameta 10-3; Vo-22, rameta 1-9 iVo-27, rameta 18-6. Može se pretpostaviti kako su uovom slučaju unutarklonske razlike uvjetovane položajemramete u odnosu na druge klonove polinatore uplantaži, odnosno kako su razlike uvjetovane specifičnomkombinacijskom sposobnosti roditeljskih parova,a na što još upućuje različita energija klijavostikod različitih rameta istog klona (Tab. 12 )Tablica 12: Klijavost po klonovima i rametama, te po kontrolnim populacijamaTable 12: Germinability by clones and ramets, and by control populationsRedbrojNoClonalNo.RametaRametEnergijaklijavosti(%)Germinative energyProsj.energijaklijavostipo klonu(%)AverageKlijavost(%)Prosj.klijavostpo klonu(%)Germinativ AverageRedbrojNoVobrojVobrojClonalNo.RametaRametEnergijaklijavosti(%)Germinative energyProsj.energijaklijavostipoklonu(%)AverageKlijavost(%)Prosj.klijavostpo klonu(%)Germinativ Average123456789101112131415345781-115-2032-174-114-1518-144-114-1515-114-104-1612-34-36-113-637592658515326634269437354525340,754,043,761,756,066,072,567,562,551,056,028,563,542,069,043,073,555,552,554,068,556,544,761,857,01617181920212223242526272829309101112131528-194-125-1116-164-135-95-192-213-187-17-1716-331-2028-917-2065415343441442254342785037447245,733,336,755,0447266,041,056,544,044,014,044,029,044,042,578,560,062,567,072,547,234,038,567,067,072,5264

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268RedbrojNoVobrojClonalNo.RametaRametEnergijaklijavosti(%)Germinative energyProsj.energijaklijavostipo klonuF0,00080,9898kos nepovoljnom staništu za ariš. Razlog tome je većagenetička varijabilnost nego u običnim kulturama.Ovaj navod potvrđuju istraživanja klijavosti europskogariša u arhivu Šumarskog instituta gdje je postignuto istotako visok postotak energije klijavosti (Mrva1994).Korelacija između energije klijavosti i potpune klijavostijako je visoka i iznosi r=0,92.Rezultati istraživanja klijavosti dani su u tablicama12 i 14. Prosječna potpuna klijavost iznosi 48,4%, akreće se od 18% kod populacija Bukovje - Negova do72,5% kod klon Vo-15 koji je zastupljen s jednom rametom.Ovi se rezultati podudaraju s rezultatima energijeklijavosti (Tab. 12).265

Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268U pravilu, kod svih klonova postoji neznatna razlikaizmeđu energije klijavosti i potpune klijavosti, osimkod klona Vo-3. Jedino kod ovog klona nismo u mogućnostiprocijeniti potpunu klijavost na temelju energijeklijavosti.Rezultati dobiveni analizom varijance (Tab. 14)ukazuju na postajanje međuklonske varijabilnosti narazini od 5%, dok unutarklonska varijabilnost nije utvrđena.To je dokaz kako postoji dobra disperzija polenaunutar plantaže, te jak utjecaj genotipa na ovo svojstvo.Prosječni koeficijent varijabilnosti za potpunu klijavostiznosi 17,38 %, a za energije klijavosti 19,33%, koeficijentvarijabilnosti nešto je manji kod potpune klijavosti,dok je potpuna klijavost veća (48,4%) od energijeklijavosti (45,6%). Ovi rezultati pokazuju kako jeenergija klijavosti vrlo pouzdan podatak o valjanosti sjemenaeuropskog ariša, jer se energija klijavosti može u-tvrditi nakon 10 dana, a potpuna klijavost nakon 21 dan.Tablica 14: Analiza varijance za potpunu klijavostTable 14: Analysis of variance forgerminabilityIzvor varijabilnostiSource of variationsTretiranja (Klonovi )-TreatmensPonavljanja (Ramete)-ReplicationsGreška - ErrorTotal 77Stup. slob.Df2525021977,72Sume kvadrataSum of squere15065,7673,376838,582Sred. kvadratMean squere602,6336,68136,77F4,4061*0,268Pr>F0,7658F25,50 = 2,17, F2, 50 = 5,06 za 1 %,F25,50=l,73,F2,50 = 3,18za5%.ZAKLJUČCI - ConclusionsNa osnovi dobivenih rezultata ovih istraživanja možese zaključiti.1. Istraživanja u klonskoj sjemenskoj plantaži pokazalasu kako na istraživanim svojstvima postojerazličiti utjecaji okoline i genotipa. Tako npr. nasvojstva težine i veličine češera, klijavosti sjemenai težine sjemena jako utječe genotip (klon),dok na svojstvo uroda češera i sjemena jak utjecajima okoliš.2. Nepovoljne edafske prilike u smislu stagnantnevode, oglejavanja površinskih slojeva tla, pomanjkanjehranjiva u tlu uvjetuju drastičnosmanjenje uroda češera i sjemena. Zbog toga kodosnivanja budućih klonskih sjemenskih platažaariša treba obratiti posebnu pozornost na izborlokacije uz odgovarajuće pedološke pokazatelje.Treba favorizirati duboka, prozračna tla, koja sudobro opskrbljena hranjivima.3. Kod osnivanja buduće klonske sjemenske platnažeariša treba obratiti posebnu pozornost i naprovenijenciju, a ne samo na selekciju plus stabalapo fenotipu unutar jedne provenijencije.4. Spolnost selekcioniranih plus stabala u smislumuške odnosno ženske fukcionalnosti igra istotako veliku važnost kod uroda i kvalitete sjemena,odnosno uzgojenih biljaka.5. Puni urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantažipojavljuje se svake treće do pete godine. Ukupnakoličina sabranih češera iz uroda 1992. godineiznosila je 684,23 kg svježih češera, a kretalase prosječno po klonu od 14,04 kg (klon Vo-13) do 41,50 kg (klon Vo-8). Od sabranih češeraistrušeno je 37,62 kg čistog sjemena (bez krilaca),odnosno 5,5 kg sjemena iz 100 kg češera.6. Najduže češere imao je klon Vo-9 (40,3 mm), anajkraće klon Vo-25 (25,7 mm), dok je prosječnadužina češera bila 32,7 mm. Najšire češere imaoje klon Vo-8 (18,5 mm), a najuže Vo-27 (14,1mm), a prosječna širina je 16,3 mm. Odnosizmeđu dužine i širine češera (LL - indeks) kretaose od 1,77 (klon Vo-25) do 2,41 (klon Vo-7).Prosječni odnos između dužine i širine češera bioje 2,05. Prema dimenziji češera možemo tvrditikako klonovi iz plantaže pripadaju alpskoj provenijenciji,ali nizinskoj altitudnoj rasi.7. Prosječna težine 100 svježih češera iznosila je334,3 g, a kretala se od 210,0 g (Vo-10 i Vo-13)do 527,5 g (Vo-8). Prosječna težina 1000 sjemenkiiznosi 5,3g, a kretala se u rasponu od 3,9 g266

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268(Vo-10) do 7,5 g (kontrolna populacija Varaždinbreg).Prosječna energija klijavosti sjemena sabranog usjemenskoj plantaži bila je 45,6%. Najveću energijuklijavosti u iznosu od 72,0% imao je klon Vo-15, a najmanju 18,0% kontrolna populacija Bukovje.Prosječna potpuna klijavost iznosila je48,4 %, a kretala se od 72,5% kod klona Vo-15 do18,0 % kod populacije Bukovje.LITERATURA - ReferencesK e i d i n g, H., 1970: Evaluation of seed orchards establishedfor the production of hybrid larch (Larixeurolepis Henry). Forest Tree Improvement,Arboretet Horsholm, Denmark, pp 25.Krstinić, A. i Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskogpoboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnusglutinosa /L./ Gaertn.) putem klonskih sjemenskihplantaža, Šumarski list, 6-9, Zageb.Mrva, F., 1977: Kvantitativne znacilnosti vetenija indonosa storzev klonov evropskego mecesna vsemens u plantaži. Gozdarski vestnik: 237-253.Ljubljana.Mrva, F., 1984: Sjemenske plantaže četinjača u Hrvatskoj;(Conifer seed orchard in Croatia), Šumarskipregled, Br. 1-2 i 3-4, pp. 65-77, Skopje.Mrva, F., 1988: Istraživanja u sjemenskim plantažamačetinjača, Radovi, 75, pp91-101, Jastrebarsko.Mrva,F., 1990: Produktivnost klonova u cvatnji i urodučešera sjemenskim plantažama, Radovi,Vol.25,2, pp.261-275, Jastrebarsko.M r v a, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofondai oplemenjivanje šumskog drveća, Šumarskilist, br 7-8, pp 203-330, Zagreb.Orlić, S. i Ocvirek, M., 1992: Proučavanje uspijevanjaariša različitih provenijencija u Hrvatskoj,Radovi, Vol 27, 1, pp 21 -28, Zagreb.Oršanić,M., 1995: Uspijevanje šumskih kultura običnesmreke (Picea abies /L/Karst.), crnog bora(Pinus nigra Arn.) i europskog ariša (Larix deciduaMili.) na Zagrebačkoj gori, Glas. za šum. pokuse,Vol 32, pp 1 -89, Zagreb.Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo, pp 201,Beograd.Šindelar, J.,1981: Heritability of some reproductioncharacteristic of european larch Larix deciduaMill. Comm. Inst, forest. Čechoslovakiae 12:103-118Šindelar, J.,1982: Hodnota a praktička použitelnostplantažniho osiva. Les. prâce, 150-157.Šindelar, J., 1983: Evaluation of some Czechoslovakexperimental plots of larch IUFRO 1958/59 seriesat age of 20 years. Comm. inst. forest.Čechoslov., 13, 59-72.Šindelar, J., 1984: Einige Erfahrungen mit der Lärche(Larix decidua Mill.) in den Immission-sgebieten.IUFRO S 2.09 Luftverunreinigung,Most, ČSFR: 275-285.Šindelar, J.,1992: Genetics and improvement of europeanlarch (Larix decidua Mill.), Anales forestales,18-1, Zagreb.Vidako vie, M., 1967: Oplemenjivanje ariša III, Šumarskilist, br. 1-2, Zagreb.Vidaković,M., 1993: Četinjače morfologija i varijabilnost,Grafički zavod Hrvatske, 741 p, Zagreb.Vidaković, M. i Krstinić, A., 1985: Genetika ioplemenjivanje šumskog drveća, Sveučilište uZagrebu, Liber, 505 p. Zagreb.Vidaković, M. i Gračan,J., 1994: Čuvanje i povećanjebiološke raznolikosti naših šuma, HAZU,Zbornik radova savjetovanja, pp 17-27, Zagreb.Steel, R.G.D. and Torrie, J.H. 1981: Principles andProcedures of Statistics, McGraw-Hill NewYork.SUMMARY: The results obtained from research carried out in the clonalseed orchard has confirmed that the properties under observation are affectedby various environmental and genotype influences. For example, the weightand size of cone, seed germinability and seed weight are strongly influencedby the genotype (clone), while the yield of cones and seeds are strongly affectedby the environment.Adverse edaphic conditions, such as stagnant waters, gleying of surfacesoils, and lack of nutrients in the soil lead to drastic reductions in cone and267

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠAr., Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268seed crops. This is why particular attention should be paid to the choice of locationand to pedological indicators in establishing future clonal seeds orchards.Deep, well-aerated soils which are rich in nutrients should befavoured.In setting up a future clonal seed orchard, special attention should be paidto the provenance, and not only to the selection of plus-trees per phenotypewithin a provenance.The sex of selected plus-trees in the sense of their male or female functioningalso plays an important role in the amount and quality of seed yield, that is,of raised plants.A full seed crop in a clonal seed orchard occurs every three to five years.The crop of 1992 yielded a total of 684.23 kg of fresh cones, ranging from14.04 kg (Clone Vo-13) to 41.50 kg (Clone Vo-8) on average. The amount of3 7.62 kg of pure seeds (without wings) were obtained from the collected cones,or 5.5 kg of seed from 100 kg of cones.Clone Vo-9 had the longest cones (40.3 mm), and clone Vo-25 the shortest(25.7 mm), while the average cone length was 32.7 mm. Clone Vo-8 yielded thewidest cones (18.5 mm), and clone Vo-27 the narrowest (14.1 mm), the averagewidth being 16.3 mm. The lenght-width ratio (LL-index) ranged from 1.77(Clone Vo-25) to 1.41 (Clone Vo-7). The average ratio between the length andwidth of the cone was 2.95. The dimensions of the cones point to the fact thatthe clones from the orchard belong to the Alpine provenance, but of the lowlandaltitudinal race.The average weight of 100 fresh cones was 334.3 g, and ranged from 210.0g (Vo-10 and Vo-13) to 527.5 g (Vo-8). The average weight of 1000 seeds was5.3 g, ranging between 3.9 g (Vo-10) to 7.5 g (controlpopulation Varaždinbreg).The average germinating energy of the seed collected in the seed orchardwas 45.6%. The highest germinating energy, amouting to 72.0%, was displayedby Clone Vo-15, and the lowest, of 18.0%, by the control populationBukovje. The average full germinating vigour was 48.4%, and ranged from72.5% in Clone Vo-15 to 18.0% in the Bukovje population.268

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 269-276UDK 630* 175.272:181.2.001PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - UZAGREBAČKIM PARKOVIMATHE CONTRIBUTION TO THE INTRODUCTION AND ACCLIMATIZATION OF EXOTIC WOODYPLANTS - DECIDUOUS TREES - IN PARKS OF ZAGREBMato JURKOVIĆ* i Branka JURKOVIĆ - BEVILACQUA**SAŽETAK: Studij parkovnih površina proveden je u osam starih zagrebačkihparkova i dva stara privatna vrta u predjelu Tuškanca.Višegodišnja opažanja životnih pojava i mjeranja obavljena su na šest egzotičnihvrsta listača: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra,Magnolia acuminata, Quercus rubra i Tilia americana, koje su podrijetlom izSjeverne Amerike, dok je jedna vrsta - Sophora japonica - samonikla u Kini iKoreji. Istraživanja su obuhvatila stupanj zastupljenosti, opću vitalnost, kojaje ocijenjena na temelju visinskog i debljinskog prirasta kao i zdravstvenogstanja, te/enološka motrenja za šest glavnih fenofaza - od početka vegetacijedo opadanja lišća.Glede praćenja njihove aklimatizacije na uvjete zagrebačkog područja tijekomdužeg razdoblja, opće vitalnosti i otpornosti na urbana onečišćenja,pokazalo se da se sve istraživane egzote uspješno koriste u našoj hortikulturnojpraksi. Međutim, ovim istraživanjima dobiven je uvid i o proizvodnostidviju vrsta Celtis occidentalis i Sophpra japonica kojima bi trebalo ispitati konačnuvrijednost i za potrebe silvikulture. Juglans nigra i Quercus rubra moguse smatrati dvijema od važnih egzota u našoj zemlji koje već imaju svoju primjenui u našem šumarstvu.Ključne riječ i : drvenaste egzote, Us tace, introdukcija, aklimatizacija,opća vitalnost i/enološka opažanja.UVOD - IntroductionŠume su najvrijednije prirodno dobro Hrvatske, apokrivaju oko 35% cjelokupne površine Republike Hrvatske.Naša je zemlja poznata kao relativno bogata prirodnimšumama, koje spadaju u najočuvanije šumskeekosustave Europe. U našoj zemlji šume se nalaze ukontinentalnom, mediteranskom i submediteranskompodručju, a ova velika raznolikost stanišnih prilika omogućavai pridolazak većeg broja vrsta drveća i grmlja.Slijedom navedenoga postoji i mogućnost za veliku introdukcijuegzota koje pripadaju raznim klimatima.*Mr. se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićev trg 9a, Prirodoslovnomatematičkifakultet Sveučilišta u Zagrebu**Mr. se. Branka Jurkovic-Bevilacqua, Vankina 6, ZagrebTakođer ovakvi uvjeti omogućuju da naše urbane sredinei okolina koriste veliku raznolikost biljnog bogatstvasvijeta.Poznato je da se egzote unose zbog dva osnovna razloga.Prvi je estetski razlog, a on je itekako važan u o-snivanju i izgradnji parkova te ozelenjavanja naselja.Izbor se obavlja prema osobinama drveća i grmlja kaošto su: opći izgled, uzrast, boja, oblik, veličina listova,cvjetova i ploda, vrijeme cvatnje i prolistavanja, oblik iboja kore itd. Drugi je privredni razlog koji dolazi doizražaja u gospodarenju šumama. Ovdje se biraju onevrste egzota koje imaju veću ili donekle istu vrijednostkao i domaće vrste. Izbor egzota za estetske potrebemnogo je slobidniji i širi u odnosu na njihov izbor za269

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276privredne potrebe, te je stoga i broj unesenih uresnihegzota mnogo veći. Također, znamo da geografski položaj,orografska struktura i raznolikost klime naše zemljepovećava mogućnost unošenja znatnog broja egzota.Nažalost, koliki je broj drvenastih egzota danas uHrvatskoj ne može se točno navesti, jer ne raspolažemotakvim podacima. Pretpostavlja se da se radi o više stotinavrsta. Međutim, taj broj svake godine raste. Hortikulturnapoduzeća u našoj zemlji unose godišnje izvjestanbroj novih vrsta iz europskih srodnih poduzeća.Nove vrste koje se unose prije svega su velike dekorativnosti,što im osigurava komercijalni učinak, dok se onjihovoj ekologiji malo zna. Uvezene vrste uglavnomsu nove za naše podneblje, jer prethodnog iskustva oponašanju tih vrsta nije bilo, te su zato one interesantneu eksperimantalnom smislu.Svakako jedna od važnih zadaća je inventarizacijapostojećeg drvenastog biljnog materijala u našim parkovimai nasadima. Takvu inventarizaciju obavio jeJurković (1987) u ukupno 16 starih zagrebačkih parkovai 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca. Obavljenodendrološko snimanje postojećeg biljnog fondapokazuje da u istraživanim parkovima i vrtovima Zagrebauglavnom uspješno rastu 392 taksona (Gymnospermae- 95, Angiospermae - 297) drvenastih egzota.Fitogeografska analiza egzota pokazuje dominacijuelemenata iz Azije - 60,75%, u usporedbi s onima izSjeverne Amerike - 36,78%, Euroazije - 1,65%, JužneAmerike - 0,41% i sjevernih dijelova Afrike - 0,41%.U izučavanim parkovima obavljalo se kroz više desetljećai nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke ibiotske čimbenike, tako da pojedini primjerci jedne vrstepredstavljaju vrlo vrijedan selekcijski materijal.Ovim radom nastojimo dati daljnji prilog aklimatizacijii općoj vitalnosti nekih egzota uzgajanih u starimparkovima i vrtovima Zagreba. Stečena iskustva uzgojemdrveća mogu poslužiti veoma korisno kod osnivanjai podizanja novih nasada, parkova i park-šuma. Također,izučavanjem vrsta u starim parkovima možemozaključiti koje unesene vrste drveća zaslužuju da se unašim ekološkim prilikama prošire u vlastite šumskekulture. Isto tako nastojimo u ovome radu prikazati kakoizučavani parkovi daju svojim vrijednim sjemenskimmaterijalom i genetskim fondom dobar uvid štomože biti od znatne koristi kod razmnožavanja pojedinevrste. Zatim, glede ekoloških, bioloških, tehničkih iestetskih svojstava, izučavani stari parkovi pružaju dobruosnovu i daju mogućnost za studiozno rješavanjeproblema uzgoja drveća visoke kvalitete, za potrebe našegšumarstva i hortikulture.Studij starih parkovnih površina obavljen je u osamzagrebačkih parkova: Strossmayerov trg, Botanički vrtPrirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučulišta uZagrebu, Rooseveltov trg, Trg kralja Petra KrešimiraIV, park Ribnjak, Mirogoj, park-šuma Maksimir, parkšumaTuškanac, zatim u dva starija privatna vrta u predjeluTuškanca (Tuškanac broj 15 i 100).Odabirući drvenaste egzote za ova istraživanja, nastojalose da to budu vrste drveća malih zahtjeva, odnosnoda imaju široku ekološku valenciju ili širok ekološkiraspon. Također, odabrane su one vrste koje se uzgajajuveć više desetljeća (40-110 godina) na zagrebačkompodručju. Slijedom navedonoga, kao materijal korištenesu ove vrste drveća: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos,Juglans nigra, Magnolia acuminata, Quercusrubra, Sophorajaponica i Tilia americana. Rodovi i vrsteprikazani su abecednim redom znanstvenog nazivarodova i vrsta.Opći podaci sadrže: znanstveni, botanički naziv vrste,sinonime i porodicu, zatim narodni naziv ili latinskoime koje se koristi u hortikulturnoj praksi. Biološkeosobitosti i ekološke zahtjeve pojedine vrste u prirodnomarealu, rasprostranjenost, adaptibilnost, varijabilnost,važnost introducirane vrste, iskustva o uspijevanjuegzote u kulturi i hortikulturi u Europi kao i drugim270MATERIJAL I METODE RADA - Material and work methodsgradovima naše zemlje, navodimo korištenjem literatureu ovome radu.Ocjena stupnja zastupljenosti u izučavanim parkovimai vrtovima pojedine vrste opisana je na sljedećinačin: vrlo rijetko - zabilježena 1 do 15 biljaka; rijetko -zabilježeno 16 do 30 biljaka; često - prisutno 31 do 50biljaka i vrlo često - označava nazočnost pojedine vrstes više od 50 primjeraka. Za svaku vrstu navodi se nalazištei glavni pokazatelji opće vitalnosti: visina, prsnipromjer, približna statost, broj stabala i fruktifikacija.Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskogprirasta kao i zdravstvenog stanja svakog primjerkapojedine vrste. Kod toga je opća vitalnost svakevrste prikazana s tri stupnja te ocijanjena i označenaznakovima na ovaj način:x = nezadovoljavajuća,xx = zadovoljavajuća iXXX = dobra opća vitalnost.Za sve izučavane vrste, izuzev Celtis occidentalis,obavljena su fenološka opažanja za šest glavnih fenofaza:početak vegetacije, listanje, cvjetanje, sazrijevanjeplodova, mijenjanje boje i opadanje listova. Fenološkaopažanja obavljena su na više primjeraka iste vrste (vrijednostisu uzimane prosječno) najednom nalazištu ilina pojedinom primjerku, ukoliko su ovi usamljeni na

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - .. Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 269-276jednom nalazištu. Za pojedine primjerke starost jeodređivana na temelju postojeće dokumentacije, akosmo raspolagali ovim podacima, odnosno, uzeti su, radiorijentacije o starosti, s nekoliko različitih vrsta stabalauzorci Pressler-ovim svrdlom.Osobna zapažanja i zaključci u ovome radu bazirajuse na višegodišnjim opažanjima životnih pojava i općevitalnosti izučavanih vrsta. Također su osobna zapaža-GLEDITSIA TRIACANTHOS 1. (= G. spinosaMarsh.); Caesalpiniaceae - američka gledičija, trnovac.Stablo do 45 m visoko i promjera do 2 m. Areal zanjai zaključci uspoređivani s podacima iz literature zapodručja na kojima se opisane vrste uzgajaju više desetljeća,a u sličnim makroklimatskim i ostalim ekološkimuvjetima.Slijedom dobivenih rezultata, nastojimo dati ocjenuo uspješnosti i mogućnosti uzgoja unesene egzote, a zapotrebe šumarstva i hortikulture u ekološkim prilikamanaše zemlje.REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Research results and discussionCELTIS OCCIDENTALS L.; Ulmaceae - običniamerički, crveni koprivić. Drvo visoko do 35 m, prostranaareala u istočnoj i srednjoj Sjevernoj Americi, anajviše oko rijeke Mississippi i njenih pritoka. Rastedosta brzo. Otporan je na mraz te veoma otporan na sušui gradske uvjete. Ova je vrsta svjetla, a može rasti ina zaslanjenim tlima.S obzirom na prilično veliki areal, opisano je nekolikobotaničkih varijeteta.Introduciran je u Francusku 1636. Otporniji je premanizkim temperaturama od našeg koprivića (C. australis)te se u nasadima srednjih i sjeverno-europskihzemalja uspješno i često uzgaja. U Slovačkoj je zabilježenou parkovima 400 primjeraka, starosti između10-140 godina. Najstariji primjerci, između 120-140godina imaju visinu 10-16 m i promjer od 96-120 cm(Benčat, 1982.).U našoj se zemlji nalazi dosta često u parkovima,osobito u krajevima gdje se osjeća jači utjecaj kontinentalneklime.U istraživanim zagrebačkim parkovima zabilježenesu manje skupine na šest lokaliteta, gdje je nazočan 31primjerak (tab. 1.1.).Najljepše stablo - visine 18,0 m i prsnog promjera76,0 cm - izmjereno je u parku na Rooseveltovom trgu,dok primjerak isto tako dobrih dimenzija (visina 14,5m, promjer 72,0 cm) raste u parku na Trgu kralja PetraKrešimira IV (si. 1). Međutim, analizom dendrometrijskihpodataka prikazanih u već spomenutoj tablici,vidimo daje proizvodna sposobnost i vitalnost stabaladobra i na drugim nalazištima. Također, na svim nalazištimastabla redovito cvatu, a u jesen donose zreleplodove.U Zagrebu smo američki koprivić zapazili i na višedrugih lokaliteta. Manje skupine starijih stabala vrlodobre vitalnosti i uzrasta nalaze se u Vinkovićevoj ulici,drvered u Harambašićevoj ulici, uz Mirogojsku cestu idr. Također, mlađi primjerci ove vrste često su prisutni iu parkovima Novog Zagreba (Zapruđe, Utrine, Siget).uzima petnaestak država na istoku SAD, od područjaPennsylvanie do Nebraske i od Texasa do državeMississippi, s težištem u ravnicama oko srednjeg tokaMississippija i donjih tokova njenih pritoka, na prirodnomstaništu raste na dubokim, plodnim, aluvijalnim,svježim ili vlažnim tlima. U južnom području rasprostranjenostidolazi do 750 m nadmorske visine.Slika l.Celtis occidentalis, park na trgu Petra Krešimira IV, Zagreb.Fig.l. Celtis occidentalis, park on square of Petra Krešimira IV,Zagreb.Foto: M. KomanRaste dosta brzo. Korijenov je sustav širok i dubok.Razmnožava se sjemenom. Počinje plodonositi već okodesete, a rodi gotovo svake godine.271

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAĆE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276Tablica - Table 1. PREGLED NALAZIŠTA I POKAZATELJA VITALNOSTI - Survey of localities and indicators of vitalityNalazišteLocality1StrossmayerovtrgBotanički vrtRooseveltovtrgTrg PetraKrešimira IVPark RibnjakMirogojBotanički vrtPark RibnjakMirogojPark-šumaMaksimirTuškanac 100Park RibnjakMirogojPark-šumaMaksimirPark-šumaTuškanacBotanički vrtPark RibnjakBrojbiljakaNo. ofplants24433710345316641030Promjer:od-doDiameter:from-till334,0-70,026,0-50,054,0-76,060,0-72,032,0-40,032,0-52,066,0-78,042,0-50,028,0-36,044,0-56,0cm(x)cm(x)4Visina:od-doHeight:from-till5m(x)m(x)61.1. CELTIS OCCIDENTALIS48,0 11,0-13,0 12,034,564,064,736,036,710,0-12,017,0-18,012,5-14,57,0-10,010,5-12,511,017,613,57,811,51.2. GLEDITSIATRIACANTHOS71,4 23,0-25,5 23,844,032,452,0102,018,0-22,014,0-1.5,019,0-22,019,314,620,326,5FruktifikacijaFructification1.3. GLEDITSIATRIACANTHOS f. 1NERMIS32,0-42,0 37,7 18,0-20,0 19,3 +28,0-36,044,0-70,040,0-62,052,0-66,042,0-62,032,453,546,014,0-15,018,0-22,017,0-22,514,620,318,81.4. JUGLANS NIGRA58,0 22,5-25,5 23,752,022,5-24,523,51.5. MAGNOLIA ACUMINATA7++++++++++++++PribližnastarostApproximateoldness8605575604050100504085110504010085OpćavitalnostGenerallyvitalityBotanički vrt 1 56,0 17,5 + 100 XXXBotanički vrtPark RibnjakMirogojPark-šumaTuškanacBotanički vrtTrg PetraKrešimira IVPark RibnjakMirogojTuškanac 1525625151234,0-44,040,0-60,038,0-46,046,0-74,042.0-62,0- -44,0-66,062,0-70,01.6. OUERCUS RUBRA39,0 18,0-20,0 19,052,441,760,018,0-23,014,0-18,018,0-21,521,416,319,81.7. SOPHORA JAPONICA49,2 17,0-22,0 18,844,051,056,066,0- -16,0-21,016,5-19,515,515,817,518,01.8. TILIA AMERICANABotanički vrt 2 54,0-56,0 55,0 16,0-18,0 17,0 + 85 XXX+++++++++++8070555045601005590751109XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX272

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276U Europu (Engleska) unesen je 1700. i sada je vrločesta vrsta u parkovima i drvoredima južne i zapadneEurope. U Slovačkoj zabilježeni su primjerci starosti100 - 150 godina; imaju visine između 19 i 20 m te prsnepromjere od 90 do 134 cm (BenČat, 1982.). U našojje zemlji gledičija dosta česta u parkovima i drvoredima;rjeđe se nalazi kao primiješana vrsta u šumskimkulturama.U istraživanom području Zagreba evidentirano je 16primjeraka različite starosti - od 40 do 110 godina - nanekoliko lokaliteta (tab. 1.2.). Najstariji primjerak imavisinu 26,5 m i promjer 102,0 cm, a raste u vrtu kućeTuškanac 100.Fenologija. Gledičija započinje vegetaciju sredinomtravnja. Fenofaza listanja traje do polovice svibnja,a tada se pojavljuju i prvi cvjetovi. Mahune sazrijevajuu rujnu ili listopadu, sjajne su, crvenosmeđe boje,duge 30 - 40 cm i vise na granama - obično do sredineveljače. Listovi poprimaju zlatnožutu boju krajemrujna, dok opadanje listova traje prosječno od trećedekade listopada do polovice studenoga.GLEDITSIA TRIACANTHOS F INERMIS Wild.gotovo je u svemu kao tipična vrsta, ali je bez trnova.Pretpostavlja se daje ova forma bržeg rasta i da boljepodnosi niske temperature. Introducirana je u Europuoko 1798. Za istraživano područje Zagreba preglednalazišta i pokazatelja vitalnosti iznosimo u tablici 1.3.JUGLANS NIGRA 1.; Juglandaceae - crni orah. Drvovisoko do 50 m i promjera do 3 m, s vrlo širokim arealomu atalntskom dijelu Sjeverne Amerike. Područjenjegove rasprostranjenosti je između poluotoka Floridei Kanade (jugoistočni Ontario), na zapad do Minnesotei Texasa, a do 700 (1000) m nadmorske visine. Optimalnouspijeva u području rijeke Ohio u državama Virginia,Kentucky, Indiana i Ohio. Na ovom prostranompodručju klima se mijenja od čisto kontinentalne doblago oceanske s puno oborina. Na svojim prirodnimstaništima crni orah raste prvenstveno u nizinama, nadubokim, bogatim i vlažnim tlima. Dolazi u mješovitimsastojinama zajedno s vrstama: Liriodendron tulipifera,Fagus grandifolia, Gymnocladus dioicus, Fraxinusamericana, Ulmus americana i dr. Rjeđe tvori čiste sastojine.Za optimalan razvoj traži duboko, rahlo, svježe pjeskovito-ilovastoili humusno-pjeskovito tlo i aluvijalnenanose. Ne uspijeva u plitkim te suhim, suviše mokrimi teškim tlima.Stabla uzrasla na osami počinju rađati sjemenomveć i desetoj godini, u sklopu nešto kasnije. Rodi svakeili svake druge godine. Klijavost sjemena iznosi 80 -90%. Mlade biljke već u prvoj godini razvijaju dugužilu srčanicu i do 0,85 m dugačku. Izbojna snaga panjevai izdanačka snaga korijenja je velika.Crni orah je izrazita vrsta svjetlosti; teško podnosizasjenu, osobito u odraslo doba. Raste brže od hrastalužnjaka i kitnjaka. Po otpornosti na mraz bolji je odobičnog oraha, iako, dok je mlad, često strada od ranih ikasnih mrazova. Može doživjeti starost do 400 godina.Poznat je hibrid između crnoga i običnog oraha(Juglans x intermedia) koji je važna šumsko-uzgojna idekorativna vrsta. U Sjevernoj Americi postoje i križanciizmeđu Juglans nigra i Juglans cinerea.Crni orah unesen je u Europu (Engleska) 1629. i širokoje rasprostranjen u kulturama, parkovima i drvoredima.U Slovačkoj se kultivira od 1770. godine, gdjedolazi u kulturama i kao česta parkovna vrsta. Ovdje suzabilježeni primjerci visine 32 m i prsnog promjera 162cm, a starosti od oko 180 godina (Benčat, 1982.). Unašoj zemlji se isto tako uzgaja u šumskim kulturama ikao dekorativna vrsta u parkovima i nasadima. Krajina(1973) navodi dobre rezultate analizirajući kulturecrnog oraha u istočnoj Hrvatskoj. Prema istom autoru,kulture crnog oraha u nas najvećim se dijelom nalazena sjeverno-istočnom području istočne Slavonije,na prostoru između Vinkovaca, Vukovara, Iloka i Tovarnika,a manjim dijelom u Baranji.U istraživanom području Zagreba zabilježeno jesamo pet stabala na dva nalazišta (tab. 1.4.). Prosječnavisina iznosi 23,7 m, a promjer debla je 58,0 cm za tristabla analizirana u arboretumu Botaničkog vrta, dokdva, nešto mlađa stabla u parku Ribnjak, imaju visinu23,5 m i prsni promjer 52,0. Primjerci plodonose sjemenomkoje je dobre klijavosti. Dobro se prirodno pomlađujugenerativnim putem. U Zagrebu, izvan područjaistraživanja, zapazili smo crni orah i to 21 stablo dobrevitalnosti u drvoredu ulice Črnomerec.Fenologija. Crni orah počinje listati u drugoj polovicitravnja, a lišće mu opada u prvoj dekadi listopada, spojavom prvih jesenskih mrazova. Cvjetni pupovi razvijajuse odmah iza prolistavanja, a plod dozrijeva udrugoj polovici rujna i početkom listopada. Egzokarp jeu zrelosti crn i ne odvaja se od endokarpa kao kod običnogoraha. U ranu jesen lišće poprima zlatnožutu boju inaglo opada pojavom prvih mrazova.MAGNOLIA ACUMINATA 1.; Manoliaceae - američkamagnolija. Do 30 m visoko drvo, promjera više od1 m, iz istočnoh dijela Sjeverne Amerike (od državeNew York do sjeverne Floride i na zapad do Illinoisa iArkansasa). Introducirana je u Englesku 1736. i čestose kultivira u nasadima unutrašnjih krajeva Europe.Međutim, u našoj zemlji rijetko je uzgajana vrsta, kojauglavnom dolazi u dendrološkim kolekcijama.U arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu nalazi seprimjerak visine 17,5 m i prsnog promjera 56,0 cm (tab.1.5.). Stablo redovito plodonosi sjemenom koje je klijavo.Mlade biljke proizvedene iz sjemena brzo se razvijajuna sunčanom pložaju i pokazale su se otporne pre-273

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - ... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 269-276ma niskim zimskim temperaturama. S obzirom da ovavrsta magnolija podnosi najžešću zimu, zaslužuje pozornostu oplemenjivačkim radovima. Izvan područjaistraživanja zapaženi su mlađi primjerci ove vrste uparkovima Novog Zagreba (Utrine).Fenologija. Ova magnolija cvate poslije listanja, astoje osobina američkih magnolija, dok se općenito zaazijske može reći da cvatu prije listanja. Zelenkastožuticvjetovi koji su manje ugledni pojavljuju se potkraj svibnja,dakle poslije listanja. Plodovi dozrijevaju u drugojpolovici rujna; sjemenke s narančastocrvenim arilusomispadaju iz skupnog ploda početkom listopada i vise nadužim nitima. Listovi poprimaju smeđe tonove tijekomlistopada i brzo opadaju pojavom jačih mrazova.QUERCUSROBUR 1. (= Qu. borealis Michx.); Fagaceae- crveni hrast. Stablo do 30 (45) m visoko i prsnogpromjera do 2 m. Areal obuhvaća gotovo sve istočnedržave SAD i jugoistočni dio Kanade. Godišnje oborineu tome području veće su od 800 mm, a u pojedinimpredjelima iznose i 2000 mm. U području njegove prirodnerasprostranjenosti dolazi do 1000 (1600) m nadmorskevisine.Crveni hrast ima veliku ekološku amplitudu, lako seprilagodava različitim klimatskim i terenskim prilikama.Prema Schenck-u(1939) ovaj hrast je, s obziromna klimu, najprilagodljiviji od svih američkih hrastova.Na apsolutne maksimalne i minimalne temperature, sušu,zimske studeni i kasne mrazove crveni je hrast otpornijiod hrastova lužnjaka i kitnjaka. Zasjenu boljepodnosi od domaćih hrastova. Glede tla malih je zahtjeva.Dobro uspijeva na stojbinama šume kitnjaka i običnoggraba, gorske bukove šume i šume cera i sladuna.Raste brže od lužnjaka i kitnjaka; uspijeva i na vrlo siromašnimtlima koja mogu biti i kisela; slabo prirašćujena tlima koja su bogata vapnom. Najbolje mu odgovarapjeskovita ilovača, osobito svježa.Ako se uzme u obzir daje njegov prirodni areal velik,razumljivo je da postoji više varijeteta ove vrste.Ovaj je hrast poslužio kao partner na kontroliranojmeduvrsnoj hibridizaciji hrastova (Qu. macranthera xQu. borealis var maxima). Ovaj križanac - smatra se -ima pojavu heterozisa.Crveni hrast introduciran je u Europu (Švicarska)još davne 1691. U nas, kao i široko u Europi, pretežnose uzgaja kao dekorativna vrsta brzog rasta. Osim toga,crveni hrast predstavlja perspektivnu vrstu za uzgoj ušumskim kulturama. Starijih kultura ima u Njemačkoj,Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, južnoj isrednjoj Švedskoj i dr. Umjetno proširen u navedenompodručju crveni hrast se uzgaja na različitim geološkimpodlogama i tipovima tla te u raznim reljefnim i klimatskimuvjetima. Prema istraživanjima Prpića i dr.( 1981 ), koja su obavljena u kulturama crvenog hrasta uHrvatskoj, najbolji visinski i volumni rast u istraživanimkulturama ima crveni hrast u šumi kitnjaka i običnoggraba.Na istraživanim zagrebačkim parkovnim površinamacrveni hrastje vrlo rijetko prisutan (tab. 1.6.). Analiziranoje 15 primjeraka, starosti između 45 - 60 godina.Stabla su dobre vitalnosti i zdravstvenog stanja, osimdva primjerka u park-šumi Tuškanac kod kojih je zapaženosušenje većeg broja grana. Međutim, u novim,odnosno, novijim parkovima Zagreba npr. Zapruđe,Utrine, Dugave, Sopot, Siget, Trnsko, crveni hrast ječesta vrsta, koja se ovdje odlično razvija.Fenologija. Crveni hrast počinje prelistavanje prosječnou drugoj polovici travnja. Cvjetni pupovi otvarajuse sredinom svibnja. Žir dozrijeva sredinom listopadadruge godine. Ujesen lišće poprima različite nijansesvih crvenih do bakrenih tonova, a postupno opada prosječnood sredine listopada do kraja studenog.SOPHORA JAPONICA 1. (= Styphnolobium japonicumSchott); Fabaceae -japanska sofora. Raste kao drvo,do 25 (30) m visoko, na području Kine i Koreje (neJapan, iako bi se to po imenu moglo zaključiti); u Japanuje ima mnogo, ali je tamo kultivirana. Na prirodnimnalazištima sofora se najčešće javlja pojedinačno,a vrlo rijetko dolazi u sastojinama. Najčešće dolazi s vrstama:Morus alba, Broussonetia papyrifera, Ginkgobiloba, Koelreuteria panniculata, Phelodendron amurense,Paulownia tomentosa i drugima.Sofora je brzorastuća vrsta koja se dobro razvija nadubokim i svježim tlima. Izbojna snaga panjeva je znatna,pa se ova vrsta dobro obnavlja iz panja.Kao dekorativna vrsta unesena jeu nasade Europe(Francuska) između 1747 - 1750. U našoj zemlji dostaje česta dekorativna vrsta u parkovima i drvoredima naselja,a zbog pčelinje paše uzgaja se također često, jercvate tijekom srpnja i početkom kolovoza, kada je malocvatućih drvenastih vrsta. Međutim, kao ekonomskivažna vrsta, u nas se može uzgajati na sljedećim stojbinama:lužnjaka-jasena, kitnjaka-graba, cera-sladuna istaništima toplijih bukovih šuma ili - općenito gledano- može se pokušati uzgajati i na terenima koji su neštohladniji od onih gdje uspijeva bagrem.U istraživanim parkovima Zagreba sofora je vrlo rijetkoprisutna (tab. 1.7.). Najljepši primjerci prosječnevisine od 18,0 m i promjera 66,0 cm nalaze se u vrtu kućena Tuškancu 15. Međutim, opća vitalnost i ostalihanaliziranih primjeraka procijenjena je kao dobra. Zabilježenastabla obilno plodonose gotovo svake godine.Sjeme sabrano s primjeraka koji rastu u arboretumuBotaničkog vrta pokazalo je malu klijavost (oko 15,5%).Veoma dekorativna oblika, gusto isprepletenih ivesećih grana - "Pendula" - zabilježena je samo s petprimjeraka (arboretum Botaničkog vrta, park-šumaTuškanac, park na Trgu kralja Petra Krešimira IV i parkRibnjak). U hortikulturi se razmnožava cijepljenjem na274

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTACE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997). 269-276vrstu. U ove slikovite forme smrznu često mladi izbojci,ali u proljeće redovito potjeraju novi.Izvan područja istraživanja, u Tuškanovoj ulici uZagrebu, zapazili smo u drvoredu (37 stabala) primjerkejapanske sofore vrlo dobre vitalnosti.Fenologija. Japanska sofora započinje vegetaciju uprvoj dekadi travnja. Cvjetovi - žućkastobijeli, odnosnozelenkastobijeli - skupljeni su u uspravne metlice ipojavljuju se početkom srpnja. Mahune su 5 - 8 cm duge,okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene izmeđupojedinih sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahunise nalazi 1 - 6 crnkastosmeđih sjemenki okruženihljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju prosječno ukasnu jesen (studeni - prosinac), a mahune ostaju nastablu tijekom zime, odnosno i duže.TILIA AMERICANA 1. (= T. gabra Vent.; T. nigraBorkh.); Tiliaceae - američka lipa. Stablo, do 35 (40) mvisoko, oko 1 m prsnog promjera. Prirodni areal vrstesjenovite su padine klisura i riječnih dolina sjeveroistokaSjeverne Amerike - od Kanade na jug do Alabame iGéorgie te na zapad do Sjeverne Dakote i istočnih dijelovaTexasa. Na prirodnim, dosta vlažnim staništimadolazi pojedinačno ili u grupama sa sljedećim vrstama:Liriodendron tulipifera, Quercus borealis, Tsuga canadensis,Castanea dentata, Juglans nigra, Carya ovata,Ulmus americana i dr.Prema literaturnim podacima opisana je unutarvrsnavarijabilnost američke lipe s četiri varijeteta (Kriissmann,I960.).Introducirana je u Europu 1752.; uspješno se uzgaja,najčešće u drvoredima. U Sovjetskom Savezu (Ukrajina,Bjelorusija, Zakavkazje i Krim) kultivira se većviše desetljeća i pokazala je da dobro podnosi sušu imrazove a prema tlu nema posebnih zahtjeva (K o 1 e s -nikov, 1974).Američka je lipa u našoj zemlji prvi put zabilježenau perivoju Maksimir u Zagrebu (Ettinger, 1889).Dugo vremena u nas nisu bila poznata nikakva iskustvao uzgoju ove lipe. Karavla (1972) navodi da se dobroi uspješno razvija u parkovima Samobora, gdje bilježistabla visine 27 m i opsega 230 cm.U istraživanom području Zagreba zabilježena sudva stabla američke lipe (tab. 1.8.). Prosječna visinaanaliziranih primjeraka je 17,0 m; prsnog su promjera55,0 cm. Zapažen je veći broj izdanaka iz korijena okosvakog stabla. Sjeme je osrednje klijavosti (50%), a potrebnoga je stratificirati u trajanju nekoliko mjeseci,kao i sjeme svih lipa.Spontana međuvrsna hibridizacija između lipa lakaje i moguća. Opisani su spontani hibridi između T.americana te T. platyphyllos, T. cordata i T. tomentosa.Mnogo se cijeni hibrid s malolisnom lipom, Tilia x flavescens(= T. americana x T. cordata), a nalazi se u arboretumuBotaničkog vrta u Zagrebu.Fenologija. Američka lipa fenofazu listanja počinjeu prvoj dekadi travnja. Prelistavanje se odvija sporo(kao kod T. tomentosa) i završava se početkom svibnja.Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja i sporose razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi.Obilna cvatnja je između 14. i 21. lipnja. Posljednjicvjetovi prosječno se zadrže do 27. lipnja. Plodovi suzreli u drugoj polovici rujna, a početkom listopada masovnoopadaju. U rani jesen listovi poprimaju zlatnožutuboju; počinju opadati u prvoj dekadi listopada.Opadanje lišća je postupno kao stoje bilo i prelistavanje.Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvimopalo.ZAKLJUČAK - ConclusionSlijedom provedenih dendrološko i šumsko-uzgojnihistraživanja nekih drvenastih egzota (listače), a ustarim parkovima i privatnim vrtovima u Zagrebu teanalizom dobivenih rezultata važniji zaključci su kakoslijedi:Celtis occidentalis - obični američki koprivić jeveoma dekorativna vrsta koja tvori gusto krošnjata stabla.Lako se razmnožava sjemenom, i to sjetvom sjemenaodmah po dozrijevanju. Traži ocjedno, pjeskovito-ilovastoi rahlo tlo. Pogodan je za solitere i za manjeskupine, a također i za sadnju u drvoredima. Vrlo cijenjenavrsta i hortikulturi. Međutim, ovo je i vrsta kojojtreba ispitati konačnu vrijednost i za potrebe šumarstva.Analizirana stabla u ovome radu idu u prilog ovakvomzaključku.Gleditsia triacanthos - američka gladičija može seuspješno uzgajati na staništima gotovo svih tipova našihhrastovih šuma, osim onih najsuših i najtoplijih.Ovo je vrsta koja dobro podnosi insolaciju i rezidbu;ima dobru izdaničku snagu i jake trnove te se može koristitii za živu ogradu. U Zagrebu analizirani primjercipokazuju da ova vrsta dobro podnosi uvjete urbane sredinepa je zato osobito pogodna za uzgajanje na parkovnimpovršinama mnogih naših gradova i naselja.Juglans nigra - crni orah može se smatrati jednomod važnijih egzota u našoj zemlji. Na svim terenima unas, koji odgovaraju njegovim zahtjevima (umjerenokontinentalna klima, tlo neutralne do slabo alkalne reakcijei trajno svježa tla dubokog profila, povoljnestrukture), moguće je podizati njegove kulture koje će275

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 269-276proizvesti vrijednu drvnu masu i na taj način obogatitinaš šumski fond ovom cijenjenom vrstom drveća. Uozelenjavanju naselja isto je tako vrijedna vrsta, zbogsvoje visine, oblika krošnje i brzog rasta.Magnolia acuminata - američka magnolija uspješnose kultivira u umjerenim komtinentalnim krajevima.Traži duboka, bogata humusom, umjereno vlažnai dobro drenirana tla. Dekorativna i cijenjena vrsta uhortikulturi, koja dobro podnosi gradske uvjete. Njenadekorativnost dolazi do punog izražaja sadnjom u manjimskupinama ili pojedinačno, na sunčanom ili malosjenovitom položaju. Ova je vrsta neopravdano izostavljenau našum parkovima i nasadima.Quer eus rubra - crveni hrast veoma je pogodan kaoparkovna vrsta i kao izuzetan element u oblikovanjukrajolika. Stabla djeluju vrlo dekorativno, osobito ujesenkada njihovo lišće poprima razne tonove crvene boje.Zatim, ovaj je hrast rijetka vrsta drveća kojom možemoosnivati parkovne površine i drvorede u blizini nečisteindustrije. On dobro podnosi S0 2 , tvorničku prašinui Čadu kojom obiluje atmosfera u blizini industrijskihcentara.Američki crveni hrast ima svoju primjenu i u šumarstvu.Radi brzog rasta i podnošenja zasjene crveni hrastje konkurentniji brzorastućim četinjačama od hrastakitnjaka, te ga P r p i ć i dr. ( 1981 ) preporučuju u kitnjakovompodručju (Banija, Kordun, Lika i dr.) kod osnivanjačetinjača.Sophorajaponica -japanska sofora podnosi zemlju,nije izbirljiva prema tlu, otporna je na sušu i dobroraste u uvjetima urbane sredine. Ovo je veoma dekorativnavrsta; ističe se svojom širokom, rijetkom, tamnozelenomkrošnjom i kasnom cvatnjom. U hortikulturise koristi pojedinačno, u skupinama i drvoredima.Međutim, ovo je vrsta kojoj svakako treba provjeritivrijednost za potreba našeg šumarstva.Tilia americana - američka lipa najbolje uspijeva navlažnijim staništima i na dubokim tlima. Dekorativan jecijeli habitus, osobito u vrijeme cvatnje. U našoj zemljivrlo rijetko uzgajana vrsta. Njena je primjena u hortikulturivišestruka: aleje, veće skupine, u park-šumama isoliteri na travnjacima. U Zagrebu analizirani primjerciidu u prilog šire primjene ove veoma dekorativne vrstelipe, a u gradovima i naseljima naše domovine.LITERATURA - LiteratureSUMMARY: A study of garden areas involved 8 public parks (includingZagreb Botanical Gardens of the Faculty of Natural Sciences andMathematics) and 2 private gardens in Tuškanac, apart of the City of Zagreb.The plant material: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra,Magnolia acuminata, Quercus rubra, Sophora japonica and Tilia americanahas been investigated. The investigation included degree og representation,general vitality andphenological observations. Also, exotic woody plants arevery much interest of scientific for botany, silviculture, horticulture and landscapegardening of Croatia. After that, in parks can be observed and studiedthe ecological relations with regarded to the biological characters of individualspecies. It is especially interesting the study of acclimatization of speciesand wich adapted themselves to the conditions of climate of the sites of theZagreb region. For horticulture and forestry investigated species of exotic,have also a great importance as a source of seed basic material for propagationby cuttings and drafing.276Benčat, F. (1982): Atlas rozširenja cudzokrajnychdrevin na Slovensku a rajonizacija ich pestovania.Veda, Vydavatelstvo Slovenskej AkademieVied, Bratislava.Ehrendorfer, F. (1973): Liste der GefâsspflanzenMitteleuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.Ettinger, J. (1889): Pregled drveća i grmlja od osobitevrsti, koje rastu u perivoju Maksimir. Šum.list, 3:112-119, Zagreb.Jurković, M. (1987): Genofond drvenastih egzotaBotaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova.Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb(Magistarski rad).Kar a vi a, J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološkavažnost. Šum. list, 1-2:1-30 i 3-4:87-115, Zagreb.Kolesnikov, A. I. (1974): Dekorativnaja dendrologija.Lesnajapromišlenost, Moskva.Kraj ina, M. (1973): Uspjevanje kultura crnog oraha(Juglans nigra L.) u istočnoj Hrvatskoj. Šumarskifakultet Sveučulišta u Zagrebu. Zagreb(Magistarski rad).Krüssmann, G. (1960): Handbuch der Laubgeholze,Band I - IL Paul Parey Verlag, Berlin undHamburg.Prpić, B., Rauš, Đ., Prebježić, P. (1981): Mogućnostunošenja crvenog hrasta (Quercus borealismaxima Sarg.) u šumska staništa RepublikeHrvatske. Šum list, 8-9:331-341, Zagreb.Rehder, A. (1958): Manual of cultivated trees andshrubs. The Macmillan Company, New York.Schenck, C. A. (1939): Fremdländische Wald - undParkbäume. I - III. Berlin.

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289UDK 630* 279:232.1UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJETHE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIKPetar ĐURASOVIĆ*Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnogdrveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovuokolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastihegzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku,zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kultureživljenja i blagostanja hrvatskog čovjeka.Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskihkultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika(krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinilisu ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjelemnoge drvenaste egzote.Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drvećai grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u ArboretumuTrsteno tada raste oko 300 vrsta.UVOD - IntroductionRijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti iposebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozornosti divljenje ljudi.Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ilikorisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One usvojoj novoj domovini nisu samonikle.Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovinizadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode sedobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo,npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubrovačkompodručju.Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu,egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Međutimni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone(domaće) u svim dijelovima kontinenta.*Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum TrstenoJedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijelovimaneke manje jedinice jednog kontinenta, npr. državeHrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepskibor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubrovačkopodručje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske,dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota uistočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u zapadnomdijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja.Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drvećai grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tomedo XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata.Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev perivoju Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj naunošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje.Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrumse u većoj mjeri unose drvenaste egzote.1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalističkeagresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i277

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je upožaru teško stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrumtada nije zapaljen iako je više puta granatiran s Bosankei Žarkovice. Od svih drvenastih egzota koje krajem1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzijamase posebno ističu dvije trstenske platane (Platanusorientalis L.), koje imaju prsni promjer oko 4 m ivisinu oko 50 m. a stare su oko 600-700 godina.Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu odXV. do kraja XX. stoljeća iprocjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godineThe introduction of the foreign trees and shurbs in Dubrovnik and surroundings fromXVth till the end of XXth century and the astimate of the numerous species woodyexotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. YearO unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područjeod osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV.stoljeća nema podataka.Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća igrmlja na dubrovačko područje datira iz prve poloviceXV. stoljeća.U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom"Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis(L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivojusred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku:"Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i narančeraste povrće".U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletačkiputopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž iopisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradamai perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citruslimon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćakarazličitih vrsti.Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastelasindici Giustiniano i Diedo povodom službenogobilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu dau Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sveukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje trebatim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnomzemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemljaprenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što jePulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbeukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svojaimanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu dasu prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemićana morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega,a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communisL.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitihpa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve pi-Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju klaustraFranjevačkog samostana u Dubrovniku.Foto: Petar ĐurasovićOd početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik injegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum,sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijećei drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari,pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici,liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi,šumari, botaničari i drugi.Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić ikanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku naputu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja ukojima je vidio naranče i lovor.Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud),pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući oleanderi(Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku.Foto: Petar Đurasović.278

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih jeribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglastookružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu,izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer jesagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji idanas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom.Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđaoje u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči,a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnjupalmu. Interesantno je spomenuti da i danas usredklaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarskapalma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronomAntun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće sličnotulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvalikalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranovićiz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektorovićuna otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.),lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje MavroVetranović u pjesmi:"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavii krasan i zelen i okolo brštanomlovorjem opleten i mrčom gizdavom".U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književniki astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovacu Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenitocvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis viniferaL.) uzdignutu na odrine.Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisacLeon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakombaronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama,vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama,citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubriciusdonosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecomaunguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnihžutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojnocvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlikecvijeća.Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankiniizdaje na hrvatskom jeziku knjigu "0 uzgoju i njegovanjucvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominjevrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je izMeksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružudobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Tajprimjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka štose gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamovićopisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisujestare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu,u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX.stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja udubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioonedule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vilaSolitudo), kojeg danas tamo više nema.U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnogdrveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačkopodručje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948.godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan1960. godine. Krajem 1994. godine na užem područjugrada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, rastepreko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimonekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme(Butia capitata (Mart.) Becc).U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazuu grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtoniarobusta H. VVendl.) i kanarske palme.Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispredljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno.Foto: Petar ĐurasovićSlika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H.Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.),istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno.Foto: Petar Đurasović279

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane(Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.).U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalnačempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"),ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims)Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna staravelecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.).Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desnestrane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliternikamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), akod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored arizonskogčempresa (Cupressus arizonica Greene).U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantnasofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.).Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmusglabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokvapenjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penjei puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojimaMitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptussp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američkikoprivić (Celtis occidentalis L.).U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac)rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten(Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pinuscanariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressusgoveniana Gord.).Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikogutjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmljana dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebnoističemo:TRSTENOStari trstenski perivoj, danas Arboretum HrvatskeAkademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnuulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća igrmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatskui ovaj dio Europe.To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je krozpet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačkopodručje te ga obogaćivalo i oplemenjivalonovim biljnim vrstama - egzotama.Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenjuegzota su oskudniji.Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župnecrkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis(L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnikdon Luka Diodati Božidarović.U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gučetiću svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salixsp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivojtekle vode.Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto Fortis,pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Gučetićsadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanumL.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu.Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji jeopjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis oraeRhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane(Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio jetada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere,čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast(Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Oleaeuropea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus domesticaL.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficuscarica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), pokojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime.Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi,Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći brojvrsta egzotičnog drveća kao:Abies nordmanniana (Stev.) Spach --Kavkaska jelaAbies pinsapo BoissAcer negundo LAesculus hippocastanum L.Aesculuspavia L.Agave americana L.Ailanthus altissima (Mili.)SwingleAmorpha fruticosa L.Aucuba japonica Thunb.Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. -Caesalpinia gilliesü (Hook.)Wall.Calycanthus floridus L.Camellia japonica L.Cedrus deodara (D. Don) G. Don -Cedrus HbaniA. RichCeltis occidentalic L.Cinnamomum camphora (L.)Sieb.Citrus aurantium L.Citrus limon (L.) BurmCupressus torulosa DonDiospyros kaki Thunb.Diospyros virginiana L.Eriobotrya japonica (Thunb.)Lindl.Eucalyptus globulus Labill.Gardenia jasminoides EllisKoelreuteria paniculata Lahm.-Španjolska jela- Negundovac-Obični divljikesten-Crveni divljikesten-Agava, loparina-Pajasen-Amorfa, divljibagrem, čvitnjača-Aukuba- Dudovac-Cesalpinija- Kalikant-Kamelija-Himalajski cedar- Libanonski cedar- Obični američkikoprivić- Kamforovac- Ljuta naranča- Limun-Himalajskičempres-Kakijevac- Virginijanskidragun, kakijevac-Nespola- Eukalipt-Gardenija-Kelreuterija280

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289Lagerstroemia indica L.Larix decidua Mili.Ligustrumjaponicum Thunb.Liquidambar styraciflua L.Liriodendron tulipifera L.Magnolia grandiflora L.•Lagerstremija- Europski arišJapanska kalinaLikvidambarTulipanovac- Velec vjernamagnolijaMagnolia soulangiana Soul.-Bod - ListopadnaMahonia aquifolium (Pursh) Nutt.Passiflora caerulea L.Paulownia tomentosa (Thunb.)Steud.Phoenix canariensis hort.ex ChabaudPicea glauca (Moench) Boiss.Picea mariana (Mill.) B.S.P.Picea smithiana Boss.Pinus strobus L.Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.Robinia hispida L.Rosa banksiae Ait.Salix babylonica L.Sequoiadendron giganteum(Lindl.) Buchh.Sophora japonica L.Tamarix gallica L.kineska magnolija-Mahonija- Muka Kristova,pasiflora-Pavlovnija- Palmakanarska datulja-Bijela, sura ilikanadska smreka- Crna ili mrkasmreka-Himalajskasmreka- Borovac,Vajmutov bor- Pitospor- Ukrasni bagrem- Banksova ruža- Tužna vrba-Golemimamutovac,džinovska sekvoja- Japanska sofora,pagoda drvo- TamarikaTaxus baccata L.Thujopsis dolabrata (L.) Sieb.et Zucc.Tilia tomentosa MoenchTrachycarpus fortunei (Hook.)H. Wendl.Washingtonia filifera(Lindl. ex Andre) H. WendlWashingtonia robusta H. Wendl.Wisteria floribunda (Wild.) DC.- Obična tisa-Hiba- Srebrnasta lipa-Palma velikažumara- Palma vlaknatavašingtonija- Palma robustnavašingtonija- Glicinija, gličina2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslavenskaarmija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo jeoko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskihstabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 sadnicaegzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šimšira(Buxus sempervirens L.) i pitospora (Pittosporumtobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih egzotai više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota.Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) odkojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta:Acacia auriculiformis Benth.Acacia cyanophylla Lindl.Acacia cyclops A. Cunn. ex G. DonAcacia karroo HayneAcacia longifolia (Andr.) Willd.Acacia pendula G. DonAcacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.Acacia visco LorentzAlbizia lophantha (Willd.) Benth.Albizia proceraMimosa glomerataPopis e gzotičnog drveća i grmlja uzgojenog iz sjemena u Arboretumu Trsteno 1993. godineRed.broj1.2.3.4.5.5.6.7.8.9.10.11.Naziv biljkeAbies nordmanniana (Stev.) SpachAcacia auriculiformis Benth.Acacia catechu (L. f.) Willd.Acacia cyanophylla Lindl.Acacia cyanophylla Lindl.Acacia cyclops A.. Cunn. ex G. DonAcacia cyclops A. Cunn. ex G. DonAcacia dealbata LinkAcacia distachyaAcacia farnesiana (L.) Willd.Acacia horrida Willd.Acacia iteaphylla Benth.Acacia karroo HayneBr. kom. drv. egz.uzg. izsj. uArb.Tr. 1993. g.1432154131513MjestonabavesjemenaRogowTaipaFirenzeBarcelonaJenaGenovaKielGenovaBarcelonaGran CanariaBečAdelaideGenovaDržavanabavesjemenaPoljskaMacauItalijaŠpanjolskaNjemačkaItalijaNjemačkaItalijaŠpanjolskaŠpanjolskaAustrijaAustralijaItalija281

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-28912. Acacia longifolia (Andr.) Willd.Acacia longifolia (Andr.) Willd.13. Acacia pendula G. Don14. Acaciapodalyriifolia a. Cunn.15. Acacia retinoides Schlechtend.Acacia retinoides Schlechtend.16.17.18.19.20.Acacia saligno (Labill.) H. L. Wendl.Acacia visco LorentzAesculus x carnea HayneAesculus octandra Marsh.Albizia lophantha (Willd.) Benth.Albizia lophantha (Willd.) BenthAlbizia lophantha (Willd.) Benth21.22.Albizia julibrissin Durazz.A Ibizia julibrissin rosea23. AlbiziaproceraAlbiziaproceraBenth.Benth.24.25.26.27.28.29.30.Alnus cordata (Loisel.) DubyAmorpha nana Nutt ex Fras.Bauxinia corymbosa Roxbg.Bauxinia purpurea L.Broussonetia papyrifera (L.) Vent.Buddleja nivea DuthieCaesalpinia pulcherrima (L.) Sw.31. Caesalpinia tinctoria32.33.34.35.36.37.38.39.40.41.42.43.44.45.46.47.48.49.50.51.52.53.54.Caesalpinia tinctoriaCallicarpa bodinieri Levi.Callistemon rigidus R. Br.Caragana arborescens Lam.Carpinus caroliniana Walt. var. virginianaCassia acutifolia DeilleCassia angustifolia VahlCassia corymbosa Lam. var. plurijuga Benth.Cassia laevigata Willd.Cassia septemtrionalisCassia tora L.Casuarina cunninghamiana Miq.Catalpa bignonioides Walt.Celt is occidentalis L.Celtis occidentalis L. var cordataCeltis occidentalis L. var cordataCercis siliquastrum L.Cestrum parqui L'HeritChamaerops humilis L. var microcarpaClematis crispa L.Cneorum triococcon L.Cneorum triococcon L.Cneorum triococcon L.Cneorum triococcon L.Cneorum triococcon L.Colutea cilicica Boiss. et Bal.Colutea cilicica Boiss. et Bal.Colutea persica Boiss.Cordyline fruticosa (L.) A. Chev.Coriaria myrtifolia L.212111151411061076114334281116233115521853629127921411613781102155341GenovaBarcelonaGenovaMonacoAdelaideGenovaGenovaGenovaSienaBerlinBarcelonaMünchenBayreuthMarseilleRouenGenovaBarcelonaCaenLublinTaipaTaipaFrankfurtLublinBonnGran CanariaCataniaRoterdamJenaLublinBečSienaSienaSzegedMünchenCambridgeCopenhagenMelbourneCaenBerlinBečBerlinCaenGenovaCataniaGottingenBerlinJenaMarseilleRouenMonacoKarakaBerlinWashingtonWarszavaBerlinItalijaŠpanjolskaItalijaMonacoAustralijaItalijaItalijaItalijaItalijaNjemačkaŠpanjolskaNjemačkaNjemačkaFrancuskaFrancuskaItalijaŠpanjolskaFrancuskaPoljskaMacauMacauNjemačkaPoljskaNjemačkaŠpanjolskaItalijaNizozemskaNjemačkaPoljskaAustrijaItalijaItalijaMađarskaNjemačkaV. BritanijaDanskaAustralijaFrancuskaNjemačkaAustrijaNjemačkaFrancuskaItalijaItalijaNjemačkaNjemačkaNjemačkaFrancuskaFrancuskaMonacoTurskaNjemačkaU.S.A.PoljskaNjemačka282

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXX1 (1997), 277-28955.56.57.58.59.60.61.62.63.64.65.66.67.68.69.70.71.72.73.74.75.76.77.78.79.80.81.82.83.84.85.86.87.88.89.90.91.92.93.94.95.96.97.98.99.100.Cornus capitata Wall.Coronilla elegansCupressus quadalupensis S. Wats.Delonix regia (Boj. ex Hook.) Raf.Deutzia discolor Hemsl.Dombeya tiliacea (Endl.) PlachonElaeagnus angustifolia L.Enkianthus campanulatus (Miq.) Nichols.Ephedra distachya L.Eucalyptus albens Benth.Eucalyptus cornuta Labill.Eucalyptus gomphocephala DC.Eucalyptus nitens (Deane & Maiden)MaidenForsythia suspenso (Thunb.) VahlFraxinus chinensis Roxb. var. rhynchophylla(Hance) Hemsl.Gleditsia delavayi Franch.Gleditsiajaponica Miq.Hibiscus syriacus L.Hydrangea arboresceans L.Jacaranda acutifolia Humbol. & Bonpl.Jasminum humile L. f. wallichianum(Lindl)P. S.GreenLaburnum x watereri (Kirchn.) Dipp.Lantana camara L.Lavandula angustifolia Mill.Lavandula latifolia (L. f.) Medik. cv. RoseaLigustrum obtusifolium Sieb, et Zucc.var regelianum (Koehne) Rehd.Malus floribunda Van HouteeMelaleuca lanceolata OttoMimosa speggazzinii PirottaMimosa speggazzinii PirottaMyrtus communis L. "Albocarpa"Myrtus communis L. "Microphylla"Nandina domestica Thunb.Pandoreajasminoides (Lindl.) Schum.Parthenocissus tricuspidata(Sieb, et Zucc.) Planch.Passiflora suberosa L.Periploca sepium BungePieris floribunda (Pursh ex Sims)Benth. et HookPinus armandii Franch.Pinus armandii Franch.Pinus cembra L.Pinusparviflora Sieb, et Zucc. "Tempelhof 'Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl.Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl.Plumbago zeylanica L.Prinsepia sinensis (Oliv.) Oliv, ex BeanPsidium cattleyanum SabineRhus aromatica Ait. "Dissecta"Ruta coerulea10215126114218116626165242531212212382125621111325301211521PortoJenaJenaBonnCaenBarcelonaCopenhagenJenaGenevaGenovaGenovaGenovaAdelaidePyong YangPyong YangBerlinBerlinCaenLublinCataniaMoskvaMadridSienaBrnoSzegedPyong YangSofijaAdelaideCataniaAntibesBarcelonaBarcelonaMarseilleStockholmSienaMarseilleDresdenBerlinRogowKornikKornikBečBečBerlinDresdenKornikNapocaLublinNapocaPortugalNjemačkaNjemačkaNjemačkaFrancuskaŠpanjolskaDanskaNjemačkaŠvicarskaItalijaItalijaItalijaAustralijaSjev. KorejaSjev. KorejaNjemačkaNjemačkaFrancuskaPoljskaItalijaRusijaŠpanjolskaItalijaČeškaMadžarskaSjev. KorejaBugarskaAustralijaItalijaFrancuskaŠpanjolskaŠpanjolskaFrancuskaŠvedskaItalijaFrancuskaNjemačkaNjemačkaPoljskaPoljskaPoljskaAustrijaAustrijaNjemačkaNjemačkaPoljskaRumunjskaPoljskaRumunjska283

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289101.102.103.104.105.106.107.108.109.110.111.112.113.114.115.116.117.118.119.120.Sabal palmetto (Walt.) Lodd. exSchult et SchultSabal blackburnia Glazebr.Salvia sclarea L.Sarcococca ruscifolia stapfSophora microphylla Ait.Sophora microphylla Ait. var. fluvidaSpiraea x arguta Zab.Sterculia diversifolia G. DonSterculia lurida F. Muell. ex BenthStyrax sp.Syringa amurensis Rupr. var. japonicaSyringa julianae Schneid.Syringa reticulata (BI.) HaraSyringa sweginzovii KoehneSyringa villosa VahlSyringa yunnanensis Franch.Syringa yunnanensis Franch.Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum.Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum.Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum.Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum.Washingtonia gracilis ParishWashingtonia sonorae Wats.Zanthoxylumpiperitum DC.191022121461612867715134417BayreuthNapocaBratislavaCaenDresdenChristchurchWarszavaCataniaCataniaFrankfurtWarszavaKornikGottingenWarszavaWarszavaWarszavaGottingenTaipuSienaPalermoCataniaPalermoPalermoBordeauxNjemačkaRumunjskaSlovačkaFrancuskaNjemačkaNovi ZelandPoljskaItalijaItalijaNjemačkaPoljskaPoljskaNjemačkaPoljskaPoljskaPoljskaNjemačkaMacauItalijaItalijaItalijaItalijaItalijaFrancuskaKrajem 1994. godine u Arboretumu Trsteno zabilježenoje oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.Među starim primjercima egzotičnog drveća u Arboretumuse posebno ističu markantna stabla velikihdimenzija: platana (Platanus orientalis L.) kraj aquaduktaprsnog promjera oko 2 metra, tulipanovac (Liriodendrontulipifera L.) koji premašuje prsni promjer odjednog metra i palma robustna vašingtonija {Washingtoniarobusta H. Wendl.) prsnog promjera oko jedanmetar. Robusnošću se ističu palme kanarske datulje(Phoenix canariensis hört, ex Chabaud) i čempresi: ari-zonski (Cupressus arizonica Greene), kalifornijski (C.goveniana Gord.) i meksički (C. lusitanica Mill.), kojihprsni promjer iznosi oko 80 cm. Dimenzijama se jošističu: velecvjetna magnolija (Magnolia grandifloraL.) i fotinija (Photinia serrulata Lindl.) kojih je prsnipromjer oko 60 cm, i cikas (Cycas revoluta Thunb.)prsnog promjera oko 50 cm.Od vrsta egzotičnog drveća i grmlja, krajem 1994.godine u Arboretumu, uz druge rastu i sljedeće drvenasteegzote:Abelia chinensis R. Br.Abies cephalonica Loud.Acacia auriculiformis Benth.Acacia cyanophylla LindlAcacia cyclops A. Cunn.ex G. DonAcacia dealbata LinkAcacia farnesiana (L.) Willd.Acacia karroo HayneAcacia longifolia (Andr.) Willd.Acacia pendula G. DonAcacia retinoides SchlechtendAcacia saligna (Labill.)H. L. Wendl.Agave americana L.Albizia lophantha (Willd.) Benth.Albizia procera284AbelijaGrčka jelaAkacija, gazijaAkacija,Akacija,Akacija,Akacija,Akacija,Akacija,Akacija,Akacija,Akacija,Agava, loparinaAlbicijaAlbicijaAloe arborescens Mili.Aloysia triphylla (L'Herit.) Britt.Aralia elata (Miq.) SeemAraujia sericifera Brot.Aucuba japonica Thunb.Bauhinia acuminata L.Bouganvillea glabra ChoisyBuxus balearica Lam.Callistemon citrinus (Curt.) StapfCalocedrus decurrens (Torr.)FlorinCamellia japonica L.Casuarina stricta Dryand.Calycanthus occidentalis Hook.et Arn.-Aloj- Citronovac-Aralija-Arauja-Aukuba- Bauhinija-Bugenvileja- Balearski šimšir- Kalistemon-Kalifornijskilibocedar- Kamelija- Kazuarina,klokanovo drvo- Kalikant

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289Cedrus atlantica (Endl.)Manetti ex Carr.-Atlantski cedarCedrus brevifolia (Hook f.) Henry - Ciparski cedarCedrus libani A. Rich.- Libanonski cedarCeratozamia mexicana Brongn. - CeratozamijaChamaerops humilis L.- Palma malažumaraCinnamomum camphora (L.)Sieb.- KamforovacCitrus aurantium L.- Ljuta narančaCitrus limon (L.) Burm. - LimunCitrus medica L.— CetrunCitrus paradisi Macf.- GrepfrutCitrus reticulata Blanco - NarančinCitrus sinensis (L.) Pers - NarančaCocculus laurifolius D.C. - KokulusCupressus arizonica Greene - ArizonskičempresCupressus goveniana Gord. - KalifornijskičempresCupressus lusitanica Mill. - Meksički čempresDiospyros kaki Thunb.- Kakijevac, dragunDiospyros virgin ianah.- Virginij skikakijevacEriobotria japonica (Thunb.)Lindl.-NespolaErythrina crista - galli L. - Eritrina, koraljnigrmEucalyptus albens Benth. - EukaliptEucalyptus behriana F. Muell. - EukaliptEucalyptus camaldulensisDehnhardt- EukaliptEucalyptus cosmophylla F.Muell.Eucalyptus polianthemos- EukaliptSchauer - EukaliptEucalyptus sideroxylon A.Cunn. ex Benth.Eucalyptus sieberi L. JohnsonFicus carica L.Fortunella japonica (Thunb.)SwingleGingko biloba L.Hedera helix L. ssp. canadensis(Willi) CoutinhoJasminum nudiflorum Lindl.Kerria japonica (L.) DC.Lagerstroemia indica L.Lantana camara L.Lantana montevidensis (Spreng.)Briq.Leucaena leucocephala (Lam.)- Eukalipt- Eukalipt- Smokva- Fortunela- Ginko-Kanarskibršljan-Rani jasmin,čemin- Kerija-Lagerstremija- Lantana,promjenjlj ivica- LantanaDe Wit- LeucenaLiriodendron tulipifera L. - TulipanovacLivistona chinensis (Jacq.) R.Br. ex Mart.- Palma livistonaMadurapomifera (Raf.) Schneid. - MakluraMagnolia grandiflora L. - VelecvjetnamagnolijaMelia azedarach L.- OčenašicaNerium oleander L.- OleanderNolina longifolia (Karw. exSchult, f.) Hemsl.- Dezilirij,dezilirijaOpuntia ficus indica (L.) Mili. - IndijanskasmokvaPaulownia tomentosa (Thunb.)Steud.- PavlovnijaPhoenix canariensis hort.ex Chabaud- Palmakanarska datuljaPhoenix dactylifera L.- Palma datuljaPhotinia serrulata Lindl. - FotinijaPhyllostochys aurea (Carr.)A. etC.Riv.Žuti bambusPhyllostochys nigra (Lodd. exLindl.) MunroPinus canariensis Chr. Sm.Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.Pittosporum tobira "Variegatum"Platanus x hybrida Brot.Platanus orientalis L.Poncirus trifoliata (L.) Raf.Rhus typhina L.Rosa banksiae Ait.Crni bambusKanarski borPitosporPitosporPlatanaPlatanaPoncirusKiseli rujBanksova ružaRosa chinensis Jacq."Semperflorens"Sabal minor (Jacq.) Pers.Schinus terebinthifolius RaddiKineska ružaPalma sabalBrazilskobiberovo drvoSophora davidii Kom.Tecomaria capensis (Thunb.) - SoforaSpachTrachelospermum jasminoides Tekomarija(Lindl.) Lem.Trachycarpus fortunei (Hook.)H. Wendl.WashingtoniafiliferaAndre) H. Wendl.(Lindl. exWashingtonia robusta H. Wendl.Zanthoxylum sumulans Hance- Trahelospermum- Palmavelika žumara- Palma vlaknatavašingtonija- Palma robustnavašingtonija- Zantoksilum285

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289OTOK LOKRUM - Island LokrumOtok Lokrum ima važno mjesto kod unošenja egzotičnogdrveća i grmlja na dubrovačko područje i dubrovačkeperivoje, vrtove, posebno od sredine XIX. stoljeća.1859. godine Maksimilijan Habsburški kupuje otokLokrum i na njemu osniva perivoj u koji unaša egzotičnodrveće i grmlje iz udaljenijih i južnijih krajeva: odBrazila i Kanarskih otoka do Indije.Već 1863. godine botaničar Visiniani nalazi na Lokrumuviše od 100 vrsta egzotičnog drveća, grmlja idrugog bilja koje raste slobodno u prirodi i bez posebnezaštite.U popisu introduciranog drveća i grmlja i nešto sukulenatai trajnica nalazimo veći broj drvenastih egzota.Na Lokrumu tada uspijevaju različite palme kao:mala žumara {Chamaerops humilis L.), palma geonoma(Geonoma multiflora), datulja (Phoenix dactyliferaL.), zmijska palma (Rhapis excelsa (Thunb.) Henry) ipalma sabal (Sabal blackburniana Glasebr. i S. minor(Jacq.) Pers.).Grmovi i manje drveće kao: abutilon (Abutilon striatumDicks, ex Lindl), kasije (Cassia "s Ceylona" i C."s Madeire"), klerodendri (Clerodendrum philippinumSchau.), gardenia (Gardenia jasminoides Ellis), pasiflore(Passiflora alba Link & Otto i P. angustifolia)dugo cvjetaju i jačaju na Lokrumu, tako da dobivajuoblik grmova i stabalaca, čak su i trajnice kao banane(Musa x paradisiaca L. i M. zebrina) i ananas (Ananassativus Schult.) dotad izdržali dvije zime, iako ne sasvimnapredne.Iz popisa bilježimo drvenaste egzote introduciranetada na otok Lokrum:Abutilon striatum Dicks, ex Lindl.Acacia armata R. Br.Agave americana L.Araucaria cunninghamii D. DonAraucaria cunninghamii "glauca"Ardisia ere na ta SimsBougainvillea speetabilis Willd.Caesalpinia gilliesii (Hook.) Wall.Callistemon citrinus (Curt.) StapfCassia sp.Cinnamomum camphora (L.) Sieb.Citrus limon (L.) BurmCleodendrum philippinum SchauCordylinefruticosaCycas revoluta Thunb.Erythrina crista - galli L.(L.) A. Chev.Eucalyptus diversifolia Bonpl.Ficus elastica Roxb.-Abutilon-Akacija, gäzija- Agava, loparina-Araukarija-Araukarija-Ardizija- Bugenvileja- Cesalpinija,poineijana-Kalistemon-Kasija-KamforovacLimun- Klerodendron- Dracena-Cikas- Eritrina, koraljnigrm- EukaliptSmokvagumovačaFicus stipulata Thunb.Gardenia jasminoidesGeonoma multifloraLantana camara L.Melaleuca sp.EllisPassiflora alba Link. & OttoPassifloraPelargoniumangustifoliaafricanumPelargonium odoratisimum (L.)Ait.PelargoniumpeltatumHerit. ex Ait.Pelargonium radens H. E.Moore(L.) L'Pelargonium zonale (L.) L'Herit. ex Ait.Phoenix dactylifera L.Rhapis excelsa (Thunb.) HenrySabal blackburniana Glazebr.Sabal minor (Jacq.) Pers.Zamia integrifolia Ait.- Smokva puzačicai penjačica-Gardenija- Palma geonoma- Lantana,promjenjlj ivicaMelaleuka- Muka Kristova,pasiflora- Muka Kristova,pasiflora-Pelargonija,čerošpanja-Pelargonija,čerošpanja- Pelargonija,čerošpanja- Pelargonija,čerošpanja-Pelargonija,čerošpanja-Datulja, poma-Zmijska palma- Palmakišobranasti sabal- Palma SabalPalma ZamijaKrajem 1994. godine na otoku Lokrumu raste oko300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. U vrtu klaustrabivšeg benediktanskog samostana nalazimo nekolikolijepih primjeraka egzotičnog drveća i grmlja: palmuvlaknatu vašingtoniju (Washingtonia filifera (Lindl. exsd&.-as&ibas MîâSlika 5:Palma vlaknata vašingtonija (Washingtonia filifera (Lindl.ex Andre) H. Wendl.) u perivoju Benediktinskog samostanana otoku Lokrumu.Foto: Petar Đurasović286

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289Andre) H. Wendl.), eukalipt {Eucalyptus viminalis Labill.),velecvjetnu magnoliju (Magnolia grandifloraL.), kameliju (Camellia japonica L.), nespolu (Eryobotriajaponica (Thunb.) Lindl.), banksovu ružu (Rosabanksiae Ait.).Zapadno od samostana leže ostaci parka Franje Josipa,što ga je podigao Maksimilijan Habsburški sredinomXIX. stoljeća s posebno lijepim primjercima cikasa(Cycas revoluta Thunb.) i razgranate tise (Taxus baccataL.), stari oko 135 godina.U botaničkom vrtu na Lokrumu rastu robustni eukaliptivisoki preko 30 m, prekrasne akacije i razni sukulenti.Najveće drveće na Lokrumu su eukalipti (Eucalyptusglobulus Labill. subsp. globulus i E. globulusLabill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.), čiji jeprsni promjer veći od jednog metra. Robusnošću se ističu:Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii, E.dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana, E. scopariaMaiden i E. viminalis Labill., kojih je prsni promjeroko jedan metar. Dimenzijama se još ističu: E. cephalocarpaBlakely, E. gigantea, E. macarthurii Deane &Maiden, E. maculata Hook., E. rudis Endl., kojih jeprsni promjer oko 70-80 cm, i E. bridgersiana R. Baker,E. cordata Labill., E. largiformis, E. syderoxylonA. Cunn., kojih je prsni promjer 50-60 cm.Slika 6: Eukalipt ili gumijevac (Eukalyptus sp.) u botaničkom vrtu,na otoku Lokrumu.Foto: Petar ĐurasovićOd akacija ističu se Acacia melanoxylon R. Br. prsnogpromjera oko jednog metra, lijepe dimenzije ima iA. dealbata Link, prsnog promjera oko 50 cm.Od crnogorice dimenzijama se ističu čempresi: Cupressusmacrocarpa Hartw. i C. funebris i bor (Pinuscoluteri D. Don) kojih prsni promjer iznosi oko 70 cm.Od sukulenata dimenzijama se posebno ističe Yuccaaustralis, koja je visoka više od 5 m, a prsnog je promjeraoko 40 cm.Očevidom od 12. listopada 1994. godine ustanovljenesu uz ostale, sljedeće drvenaste egzote:Cupressus cashmeriana Rayleex Carr.Cupressus funebris EndlCupressus macrocarpa Hartw.Cupressus guadalupensis S. WatsCycas revoluta Thunb.Dovyalis coffra (Harw. et Sond.)Warb.Eleagnus macrocarpaElaedendron australe Vent.Escallonia pulverulenta Pers.Eucalyptus andrewsii Maidensubsp. andrewsiiEucalyptus blakelyi MaidenEucalyptus botryoides Sm.Eucalyptus bridgesiana R. BakerEucalyptus cephalocarpa BlakelyEucalyptus cinerea Benth.Eucalyptus citrodora Hook.Eucalyptus cordata Labill.Eucalyptus dalrympleana Maidensubsp. dalrympleanaEucalyptus fraxinoidesDeane & MaidenEucalyptus globulus Labill.subsp. globulusEucalyptus globulus Labill. subsp.bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.Eucalyptus gunnii Hook.Eucalyptus hemiphloia F. Muell.Eucalyptus intertexta R. BakerEucalyptus laevopinea R. BakerEucalyptus largiflorens F. Muell.Eucalyptus leucoxylon F. Muell.Eucalyptus macarthuriiDeana & MaidenEucalyptus macrorhyncha Benth.subsp. macrorhynchaEucalyptus maculata Hook.Eucalyptus maidenii F. Muell.Eucalyptus marginata Smith- Kašmirskičempres- Čempres- Čempres-Gvadelupskičempres- Cikas-AberijaDafina, maslinicaEledendronEskalonijaEukali ptEukali ptEukali PtEukali PtEukali PtEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukaliptEukalipt287

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289Eucalyptus melliodora SchauerEucalyptus occidentalis Endl.Eucalyptus polyanthemos Schauer -Eucalyptus punctata DC.Eucalyptus resinifera Sm.Eucalyptus rudis Endl.Eucalyptus saligna SmithEucalyptus scoparia MaidenEucalyptus sideroxylon A.Cunn. ex Benth.Eucalyptus viminalis Labill.Hakea oleifolia R. Br.Leptosperm um juniper in umSmithLithraea caustica MiersLithraea molieoides EnglerLuchea divaricata MartiusMacrozamia communis L. Johnso -Magnolia grandißora L.Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm.Melaleuca gensitifolia SmithMelaleuca glomerata F. Muell.Melaleuca parvifloraEukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. - IndijanskaEukaliptsmokvaEukalipt Osmanthus heterophyllusEukalipt (G. Don) P. S. Green - OsmantEukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabukaEukalipt Photinia serrulata Lindl. -FotinijaEukalipt Pinus cembroides Zucc. -BorEukalipt Pinus coulteri D.Don -BorPinus roxburghii Sarg- BorEukalipt Pittosporum heterophyllumEukalipt Franch. - PitosporHakea Pittosporum procerum —PitosporPittosporum tobira (Thunb.) Ait. - PitosporLeptospermum Pomaderis apetala Labill. -PomaderisLitrea Psidium cattleyanum Sabine - PsidiumLitrea Quillaja saponaria Mol. - KvilajaLehea Rétama monosperma (L.) Boiss - ZutilovkaMakrozamija Rosa banksiae Ait. - Banksova ružaVelikocvjetna Schinus polygamus (Cav.)magnolija Cabrera -Biber drvoMelaleuka Stranvaesia davidiana Decne. - StranvezijaMelaleuka Taxus baccata L. - Obična tisaMelaleuka Terminalia australis Cambess. -TerminalijaMelaleuka Tristania conferta R. Br. - TristanijaZAKLJUČCI - Conclusions1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesniprikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačkopodručje, u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Trstenoi otok Lokrum od XV. do kraja XX. stoljeća.2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je zadubrovačko područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanjakrajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenjai blagostanja hrvatskoga čovjeka. Trsteno i otokLokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih egzota nadubrovačko područje.3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od važnostisu za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kulturai nasada, za hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplemenjivanjakrškog krajolika (krajobraza) i naročito zaturizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnostidrvenastih egzota dubrovačkog područja, koja iznosiviše od 600 vrsta.U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.LITERATURA - ReferencesAdamović, L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens,Leipzig 1911.Biankini, P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvieća,uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskogpoučnika", Šibenik.Deanović,A., (1978): Perivoj Gučetić uArboretumuTrsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije,rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb.Đurasović, P, (1984): Stanje i perspektiva zaštiteprirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad,Dubrovnik.Encke,F.,Bucheim,G&Seybold, (1972): Zander,Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart.Fisković, C, (1996): Kultura dubrovačkog ladanja,NIP "Slobodna Dalmacija", Split.Kovačević, M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanjahortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlogobnavljanja botaničke komponente pet stoljećastarog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga 379,Zagreb.Petrović, D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija,Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb.288

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289Rauš, Đ., Đurasović, P., (1986): Specijalni rezer- Vidaković,M., (1993): Četinjače morfologija i vari -vat šumske vegetacije - Otok Lokrum, Glasnik jabilnost, 2. izdanje G.Z.H. Zagreb,za šumske pokuse Posebno izd. 2, Sveučilište u Visiani, R., (1863): Sulla vegetazione e sul climaZagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.del'isola di Lacroma. Stab. Libr. Tip. Lit. Music.Ugrenović,A., (1953): Trsteno, Izd. JAZU, Zagreb. e Belle Arti di COEN, Trieste.SUMMARY: No reliable data are available about the introduction of foreigntrees and bushes into the Dubrovnik area in the period between the foundationof the city in 7th century until the early 15th century. The first writtendocument on the introduction of woody exotic plants date from 1440, whenPhilip de Diversis in his "Description of Dubrovnik" mentions oranges (Citrussinensis L./Pers.) and laurels (Laurus nobilis L.), in the small cloister parkwithin St. Francis monastery in Dubrovnik: "In the middle of the cloister, in asmall garden with laurels and oranges, grow vegetables". At the end of 15thcentury, in the year 1494, a Milan nobleman and clerk Pietro Casola, stoppingin Dubrovnik on his way to Jerusalem, praised the beauty of the Dubrovnikparks where he saw oranges and laurels.The old Gučetić park in Trsteno, today the Arboretum of the CroatianAcademy of Sciences and Arts in Zagreb, was established in 15th century (earliestrecords dating December 10, 1494), plays a significant role in the introductionand acclimatization of exotic trees and bushes in the Dubrovnik area,Croatia and this part of Europe.In 1515, the parish priest Don Luka Diodati Božidarović recorded thatorange trees were planted near the parish church in Trsteno. In 1530, aVenetian Benedetto Ramberti described Gruž in his travels as a place withparks füll of sweet oranges, lemons (Citrus limon L./Burm.), cedars (Cedrussp.) and fruit-trees of most different species.In the 16th century, a Benedictine monk Mavro Vetranović from Dubrovniksent oleanders (Nerium oleander L.) and cypresses (Cupressus sp.) to the noblemenPetar Hektorovicfor his castle and park Tvrdalj.The island of Lokrum has also been a distinguished location of the introducedand adapted woody exotic plants, especially since the middle of the 19thcentury, when Maximilian Habsburg bought the island in 1859, establishing apark where exotic trees and bushes were introduced from the distant countriesof the south: Brazil, Canary islands, India and China.Now, in the late 20th century, the enthusiasm for bringing exotic trees andbushes to the Dubrovnik area has been supported by the Croatian AcademyArboretum, established in Trsteno in 1948, and the Botanical gardens of theIsland of Lokrum, established in 1960. In 1991 and the following year, Serbsand Montenegrians supported by the Yugoslav army committed an unprecedentedcrime by destroying the natural environment of the Dubrovnik area,throwing phosphoric bombs from the air, and incendiary bombs from the warvessels and land, devastating forests and parks, olive-trees and vineyards,fields and other precious vegetation. Arboretum vanished in a disastrous fire.More than 80% of its vegetation is lost, with more than 10 thousand foresttrees, nurseries with over 20 thousand seedlings of exotic trees and bushes,and more than 200 woody exotic species. Though shelled many times, theIsland of Lokrum did not catch fire.By the end of 1994, the new status of the exotic trees and bushes was estimatedat 600 species, and in the Trsteno Arboretum about 300.289

STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299UDK 630* 628GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE"BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA"FOREST MANAGEMENT OF THE "BASTAJI FOREST - KRIVAJA - KLISA" MANAGEMENT UNITNenad NEKVAPIL*SAŽETAK: Sumama na području današnje gospodarske jedinice "Bastajskešume - Krivaja - Klisa " do 1946. godine gospodarile su zemljišne jedinice,da bi nakon nacionalizacije 1946. godine tim šumama gospodarila šumarijaDaruvar sve do 1957. godine, kada je osnovana šumarija Đulovac kojasastojinama te gospodarske jedinice gospodari i danas."Bastajske šu­Jedinstvena gospodarska osnova za gospodarsku jedinicume - Krivaja - Klisa " izrađena je 1968. godine.1978. i 1979. godine gospodarilo se po godišnjim planovima, a 1980. godinesastavljena je nova gospodarska osnova s važnošću od 1. 1. 1980. —31. 12.1989. godine. Posljednja i sada važeća gospodarska osnova sastavljena je1990. godine.Gospodarenje sastojinama je jednodobno, a cilj gospodarenja u površinskinajzastupljenijem uređajnom razredu obične bukve ophodnje 100 godina jepostizanje najpovoljnijeg omjera smjese vrsta drveća na kraju ophodnje.Ključne riječi: gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja -Klisa "jednodobno gospodarenje, stabilnost sastojine.UVOD - IntroductionŠume gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja- Klisa" omeđene su rijekom Ilovom na sjeveru,cestom Daruvar-Đulovac-Suhopolje na jugu, te cestomĐulovac-Removac-Jasenaš na istoku.Ovom granicom definirano je prvih 28 odjela gospodarskejedinice, dok su preostali odjeli 29-44 na zapaduomeđeni cestom Đulovac-Suhopolje i cestom Đulovac-NovaKrivaja-Skoblar, na sjeveru šumama gospodarskejedinice "Suhopoljska Bilogora", a na jugugospodarskom jedinicom "Vrani kamen".Gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja -Klisa" ne predstavlja suvisli šumski kompleks, već sesastoji od dva veća šumska predjela: Bastajske šume iKrivaja-Klisa, te nekoliko manjih (Sječa, Kravljak,Turski potok, Cović potok).Posljednjom redovnom revizijom obavljenom 1989.godine, s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990. do31. 12. 1999. godine ustanovljeno je da sastojine ove gospodarskejedinice zauzimaju površinu od 2308.85 ha.POVIJESNI PRIKAZ - Historical reviewŠume ove gospodarske jedinice bile su vlasništvogrofova Jankovića iz Daruvara, a segregacijom koja jeobavljena na temelju carskog patenta od 17. 5. 1857.godine postale su zemljišne zajednice okolnih sela islužile za ispašu i žirenje.*Ncnad Nekvapil, dipl. inž. šum., Bjelovar, Đurevačka c. 80Dio šuma došao je u vlasništvo zemljišnih zajednicaizravno kupovinom od grofa Andrije Jankovića 24.11. 1924. godine. Državnih šuma ovdje nije bilo.Nakon drugog svjetskog rata ukidaju se zemljišnezajednice i zakonom iz 1947. godine šume postaju općenarodnaimovina. Upravljanje šumskim površinamapredano je šumariji, a pašnjaci su ostavljeni selima nakorištenje.291

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KR1VAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299Dugogodišnja dvostruka uprava u ovim šumamauvjetovala je veliku razliku u kvaliteti šuma bivših zemljišnihzajednica i šuma koje su bile u vlasništvu vlastelina.Prve su bile prekomjerno iskorišćivane radi slabeuprave i čuvanja, dok se vlastelinskim šumama normalnogospodarilo, pa su stoga sačuvale lijep izgled ikvalitetu. Osim toga, zemljišne zajednice su došle dobivših vlastelinskih šuma zamjenom za svu drvnu masuiz dotadašnjih svojih šuma. Veći dio tih sječina pretvorenje u pašnjake, a dijelom su se razvile kvalitetno slabesastoj ine.Nakon Drugog svjetskog rata radi loše planske ekonomijetadašnjih vlasti sjeklo se više od prirasta, a šumarskistručnjaci da bi sanirali štete nanijete šumskomfondu provodili su velika pošumljavanja.Sumama ove gospodarske jedinice gospodarila ješumarija Daruvar, koja je osnovana 1946. godine.Šumarija Đulovac (bivše Miokovićevo) formiranaje 1957. godine i od tada uspješno gospodari šumamaove gospodarske jedinice, za koju je jedinstvena šumskogospodarska osnova izrađena 1968. godine. 1978. i1979. godine sastojinama se gospodarilo po godišnjimplanovima, a 1979. godine obavljena je inventarizacijakoju je obavio Odjel za uređivanje šuma Bjelovar isastavljena gospodarska osnova s važnošću od 1. 1.1980. do 31. 12. 1989. godine.Radi nemogućnosti realizacije glavnog prihoda, a stime u svezi i propisanih šumskouzgojnih radova obavljenaje 1988. godine od strane istog odjela za uređivanješuma računarska revizija.Posljednja redovita revizija gospodarske jedinice"Bastajske šume - Krivaja - Klisa" obavljena je 1989.godine s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990.do 31. 12. 1999. godine.KLIMATSKE I GEOMORPOLOSKE KARAKTERISTIKE GJ."BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA"Climatic ang geomorphological characteristics of Management unit of"Bastaji Forest - Krivaja - Klisa"Prema klimatskim osobinama sastoj ine ove gospodarskejedinice nalaze se u području eurosibirsko-sjevernoameričkeregije u Ilirskoj provinciji. Prema podacimameteorološke stanice Daruvar prosječna godišnjatemperatura zraka iznosi 10.4°C, prosječna godišnjakoličina oborina 918 mm, a prosječna relativna vlagazraka 77%.Šumski kompleks gospodarske jedinice je brežuljkastobrdovit, karakteriziran kosama i jarcima s inklinacijamado 20°. Najniža kota je 137 m (odjel 34), anajviša 380 m (odjel 40, šumski predjel Hrastik).Matični supstrat pripada kvartaru, a čine ga: aluvijalninanos, lesne tvorevine, rhomboidea naslage i miocenskovapneno klasične naslage, dok su zastupljeniovi tipovi tala: rendzina, distrično smeđe tlo, eutričnosmeđe tlo, lesivirano smeđe tlo (najzastupljenije), pseudoglej,semiglej, te močvarno glejno tlo.Najzastupljenija biljna zajednica ovog područja ješuma bukve s dlakavim šašem (Carici pilosae - Fagetum,Pelcer 1982.), a uz nju još pridolaze šuma hrastakitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco petreae-Carpinetum ilyricum var. Fagus sylvatica), šuma hrastalužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetumroboris, Anić 59, Rauš 69), šuma crne johe s drhtavimšašem (Carici brizoides-Alnetum, Horvat 38), šumabukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum, Pelcer 82), tešuma hrasta kitnjaka i šumskog šaša (Carici sylvatica-Quercetumpetreae, Pelcer 82).Površinski je najzastupljeniji ekološko-gospodarskitip II-D-11, zauzimajući 73,9% obrasle površine gospodarskejedinice, a predstavljen je već spomenutomzajednicom bukve s dlakavim šašem, u kojoj je jednodobnamješovita sjemenjača normalnog stanja najpovoljnijisastojinski oblik.U njoj se na početku ophodnje predlaže ovaj omjersmjese: 40% kitnjaka, 40% bukve, 20% graba i ostalebjelogorice, dok bi se stručnim radom šumara u takvimsastojinama na kraju ophodnje trebao postići omjersmjese od 50% bukve, te 50% kitnjaka s pojedinačnoprimješanim grabom.DOSADAŠNJE GOSPODARENJE - Up to date managementPrethodnim gospodarskim osnovama postavljena suosnovna načela gospodarenja sastojinama ove gospodarskejedinice kao regularnim sastojinama visokoguzgojnog oblika.Da bi slika dosadašnjeg gospodarenja bila potpunijapotrebno je analizirati nekoliko elemenata, a to su: po-vršina, drvna zaliha, dobna struktura i prirast.1. Površina-AreaStanje površina gospodarske jedinice "Bastajskešume - Krivaja - Klisa" utvrđeno dosadašnjim redovitimrevizijama prikazano je u tablici br. 1.292

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-K.RIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299GodinainventarizacijeObraslo(ha)Neobraslo (ha)Non densitiveNeplodnoTablica 1 -Table 1UkupnoThe year ofinventoryDensitiveProizvodnoProductiveNeproizvodnoNonproductive(ha)Nonfructuous(ha)Total1968198019901865.672034.572099.4325.92206.08183.172.6716.7411.7414.143.2114.511908.402260.602308.85Razlika1980. i 1990. god.+64.86-22.91-5.00+ 11.30+48.25Uspoređujući površinu gospodarske jedinice "Bastajskešume - Krivaja - Klisa" 1980. i 1990. godine vidljivoje povećanje njene ukupne površine za 48,25 hau korist 1990. godine. Uglavnom se tu radi o bivšim privatnimpovršinama koje su uključene u gospodarenje.Površina obraslog zemljišta povećana je u odnosuna 1980. godinu za 64.86 ha radi pošumljavanja bivšihčistina, a također je i dio novo priključenih površinaobrastao uglavnom bagremom, johom i bukvom.Izuzeće poljoprivrednih površina, te površina kojenisu bile vezane (arondirane) za već postojeće odjele iodsjeke rezultiralo je smanjenjem neobraslog proizvodnogzemljišta za 22.91 ha u odnosu na 1980. godinu.Način mjerenja svjetlih pruga uz prometnice uvjetovaoje smanjenje neobraslog neproizvodnog zemljištaza 5.00 ha.Inventarizacijom 1990. godine kategorija neplodnogzemljišta povećana je za 11.30 ha radi izgradnjenovih cesta.Cilj gospodarenja gospodarskom jedinicom i u o-vom polurazdoblju je daljnje povećanje površine obraslogzemljišta, te uzgoj mješovitih sastojina autoktonihvrsta drveća kojima je zajamčena stabilnost cjelokupnogšumskog sustava.2. Drvna zaliha - Timber supplyStanje drvne zalihe utvrđeno u posljednje tri inventarizacijeprikazano je u tablici broj 2.Tablica 2-Table 2Godina-Year196819801990Vrsta drvećaThe kind of timberm 3%m 3%m 3%KitnjakCerBukvaGrabJohaBagremTopolaCrnogoricaOTBOMBOstaloUkupnom 3 /ha242475082457323152666511186606781141053253421747.50.275.59.72.00.40.20.24.3100.03331944473080233524417885100402166855109919424239122087.91.072.78.34.22.40.50.22.60.2100.044022361034542344736183495803210048211401020564849302319.10.771.39.23.81.20.41.02.90.4100.0Od 1968. do 1980. godine ukupna drvna zaliha gospodarske jedinice povećana je za 98570 m 3 ili za30,3% što je rezultat načina gospodarenja, promjenedobne strukture, dvanaestogodišnjeg prirasta, te povećanjapovršine obraslog zemljišta.U tom razdoblju povećana je u korist 1980. godinedrvna zaliha svih vrsta navedenih u tablici broj 2, osimkategorije ostalih vrsta. Drvna zaliha hrasta kitnjakapovećana je za 9072 m 3 ili 37,4%, bukve za 62291 m 3ili 25,3%, graba za 3718 m 3 ili 11.8%. Radi promjenedobne strukture i ostalih gore navedenih razloga, drvnazaliha crne johe povećana je za 11234 m 3 ili 168,9%.Drvna zaliha cera samo je prividno povećana jer prilikominventarizacije 1968. godine nije sav cer posebno293

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski liši br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299iskazan, a ostala meka bjelogorica je pri inventarizaciji1968. godine uvrštena u kategoriju ostalih vrsta.U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine ukupnadrvna zaliha gospodarske jedinice povećana je za14,4% ili 61018 m 3 . Možemo pretpostaviti daje do povećanjaukupne drvne zalihe došlo zbog neposječenogelata glavnog prihoda, jer je 42% elata glavnog prihodaprebačeno u 1/2 polurazdoblje.U odnosu na 1980. godinu povećana je drvna zalihahrasta kitnjaka za 10703 m 3 ili 32,1%, bukve za 37400m 3 ili 12,1%, te graba za 9492 m 3 ili 26,9%, jedino jesmanjena drvna zaliha cera za 837 m 3 ili 23,2%, tebagrema za 4237 m 3 ili za 73,0%.Pregled stanja po uređajnim razredima - Situation review due to working classesUredajnirazredWorkingclassHrast lužnjakHrast kitnjakCerBukvaGrabBagremPanjača bukvePanjača grabaCrnajohaAlohtona crnog.ČistineČistine zapošumljavanjeUkupnoOphodnjaRotation140120100100702580607080Površina (ha) - AreaObrasloDensitive4.4584.883.871522.66105.2675.3532.4978.34139.0853.052099.43Neobrasloproizvodno-Nondensitive125.7657.41183.17ha(%)0.24.00.272.65.03.61.53.76.72.5100.0Drvna zalihaTimber supplym 3957576341619520338381460979705127105733484930m 3 (%)2.00.285.84.20.81.22.02.61.2100.0Tablica 3-Table 3m 341812804090816911964751849011321PrirastIncrementm 3 (%)3.70.171.08.01.51.15.74.64.3100.0Inventarizacijom 1990. godine utvrđeno je da u gospodarskojjedinici "Bastajske šume - Krivaja - Klisa"uredajni razred bukve ophodnje 100 godina prednjači ipo površini i po drvnoj zalihi, zauzimajući 72,6% obraslepovršine i sudjelujući s 85,8% u zalihi gospodarskejedinice.Na drugom mjestu po površinskoj zastupljenosti jeuredajni razred crne johe (6,7%), dok je isti na trećempo sudjelovanju u drvnoj zalihi s 2,6%. Uredajni razredobičnog graba sudjeluje s 4,2% u drvnoj zalihi, a s 5,0%u površinskoj zastupljenosti u gospodarskoj jedinici.3. Dobna struktura -Age structureDobna struktura gospodarske jedinice utvrđena jeinventarizacijama 1968, 1980. i 1990. godine, a prikazanaje u tablici broj 4.Tablica 4-Table 4GodinainventarizacijeThe year ofinventoryJedinicamjereMeasuringunitIIIDobni razredi -Age classesIII IV VVIVIISvegaTotal1968ha355.33172.20388.46480.34445.9317.156.261865.67m 3125918546891681324247902439159703253421980ham 3383.12344.1639043206.2141868487.15161565445.54149238162.49313665.908322034.574239121990ham 3392.98336.0145279234.3845367274.3878213685.05265579169.20483767.4321162099.43484930294

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299Uspoređujući podatke inventarizacija 1968. i 1980.godine, uočljivo je neznatno povećanje površine sastojinaldobnog razreda za 27,79 ha u korist 1980. godine,površina sastojina II dobnog razreda gotovo je podvostručena,a najveće povećanje postignuto je u VI dobnomrazredu.Smanjenje površine zabilježeno je samo u sastojinamaIII dobnog razreda, dok su površine sastojina IV, V iVII dobnog razreda ostale gotovo neprimijenjene. Upolurazdoblju od 1968. do 1980. godine na dobnustrukturu gospodarske jedinice utjecalo je urašćivanjesastojina iz nižih u više dobne razrede, te dobna strukturanovopripojenih sastojina, a sve je rezultiralo da ugospodarskoj jedinici u to vrijeme još nije postignutnormalan razmjer dobnih razreda.U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine do najvećihpromjena došlo je u sastojinama IV dobnog razreda,čija je površina smanjena za 212.77 ha, te u sastojinamaV dobnog razreda gdje je zabilježeno povećanje od239.51 ha u korist 1990. godine.Svrstavajući sastojine svih uređajnih razreda zastupljenihu gospodarskoj jedinici po dobnim razredimaodređena je normalna površina dobnog razreda za svakiuređajni razred po formuli N = F/u xn(N = normalnapovršina dobnog razreda, F = površina uređajnog razreda,u = ophodnja, n = veličina dobnog razreda).Zbrajanjem normala svih uređajnih razreda utvrđana jenormalna površina jednog dobnog razreda u gospodarskojjedinici koja iznosi 439,41 ha. (Tablica 5).Tablica 5-Table 5UređajnirazredHrast lužnjak 140Hrast kitnjak 120Cer 100Bukva 100Grab 70Bagrem 25Panjača bukve 80Panjača graba 60Joha 70Aloktona crnog.UkupnoI4.4548.08203.3314.3843.367.9660.1611.26392.98II19.73170.2344.4613.244.0742.4941.79336.01Dobni razredi (ha)III IV V5.68143.9224.5833.7026.50234.383.52188.087.140.6124.5340.579.93274.383.87664.4014.702.08685.05VI7.87146.5214.81169.20VII6.181.257.43Svega4.4584.883.871522.66105.2675.3532.4978.34139.0853.052099.43Normala0.6414.150.77304.5330.0715.078.1213.0639.7413.26439.41Iako površina pojedinih dobnih razreda odstupa odnormale, ipak gledajući u cjelini dobna struktura nijebaš nepovoljna, te ne predstavlja preveliki problem pristručnom gospodarenju sastojinama ove gospodarskejedinice.Grafikon dobnih razreda po površini za 1968, 1980 i 1990. godinuGraph of age classes per area for 1968, 1980, 1990.295

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291-299Grafikon dobnih razreda po masi za 1968, 1980 i 1990. godinuGraph of age classes per mass for 1968, 1980, 1990.4. Prirast - IncrementGodišnji tečajni prirast sastojina utvrđen prilikomdosadašnjih inventarizacija prikazanje u tablici broj 6.GodinainventarizacijeThe year ofinventory196819801990Površina bezI dobnograzreda(ha)Area withoutI age class1510,341651.451706.45m3325342423912484930DrvnazalihaTimber supplymVha215257284Tekući godišnjiprirastCurrent yearincrementm-Vham 3712213735113214.78.36.6Tablica 6-Table 6p = iv/V(%)2.183.242.33Pri inventarizaciji 1968. godine prirast sastojina nijeutvrđivan bušenjem izvrtaka, već su korišteni raniji podaci.Prirast drvne mase 1980. i 1990. godine utvrđenjemetodom izvrtaka na temelju vrmena prijelaza koje jeutvrđeno brojanjem godova na 2.5 cm.Pad prirasta u polurazdoblju od 1980. do 1990. godineuvjetovale su površinski dosta zastupljene sastojineV dobnog razreda u kojima prirast opada i stagnira.Postotak volumnog prirasta povećat će svoju vrijednostdobivanjem normalnog razmjera dobnih razredapo ekološko-gospodarskim tipovima, odnosno uređajnimrazredima, stoje cilj gospodarenja ovim sastojinama.PRIJEDLOG OSNOVE GOSPODARENJA ZA POLURAZDOBLJEOD 1990. DO 1999. GODINEThe suggestion of management for half period from 1990 to 1999.Sada važećom gospodarskom osnovom propisan jeetat glavnog prihoda, šumskouzgojnih radova i prethodnogprihoda koji moraju biti obavljeni do isteka važnostiosnove.a) Propisani etat glavnog prihoda po uređajnim razredimaza slijedećih 40 godina prikazan je u tablicibroj 7.296

N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 291 -299Tablica 7 - Table 7UređajnirazredWorking classhaI/lm 3ha1/2m 3haII/lm 3han/2m 3Hrast kitnjakHrast cerBukvaPanjača bukveGrabPanjača grabaBagremJoha4.573.87353.687.9621.8418.1411.122101823101594716245492051448.1024.5312.4116.360.6115.871038106097515526409038773.30496.6512.1713,5356.0810.648631252524494178432593.30326.5340.7848.4516.0616.8160296004220201251134025625Ukupno421.18118280517.88121669592.37135652451.93140164Prvo gospodarsko razdoblje najmanje je nadijeljenoetatom glavnog prihoda, dok u narednim polurazdobljimaisti ima tendenciju porasta, a takvo kretanje etataglavnog prihoda svakako je posljedica dobne strukturegospodarske j edinice.U sva četiri gospodarska polurazdoblja uređajni razredbukve ophodnje 100 godina, zauzima vodeće mjestopo površini i po drvnoj masi u etatu glavnog prihoda.b) Šumskouzgojni radovi - (Timber silviculturalwork) prikazani su u tablici broj 8.Tablica 8-Table 8Jednostavna biološka reprodukcijaSimple biological reproductionProširenabiološkareprodukcijaExpanded biologicalreproductionUređajnirazredPripremastaništaPošumljavanjesječinaPopunjavanjeNjegapomlatkai mladikaČišćenjeUnosžiraKonverzijai rekonstrukcijaPošumljavanječistinaHrast lužnjakHrast kitnjakHrast cerBukvaPanjača bukveGrabPanjača grabaBagremJohaCrnogoricaČistine zapošumljavanje4.573.87353.687.9621.8418.1411.1241.1954.7621.847.279.001.5059.000.354.4552.653.87269.767.9621.848.7631.810.9557.41181.9114.384.0756.6039.4710.3116.897.963.8557.41Ukupno462.6783.8769.85459.46306.7416.8911.8157.41Vrijedne i kvalitetne sastojine rezultat su stručnog ipravovremenog provođenja osnovom propisanih šumskouzgojnihradova.c) Propisani etat prethodnog prihoda po uređajnimrazredima za slijedećih 40 godina prikazanje u tablicibroj 9.297

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997). 291-299Tablica 9-Table 9UređajnirazredHrast lužnjakHrast kitnjakBukvaPanjača bukveGrabPanjača grabaBagremJohaCrnogoricaha28.93832.0567.2374.2760.0741.79I/lm379127218197714871514971ha28.93569.8066.3661.9851.0270.7952.101/2m37911757119511240148117751209ha3.7451.31500.6848.5248.4518.1490.7553.05II/lm381140115693142696952622691231ha3.7471.88630.5024.5341.1144.3883.3353.05II/2rrf811962194784901209888020831231Ukupno1104.3433958900.9826018814.6423596952.5227422Ukupna površina prorjednih sastojina u I/l polurazdobljuiznosi 1104.34 ha, s masom prethodnog prihodaod 33958 m 3 ili 29 m 3 /ha. Intenzitet prorjeđivanjaiznosi 10,8% od drvne zalihe sastojina koje se prorjeđujui 36,2% od desetgodišnjeg prirasta istih sastojina.Pri određivanju intenziteta pro rjeđe treba voditi računao starosti sastojine, broju stabala po hektaru, prirastu,obrastu, te srednjem prsnom promjeru za odgovarajućiekološko-gospodarski tip kojem pripada odsjekpredviđen za prorjedu.ZAKLJUČAK - ConclusionUspješnost gospodarenja sastojinama gospodarskejedinice "Bastajske šume - Krivaja-Klisa"u idućempolurazdoblju počiva na opće važećim pravilima gospodarenjavisokim regularnim šumama.Zadatak stručnog šumarskog tima je:a) Postići normalan razmjer dobnih razreda, jerje normalna struktura sastojina trajnog prihodau visokim regularnim šumama.b) Osnivati i podržavati sastojine autoktonih vrstadrveća tog kraja, te potpomagati površinskinajzastupljenijem uređajnom razredu običnebukve, da bi se u tim sastojinama na krajuophodnje postigao željeni omjer smjese od50% bukve, 50% kitnjaka s pojedinačno primješanimgrabom i ostalom bjelogoricom.c) Redovito provoditi osnovom propisane šumskouzgojneradove.d) Pridržavati se osnovom propisanog intenzitetapri prorjeđivanju sastojinae) prije redovite sječe najprije obaviti sanitarnusječu, te voditi preciznu evidenciju sušaca.f) Provoditi mjere zaštite šuma od biljnih bolestii štetnika.g) Sječu i izradu drvnih sortimenata provoditi uvrijeme mirovanja vegetacije.h) Podržavati općekorisne funkcije tih sastojinakoje svakodnevnim napretkom industrije itehnologije dolaze sve više do izražaja, a sastojese od proizvodnje kisika i pročišćavanjaatmosfere, zaštite vodnog režima, zaštite tla,zaštite faune, rekreativne i turističke funkcije.LITERATURA - ReferencesK1 e p a c, D. ( 1965): Uređivanje šuma, Zagreb.Monografija (1977) 20 godina rada Šumarije Miokovićevo,Šumarija MiokovićevoSektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "MojcaBirta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajskešume - Krivaja - Klisa" ( 1968-1980).Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "MojcaBirta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajskešume - Krivaja - Klisa" ( 1980-1989).Sektor za uređivanje šuma ŠG "Mojca Birta" Bjelovar:Osnova gospodarenja gj. "Bastajske šume - Krivaja- Klisa" ( 1990-1999).298

N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 291 -299SUMMARY: The forests situated on the area of "Bastaji Forest - Krivaja -Klisa " management unit were managed by land community until 1946. Afterthe nationalization in 1946 those forests were managed by the Forest departmentof Daruvar until 1957. Then the Forest department oj'Đulovac was establishedwhich manages this management unit up to now.The unique managing plan for managing unit "Bastaji Forest - Krivaja —Klisa " was made in 1968.The years 1978 and 1979 were managed according to annual plans, and anew managingplan was made in 1980 lasting from 1. 1. 1980 to 31. 12. 1989.The last managingplanwas made in 1990 and it is still used.The management of stands is even-aged, and the aim of management, inthis most representative working class of beech rotation in 100 years, isachieving the most optimal ratio of species mixure at the end of rotation.Bukova šuma na BilogoriFoto: J. Vukelić299

IZ DNEVNOG TISKAUZ 150. GODIŠNJICU HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVANajstarije šumarsko glasilo uEuropiZAGREB - »Trudovi« slave ove godine150. obljetnicu! Naime, prva hrvatskašumarska pisana riječ utjelovljenaje u godišnjaku »Trudovi«, čiji je prvibroj tiskan 1847. godine. Radi se o jednomod najstarijih šumarskih glasila uEuropi.Puno ime godišnjaka glasilo je te1Ö47. godine »Trudovi godišnjaka šumarskogaza Hervatsku i Slavoniju«.Drugi broj »Trudova« izlazi 1851., a trećii posljednji 1852. godine. Naime, tajprvi hrvatski šumarski godišnjak prestaoje izlaziti pod pritiskom Bachovaapsolutizma, a svoje uskrsnuće doživjetiće 1. siječnja 1877. pod nazivom »Šumarskilist« i to najprije kao glasilo lirvatsko-slavonskogšumarskog društva,a onda kao glasilo Hrvatskog šumtuskogdruštva. »Šumarski list« tisKan jedo danas na oko 62.000 stranica, a unjemu zabilježeni su zapisi više oü1.200 autora. (HinajZagrebački dnevnik VJESNIK od 30.4. - 1.5.1997.EUROPSKA VEZA ZA HRVATSKU ZNANOST*Danas, kada pokušavamo doći do projekata koje financiraEuropska unija, COST {Cooperation in thefield of Science and Technology) postaje nam zanimljivojer jamči kontinuitet prisutnosti naših istraživačkihinstitucija i njihovu informaciju na europskoj razini.Financiranje tog najstarijeg oblika znanstvene suradnjeunutar Europe obavlja se na nacionalnoj razini, što ćereći da novac za projekt osigurava zemlja koja ga provodi.Svih ovih godina podržavali smo taj projekt uzvelik financijski napor, naglašava prof. dr. RadovanFucks, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije zameđunarodne odnose, u razgovoru uoči ministarskekonferencije COST-a, koja će zasjedati u Pragu 26. i 27.svibnja.Hrvatska je članica COST-a od 1992. godine. Prvimčlanicama koje su postale pri utemeljenju COST-a1971. godine (19 zemalja EZ-a, EFTA-e i Turska) umeđuvremenu su se, osim Hrvatske, pridružile i Slovenija,Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Island. Očekujese da će im se u Pragu pridružiti i Rumunjska, Cipar,Malta, Bugarska te baltičke zemlje.*Prof. dr. se. Radovan Fucks, pomoćnik Ministra znanosti i tehnologijeu Vjesniku od 11. svibnja 1997.Hrvatska pozicija u europskim programimasuradnjeCOST se osniva na ideji o suradnji na istraživačkimpodručjima, primarno vezanim uz telekomunikacije,informatiku, promet, materijale, oceanografiju, meteorologijui okoliš. No, sve više današnjih inicijativaokreće se društvenim znanostima, zatim kemiji, medicinskimistraživanjima i šumarstvu. To je, kaže dr.Fucks, praktički jedini projekt na razini Europe u kojemje Hrvatska sudjelovala od samog početka i preko kojegaima pristup europskim istraživanjima i suradnji napodručju znanosti i tehnologije. Naših 25 projekata (ajoš ih je nekoliko u pripremi) ocijenjeno je vrhunskima,a naši su znanstvenici vrlo dobro primljeni.Najbolja i najnovija nam je satisfakcija, ističe dr.Fucks, COST projekt u okviru šumarstva. Naši sušumari pri predstavljanju svojih istraživanja na nedavnomsastanku njihove radne grupe pokupili čestitkezbog određenih programa održavanja i razvojanaših šuma. Radi se o koncepciji samoodržavanjašuma koja je kod nas vodilja šumarstva.300

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZJEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATAPrema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije(prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAV­DANOSTI OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOMODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINAR­STVO" dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosnobolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolegekoji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastitašumska mehanizacija ili usluga?I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenatau iskorišćivanju šuma baš definitivno napuštensuvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivoklasični način rada?1. Organizacija sječe stabala i priprema podređenisu uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi ucilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano,jer su ti troškovi proporcionalno najveći.Smanjenje troškova temelji se:a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremenouvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalimstablima i zemljištu.b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalnekubature (ovisno od vrste transportnog sredstva)jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličinekomada. Odgovarajućim prethodnim racionalnimkrojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačnokvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može sepostići znatno veća učinkovitost transporta.2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedinefaze rada i povećanje produktivnosti rada na tojosnovi.3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnogsredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jersu sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano.4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitijeangažiranje tehničara i inženjera na poslovimapripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesarada, te nadzor nad istim.II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskogtransporta u tržišnoj orijentaciji?Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvuPožega počinje daleke 1962. godine, kada sutadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivnoviše ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi.Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnommarke Ferguson.Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktorirasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponuduprivatnika i samo tri, istina tada moderna stroja markeTimberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoćna izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većimsječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizaciječak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da seu to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskihvlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transportapočinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednimtraktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlimaza privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, InglandAustrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnihtraktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT sepostepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođačaTorpedo Rijeka.Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" idonošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišnaorijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumskitransport nešumarska djelatnost, nismo nikad preciznodefinirali. Stoga je predlagano da se, "polovica"transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo odsebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske iznanstvene podrške) ne formira solidna ponuda uslugašumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabripoduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim štoje ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača!III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanjaosvetiti na višim cijenama usluga privlačenja inepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume?Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacijaje raspoređena na šumarije. Razlog je optimalnokorištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitihuvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama.Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljajukroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približnozadovoljavajuće rezultate.Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi(licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je iponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpunoizostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođačradova pokušati iskoristiti svoj monopolistički položaj.Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenatana tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta,a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samušumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdjesuvišno objašnjavati.Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu,nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjeneučinke.Zlatko Lisjak, dipl. inž.Proizvodni odjel UŠ Požega301

KNJIGE I ČASOPISIH. Kramer und Chr. Katsch (1994):INDIVIDUELLES WACHSTUM VON WALDBÄU­MEN IN ABHÄNGINGKEIT VON NATÜRLICHENUND ANTHROPOGENEN EINFLÜSSEN, str. 152,Band 117, Schriften aus Forstliche Fakultät der UniversitätGöttingen.Čitateljima Šumarskog lista prof. dr. sc. H. Kramerpoznat je po svojim djelima Waldwachstumslehre (recenzijau Šum. listu 1988, str. 563 - 566) i Leifaden fürDendrometrie und Bestandes inventur (recenzija uŠum. listu 1988, str. 373).U ovom dijelu obrađen je individualni rast običnesmreke i bukve u zavisnosti od različitih prirodnih i antropogenihutjecaja. Istraživanja se oslanjaju na bogatuinternacionalnu šumarsku literaturu i na vlastite analizepojedinih stabala, koje su obavljene u Institutu za uređivanješuma Sveučilišta u Göttingenu.Djelo je podijeljeno u 9 dijelova: Uvod, Materijal imetoda rada, Visinski rast, Rast u debljinu, Odnos visinestabla i njegova prsnog promjera, Razvoj visine i prsnogpromjera pojedinih stabala u jednodobnim sastojinama,Vertikalna raspodijeljenost prirasta stabla i debla,Tijek rasta pojedinih stabala u ovisnosti od različitihutjecaja i Sažetak.Ova istraživanja vršena su na 49 smrekovih pokusnihstabala iz zrele jednodobne smrekove sastojine i na6 pokusnih bukovih stabala iz 150-godišnje šume.Težište istraživanja je na visinskom i debljinskomprirastu. Iz tih Kramerovih istraživanja mogu se izvućineki zaključci:Varijabilnost priraštaje vrlo velika, tako da se godinakulminacije visinskog prirasta individualnih stabalakreće od 9 do 99 godina. U prosjeku kulminacija visinskogprirasta nastupa u 27. godini (šum. predjel Idar-Oberstein) i u 19. godini (šum. predjel Witzenhausen).Kulminacija debljinskog prirasta nastupa u 30. godiniu šum. predjelu Idar-Oberstein, a u 28. godini u Witzenhausenu.Bilo kako bilo, Kramerova istraživanja potvrđujumoju spoznaju da u prosjeku najprije kulminiraprirast u visinu, a poslije u debljinu, o čemu je bilo protivnihmišljenja. Dakako, da u pojedinim individualnimslučajevima može biti drukčije.U radnji ima vrijednih podataka o utjecaju vanjskihčimbenika na prirast. Spomenut ću utjecaj suhih i toplihte mokrih i hladnih godina, što je već poznato. Zanimljivje podatak gubitka volumnog prirasta 1976. godinekad je bukva urodila bogatim plodom.D. KlepacH. Kramer, J. Banks und R. James (1995):EUKALIPTUSNATURWÄLDER IN AUSTRALIEN,str. 777 - 794. Forst und Holz, 50. Jahrgang, Hannover.Članak nosi naslov "Prirodne eukaliptusove šume uAustraliji", jer od prirodnih australskih šuma čak 84%čine različite vrste eukaliptusa. Zanimljivo je da u prirodnimeukaliptusovim šumama sudjeluje 17 crnogoričnihvrsta familije Cupressaccae, među kojima vidnomjesto zauzima Araucaria cunnighamii i Araucaria bidwillis primjercima golemih dimenzija: 60 m visine i200 cm prsnoga promjera. U članku je najprije dat statističkiprikaz o površinama šuma i njihovoj sječi, zatimse govori o gospodarenju tim šumama sa željom da seod prejakih golih sječa uvedu oplodne sječe.H.Kramer(1996):ZUR LÄUTERUNG BEI DOUGLASIE, str. 595 -602, Forst und Holz, 51. Jahrgang, Hannover.Autor H. K r a m e r raspravlja u članku o tome kadatreba početi prve prorede u nasadima duglazije. Novipokusi imaju svrhu provjeriti saska iskustva, a cilj im jeda se u gustim mladim nasadima duglazije broj stabalasvede na 1.500 do 2.000 komada po jednom hektaru,što bi trebalo učiniti prvom proredom kad je visina stabalaoko 3 metra, a najkasnije kad stabala dosegnu visinuod 6 do 7 m. Noviji pokusi uglavnom se podudarajus tom praksom, budući da bi manjim brojem stabala, primjerice,od 1000 a osobito od 500 komada po jednomhektaru, nastao gubitak prirasta u iznosu čak od 30%.D. KlepacL'ÉRABLE À SUCRE (šećerni javor, Acer saccharumMarsh), Caractéristiques, Écologie et Aménagement,Québec, Canada, 1995, str. 394.To je kolektivno djelo, napisano na francuskom jeziku,monografija o šećernom javoru, kojoj je izdavač ministarstvoprirodnih resursa Vlade Québeca u Kanadi.Šećerni javor, fr. L'Érable à sucre, lat. Acer saccharumMarsh, jedna je od najznačajnijih listopadnih vrstadrveća u Québecu. Svi koji su bili u Québecu sjećaju seprekrasnih boja javorovih listova, koji toj zemlji dajuosebujan izgled. U proljeće, kad počnu kolati sokovi,oni navješćuju znatan dohodak u gospodarstvu te oblasti;spominje se svota od stotinu milijuna dolara godišnjesamo od šećera tog javora, ne račinajući prihode oddrva koji čine oko 30% ukupne proizvodnje drva.302

Glede važnosti šećernoga javora poduzimaju se uQuébecu različite mjere za njegovo unapređenje. Jednatakva mjera sastoji se u objavljivanju ove knjige koju sunapisala tridesetorica stručnjaka, a svrha joj je da poslužikao pomagalo u uzgajanju, uređenju i iskorištavanjušećernog javora.Knjiga sadrži tri poglavlja: općeniti dio, uzgajanje igospodarenje. U prvom poglavlju obrađen je taksonomski,morfološki i fiziološki aspekt šećernog javora.Drugi dio obuhvaća različite tipove ekosustava šećernogjavora. Treći dio je zanimljiv, jer je jedan njegovdio obradio Hrvat, naš dak, a sada uvaženi znanstvenikMinistarstva prirodnih resursa Vlade Québeca, dr. sc.Zoran M a j c e n. Njegov se rad odnosi na preborno gospodarenješećernog javora. Zanimljivo je da on u uređivanjušuma operira s temeljnicom po hektaru koja seu šumama šećernog javora Québeca kreće od 20 do 30nr/ha. Z. Majcen preporuča da temeljnica ne smijepasti ispod 20 mVha s time daje ophodnjica 12 do 15godina. Iza svakog poglavlja nalazi se bogata bibliografija,što knjizi daje veliku vrijednost pa se preporučasvima koji se zanimaju za šećerni javor.Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac (1997)NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMAPočetkom 1997. godine objavljenje pretisak Novogsistema uređivanja prebornih šuma akademika DušanaKlepca. Mišljenja smo, da će ovu publikaciju ipotrebu ponovnog tiskanja iste najbolje predstavitiPredgovor, kojeg je u ime izdavača napisao AnđelkoSerdarušić, dipl. inž. šum., direktor "Hrvatskih šuma",p.o. Zagreb, stoga ga donosimo u cijelosti.H. JakovacD. KlepacZoran M a j c e n (1996):COUPE DE JARDINAGE ET COUPE DE SUCCES­SION DANS CINQ SECTEURS FORESTIERS.ACCRIOSSEMENT QUINQUENNAL EN SURFA­CE TERRIÈRE ET ÉTAT DE LA RÉGÉNÉRATION,str. 1-19, Ministère de Ressources naturelles, Québec.Ova se Majcenova studija odnosi na rezultate prebornei oplodne sječe, koje su provedene u pet šumskihsektora, tj. u pet administrativnih regija Québeca. Kompariranisu rezultati o prirastu na površinama gdje je izvršenasječa i gdje nije bilo nikakve sječe. Rezultati pokazujuda sastojine odlično reagiraju na sječne zahvate,i to najviše srednje debela stabla. Glede prirasta razlikujuse bruto- i neto-prirast. U netaknutim sastojinama,gdje se ne provode sječe, zbog većeg mortaliteta stabalaneto-prirast je mnogo manji nego u sastojinama gdje sevrši sječa.Zanimljivo je da autor u ovom i u prethodnom raduoperira samo s temeljnicom koja se kreće oko 20 mVha,pa su i prirasti izraženi također putem temeljnice. Timese vjerojatno htjelo izbjeći netočnosti koje nastupajuuporabom jedinične mjere za volumen drvne mase. Tonas podsjeća na stare hrvatske taksatore u zapadnoj Hrvatskoj,koji su se u uređivanju šuma vrlo rado služilitemeljnicom, koja se može lako i brzo utvrditi, a to najboljepokazuje obrast sastojine.D. KlepacPredgovorHrvatsko šumarstvo je staro. Ono je izraslo iz europskogšumarstva poglavito poslije Zakona o šumamakojeg je donio Franjo Josip I. 3. prosinca 1852. za cijeluaustrougarsku monarhiju. Posebnim carskim patentomod 24. lipnja 1857. Zakon o šumama 1852. štavljenje uživot u Hrvatskoj i Slavoniji 1. siječnja 1858, a u Vojnojkrajini 17. srpnja 1886. U to vrijeme u Hrvatskoj i Slavonijibilo je 1 532 516 ha šuma od čega je na općinske,gradske, zemljišnih zajednica i imovnih općina (takozvanešume pod osobitim javnim nadzorom) otpalo52%. Zato je Zakon o šumama 1852. poklonio velikupažnju tim šumama i zahtjevao za njihovo gospodarenjeustanovljenje gospodarske osnove.303

To je još više došlo do izražaja u zakonskim odredbamahrvatske vlade od 1894, u kojima se propisuje"akademička naobrazba" za šumsko-tehničku službukod političke uprave i obvezno sastavljanje gospodarskeosnove za gospodarenje u šumama pod osobitim javnimnadzorom. Devet godina kasnije Odjel za unutarnjeposlove Kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade u Zagrebudonio je naredbu br. 23 152 od 23. IV 1903. s posebnim"Naputkom" glede sastavka gospodarskih osnova odnosnoprograma za šume pod osobitim javnim nadzorom.Naputak od 1903. vrijedio je za spomenute šume do1945. i odigrao povijesnu ulogu u hrvatskom šumarstvu.Po njemu je sastavljeno nekoliko stotina gospodarskihosnova i to po načelu rašestarenja u visokim regularnimšumama, a po normalama u prebornim šumama.Poslije 1945. dolazi u našoj zemlji do unifikaciješumskog posjeda iz čega je rezultiralo jedinstveno uređivanješuma za sve šume bez razlike. Na taj su načinstare hrvatske normale za preborne šume odbačene, amjesto njih primjenjivale su se takozvane "minimalnedrvne mase" koje moraju ostati poslije sječe (Instrukcijaod 1937). Takav način uređivanja šuma imao jeopravdanje u onim prebornim šumama u kojima je bilanagomilana velika drvna zaliha, primjerice u Bosni iLici. No kad je tijekom vremena drvna zaliha smanjena,postavilo se pitanje da li su sječe u prebornim šumamaprejake i da li su postojeće drvne zalihe na panjupremalene ili prevelike. Koje su to optimalne drvne zalihe?Odgovor na to pitanje dao je 1961. D. Klepac uposebnoj studiji "Novi sistem uređivanja prebornihšuma", koju je objavila tadašnja Poljoprivredno-šumarskakomora u Zagrebu.Načelo "Novog sistema" sastoji se u tome da se ušumi uspostave optimalne drvne zalihe koje omogućujutrajno pomlađivanje i daju najpovoljniji prirast. Prirastse mjeri, a etat se određuje na temelju usporedbekonkretne drvne zalihe s normalnom (optimalnom) i izmjerenogprirasta.Novi sistem uređivanja prebornih šuma prihvatila jesvojevremeno hrvatska taksacija na Rijeci, a jedan njezinuvaženi taksator pokojni ing. S. Škopac prilagodioje Klepčeve normale za mješovite jelove i bukove prebornešume (Šumarski list br. 5-6/1963). Nakon toga jeSekretarijat za šumarstvo bivšeg Izvršnog vijeća SRHrvatske svojim rješenjem od 12. II 1963. br. 05-441/2propisao Klepčev "Novi sistem" za uređivanje prebornihšuma u Hrvatskoj.Kasniji pravilnici o načinu izrade šumskogospodarskihosnova iz godine 1976, 1981. i 1985. i dalje usvojilisu uglavnom načelo normala u uređivanju prebornihšuma ali u provedbi tog načela postoje danas različitinačini i različita shvaćanja koja u praktičnom uređivanjuprebornih šuma stvaraju određene teškoće i nejasnoće.To je razlog da "Hrvatske šume" objavljuju u cijelostipretisak izdanja D. Klepca, Novi sistem uređivanjašuma, Zagreb, 1961, u nadi unapređenja i poboljšanjauređivanja prebornih šuma u Hrvatskoj.Direktor"Hrvatskih šuma", p.o. ZagrebAnđelko Serdarušić, dipl. inž. šum.AA. VV. - PEDUNCULATE OAK IN CROATIAVinkovci - Zagreb 1996Pod gornjim naslovom Orazio La M arc a u časopisuL'Italia forestale e montana prikazao je knjigu"Hrast lužnjak u Hrvatskoj", koju je izdala Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti i poduzeće "Hrvatskešume" 1996. godine. O. La M a r c a piše:"Elegantna knjiga o hrastu, koju je izdala Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti obogaćuje već znano oovoj važnoj vrsti. "Djelo, pod uredništvom Prof. Dušana Klepca, svojedobnogpredstojnika Katedre za uređivanje šuma nazagrebačkom Sveučilištu i pisca brojnih rasprava odkojih su neke objavljene i u našim najznačajnijim šumarskimčasopisima, sadrži sljedeće članke":Slijedi popis svih članaka uključujući i bibliografijusa zaključkom:"Opširne rasprave su na hrvatskom jeziku s potpisomslika, crteže i tablica na engleskom jeziku. Opširan sažetakna oko 120 stranica na engleskom jeziku omogućujerazumijevanje djela i onome koji ne zna hrvatski. "Djelo je dopunjeno bogatom bibliografijom".O. PiškorićRecenzija o knjizi "Hrast lužnjak u Hrvatskoj",tiskana je i u njemačkom časopisu Forst und Holz br. 6.od 25. 3. 1997. godine na str. 165.H. JakovacCRVENA KNJIGA ŽIVOTINJSKIH SVOJTIREPUBLIKE HRVATSKE - SISAVCIU izdanju, sada već bivšeg, Zavoda za zaštitu prirodeMinistarstva graditeljstva i zaštite okoliša početkom1995. godine izišla je dugo pripremana i željno očekivanaCrvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske- sisavci. Kako je to u uvodniku istakao njenurednik i priređivač mr. Eugen Dragano vi ć, knjizi jecilj da stručnoj, ali i svekolikoj javnosti, skrene pozornostna potrebu očuvanja životinjskog svijeta, prije svegaonih taksona - vrsta i podvrsta čiji je opstanak u304

opasnosti i koje bi mogle iščeznuti. Uz edukacijsko značenje,knjiga ukazuje i na mjere koje treba poduzeti dadanas prorjeđene i ugrožene vrste ne nestanu sa zemlje.Na osamdesetak stranica teksta, u ovoj drugoj po redu"Crvenoj knjizi" (prva je posvećena ugroženim biljnimvrstama i izdana 1994. godine) obrađen je ukupno41 takson, od kojih je pet svrstano u izumrle vrste, jedanaestu ugrožene, tri u osjetljive, četrnaest u rijetke i o-sam s neodređenim statusom. Status pojedinom taksonuodređen je prema stupnju njegove ugroženosti na područjuHrvatske, a ne prema stupnju ukupne populacijekoja može biti rasprostranjena u okolnim područjima.Od životinjskih vrsta koje su nekad, a poneke i danas,uživale status lovne divljači, u "Crvenu knjigu" suuvrštene: divokoza (Rupicapra rupicapra L.), europskidabar {Castor fiber L.), krški puh (Eliomys quercinusdalmaticus Đulić et Feiten), šumski ris {Lynx lynx L.),smeđi medvjed (Ursus arctos L.), sredozemna medvjedica{Monachus monachus Herrn.), vidra {Lutra lutraL.) i vuk {Canis lupus L.).Kao uzrok niske brojnosti divokoze u Hrvatskoj(izuzetak je Biokovo, gdje danas obitava oko 300 jedinkiu proljetnom fondu) spominje se krivolov, turizam inovi predator - ris, koji za sigurno usporava rast novonaseljene kolonije divokoza na Sjevernom Velebitu.Slika 1. Jedina izvorna populacija divokoza u Hrvatskoj obitava danasu Gorskom kotaru. Zbog krivolova, brojnost joj se procjenjujena oko 40 grla i s pravom uživa status rijetke vrste.Foto: A. FrkovićDok je europski dabar iščezla vrsta (koja se upravo unovije vrijeme uspješno unosi u staru postojbinu), krškipuh (rasprostranjen samo uz obalni pojas od Učke doušća Neretve) endem, sredozemna medvjedica i vidrakao ugrožene vrste, dovedene su na rub istrebljenja uHrvatskoj. Od tri krupna predatora, smeđem medvjedui risu Crvenom je knjigom određen status rijetke vrste,a vuku status ugrožene vrste.Kao jedan od uzroka izmjene (smanjenja) brojnostismeđeg medvjeda u Hrvatskoj, u Crvenoj knjizi životinjskihsvojti R. Hrvatske - sisavci, spominje se uništenjevećeg dijela šumskog staništa, kao i prekid kontinuitetaizmeđu preostalih šuma. Oscilacije broja u bližojprošlosti posljedica su mijenjanja statusa medvjedaod nezaštićene do trajno zaštićene vrste. Prvobitni brojživotinja više nije moguće postići, jer se više ne moženi bitno povećati površina staništa. Aktualno lovno iskorišćivanjepopulacije (godišnje izlučivanje odstrjelomiznosi prosječno 25 - 30 jedinki), vjerojatno neugrožava njenu neposrednu egzistenciju.Veličina vučjih populacija u Hrvatskoj temeljena jeu prošlosti na lovnoj statistici ulova. U razdoblju od1891. do 1921. godine ustrijeljena su ili na druge načineubijena 1324 vuka ili 42 životinje godišnje. U tom razdobljunajviše ih je ulovljeno 1892. - 120, a najmanje1905. godine, svega 4 primjerka. Od Drugog svjetskograta u svim je zakonima o lovu i njihovim podzakonskimaktima vuk bio uvršten u nezaštićenu divljač, kojuje mogao "svako svagdje ubiti" pa i "pribjeći trovanju".(Zakon o lovstvu Hrvatske iz 1976. godine).Taglia za ubijenu zvjerad.Naredbakr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za narodnogospodarstvo, od 27. svibnja 1915» br. IV.72*5, o podjeljivanju nagrada za tamanjenjegrabežljive zvjeradi.Svakomu, koji bud kojim načinomu području kraljevina Hrvatske iSlavonije usmrti medjeđa ili vuka,isplatiti če se na njegov zahtjev izzemaljskih sredstava nagrada i to.«a svakog starog medjeda ili međjeđicu20 kruna;za svakog starog vuka lu kruna; aza svaku staru vučicu 12 krttna^ iza svakog mladog međjedja ilivuka podijeliti će se onome, tko î htutaman i, nagrada od 4 krune.Onim osobama koje takove vrsti zvjerftQi.ubiju prigodom po oblastima odredjenih hajka,dopitati ce se prema starosti i spolu ubijenezvijeri polovica gore ustanovljenih isnosa.Tko koju od gore navedenih zvjeradi ustürti,a želi dobiti nagradu, imađe kod onog obćiuskogodnosno gradskog poglavarstva, u poeručju kojegje dotična zvijer usmrćena, predočiti kožu nj

U razdoblju od 1954. do 1972. godine, kada je vuk uHrvatskoj bio prenamnožen, bilo je ulovljeno ukupno5206 vukova ili 274 životinje godišnje. Godine 1960/61,taj se ulov smanjio na pedesetak, a 1989/90. na svega32 vuka. Dok je šezdesetih godina u Gorskom kotarugodišnje ulovljeno više od 20 vukova, u razdoblju od1987. do 1990. odstrjeljena su samo dva vuka.Za populaciju trećeg krupnog predatora Hrvatske,šumskog risa, koja je u Hrvatskoj nastala od 6 primjerakaunesenih iz Slovačke i puštenih u šume Kočevja(Slovenija) 1973. godine, smatra se da je još nedovoljnostabilizirana i ovisna o nizu, zasad, nedovoljno poznatihutjecaja. Zbog protivljenja lovaca ponovnomulasku risa u slobodnu prirodu, kako se navodi u "Crvenojknjizi", te zbog toga što se u Hrvatskoj nije planiralonjegovo naseljavanje (posljednji izvorni ris ulovljenje 1903. godine u šumama tadanje gospoštijeGhyczi u Gorskom kotaru), kao i zbog uočenog znatnogutjecaja na postojeću populacije srna i divokoza,dozvoljava se odstrjel određenog broja primjeraka.Crvena knjiga sisavaca Hrvatske izrađena je po uzoruna "Red Data Book" IUCN-a (International Unionfor Nature Conservation and Natural Resources), u kojojje isto tako za svaki takson određen status gledestupnja njegove ugroženosti. Kao jedini veći nedostatakove naše izuzetno vrijedne knjige, ističemo manjakslikovnih priloga, fotografija ili crteža prikazanihživotinjskih vrsta te njihova areala rasprostranjenostiunutar Hrvatske.Tekstove za pojedine taksone prema uobičajenimnatuknicama (status, rasprostranjenost, stanište, biologijavrste, brojnost u prirodi, uzroci izmjene brojnosti,dosad poduzete mjere zaštite, zaštitne mjere koja valjapoduzeti) napisali su: Beatrica Đulić (o ježevima išišmišima), Eugen Draganović (o sredozemnojmedvjedici), Alojzije Frković (o vuku), Đuro Hübet"(o smeđem medvjedu), Darko Kovač i ć (o vidri),Željko Štahan (o šumskom risu) i Nikola T vrtko v i ć (o divokozi, dabru, puhu i sitnim glodavcima).Alojzije FrkovićNorbert Weigl (1997)ÖSTREREICHS FORSTWIRTSCHAFT IN DERZWISCHENKRIGSZEIT 1918-1938,Ova knjiga, Austrijsko šumsko gospodarstvo u međuratnomrazdoblju 1918 - 1938, doktorska je dizertacijaN. We i g 1 a a izdavač je Östrareichischer KunstundKulturverlag, Wien.I. "Ovaj rad", piše autor u Uvodniku knjige, "istražujepoložaj austrijskog šumarstva u vremenu od završetkaPrvog svjetskog rata do priključenja Austrije NjemačkomREICH-u kao sastavnog dijela socijalno-ekonomskograzvoja Prve republike" - Republike Austrije.Kako je autor riješio postavljeni zadatak, pokazuje sadržajdisertacije:1. Politički razvoj Austrije od 1918 do 1938. godine.2. Gospodarski položaj Austrije između 1918. i 1938.godine3. Austrijsko šumsko gospodarstvo u međratnomrazdoblju (raščlanjeno na):3.1 Površina šuma u Austriji.3.2Položaj austrijskog šumskog gospodarstva od1918. do 1938. godine prikazanog i ocjenjivanog usuvremenim stručnim izdanjima.3.3 Izvozna trgovina drvom i cijene drva.3.4 Wald in Not (Šuma u nevolji) - kriza šumskoggospodarstva.3.5 Program zahtjeva i program unapređivanja.3.6Poduzete mjere za unapređenje šumskog gospodarstva.3.7 Izobrazba šumara na Visokoj školi za kulturu tla.3.8 Šumarsko tehnički službenici u političkoj upravi.4. Austrija i Njemački Reich - šumarsko-povijesnipogled.4.1 Značenje austrijskog šumskog gospodarstva zagospodarstvo Njemačkog Reicha za vrijemepriključka (Anschluss-a).4.2 Programske postavke o šumi i šumskog gospodarstvaNjemačkog Reich-a tridesetih godina.Tekstovni dio knjige završava Osvrtom, Sažetkom,Tumačem kratica te Indeksom osoba, mjesta i pojmova.U Dodatku se nalazi 20 tablica podataka i dva Priloga.II. U poglavlju 3.2 autor je obradio ratno gospodarstvo,poslijeratnu konjukturu i svjetsku krizu (1929 -1930).U poglavlju 3.4 - kriza šumskog gospodarstva naprvom mjestu autor prikazuje prijedlog von Hubickogaiznijetom u listu Wiener Allgemeine Forst-und Jagd-Zeitung 1927. godine, da se drvoproizvođači morajusami organizirati uz upozorenje daje "bolje drvo ostavitistajati i stariti nego posječenog izložiti propadanju"(von Hubicki). Slijede prikazi dva skupa "Drvo u nevolji",jedan 1927, a drugi 1931. godine te kako je "nevoljai kriza" prevladana.U poglavlju 3.5 prikazanje razvoj šumskog gospodarstvaod prelaza iz monarhije (Austro-Ugarske) dopoticaja Austrijskog zemaljskog šumarskog društva1938. godine.Uz svako poglavlje nalazi se popis "Vrela i literature"odnosno točnije dokumentacije iz Državnog arhivai literature. Uz prva dva dijela priložena je i kronologijapolitičkih i državničkih zbivanja pa je tako, npr., zabilježeno,da se car Karlo 11. studenoga 1919. godine od-306

ekao prijestolja, a daje 12. studenoga uspostavljena RepublikaDeutschösterreich ili daje u travnju 1939. godinenaziv Austrija zamijenjena nazivom Ostmark, itd.III. Od 20 tabličnih pregleda navodimo samo neke.Prva je tablica o broju nezaposlenih u Austriji od 1919.do 1937. godine. Slijede podaci o površini šuma austrijskogdijela Austro-Ugarske Monarhije (tu su podacii za Dalmaciju, a to znači do Budve, sa šumovitosti16,05% ili površinom šuma 2059 km 2 , prosječnim godišnjimprirastom 0,60 mVha i godišnjom proizvodnjomod 142 071 m 3 drvne mase). Slijede statistike šumapo pokrajinama, po veličini posjeda (1930. godinedo 2 ha 110 000 posjednika, od 2 do 20 ha 55 000 itd. do81 sa preko 3000 ha šuma od ukupno 239 631 šumoposjednika),o plaćama radnika za pojedine poslove (nauzgajanju, sječi, odvojeno za listače od četinjača, konjskezaprege), itd.U Prilogu su prikazani nastavni planovi za studij šumarstvatada Visoke škole (danas Univerziteta) za kulturutla iz 1920. i 1934. godine.IV. Konačno tri pojedinosti.Priključenjem Austrije Njemačkoj, kao država moralesu se također priključiti i društvene organizacije, paje Austrijsko zemaljsko šumarsko društvo održalo svojuposljednju sjednicu u ljeto 1938. godine. Na toj seskupštini društveni predsjednik, ministarski savjetnikAnton Lockner,u svom uvodnom govoru osvrnuo nadvadesetgodišnji društveni rad zaključujući "uspješnostdruštvenih prijedloga za obnovu austrijskog šumarstva"(Govor je objavljen u Osterreichische Viertelsjahresschriftfür Forstwesen, Wien 1938.).U literaturi uz poglavlje o položaju austrijskog šumarstvaizmeđu dva rata nalazi se i članak Milana Ulmanskogu Wiener Allgemeine Forst- und Jagd-Zeitung-u1930. godine o krizi drvne industrije. Dr. MilanUlmansky radio je u šumsko-drvnom kompleksu uBosni i Hercegovini, a 1934. godine bio je ministaršuma i rudnika Vlade u Beogradu. Kao ministar govorioje i na glavnoj godišnjoj skupštini Jugoslavenskogšumarskog udruženja održanoj 8. i 9. rujna 1934. uSarajevu o potrebi planske privrede uopće, a posebice ušumarstvu u kojem je proizvodnja dugoročna te pozvaoJ. Š. U. da "raspravi perspektive našeg domaćegšumarstva." 1U Tumaču kratica nalazi se kubni metar - fm ali ne iprostorni metar- rm, iako se ta mjera nalazi u Tabl. 14.,u Tablici o cijeni pojedinih faza rada u izradi drvnihsortimenata. 2O. PiškorićHrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjiziKULTURA HRVATA KROZ 1000 GODINAJosip H or vat (1896 - 1968), novinar i povjesničar,pisac je više povijesnih djela. Jedno od njih je iKultura Hrvata kroz 1000 godina. Prva knjiga u prvomizdanju izašla je 1939. godine, druga 1942, a objeknjige u drugom izdanju 1980. U drugoj knjizi na str.409. prvog izdanja nalazi se i ovaj tekst:"Iz Gospodarskog društva upravo u doba apsolutizmaniknulo je i "Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju"".Već kod osnutka Gospodarskog društva u njegovomsu krugu i šumarski stručnjaci. 1844. DragutinKos predlaže, da se u krugu Gospodarskog društvaosnuje samostalni odsjek za šumarstvo. Kos je 1847.napisao i prvu knjižicu o šumarskim pitanjima "Šumarstvou Hrvatskoj" upozoravajući vlasnike šuma, da imposvete čim veću skrb. Još 1846. zaista je osnovan šumarskiodio Gospodarskog društva iz kojeg 1851. niče"Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju".Dodajmo, da se na str. 410. nalazi i tekst:"1858., - bilježe "Narodne novine" - osnovao je jednodruštvo stranih glavničara sa zadaćom kupovati zemljei šume u Hrvatskoj. To je društvo poslalo u Hrvatskujednoga svog opunomoćenika, da na licu mjestaskupi obavijesti o prilikama. Posljedak toga bila je ijednaspomenica u kojoj se veli: "... uza sve to, što se tugospodari što je najgore moguće, ima tu šuma kakvihnije moguće naći u Europi". Društvo je pregovaralonajprije s grofovima Erdödyma, želeći kupiti njihovešumske posjede. Najveće prirodno bogatstvo Hrvatske,njezine šume pale su na oko europskom kapitalu: to jepočetak sustavnog iskorišćivanja najvećeg hrvatskoganarodnog imetka, početak jednog novog razdoblja urazdoblju Hrvata, koji ostavlja dubok trag u nepovoljnimagospodarskim, društvenim i političkim posljedicamatokom budućih desetljeća".J. Horvat je, kako vidimo, samo naznačio novorazdoblje iskorišćivanja šuma, dok je za isto doba opširnijeprikazao R. B i č a n i ć u knjizi "Doba manufakturau Hrvatskoj i Slavoniji 1750 - I860", Zagreb1951. Bičanićjena 23. stranice prikazao "Manufakturudrva (širenje proizvodnje, veličina proizvodnje, proizvodnatehnika i podjela rada, pilane na vodu i paru,koncentracija kapitala, strani i domaći kapital), Proizvodnjupepeljike te Paljenje ugljena".O. PiškorićHrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996. Zagreb 1996. str. 202.~ Ova knjiga nalazi se u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva.307

NOVI DOKTORI ZNANOSTIDANKO DIMINICMr. sc. Danko D i m i n i ć, dipl.inž. šumarstva obranio je 16. travnja1997. godine doktorsku disertacijupod naslovom Istraživanjegljive Sphaeropsis sapinea (Fr.)Dyko et Sutton na borovima uHrvatskoj, te time stekao pravo naakademski stupanj doktora biotehničkihznanosti, znanstveno polješumarstvo.Životopis - Danko D i m i n i ćrođenje 01.05.1961. godine u Zagrebu.Osnovno i srednje obrazovanjezavršio je u Labinu stekavšizvanje suradnika u nastavi. Školskegodine 1980/81. upisao je Šumarskiodjel Šumarskog fakulteta u Zagrebu.Nakon odsluženja vojne obvezeredovni studij započinje školskegodine 1982/83. Diplomirao je naistom Fakultetu u siječnju 1989. godine.Odmah nakon završenog dodiplomskogstudija upisuje poslijediplomskistudij iz područja Zaštitešuma na Šumarskom fakultetu uZagrebu. Magistarski rad iz područjaZaštite šuma pod naslovom"Prilog poznavanju mikoza borovihkultura u Istri" obranio je 28. srpnja1993. godine.Od ožujka do kraja 1989. godineradi kao vanjski suradnik u Šumarskominstitutu u Jastrebarskom naposlovima zaštite šuma. Od 1. siječnja1990. do 30. rujna 1993. radi kaomladi istraživač na Šumarskom fakultetuu Zagrebu na Katedri za zaštitušuma, a od 1. listopada 1993. usvojstvu asistenta na predmetu Šumarskafitopatologija na istom Fakultetu.U razdoblju od 1. listopada do25. prosinca 1995. godine boravi uInstitute for Forestry and NatureResearch u Wageningenu, Nizozemska.Tijekom stručnog boravkaradi i na istraživanju gljive Sphaeropsissapinea (Fr.) Dyke et Suttonu okviru teme doktorske disertacije.Dr. sc. Danko Diminić upisan je uregistar istraživača Ministarstva znanostii tehnologije Republike Hrvatskepod matičnim brojem 170925. Uznanstveno-istraživačkom radu sudjelovaoje do sada kao suradnik nadva znanstvena projekta Ministarstvaznanosti i tehnologije, a trenutnoje uključen u projekt "Zaštita iobnova ekosustava". Među projektimaJ.R "Hrvatske šume" do 1995.godine samostalno je vodio jedanzadatak te bio suradnikom na nekolikozadataka. Trenutno radi kao suradnikna podprojektu "Izloženostšuma štetnim utjecajima i povećanjenjihove zaštite". Do sada je sudjelovaona nekoliko znanstvenih teznanstveno-stručnih simpozija.Tijekom svog stručnog i znanstvenograda objavio je samostalnote u suradnji s drugim autorima 15radova, od toga je sedam izvornihznanstvenih radova, pet znanstvenostručnarada iznesena na znanstvenimskupovima, jedan rad u kategorijiprethodnog priopćenja te dvastručna rada.Dr. sc. Danko Diminić član jeHrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskogabiološkog društva te BritishMycological Society.U razdoblju od 1. studenoga1991. do 7. svibnja 1992. sudjelovaoje u domovinskom ratu.Postupak odobrenja i ocjenadisertacije - Na temelju izvješćapovjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenjeteme za izradu doktorske disertacijeu sastavu prof. dr. sc. MilanGlavaš i prof. dr. sc. SlavkoM at i ć, Fakultetsko vijeće Šumarskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebuodobrilo je mr. se. Danku Diminićuizradu disertacije pod gore navedenimnaslovom. Za mentora jeimenovan prof. dr. sc. Milan Glavaš.Isto Vijeće je po izradi doktorskedisertacije izabralo povjerenstvoza ocjenu u sastavu prof. dr. sc.Slavko Matić i prof. dr. sc. MilanGlavaš Šumarski fakultet Zagreb tedr. se. Marija H a 1 a m b e k Šumarskiinstitut Jastrebarsko. Nakon pozitivneocjene rada imenovano jepovjerenstvo za postupak javne obranedisertacije u sastavu prof. dr.sc. Slavko Matić i prof. dr. sc. MilanGlavaš Šumarski fakultet Zagreb tedr. se. Miroslav Harapin Šumarskiinstitut Jastrebarsko.Prikaz rada - Doktorska disertacijamr. se. Danka Diminića nosinaslov "Istraživanje gljive Sphaeropsissapinea (Fr.) Dyko et Suttonna borovima u Hrvatskoj". Rad obuhvaća170 stranica, u što je uključeno13 tablica, 55 slika i na kraju 40stranica priloga. Čitav rad podijeljenje u 9 poglavlja kako slijedi: Uvod,O gljivi Sphaeropsis sapinea (Fr.)Dyko et Sutton, Istraživanje pojave ištetnosti gljive Sphaeropsis sapinea308

na borovima u Hrvatskoj, Značajkekultura izolata gljive Sphaeropsissapinea, Pokus inokulacije sadnicacrnog bora izolatima gljive Sphaeropsissapinea, Rasprava, Zaključak,Literatura, Prilozi.Sažetak rada - Gljiva Sphaeropsissapinea prvi je puta opisana1823. godine. Uzročnik je oboljenjarazličitih organa četinjača, a najčešćevrsta iz roda Pinus. Utvrđeno jeda spriječava u razvoju najmlađeiglice i izbojke, uzrokuje klorozu inekrozu starijih iglica, krivljenjemladih izbojaka, sušenje izbojaka igrana, sušenje dijelova krošnje, rakkore, plavilo drveta živućih i oborenihstabala, bolest korijena, oštećujesjeme, uzrokuje polijeganje ponika,te prstenastu trulež i trulež korijenabiljaka u rasadniku. Sphaeropsissapinea rasprostranjena je uumjerenim i tropskim područjimaSjeverne i Južne Amerike, Europe,Afrike, Azije i Australije.Od 80-tih godina na ovamo gljiviSphaeropsis sapinea posvećujese veća pozornost u nekim zemljamaEurope: u Njemačkoj, Nizozemskoj,Francuskoj, Italiji, Austrijii Mađarskoj. U Hrvatskoj segljivi nije posvećivala pozornost do1992. godine, kada je od autora utvrđenakao uzročnikom sušenja borovau Istri.Istraživanjem zdravstvenog stanjaborovih kultura u Hrvatskoj urazdoblju od 1991. do 1996. godineutvrđena su na nekim lokalitetimaznačajnija sušenja borova, posebnocrnog bora. Najčešće uočavani simptomisušenja na terenu bila su sušenjaod najmlađih izbojaka do cijelihgrana u krošnji, a isto tako i cijelihstabala. Sušenja su uočena pribazi krošnji, vrhu, kao i u različitimdijelovima krošnji. Slični simptomisušenja kasnije su uočeni i na borovimau drvoredima, parkovima tesamostojnim stablima okućnica.Na lokalitetima Buje stanica,Kanegra, Fazana, Puntera, Marina,Prtlog, Kršan, Plomin, Rabac, Klenovica,Lopar te u gradu Zagrebu injegovoj okolici, utvrđena su značajnasušenja crnog bora. Intenzitetsušenja krošanja borova na spomenutimlokalitetima kreće se od 5 do100 %, te do ukupno oko 40 % stabala.Najlošija situacija zabilježenaje u Kanegri, Marini, Prtlogu, Kršanu,Plominu, Loparu te na parkovnimstablima crnog bora i munjike uZagrebu.Rezultati istraživanja ukazuju daje gljiva Sphaeropsis sapinea najučestalijameđu utvrđenim različitimmikozama na borovima s uočenimsimptomima sušenja u Hrvatskoj.Ona se javlja na oboljelim iglicamai izbojcima različite dobi, tena granama. Gljiva Sphaeropsis sapineautvrđena je na 70 % istraživanihpodručja, a na 35 % istraživanihpodručja utvrđena su značajnasušenja crnog bora kao posljedica(u većoj ili manjoj mjeri) napadaove gljive. Sphaeropsis sapinea jetakođer utvrđena na iglicama i izbojcimaalepskog, brucijskog i običnogbora, no u cjelini gledano s dalekomanjim štetnim utjecajem.Pojava i štetnost ove gljive vrloje različita od lokaliteta do lokaliteta.Sphaeropsis sapinea utvrđena jena pojedinačnim borovim stablimau parkovima i nasadima, a isto takoi u kulturama na borovima u grupi svisokim stupnjem njihove zaraženostispomenutom gljivom. S drugestrane Sphaeropsis sapinea utvrđenaje na pojedinim stablima u tragovimas nebitnim štetnim utjecajemna domaćina, te na otpalim suhimgranama također na različitim lokalitetimau Hrvatskoj. Razlog tome sjedne strane može biti u samoj gljiviSphaeropsis sapinea. Unutar vrsteutvrđeno je u svijetu da postoje dvijepopulacije gljive (morfotip Ai B) različitihvirulentnih svojstava. Utvrđenoje daje morfotip A virulentnijiod morfotipa B. Na zaraženim lokalitetimamožda je prisutna virulentnijapopulacija, a na nezaraženimmanje virulentna populacijagljive. Ako je tako, autor nadalje postavljapitanje koji su razlozi prisutnostivirulentnije, odnosno manjevirulentne populacije na određenompodručju. Da li je manje virulentna"normalno" prisutna niz godina (decenija)u Hrvatskoj te zbog toga nisuzabilježene štete od ove gljive, a virulentnijase "pojavila" zadnjih godinai uzrokovala značajne štete naborovima u Istri i području Zagreba.S druge strane ako unutar vrsteSphaeropsis sapinea na borovima uHrvatskoj nema populacija s različitimvirulentnim svojstvima, ondarazlog masovnijoj pojavi i štetnostigljive na pojedinim lokalitetima uHrvatskoj leži indirektno u nekimdrugim abiotskim ili biotskim čimbenicima,kao i u individualnoj otpornostiborova.S ciljem da se pokuša dati odgovorna postavljena pitanja, autor jeproveo dva odvojena pokusa. Prvipokus značajki kultura izolata gljives različitih lokaliteta u Hrvatskojimao je za cilj utvrditi da li postojerazlike među njima u morfološkim idrugim obilježjima. Drugi pokusimao je za cilj utvrditi da li postojerazlike medu nekim izolatima u patogenim,odnosno virulentnim svojstvima.Sphaeropsis sapinea izolirana jeiz piknida s oboljelih (suhih) iglica.Uzgoj kultura izolata gljive obavljenjeu Institute for Forestry andNature Research (IBN-DLO) u VVageningenuu Nizozemskoj. Istraživanjemmorfoloških obilježja, brzinerasta te vegetativne kompatibilnosti17 izolata gljive, utvrđenesu neke značajke kultura u laboratorijskimuvjetima. Svi izolati razvijajuzračne (čupave) micelije, bijeledo tamnosivo-crne boje sa zelenompigmentacijom. Navedena obilježjaizolata odgovaraju opisanim za virulentnijimorfotip A. Nadalje, utvrđenoje da hrvatski izolati pokazujumeđusobno signifikantne razlike u309

zini rasta. Jasno se izdvajaju brži(DD24A-I,DF 17-1,DP04-1,DR 19-1)od sporijih izolata(DĐ 21, DP 06-1).Pokusom sporulacije utvrđenoje da u laboratorijskim uvjetima pritemperaturi od 24 °C te uvjetima 16sati svjetla i 8 sati tame, svi izolatišesti dan formiraju piknide pri bazisterilnih iglica, a da se već sedmidan mogu uočiti brojne razvijenepiknide uzduž cijelih iglica.Pokusom konfrontacije utvrđenoje da kulture istraživanih izolatameđusobno kod dodira micelija pokazujupost-fuzionu nekompatibilnost,stvarajući tzv. "barijeru", odnosnoda su vegetativno nekompatibilni.Može se s toga zaključiti dasu istraživani izolati gljive Sphaeropsissapinea genetski različiti. Sdruge strane, "barijere" nisu formiralijedino miceliji kultura istih izolatameđusobno konfrotiranih, no toje razumljivo jer nema genetskih razlikameđu njima.310Rezultatima istraživanja drugogpokusa - pokusa inokulacije utvrđenoje da izolati DP 04-1 i DP 06-3 izHrvatske te izolat VIPAVA (izoliraniz zelenih iglica crnog bora) iz Slovenijeputem rane na kori biljakamogu zaraziti dvoipogodišnje sadnicecrnog bora. Prvi simptomi nazaraženim biljkama uočeni su uobliku kloroze iglica jedanaestogdana. Kao posljedica rasta micelijaizolata ispod kore stabljika borovautvrđene su nekroze tkiva. Usporedbomtih nekroza došlo se do zaključkada se nekroze nastale jednimod navedenih izolata međusobnoznačajno ne razlikuju pa stogaupućuju na zaključak da izolati pokazujuisti (sličan) stupanj virulentnosti.Inokulirane sadnice prethodnosu tretirane s amonijevim sulfatomu količinama 0, 20, 40 i 80g/m 2 . Utjecaj hranjiva očitovao se,u cjelini, u porastu visina biljakapovećanjem količine prihranjivanja.Ista slika utvrđena je i kod nekrozaispod kore inokuliranih sadnica,odnosno zabilježen je porastdužina nekroza.Na temelju rezultata provedenihpokusa autor je odbacio pretpostavkuo mogućoj prisutnosti dviju populacijagljive u Hrvatskoj s različitimpatogenim, odnosno virulentnimsvojstvima, a time i objašnjenjenastanka šteta samo na nekim lokalitetima.Glede navedenoga analiziranisu neki abiotski ili biotski čimbenicikao mogući uzročnici predispozicijeborovih stabala na napadgljive Sphaeropsis sapinea.Razmatrajući štetan utjecaj različitihčimbenika kao mogućih uzrokastresnog stanja borova: suša,siromašniji stanišni uvjeti, kritične ivisoke koncentracije S0 2 u atmosferi,kukci, posolica i mehaničkaoštećenja, autor pretpostavlja da jedan,odnosno vjerojatnije dva ili višečimbenika zajedno, svaki s drukčijimintenzitetom djelovanja utječuna predispoziciju borovih stabalana napad ove gljive. Pod utjecajemnavedenih čimbenika, a kaovjerojatno najizraženijom posljedicomnjihova djelovanja, javlja sevodni stres kao kobni ili prijelomnimoment koji pogoduje ostvarenjuinfekcije, odnosno napadu gljive tenjenom širenju. U svemu tome važnuulogu igra i sama individualnaotpornost borova.Autor na kraju navodi da u literaturipostoji svega nekoliko navodao mogućim, odnosno provedenimmjerama zaštite. U rasadnicimaprimjenom različitih metoda mogućaje učinkovita zaštita borovih sadnica.U borovim sastojinama i kulturamau cilju spriječavanja pojavebolesti dolaze do izražaja uzgojnemjere. Međutim, problem zaštitnihmjera nastaje pojavom bolesti u borovimkulturama i nasadima, odnosnona odraslim stablima. S obziromna zapažene simptome bolestina terenu preventivne mjere upotrebomfungicida mogu imati utjecajau zaštiti izbojaka i grana nezaraženihborova, odnosno eventualno nezaraženihizbojaka i grana već oboljelihborova. U slučaju kada je većdošlo do pojave bolesti, odnosnosušenja najmlađih izbojaka, te starijihizbojaka i grana, već je prekasno,jer su stanice navedenih organaodumrle. U cilju pronalaženjamogućih učinkovitih mjera u zaustavljanurazvoja bolesti autor jemišljenja da bi trebalo provesti različitepokuse s biološkim ili kemijskimkurativnim sredstvima.Doktorska disertacija mr. se.Danka Diminića je suvremeno istraživačkodjelo. Po suvremenostiuklapa se među više europskih istraživačakoji se bave ovom gljivom.Rezultati ovoga rada predstavljajuvrijedan doprinos šumarskojznanosti, posebno šumarskoj fitopatologiji,odnosno zaštiti šuma, alii praksi.Prof. dr. sc. Milan Glavaš

BORIS HRAŠOVECMr. sc. Boris Hrašovec, diplomiraniinženjer šumarstva, obranioje 16. svibnja 1997. godine doktorskudisertaciju pod naslovomEntomofauna češera obične jele(Abies alba Mill.), obične smreke(Picea abies /L./ Karst, i crnogabora (Pinus nigra Arn.) na područjuHrvatske, i time stekao pravona akademski stupanj doktora biotehničkihznanosti, znanstveno polješumarstvo.Životopis - Boris Hrašovec rođenje11. ožujka 1960. godine u Zagrebu.Nakon završene osnovneškole 1975. godine upisuje se u V.Zagrebačku gimnaziju i nakon 4 godinezavršava srednjoškolsko obrazovanje,stekavši zvanje suradnikau nastavi. Studij šumarstva upisujeu školskoj godini 1979/80 na Šumarskomfakultetu Sveučilišta uZagrebu. Obranom diplomskog radaiz područja šumarske ekologije,u studenom 1984. godine, stječezvanje diplomiranoga inženjera šumarstva.Odmah po završetku studijazapočinje raditi na Šumarskomfakultetu u Zagrebu pri Katedri zazaštitu šuma, te se od 1. prosinca1986. zapošljava na istoj katedri usvojstvu asistenta na predmetu Zaštitašuma. Poslijediplomski studijupisuje u školskoj godini 1984/85,a magistarski rad pod naslovom"Prilog poznavanju bioekologijeinsekata iz roda BalaninusGerm., štetnika žira hrasta lužnjaka(Quercus robuf L.)" brani15. siječnja 1992. godine. BorisHrašovec sudjelovao je do sada uznanstveno-istraživačkom radu kaosuradnik na dva projekta Ministarstvaznanosti i tehnologije, a trenutačnoje uključen u projekt "Zaštitai obnova ekosustava" pri istom ministarstvu.U proteklom znanstveno-istraživačkomrazdoblju surađivaoje na više istraživačkih projekataJ.P. "Hrvatske šume", od kojih jesamostalno vodio zadatak podnazivom: "Suzbijanje štetnika sjemenašumskoga drveća". U novomistraživačkom razdoblju uključenjeu podprojekt "Izloženost šuma štetnimutjecajima i povećanje njihovezaštite". U okviru spomenutih istraživačkihprojekata, za čitavograzdoblja rada na fakultetu, bavi serazličitim problemima iz područjašumarske entomologije i zaštite šuma.Intenzivnije proučava kompleksštetnih kukaca koji napadajušumsko sjeme i plodove radi njihovepovećane štetne uloge i sve češćihproblema oko obnove našihšumskih ekosustava. Usporedo pratiaktualne promjene u napadu različitihštetnika u svim dijelovima Hrvatske,nastojeći obraditi najvažnijei utvrditi razloge njihova prenamnoženjate odrediti mjere njihovasuzbijanja. Svoja saznanja prenosišumarskoj javnosti i djelatnicimana terenu neposrednim kontaktima,putem elaborata ili objavljivanjemu domaćim i inozemnim stručnim iznanstvenim glasilima. Samostalnoili u koautorstvu objavio je do sada22 rada. Kontaktira s inozemnimstručnjacima te proširuje znanje izpodručja entomologije i zaštite šuma.Sudjeluje na više domaćih imeđunarodnih stručnih i znanstvenihskupova. U okviru nastavnedjelatnosti sudjeluje u izvođenjunastave iz predmeta Šumarska entomologijai Zaštita šuma pridonosećirazvoju gradiva vježbi, terenskenastave kao i nastavnih sredstavakoja se koriste za ove predmete.Član je Hrvatskoga šumarskog društvai Hrvatskoga entomološkogdruštva, a sudjeluje kao koordinatori na nekoliko međunarodnih projekatau razmjeni znanstvenih saznanjai razvoju veza između šumarskihznanstvenika u Europi i svijetu.Postupak odobrenja i ocjenadisertacije - Na osnovi izvješća Povjerenstvaza ocjenu uvjeta i odobrenjedisertacije u sastavu prof. dr.sc. Milan Glavaš i dr. sc. MiroslavHarapin, Fakultetsko vijećeŠumarskoga fakulteta Sveučilišta uZagrebu odobrilo je mr. se. BorisuHrašovcu temu doktorske disertacije,a za mentora je izabralo dr.se. Miroslava Harapina. Isto Fakultetskovijeće je po izradi doktorskedisertacije imenovalo Povjerenstvoza ocjenu u sastavu prof. dr. sc. MilanGlavaš, dr. sc. Miroslav Harapini prof. dr. sc. Slavko Matić .Prikaz rada - Rad je opsega 167stranica, čime je obuhvaćeno 8 tablica,48 slika i 21 stranica priloga.Slike se mogu svrstati u dvije kategorije:slike u boji (7) na kojima suprikazani insekti utvrđeni tijekomistraživanja na ukupno 26 pojedinačnihfotografija, te različiti dijagrami,crteži kartografskih prikaza(40). Radom je isto tako obuhvaćeno13 originalnih klimadijagrama iz15-godišnjega razdoblja sabiranjaklimatoloških podataka te 26 dijagramakoji nisu posebno obrojčani.Čitav je rad podijeljen u 8 poglavljakako slijedi: Uvod (22 stranice), Područjeistraživanja (15 stranica),Materijali i metode (10 stranica),Rezultati rada (67 stranica), Rasprava(13 stranica), Zaključci (4 stranice),Literatura (15 stranica), Prilozi(21 stranica).Sažetak rada - Istraživanje jeobuhvatilo entomofaunistički kom-311

pleks češera obične jele smreke i crnogabora. Time su u obzir uzete našenajvažnije vrste četinjača. Rasporedi odabir lokaliteta istraživanjanadovezao se uglavnom na postojećepriznate sjemenske sastojine,čime se željelo približiti interesimapraktičara, odnosno obaviti istraživanjena aktualnim površinamapredviđenim za prikupljanje sjemenačetinjača. Jelovi češeri sakupljenisu na 18 lokaliteta iz panonskogi dinarskog dijela areala. U1994. godini analiza češera i sjemenaobavljena je uzimanjem uzorkaiz osnovne količine od 9.800 kg.češera. U 1996. godini taje količinaiznosila 4.441 kg. Uzorak češera isjemena crnoga bora uzet je iz ukupnoprikupljene mase od 12.511 kgčešera. Uzorci smrekovih češera sabranisu najvećim dijelom sa tla ibili su proporcionalno najslabije zastupljeniu odnosu na ostale dvijevrste. Obrađen je tek jedan uzoraksvježih češera iz područja Trakošćanau 1994. godini. Kvantitativnaanaliza oštećenosti češera pokazalaje relativno mali stupanj oštećenja uuvjetima bogatog uroda jele 1994.godine. Prosječna oštećenost iznosilaje 12,5 %. Uzorci češera crnogabora bili su najslabije napadnuti ioštećenost se kretala od 0 do 5 %.Analiza otpalih smrekovih češera izuroda 1993. godine pokazala je prosječnuoštećenost od 20 %. Kvantitativnaanaliza jelova sjemena izuroda 1994. godine pokazala je prosječnuoštećenost od 7,3% čiji suuzročnici bili različiti insekti. Kvantitativnaanaliza sjemena iz uroda1996. godine rezultirala je prosječnomoštećenošću od 4,2% uzrokovanuinsektima. Sjeme crnogabora prosječno je bilo oštećeno takođersa 4,2 %. Može se zaključitidaje udio šteta na sjemenu od insekatau istraživanom razdoblju biovrlo malen. Postotak jelova sjemenaispunjenoga endospermom i embrijembio je razmjerno malen. Nauzorku sjemena iz 1994. godineutvrđen je prosječni postotak gluhogasjemena od 30,1 %. Zdravogaje sjemena na tome uzorku utvrđeno61,1 %. Za urod 1996. godineove su vrijednosti iznosile 60,6 %gluhoga sjemena i 33,7 % zdravihsjemenki. Iako vrijednosti izračunatena ova dva uroda nisu komparabilneradi velike razlike u širini iintenzitetu uzimanja uzoraka, evidentnopostoji velika razlika u postotkugluhoga sjemena. Istovremenose štete od insekata nisu bitnopovećale. Štoviše, i postotak ovihoštećenja je gotovo dvostruko manjina urodu 1996. godine. Metodomdisekcije češera i sjemena te uzgojeminsekata izdvojeno je 14 štetnihvrsta fitofagnih insekata. Od togabroja 9 ih pripada konospermatofagima,a preostalih 5 je pravih spermatofaga.Najzastupljeniji su dvokrilci(Diptera) sa 6 vrsta. Sa 4štetne vrste su zastupljeni leptiri(Lepidoptera). Slijede kornjaši (Coleoptera)i opnokrilci (Hymenoptera)sa po dvije vrste. Istovremenoje masovnim uzgojem iz češera izdvojenoi determinirano 7 vrsta parazitoida.Ukupno je izdvojeno 510primjeraka raznih parazitoida. Odukupnoga broja samo ih je 10 izdvojenoiz jelovih češera. Usporedbaukupnoga broja izdvojenih konofitai parazitoida daje grubu procjenuparazitiranosti od 10 %. Najvećidio parazitoida izdvojen je izsmrekovih češera (najmanje 9 vrsta).Prema broju izdvojenih primjerakatakođer prednjače parazitoidiiz smrekovih češera (90 % - smreka,8 % - crni bor i 2 % - običnajela). Najveći broj parazitskih vrstapripada porodici Braconidae. Slijedepripadnice porodica Torymidae,Ichneumonidae, Pteromalidae, Eulophidaei Tachinidae. Iz ovih suporodica determinirane sljedeće vrsteparazitoida: Tory'mus azureus, T.caudatus, Anogmus vala, Tetrastlchusstrobilanae, Baeacis abietis,Bracon pineti i Spathius curvicaudis.Od konospermatofaga utvrđenesu vrste: Dioryctria abietella, Barbaraherrichiana, Cydia strobilella,Eupithecia pini, Pissodes validirostris,Ernobius abietis, Kaltenbachiolastrobl, Earomyla Imposslbtle lLaslomma anthraclna. Od spermatofagautvrđene su Megastigmussuspectus, M. strobiloblus, Resseliellaplceae, Plemeliella abietina iMegasella rufipes.Prvo provedeno opsežnije istraživanještetne entomofaune češeraobične jele, obične smreke i crnogabora, otkrilo je razmjerno bogat faunističkisastav. Osim 14 vrsta konofitnihinsekata utvrđeno je i višeod 7 vrsta parazitoida, od kojih jemeđu najbrojnijim bila vrsta T azureus.Dobiveni rezultati plod su višegodišnjegaoriginalnog znanstvenograda i predstavljaju značajandoprinos poznavanju zoocenoza ibiodiverziteta naših šuma. Istraživanjemeđuodnosa jele, smreke i crnogabora s jedne i konofitnog kompleksas druge strane pokazala su daje taj proces složen i dobro razvijen.Otkrivanje većeg broja ekološkihkomponenti u tim odnosima otvaranove i sve brojnije mogućnosti integralnojmetodi i zaštiti šuma, s naglaskomna biološkom suzbijanjuprimjenom parazitoida.Prof. dr. sc. Milan Glavaš312

ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACIProf. dr. sc. Mladen Stjepan FIGURIĆ, dipl. inž. drvne tehnologijePredsjednik Republike Hrvatske dr. se. Franjo Tuđman odlikovao je dana 27. svibnja 1997. godineodlukom broj 01-051-97-13-2-3/1 N. N. broj 58 od 9. lipnja 1997., dekana Šumarskoga fakulteta Sveučilištau Zagrebu prof. dr. sc. Mladena Stjepana FiguricaREDOM DANICE HRVATSKES LIKOM BLAŽA LORKOVIĆAza osobite zasluge u gospodarstvu.Prof. Figurić rođen je 25. 4.1943. u Zagrebu. Maturirao je na zagrebačkojV gimnaziji 1962. godine.Diplomirao je na Šumarskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu 1966.godine na Drvnotehnološkom odjelu.Nakon toga zapošljava se u DIPu"Zagorje" - Krapina, gdje radi prvona poslovima tehnologa, a kasnijeupravitelja tvornice stolica. 1971.godine prelazi na Institut za drvo -Zagreb, u Odjel za tehnološku organizaciju,gdje radi na znanstvenoistraživačkimi razvojnim projektimaza potrebe drvne industrije.Uže područje rada u Institutu za drvomu je studij i mjerenje rada,projektiranje makro i mikro organizacijepoduzeća te upravljanje proizvodnjomi poslovanjem.Školske godine 1972/73. upisujeposlijediplomski studij na Šumarskomfakultetu u Zagrebu iz područja:organizacija rada u drvnojindustriji. Magistrira 1975. godine,a doktorira 1978. godine. Postajeasistent na Šumarskom fakultetu,gdje počinje oblikovati Katedru zaorganizaciju proizvodnje u drvnojindustriji. 1978. godine postaje docent,1982. izvanredni profesor, a1987. izabran je za redovitog profesora.Od 1983. do 1988. obnašafunkciju predstojnika Zavoda za istraživanjeu drvnoj industriji, 1990-1992. i 1994-1996. prodekan je Drvnotehnološkogodjela, od 1991. dodanas predstojnik je Zavoda za organizacijuproizvodnje u drvnoj industriji,a od 1992-1994. dekan Šumarskogfakulteta. Ponovno je izabranza dekana za školsku godinu1996/97-1997/98.U nastavnom radu poznat je kaovrstan predavač i pedagog. Predajena dodiplomskom i poslijediplomskomstudiju na Šumarskom fakultetuna oba odjela (Šumarskom i Drvnotehnološkom),te povremeno naposlijediplomskom studiju na Biotehničkojfakulteti u Ljubljani i Ekonomskomfakultetu u Splitu.Uz to obnaša sljedeće značajnefunkcije:Predstavnik je Republike Hrvatskeu TEHNICAL COMMITTEEOF FORESTS AND FORESTRYPRODUCT (FAO) (Izabralo ga jeMinistarstvo poljoprivrede i šumarstvaRepublike Hrvatske).Član je Vijeća za poljoprivredui šumarstvo Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti, izvanredni ječlan Hrvatske tehničke Akademije idopredsjednik Akademije šumarskihznanosti.Potpredsjednik je Hrvatskoga šumarskogdruštva, a također je dopredsjednikMatičnog povjerenstvaza biotehničke znanosti i dopredsjednikZnanstvenog područja Vijećaza biotehničke znanosti.Objavio je preko 80 znanstvenihradova, preko 100 stručnih radova,dvije samostalne knjige, sedam sasuradnicima te niz skripti. Uz to,napisao je velik broj domaćih i međunarodnihrecenzija.Posebno surađuje sa fakultetimau Zvolenu (Slovačka), Sopronu(Mađarska), Skopju (Makedonija),Ljubljani (Slovenija), Sankt Peterburgu(Rusija), Poznanu (Poljska),Sofiji (Bugarska) i Vicenzi (Italija).Boravio je u Velikoj Britaniji, Njemačkoj,Slovačkoj, Francuskoj iItaliji (studijski).Održao je niz predavanja na domaćimi međunarodnim simpozijimate raznim savjetovanjima i seminarima.Čestitamo dekanu Šumarskogfakulteta i potpredsjedniku Hrvatskogašumarskog društva na visokomeodličju.B. Prpić313

Prof. dr. sc. Joso VUKELIĆ, dipl. inž. šumarstvaPredsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman Odlukom broj 01-051-97-13-3-1/1od 27. svibnja 1997. godine odlikovao je prodekana Šumarskoga fakulteta u Zagrebuprof. dr. sc. Josu VukelićaREDOM DANICE HRVATSKES LIKOM RUĐERA BOŠKOVIĆAza osobite zasluge u znanosti,N. N. broj 58. od 9. lipnja 1997. godine.Prof. Joso Vukelić rođen je 3.travnja 1955. godine u Senju. Osnovnuškolu završio je u Krasnu, a kemijskutehničku u Zagrebu. Školskegodine 1974/75. upisao je studijna Šumarskom odjelu Šumarskogfakulteta u Zagrebu, te diplomirao16. ožujka 1979. godine.Poslije diplome radio je dvijegodine u službi za uređivanje šumaŠumskog gospodarstva Sisak, a potomjednu školsku godinu u Odgojno-obrazovnomcentru za šumarstvou Karlovcu, kao predavač stručnihpredmeta. Od 1. rujna 1981.godine zaposlen je na Šumarskomfakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta,od 1990. docenta, od 1993.izvanrednog profesora, a 1997. izabranje za redovitog profesora izpredmeta Šumarska fitocenologija.Školske godine 1979/80. upisaoje poslijediplomski studij na Šumarskomfakultetu u zagrebu iz područjaUređivanja šuma i magistrirao22. listopada 1984. godine, adisertaciju pod naslovom "Šumskezajednice i staništa hrasta kitn jaka(Quercus petraea Liebl.) u sjeverozapadnojHrvatskoj" obranioje 6. veljače 1990. godine.Tijekom 1985, 1986. i 1990. godineboravio je godinu dana na specijalizaciji,na Botaničkom institutuu Grazu, Sveučilištu za kulturu tla uBeču, Šumarskim fakultetima uMiinchenu i Freiburgu, te WWF uRasttatu. Pored toga u više navrataposjećivao je razne znanstvene, nastavnei stručne skupove u inozemstvu,od čega izdvajamo jednotjedneposjete Šumarskoj akademiji uFirenzi 1984. i 1994, Visokoj šumarskojškoli u Zvolenu 1988. i1995, Visokoj šumarskoj školi uZiirichu1989, Šumarskom fakultetu uBrnu 1995. i Šumarskom fakultetuu Šopronu 1996. godine. U svojstvupomoćnika ministra za poljoprivredui šumarstvo u izaslanstvu RepublikeHrvatske sudjelovao je u raduII ministarske konferencije o zaštitieuropskih šuma u Helsinkiju 1994. iFAO Komisiji za šumarstvo u Rimu1995. godine.Na Šumarskom fakultetu aktivnoje uključen u znanstveno-nastavnirad koji je vezan za šire područjeŠumarske fitocenologije.Glavni je urednik Glasnika zašumske pokuse i urednik područjaŠumski ekosustavi u Šumarskomlistu.Član je jadanaest znanstvenih istručnih domaćih i stranih udruženja,a sudjelovao je na više od četrdesetznanstvenih i stručnih skupovau Hrvatskoj i inozemstvu. Održaoje više javnih predavanja u Šumarskomdruštvu, Hrvatskom ekološkomdruštvu, Pčelarskom društvui drugdje. Ističemo predavanjakoja je o šumskoj vegetaciji Hrvatskeodržao na Šumarskom fakultetuu Freiburgu i Miinchenu te naWWF institutu u Rastattu.Do sada je objavio 64 znanstvenai stručna rada i tri bibliografije, teviše različitih stručnih prikaza, mišljenjai elaborata. Većina radovaodnosi se na istraživanje šumskihzajednica i staništa kontinentalnogdijela Hrvatske, te na kartiranješumske vegetacije. Od 1993. do1996. godine bio je pomoćnik ministraza poljoprivredu i šumarstvo, aod 1996. godine prodekan je Šumarskogodsjeka na Šumarskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Čestitamo prodekanu Šumarskogfakulteta i članu Upravnog odboraHrvatskoga šumarskog društvana visokome odličju.B. Prpić314

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVAZAPISNIKsa 12. sjednice Upravnog odboraHrvatskoga šumarskog društvaodržane 18. ožujka 1997. godine u ZagrebuNazočni: mr. se. Darko Beuk, dr. se Joso Gračan,Tomislav Lešković, dipl. inž., Božidar Longin, dipl.inž., prof. dr. sc. Slavko Matić, Adam Pavlović, dipl.inž., Željko Perković, dipl. inž., prof. dr. sc. BranimirPrpić, Zvonko Rožić, dipl. inž., Tomislav Starčević,dipl. inž., Nadan Sirotić, dipl. inž., Slavko Šarčević,dipl. inž., Valerija Vukelić, dipl. inž., Vladimir Špoljarić,dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž. i VlatkaAntonie.Ispričani: prof. dr. se. Mladen Figurić, mr. se. IvanPentek, mr. se. Ivan Volf i prof. dr. sc. Joso Vukelić.Nakon stoje predsjednik HŠD-a pozdravio sve nazočneusvojen je ovajDnevni red:1. Prihvaćanje Zapisnika 11. sjednice Upravnog odboraHŠD-a.2. Obavijesti.3. Prihvaćanje izvješća o poslovanju za 1996. godinua) Izvješće povjerenstva za popis imovineb) Obračun prihoda i rashoda po mjestima troškovac) Izvješće Nadzornog odbora.d) Izvješće o financijskom poslovanju zal996. godinu4. Šumarski list.5. Pripreme za Godišnju Skupštinu HŠD-a.6. Hrvatski šumarski dom - održavanje i uređenjezgrade.7. Područna šumarska društva.8. Odnos sa zakupcima poslovnog prostora.9. Razno.Ad 1. Zapisnik sa 11. sjednice Upravnog odboraHŠD-a prihvaćenje bez primjedbi.Ad 2. Tajnik HŠD-a izvješćuje da su poduzete mjereza kontrolu vlasničkih odnosa prema Zakonu i vlasništvu.U svezi s tim obavljeni su razgovori i dostavljenidokumenti u Odvjetničku kancelariju Kos, putem javnebilježnice g-đe Škrinjar. Također je obavljen razgovor sOdvjetničkom kancelarijom Drezga, koja vodi sporHŠD-a s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije.- Priprema se sastanak sa zamjenikom ministra u Ministarstvuznanosti i tehnologije prof. dr. sc. NikolomRužinski i predstavnicima Instituta za međunarodne odnosei Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije radikorektnih zakupničkih odnosa i plaćanja zakupa.- Upravo je u tijeku iseljavanje Knjižnica grada Zagreba(računovodstvo). Za taj prostor su zainteresirane"Hrvatske šume", pa će se nakon uređenja radnog prostorai stubišta pristupiti dogovoru ili natječaju za zakuptog prostora.- Predviđena je Svečana skupština Akademije šumarskihznanosti za 9. travnja 1997. godine u Hrvatskojgospodarskoj komori, na kojoj će biti uručene Odluke oizboru izabranim članovima AŠZ.-1 ove godine Tajništvo će pripremati zahtjev Ministarstvuznanosti i tehnologije za pomoć u financiranjučasopisa Šumarski list.Ad 3. a) Povjerenstvo za popis imovinePredmet: Izvještaj o obavljenom popisu sa stanjemna dan 31. prosinca 1996. godineUpravnom odboruIzvješćujemo daje Povjerenstvo u sastavu:1. Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., predsjednik2. Đurđa Belić, član3. Marina Šoštarec, članobavilo popis sa stanjem na dan 31. prosinca 1996.godine. O obavljenim poslovima i utvrđenom stanjupodnosimo sljedeće izvješće:1. Popis je obavljen od 15. do 31. prosinca 1996. godine.2. Popisano je sljedeće:- dugotrajna materijalna imovina;- financijska imovina, dugoročna i kratkoročna;- potraživanja dugoročna i kratkoročna;- novac u banci (na računima) i u blagajni;- dugoročne obveze i kratkoročne obveze;315

Popisom dugotrajne imovine utvrđeno je, da stvarnostanje osnovnih sredstava odgovara knjižnom stanju.- Dugoročna potraživanja iznose 350.040,97 kn(utužena neplaćena zakupnina - Fakultet kemijskoginženjerstva i tehnologije).- Kratkoročna potraživanja iznose 783.967,91 kn.- Stanje na žiro računu iznosi 137.212,83 kn.- Stanje u blagajni iznosi 923,11 kn.- Stanje na depozitima u bankama iznosi 610.000,00 kn.- Kratkoročne obveze iznose 53.526,00 kn,dobavljači62.319,22 kn.Povjerenstvo predlaže: da se dugovanja od pojedinacapretplatnika na Šumarski list u iznosu od15.944,33 kn prenesu kao dug i u 1997. godinu te pokušajunaplatiti; dugovanja od Uprave šuma Požega u iznosuod 200,00 kn; "Županija Varaždinska" Varaždin uiznosu od 500,00 kn i "Iver" Požega u iznosu od 500,00kn otpise; iznos od 755.266,11 kn prenese na dugotrajnapotraživanja (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije- dug za zakupnine u 1996. godini238.953,24 kn i IMO - dug za zakupnine 516.312,87kn); da se iznos od 27.501,80 kn prenese u 1997. godinukao potraživanje od kupaca. U 1996. godini za svadugovanja - kupcima su se slale opomene u više navrata,a u 1997. godini neplaćene račune treba pokušati naplatiti.Uz ovo Izvješće dostavljamo sljedeće popisne materijale:Popisne liste dugotrajne imovine i sitnog inventarau upotrebi; Popis dugovanja na dan 31. prosinca1996. godine; Popis pojedinaca-dužnika za pretplatu naŠumarski list za 1993, 1994, 1995. i 1996. godinu.Povjerenstvo u sastavu:1. Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., predsjednik2. Đurđa Belić, član3. Marina Šoštarec, članb) Obračun prihoda i rashoda po mjestima troškova u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca 1996. godineTekući Sadržaj Ukupno Stručne Šumarski Proslava Min. polj. i šum.broj službe list obljetnice Svjetska bankaPrihodi1. Prihod od pretplate iprodaje ŠL, sep., oglasa 466.661,41 466.661,412. Prihodi od dotacijaMinist, znanosti i teh. 69.918,00 69.918,003. Prihodi od 1.396.822,94zakupnina 1.396.822,944. Ostali prihodi 176.961,87 88.899,69 88.062,185. Prihodi od150. i 120. obljetnice 56.100,00 - 56.100,00Ukupni prihodi 2.166.464,22 1.485.722,63 536.579,41 56.100,00 88.062,18TroškoviI. Materijalni troškovi1. Utrošak materijalaza redovitu djelatnost2. Utrošena energijeII. Troškovi usluga3. Prijevozne usluge4. Usluge održavanja5. Intelektualne uslugei osobne usluge6. Komunalne uslugeTroškovi tiska(ŠL i ostali troškovi)31671.361,10 10.129,99 8.735,57 52.495,5414.003,50 9.802,45 4.201,05815,00 815,00284.590,78 284.590,78320.415,44 495,91 88.685,09 143.172,2626.943,70 18.860,59 8.083,11687.291,03 556.003,88 131.287,1588.062,18

III. Troškovi za zaposlene8. Plaće, naknade,porezi, prirezi i doprinosi 262.246,75 183.572,73 78.674,029. Ostali izdaciza zaposlene 10.855,50 10.855,5010. Dnevice i putnitroškovi služb. put. 19.459,96 19.459,9611. Izdaci zareprezentaciju 148.427,63 51.856,18 96.571,4512. Premijeosiguranja 15.602,99 15.602,9913. Bankovne usluge itroškovi ZAP-a 5.623,00 5.623,0014. Troškovi za stručnoobrazovanje i savjet. 7.720,00 7.720,00-15. Troškovi za stručnuliteraturu i si. glasila 7.356,00 7.356,00-16. Ostali nematerijal. troškovi 43.749,56 26.587,95 17.161,61Ukupnotroškovi 1.926.461,94 652.514,03 745.197,72 440.688,01 88.062,18RekapitulacijaPrihodi 2.166.464,22 1.485.722,63 536.579,41 56.100,00 88.062,18Troškovi 1.926.461,94 652.514,03 745.197,72 440.688,01 88.062,18Višakprihoda 240.002,28 +833.208,60 -208.618,31 -384.588,01c) Izvješće Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskogdruštvaNadzorni odbor u sastavu:Slavko Šarčević, dipl. inž., predsjednikValerija Vukelić, dipl. inž., članVladimir Spoljarić, dipl. inž., članpregledao je materijalno-financijsku dokumentacijuza 1996. godinu i podnosi Upravnom odboru sljedećeizvješće:- poslovne knjige vode se prema zahtjevima dvojnogsustava knjigovodstva;- obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoćuelektroničkog računala i takav unos podataka uglavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontroluunosa podataka;- računovodstvo se vodi na načelu fondovskog računovodstvai primjenjuje se računski plan kao neprofitnaorganizacija-A- fond redovite djelatnosti;- nabavljanje dugotrajne imovine evidentira se putemFonda kapitalnih projekata - B - ;- vode se pomoćne knjige blagajne, inventara, ulaznihi izlaznih računa;- blagajnički dnevnik se vodi uredno na temelju isplatnicai uplatnica, blagajnički maksimum se ne prekoračuje;- Povjerenstvo za popis imovine je obavila na krajugodine popis dugotrajne imovine, novac na računu i ublagajni, potraživanja i obveze;- ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodise po prosječnim godišnjim stopama i za tu svotu ispravkaumanjuje se i imovina i izvori financiranja;- inventurne liste kao i popis dugovanja u 1996. godininalaze se u prilogu Izvješća povjerenstva, kojeg jeprihvatio Nadzorni odbor;- utužena potraživanja u iznosu od 1.105.307,08 kn(a odnose se na neplaćene zakupnine: Fakultet kemijskoginženjerstva i tehnologije 588.994,21 kn i IMO516.312,87 kn) ostaju i dalje kao problem naplate prekosuda.Nadzorni odbor prihvaća izvješće o financijskomposlovanju za 1996. godinu, koje je izrađeno u skladusa sadržajem pregledane dokumentacije.PrihodiPrihodi i izdaci za 1996. godinuPrihodi od Ministarstva znanosti itehnologijePrihodi od redovite djelatnostiOstali prihodiUkupni prihodi69.918,00 kn1.952.384,04 kn144.162,18 kn2.166.464,22 kn317

IzdaciMaterijalni troškoviTroškovi uslugaTroškovi za zaposleneNematerijalni troškoviUkupno izdaciUkupno prihodiUkupno izdaciVišak prihoda85.364,60 kn1.320.055,95 kn273.102,25 kn247.939,14 kn1.926.461,94 kn2.166.464,22 kn1.926.461,94 kn240.002,28 knNadzorni odbor dostavlja Izvješće Upravnom odboruHrvatskoga Šumarskog društva s prijedlogom da gau cijelosti prihvati.Slavko Šarčević, dipl. inž., predsjednikValerija Vukelić, dipl. inž., članVladimir Špoljarić, dipl. inž., čland) Izvješće o financijskom poslovanju za 1996.godinuPrilog ovom izvješću čine: Izvješće povjerenstva zapopis imovine, novca i potraživanja sa stanjem na dan31. prosinca 1996. godine; Obračun prihoda i izdatakapo mjestima troškova; Izvršenje financijskog plana za1996. godinu i Izvješće Nadzornog odbora.Ukupni prihod u odnosu na plan, ostvarenje s indeksom114.80, a rashodi s indeksom 102.09. Promatramoli prihode pojedinačno, vidimo da su dvije glavnestavke, uz nužan mali oprez dobro planirane i ostvarene.Prihodi od dotacija, planirani su na temelju prošlogodišnjih,dakle također oprezno, no Ministarstvo znanostii tehnologije, imajući u vidu proslavu ali i redovitudostavu Šumarskog lista na uvid, u posljednjim danimastare 1996. godine unatoč brojnim obvezama, uplatiloje nešto veći iznos, pa iz toga slijedi ovaj indeks od233.06. Nasuprot njemu, a usprkos mnogim sponzorskimobećanjima za pripomoć u organizaciji proslave150-te i 120-te obljetnice, ova stavka bilježi ostvarenjeplana s indeksom 28.05.Kod troškova možemo navesti da materijalni troškoviu ukupnim troškovima sudjeluju sa 6.09%, troškoviusluga sa 66.86%, troškovi za zaposlene 14.18% inematerijalni troškovi poslovanja s 12.87%. Kada promatramoindeks u odnosu na plan, značajnija odstupanjavidimo kod usluga održavanja, zatim usluga proslave150-te i 120-te obljetnice, a isto tako i kod nematerijalnihtroškova u svezi s proslavom obljetnica.Kada je riječ o uslugama održavanja - t.j. ulaganja uzgradu, trošilo se oprezno, glede nesigurnosti prihodanamijenjenih proslavi. Kod drugih dviju stavki obećanonam je, kako će neki troškovi proslave (usluge) bitipodmireni izravno od sponzora.Financijsko izvješće o proslavi 150-te i 120-te obljetnice,U.O. je prihvatio na svojoj 11. sjednici pa gastoga ne ponavljamo. Troškovi Šumarskog lista su unutarplaniranih, a ostale stavke ne odstupaju značajnijeod plana ili su pak bez većeg utjecaja na poslovanje.Nakon rasprave i pojašnjavanja, izvješće o financijskomposlovanju u 1996. godini jednoglasno je prihvaćeno.Ad 4. Glavni urednik Šumaraskog lista izvješćujeda se časopis tiska redovito, držeći se rokova. Treba poraditina tome da sadržaj na stranom jeziku bude opširnijikako bi časopis bio još interesantniji za inozemstvoi kako bi još povećao znanstvenu razinu. Zamjera Ministarstvuznanosti i tehnologije stoje Šumarski list ispušteniz popisa prioritetnih biotehničkih glasila (obrazloženjeje daje mogao na popisu biti samo jedan časopisiz određene grane znanosti i to isključivo znanstveničasopis, pa je stoga na popisu samo Glasnik za šumskepokuse i Drvna industrija), iako je citiran, u npr. Agricoli,CAB Internationalu ... i ostalim časopisima kojese prema MOST-u za područje biotehničkih znanostidobiva gotovo najviše bodove.Ad 5. Nakon rasprave zaključeno je da se Godišnja(101) skupština HŠD-a održi 9. svibnja 1997. godine uZagrebu s već uobičajenim dnevnim redom.Za stručnu temu skušptine predložena je tema:Hrvatsko šumarstvo danas i sutra.Zaključeno je da je potrebno pripremiti uvodnereferate za raspravu o predloženoj temi. Članovi U.O.su mišljenja da za raspravu treba podloga, te bi bilo najboljezamoliti direktora "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb,Anđelka Serdarušića, dipl. inž. šum.,koji raspolaže podacimapreko stručnih službi "HŠ", da pripremi uvodnireferat za Skupštinu. Zamolbu će uputiti i razgovorobaviti Matić, Prpić, Figurić, Gračan i Jakovac. Očekujućiprihvaćanje ovog prijedloga U.O. zaključuje dabi uvod u raspravu pripremili predsjednik HŠD-a i direktor"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb.Ad 6. Prema programu rada i financijskom planu za1997. godinu prihvaćenom na 11. sjednici U.O. nastavljase posao na uređenju arhive i podruma ( oko190.000 kn), stubišnog prostora - glavni ulaz (predračunskiiznos od oko 75.000 kn), stubišnog prostora uPerkovčevoj (oko 20.000 kn), hodnika i sanitarnogčvora u prostorijama HŠD-a (oko 170.000 kn), krova -ulična strana (oko 300.000 kn), postavljanje centralnoggrijanja u podrumu (izrada projekta i izvedba oko70.000 kn) i uređenje radnog prostora na II. katu (ulaz sPerkovčeve - prostor koji su koristile Knjižnice gradaZagreba oko 20.000 kn).Upravni odbor prihvaća ovaj plan dajući ovlasti predsjednikuU.O. i tajniku da izaberu redoslijed i obujamposlova prema raspoloživim financijskim sredstvima.318

Ad 7. HSD će poraditi na oživljavanju aktivnostišumarskih društava Varaždin, Virovitica i Gospić.Predloženo je i usvojeno da se 1000 komada knjigeHrvatsko šumarsko društvo 1846-1996 raspodijelina područna šumarska društva (kriterij - broj članova)uz cijenu od 50 kn, od kojih bi nakon prodaje 50% ostalopodručnom šumarskom društvu a 50% HŠD-u (ovacijena je predložena samo zbog toga da bi knjiga dospi-Dnevni red:1. Otvaranje 101. Skupštine- izbor radnog predsjedništva- izbor zapisničara, ovjerovitelja zapisnika iPovjerenstva za zaključke.2. Izvješće o radu za razdoblje između 100. i 101.Skupštinea) Izvješće predsjednika HŠD-ab) Izvješće tajnikac) Izvješće glavnog urednika Šumarskog listad) Verifikacija financijskog poslovanja za1996.godinu3. Program rada za 1996. godinu.4. Rasprava po izvješćima.5. Statut HŠD-a.6. Dodjela priznanja zaslužnim članovima HŠD-a.7. Razno.8. Stručna tema 101. Skupštine:Hrvatsko šumarstvo danas i sutra9. Prijedlog Komisije za zaključkeAd. 1. Jednoglasno je izabrano Radno predsjedništvo:Slavko Matić, predsjednik, Eduard Kalajdžić i PetarJurjević; zapisničar: tajnik HŠD-a Hranislav Jakojelau ruke ljudi koji će je čitati, a ne da bude bacaanje).300 komada knjiga (30% više) područna šumarska društvadobila bi besplatno, kako bi ih mogli dijeliti kaoprikladan poklon.Ad 8. O ovoj točci dnevnog reda već je raspravljenoprethodno, a nove rasprave nije bilo.Ad 9. Pod ovom točkom također nije bilo materijalaza raspravu.ZAPISNIK S GODIŠNJE (101.) SKUPŠTINEHrvatskoga šumarskog društva održane 9. svibnja 1997. godine u 10 satiu dvorani Göthe instituta, Zagreb, ul. grada Vukovara 64U radu Skupštine sudjelovali su članovi Upravnogodbora, Nadzornog odbora, delegacije svih područnihdruštava (Bjelovara, Buzeta, Dalmacije - Split, Delnica,Gospića, Karlovca, Našica, Nove Gradiške, Ogulina,Osijeka, Senja, Siska, Slavonskog broda, Varaždina,Vinkovaca i Zagreba), predstavnici Ministarstvapoljoprivrede i šumarstva, Gradskog odbora za poljoprivredui šumarstvo, "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb(direktor, zamjenik, pomoćnice, šefovi odjela, upraviteljiUprava šuma i dr.), Croatiadrva, Exportdrva i drugigosti - ukupno 188 sudionika.Prihvaćenje ovajvac; ovjerovitelji zapisnika Milan Oršanić i Denis Jelačić;Povjerenstvo za zaključke: članovi Upravnog odboraHŠD-a (15).Predsjednik HŠD-a Slavko Matić pozdravio je svenazočne, izrazivši zadovoljstvo što je Skupštini nazočantako veliki broj članova, a stoje znak daje šumarskastruka spremna raspravljati o tekućim problemima iiznaći prava rješenja za njih. Kao i uvijek, sudioniciSkupštine su najviše zainteresirani za stručnu temu, posebicekada od nje očekuju značajne zaključke.Ad. 2. a) U početku svog izvješća o radu od protekle100. Skupštine do danas, predsjednik HŠD-a zaključujekako je izvješće lako sastaviti i podnositi ovakvomskupu ako se radilo i ako ima rezultata. U proteklomrazdoblju imali smo nekoliko planiranih zadaća i vjerujeda su one kvalitetno učinjene, o čemu će donijeti sudi ova Skupština.- Kao što je svima znano, glavna zadaća, za kojusmo se nekoliko godina pripremali, bila je proslava150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i120-te obljetnice neprekidnog tiskanja Šumarskoglista. Ovoj proslavi 9-11. listopada 1996. godine bila jenazočna većina članova HŠD-a (prvi dan u HNK-u preko800 sudionika, a druga dva dana preko 500 sudionika),pa i sami mogu ocijeniti njezin uspjeh. Prigodniprogram u HNK-u, izložbe u Etnografskom muzeju (likovnai lovačka), gotovo 100 referata na Šumarskomfakultetu o rezultatima znanstvenih istraživanja u proteklompetogodištu, tiskanje 8 knjiga promoviranih uEtnografskom muzeju, polaganje kamena temeljca zanovu zgradu Šumarskog fakulteta - sve je to veliki posaoi zbog toga nas vesele, ali ne iznenađuju čestitkekoje smo primili iz Hrvatske i inozemstva. U ovomposlu bio je angažiran velik broj članova HŠD-a i svešumarske institucije (Ministarstvo, Šumarski fakultet,Šumarski institut, "Hrvatske šume" i dr.), pa je to zajedničkiuspjeh struke. No, 150 godina nije malo kako je torekao i pokrovitelj ove proslave Predsjednik RH dr. se.319

Franjo Tuđman, na prijamu uoči proslave. Stogasmo zadovoljni i ponosni što smo proslavu tog jubilejadostojno obilježili. Najvrednije od svega su knjige, oneostaju kao svjedok truda koji smo uložili. O proslavi jedetaljno pisano u broju 11-12/96 Šumarskog lista, panije potrebno reći ništa više.- Drugi značajan događaj protekle godine je Akademijašumarskih znanosti, na čijem smo osnivanjudugo radili, te održali Svečanu skupštinu 9. travnja1997. godine na kojoj je uručena Odluka o članstvu uAŠZ, počasnim, redovitim, izvanrednim članovima ičlanovima suradnicima.Slijedom toga, rezultat rada HSD-a je i Akademijašumarskih znanosti kao nužda današnjeg trenutka šumarskestruke u Hrvatskoj, a za koju je inicijativa poteklana 99. Skupštini HŠD-a održanoj u Križevcima1994. godine.To su bile dvije najvažnije stvari koje su tražile naštrud i pažnju tijekom proteklog razdoblja, naravno uzsve tekuće stvari i uređenje naše zgrade, na kojoj se uvijeknešto radi i popravlja, što svi mogu vidjeti (ulaz,stubište, arhiva, krov, šumarski klub i dr.). O tome postojeizvješća sa sjednica Upravnog odbora, pa detaljekoji su poznati ne moramo iznositi.AŠZ predstavlja samo jedan od događaja kroz proteklih150 godina i možemo biti sretni što smo članoviHŠD-a, jer je ono bilo inicijator, organizator i pokroviteljsvega onoga pozitivnog i kvalitetnog što se dogodilou šumarstvu u zadnj ih 150 godina. Samo da se podsjetimo,ono je bilo inicijator osnivanja Gospodarskošumarskogučilišta u Križevcima. To je uglavnom bilaideja šumarskih stručnjaka vođenih domoljubnom mišljuda diplomirani šumarski inženjeri dolaze s hrvatskihučilišta, a ne da dolaze iz Mađarske, Austrije, Češke,Slovačke, Italije i dr. Nećemo spominjati današnjeideje nekih kako nam sada treba dovoditi stručnjake izAustrije. HŠD 1877. tiska prvi broj svog znanstvenostručnogi staleškog glasila Šumarski list i 120 godinaneprekidnoga tiskanja zadivilo je pokrovitelja proslave,kao i sve one koji znaju što znači održati kontinuiteti znanstveno-stručnu razinu i citiranost u svim svijetskimčasopisima. Najznačajnije je bilo osnivanje Šumarskeakademije koja je s radom započela 20. listopada1898. godine u zgradi koju je izgradilo Hrvatskošumarsko društvo, a u kojoj ćemo se i poslije Skupštinesastati. Iduće godine Šumarski fakultet zajedno sHŠD-om proslavit će 100 godina sveučilišne šumarskenastave. To nas stavlja na četvrto mjesto po starini naZagrebačkom sveučilištu (Bogoslovlje, Mudroslovlje,Pravo i Šumarstvo). To je isto tako aktivnost HŠD-a, išumara koji su imali uvijek na umu razvoj hrvatske šumarskestruke i svoje domovine.b) Nakon ovakvog izvješća predsjednika, tajnikuje ostalo malo materijala za njegovo izvješće o raduHŠD-a, primijećuje tajnik. Tajnik i Tajništvo je nastojalou cijelosti korektno provesti odluke Upravnog odbora,a isto tako prikupiti informacije i pripremiti prijedlogekoji će pripomoći radu Upravnog odbora i HŠD-a ucijelosti.Iz Plana rada za 1996. godinu, odnosno do noveSkupštine, glavna nam je zadaća bila:Dostojno organizirati proslavu visokih obljetnicaHŠD-a (150-te i 120-te)-da li je to bilo na visinito će ocijeniti Skupština.- Pokrenuti rad Akademije šumarskih znanosti -stoje učinjeno.- Osigurati redovito tiskanje Šumarskog lista - osamome Š. L. govorit će njegov glavni urednik, dok jeTajništvo brinulo o pribavljanju financijskih sredstava(pretplate, sponzorstva, traženje sufinanciranja od Ministarstvaznanosti i tehnologije i drugo). Uz određeneteškoće i čekanja, taj dio posla je uspješno obavljen, anadamo se da će barem tako moći ići i dalje. Što se tičetehničke strane, naše su želje svakako novo poboljšanjei što manje grešaka, koje su nažalost kao i u svakom tiskuneizbježne.- Daljnje uređenje zgrade "Hrvatski šumarskidom" - kao onaj koji po logici posla ima najbolji uvid ustanje zgrade, a gledajući sadašnje mogućnosti i poslo-320

ve koji nas očekuju, cilj nam je barem očuvati ono štosu naši preci sagradili, pa pozivamo sve Vas da podupretenaš trud u ovom poslu oko uređenja.- Osnivanje stručnih sekcija unutar HŠD-a - postupilismo prema odluci prošle Skupštine i osnovali 9sekcija:1. za uzgajanje šuma (prirodne šume, sjemenarstvo,rasadnici, hortikultura)2. za ekologiju i zaštitu šuma3. za iskorištavanje šuma, mehanizaciju, šumskograđevinarstvo4. za uređivanje šuma (iplaniramnje)5.za lovstvo6. za primarnu preradu drva (pilane, furniri, ploče,parketi, elementi)7. za finalnu obradu drva (namještaj i drvo u graditeljstvu)8. za istraživanja, razvoj i planiranje, organizaciju,poduzetništvo, zakonodavstvo9. za marketing, standarde, prodaju, informatiku.Da bi to učinili,, bila nam je potrebna pomoć područnihSD koja su trebala sačiniti popis svojih članova posekcijama. Većina je to učinila, pa možemo smatrati daje prvi posao učinjen (ostale molimo da dostave popise),pa predlažemo da ovlastite U.O. koji će predložitisazivače skupova po sekcijama, na kojima bi se trebalaformirati vodstva sekcija.- Obećali smo, da ćemo tijekom godine poraditi nanovom Statutu HŠD-a i novoj iskaznici - no u očekivanjunajavljenog (još lanjske godine) Zakona o udrugama,učinili smo pripremne radove i očekujemo Zakon.- U jednom od dopisa Društvima zamolili smo ih danam dostave, ne samo broj, nego i popis članova ŠD-a,kako bismo taj popis objavili u Š. L. pa neka ostane zapisanoto članstvo, jer lijepo je pročitati danas imenačlanova HŠD od recimo prije 100 godina. Koristim stogapriliku da pozovem delegate i vodstva SD-a (koja tojoš nisu učinila) da to učine što prije.- Hrvatski inženjerski savez nije održao obećaniInženjerski sabor kojemu je bio cilj raspraviti o poboljšanjustatusa inženjerske struke. Inženjerske komorenisu još oformljene (očekuje se potez Vlade RHkoja treba otvoriti postupak), stoga nema pravih licencijaza stručne inženjerske radove - pa nije čudo što uvažnim projektima za državu Hrvatsku (koji se tičušume i prostora) nema inženjerske struke. Da li čekatiHIS? - To je već ono o čemu ćemo u stručnoj temiSkupštine.- Biti nazočan na skupovima i imati mogućnostizreći pravu istinu o šumama i šumarstvu.Stoga je Tajništvo nastojalo biti nazočno svagdje ine potcjenjivati mogućnosti niti jednog skupa za promicanješumarske struke - od Dana planeta zemlje, kadaje bila prigoda kazati nešto ljudima koji rade s djecomdo skupova koje organizira Saborski odbor za zaštituokoliša.- U "Hrvatskom šumarskom domu" organizirane su2 konferencije za tisak i RTV Jedna u povodu proslava150-te i 120-te obljetnice, druga u povodu prikazivanja6 epizoda emisije Hrvatske šume i šumarstvo, a isto takoodržanje i velik broj stručnih sastanaka i susreta.- Cilj i želja nam je da Hrvatski šumarski dom budeu pravom smislu riječi šumarska kuća, u kojoj ćemodogovarati i održavati stručne i društvene skupove,svraćati u njega što češće, pa makar i na prijateljski razgovori eventualno kavu.- Ono na čemu više moramo poraditi kao staleškodruštvo jest briga o zaštiti svakog člana HŠD-a u stručnomi moralnom pogledu.- Međunarodni kontakti odvijaju se putem razmjenečasopisa, informacija i posjeta (uskoro u srpnjuočekujemo posjetu vodstva Njemačkog šumarskogdruštva, a pozvani smo i na Skupštinu Mađarskog šumarskogdruštva).Godina je kratka - ima samo 365 dana, a trudili smose da za to vrijeme što više učinimo, i možemo reći dasmo djelomično zadovoljni.c) Glavni urednik Šumarskog lista izvješćuje ononajglavnije u svezi sa časopisom.Šumarski list tiskan je na 550 stranica, a sadrži 123naslova. Sveukupno je znanstvenih i stručnih radova 44i to - uzgajanje šuma 13, ekologija šuma 13 (urbano šumarstvo2), zaštita šuma 3, uređivanje šuma 2, iskorištavanješuma 10 i šumarska politika 3. Od ostalihnapisa je uvodnika 6, izazovi i suprostavljanja4, obljetnice14, prikazi knjiga 10, znanstveni i stručni skupovi9, novi doktori znanosti 9, odlikovani članovi HŠD-a 7,iz lovstva 4, inozemni tisak 2, društvene vijesti 5 i inmemoriam 5.Glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimir Prpić i Radnopredsjedništvo: Mr. se. Ivan Tikvić. prof. dr. sc. Slavko Matić (predsjednik),Eduard Kalajdžić, dipl. inž. šum. i Mr. sc. Petar Jurjević321

Iz izvješća je vidljivo pomanjkanje tekstova iz nekihznačajnih područja šumarstva, primjerice iz zaštite šuma,uređivanja šuama, ekonomike i šumarske politike,pa glavi urednik poziva stručnjake iz tih područja naplodniju suradnju.d) Kako su delegacije šumarskih društava kao prilogpozivu za Skupštinu dobile materijale o finanacijskomposlovanju za 1996. godinu, izvješće Povjerenstvaza popis imovine i izvješće Nadzornog odbora,očekuje se eventualna rasprava, pitanja i pojašnjenje izvješćaposlovanja.Ad. 3. Program rada za 1997. godinu dostavljen jedelegacijama, pa očekujemo eventualne dopune.Ad. 4. Prethodna izvješća i Program rada za 1997.godinu jednoglasno su prihvaćeni.Ad. 5. O ovoj točki nije bilo rasprave jer se očekujenovi Zakon o udrugama.Ad. 6. Kao uvod prije dodjele priznanja, predsjednikHŠD-a naglašava kako opstanak HŠD-a ovisi prijesvega o aktivnosti njegovih članova, i to ne samo u centru,nego diljem Hrvatske. Naši dobri običaji su uvijekbili, da u prigodi značajnih jubileja dodjeljujemo priznanjasvim onim članovima koji su se angažirali u raduHŠD-a, pa i ovog puta:Hrvatsko šumarsko društvo povodom 150-te obljetnicesvog utemeljenja i 120-te obljetnice "Šumarskog lista"dodjeljujePRIZNANJEza višegodišnji rad na dobrobit šumarske strukePismeno priznanje i srebrnjakKRALJ TOMISLAVHrvatsko šumarsko društvo dodjeljuje:1. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva2. Ministarstvu znanosti i tehnologije3. Šumarskom fakultetu4. Šumarskom institutu5. "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb6. RKUD-u "Šumari" Vinkovci7. "Exportdrvu" d.d.8. Croatiadrvu d.d.9. Unikomercu d.o.o.10. A. G. Matoš d.d. Samobor1. Josipu Bečareviću2. Vladimiru Bogatiju3. Juri Cazinu4. Antonu Crnčiću5. Josipu Crnkoviću6. Milanu Devčiću7. Josipu Dundoviću8. f Ivanu Đuričiću9. Darku Fekeži10. Alojziju Frkoviću11. Dragutinu Hanzlu12. SlavkuHorvatinoviću13. Vicku Ivančeviću14. Verilvančić15. Eduardu Kalajdžiću16. AkademikuDušanu Klepcu17. Josipu Knepru18. Franji Kolaru19. Nikoli Komlenoviću20. Zvonimiru Koščeviću21. Đuri Kovačiću22. Zvonku Kranjcu23. HerbertuKrauthackeru24. Andriji Kusaniću25. Đuri Kušanu26. Borisu Lioviću27. Franji Lipošćaku28. Stjepanu Lukačiću29. Nikoli Lukiću30. Borislavu Ljubetiću31. Branki Malnar32. Ivanu Maričeviću33.MikiMateziću34. Zlatku Maurinu35. MatiMihaniću36. Miroslavu Mikiću37. Stjepanu Mikucu38. Ivanu Mrzljaku39. Duji Paveliću40. Adamu Pavloviću41. Ivanu Penteku42. Franji Petroviću43. Oskaru Piškoriću44. Božidaru Pleše45. Karlu Posavcu46. Milanu Presečanu47. Tomislavu Prki48. Zvonku Rožicu49. Porinu Schreibern50. Nadanu Siroticu51. Filipu Šabiću52. Slavku Šarčeviću53. Miri Špoljariću54. Ivanu Šubariću55.Ivanu Tarnaju56. Marinu Tomaiću57. Rudolfu Tomeku58. Vladi Topiću59. Stjepanu Tuškanu60. AkademikuMirku Vidakoviću61. Stjepanu Vidakoviću62. Draženu Videcu63. Ivanu Višiću64. Pavlu Vojtu65. Mladenu Vrbanoviću66. Žarku Vrdoljaku67. Valeriji Vukelić68. Adamu Zahiroviću69. Josipu Žižiću70. Darinki ŽunaU ime nagrađenih zahvalio se Edo Kalajdžić, napominjućida to nije samo priznanje nagrađenima, nego je toi veliki uspjeh članstva, odraz tradicije, prijateljstva,kolegijalnosti i odanosti ovoj našoj lijepoj zemlji.Ad. 7. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo materijalaza raspravu.Ad. 8. Prema prijedlogu sa 12. sjednice U.O. za Godišnjuskupštinu HŠD-a odabrana je tema Hrvatsko322

šumarstvo danas i sutra. Za uvod u raspravu odazvalisu se pozivu i pripremili uvodna izlaganja, predsjednikHŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor "Hrvatskihšuma" p.o. Zagreb, Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šumarstva.Njihove uvode u raspravu dajemo u cijelosti, a raspraveostalih sudionika skraćeno.Prof. dr. sc. Slavko MatićPredsjednik Hrvatskoga šumarskog društva:Dame i gospodo, kolegice i kolege!Uvjeren sam da će ovaj drugi dio naše Skupštine datiodgovor na mnoga pitanja koja su prisutna u našimmislima i radu, a odnose se na današnje stanje i budućnosthrvatskog šumarstva. Siguran sam da će na mnogapitanja dati odgovor danas najmjerodavniji čovjek ušumarstvu Hrvatske, generalni direktor "Hrvatskih šuma"gospodin Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., kojise ljubezno odazvao na molbu Upravnog odbora danam da svoje mišljenje odnosno mišljenje, poslodavstvai Upravnog odbora "Hrvatskih šuma" o šumarstvudanas i planovima za budućnost, na čemu se iskreno zahvaljujemo.Nemam ni zadatak ni namjeru da o toj temi dubljeraspravljam, jer prije svega nemam valjanih argumenataza to, ali ću si uzeti to pravo da prije svega zbog poticanjaslobodne i s ničim opterećene rasprave u ovomemom uvodnom izlaganju iznesem probleme koje ja prijesvega kao šumar i znanstvenik uočavam i na koje biova Skupština trebala odgovoriti donošenjem prijedlogai preporuka za eventualno poboljšanje stanja.Prije svega nužno je naglasiti daje HŠD najmjerodavnijastručna organizacija koja mora raspravljati ostanju u hrvatskom šumarstvu posebno onda, kad susvakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. I do sadaje ovo Društvo raspravljalo i pomagalo u rješavanjumnogih problema struke tijekom njegovog 150-godišnjegpostojanja. HŠD je samostalna nevladina, nestranačka,prije svega stručna organizacija, koja okupljasve šumarske institucije i šumare, te je normalno da se uokvirima Društva raspravlja o svim stručnim problemima.Osim toga nitko od nas ne očekuje da se problemimogu riješiti preko noći a posebno ne bi bilo dobro tražitii osuđivati krivce, jer ih prije svega ne znamo a kadbi i postojali oni su sigurno posljedica a ne uzrok stanjau kojem se nalazimo. Možda će biti bolje da svatko odnas nađe svoje mjesto i ulogu u složenom kompleksustanja i problema naše struke, te će korigiranjem svograda dati najbolji doprinos poboljšanju stanja.Namjera mi je da budem što kraći i jasniji te ću samsebi i svima postaviti neka pitanja za koja mislim da bitrebalo naći odgovore i rješenja.Prije svega htio bih govoriti o kadrovima i zapošljavanjuu šumarstvu Hrvatske. U zadnjih 50-tak godinanikad se nije dogodilo da diplomirani inženjeri šumarstvanemaju posla i da ih je svakim danom sve višena burzi rada. Gotovo je pravilo da pripravnici nakonstaža završe na ulici. Kako se to može dogoditi kadznademo daje od ukupno zaposlenih inženjera prije rata25% inženjera Srba napustilo posao i našu državu,kad više nemamo pritiske za zaposlenje beogradskih isarajevskih studenata kao stoje to bilo do nedavno, a istotako broj diplomiranih se nije promjenio u zadnjih 15do 20 godina.Zašto se sve više govori da će se šumarstvo svesti nasvega par tisuća zaposlenih. Kome smetaju zaposleni ušumarstvu Hrvatske, zašto ne mijenjamo stanje i postavimocilj da ovo šumarstvo sa svojim resursima možezapošljavati i 20 000 ljudi ali samo uz inventivni rad iotvaranje novih poslova. Isto tako znademo da su mnogešumarije i područja nepokrivene s inženjerskim itehničarskim kadrom, da se revirni sustav u mnogimUpravama šuma nije proveo i pored izvanrednih rezultatau mnogim šumarijama koje su ga provele.Kad razmišljamo o položaju šumarstva u kontekstuostalih javnih poduzeća i odnosa Vlade, Ministarstva iostalih prema njemu, tu se nameću brojna pitanja idileme.Zašto se oduzimaju šume jedinom kvalificiranomdržavnom poduzeću za poslove šumarstva i daju se nekvalificiranomisto tako državnom poduzeću kao što sunacionalni parkovi. Što smo poduzeli da se promijeniZakon o zaštiti prirode koji je isključivo uperen protivinteresa i prirode i šumarstva, jer se priroda i šume prepuštajuna upravljanje raznoraznim upravnim odborima,gdje gotovo šumara i nema. Što sve poduzimamona sve bliže vrijeme da se Medvednica, Velebit i ostalepovršine koje su šumari učinili kvalitetnim, proglasenacionalnim parkovima. Što činimo za naš podređenipoložaj u odnosu na Hrvatske ceste koje po najnovijemulaze u šume bez naknade, a ista je stvar s vodoprivredomi elektroprivredom. Što poduzimamo što se hidrocentralaNovo Virje počinje graditi bez ekološke studije.Što smo poduzeli da utječemo na izgradnju kanalaDunav-Sava kako bi što manje negativno utjecao nanajvrednije hrvatske hrastove šume. Moramo li biti samoposlušnici bez dizanja stručnog glasa koji je, siguransam, uvijek u interesu šumarstva i hrvatske države.Uvjeren sam da bi i hrvatska Vlada bila zadovoljna kadbi joj pomogli našim stavovima kad se radi o šumi išumarstvu.Što smo poduzeli protiv toga da se drvo raspoređujebez utjecaja šumara po komisijama, da su ionako niskecijene svakim danom sve niže, zašto nam se brani izvozi slobodna prodaja kad se svi zaklinjemo u slobodnokonkurentsko tržište. Kako to da sam prije dva tjedna u323

Mađarskoj vidio hrastove trupce koji su u odnosu nanašu hrastovinu "ž" kategorije a oni ih prodaju u Austrijui Italiju po cijeni od 430 DEM. Zašto se naša robaiz 140-godišnje sastojine u oplodnom sijeku gdje je70% furnira i to deklasiranog u neki F2 koji je i izmišljenza takve situacije, prodaje po cijeni od 300DEM. Zašto je prisutan permanentan pad cijena na tajnačin da se u izuzetno kvalitetnim hrastovim šumamaprosječna cijena po jedinici proizvoda samo za godinudana snizi od 120 na 75 DEM. Zašto se šumarstvu vješajuoko vrata propali drvnoindustrijski mastadonti, aistovremeno se raspravlja i to jako veleučeno da li hortikulturaspada u šumarstvo. Odričemo se iskorištavanjašuma, oduzimamo i razbijamo cjelovitost šumarstvau ime nekih neprovjerenih teorija o privatizaciji.Zašto se pod svaku cijenu želi privatizirati skoro cijelošumarstvo kad toga nigdje nema u ozbiljnim šumarstvimasvijeta. Oduzimanjem iskorišćivanja šuma i ostalihpratećih djelatnosti šumarstvu a posebno svakom inženjeruse oduzima inventivnost i poduzetnički duh, kojisvaku struku vuče naprijed.Zašto dozvoljavamo da nam u šumi mogu raditi onikoji nisu licencirani za rad u šumi. Razno-razni, polupismenipoduzetnici s istrošenom i za šumu štetnommehanizacijom, nekvalificiranom radnom snagom,ulaze u šumu i rade poslove za koje nisu ni educirani nisposobni. Sumnjam da nam to može biti model i ideal utransformaciji šumarstva. Zbog čega se ne ugledamo naagronomsku struku gdje primjerice samo inženjersmjera zaštite može raditi u poljoprivrednim apotekama.Svak štiti ugled struke i djelokrug rada a mije pomalorasprodajemo i to jeftino.Jesmo li svjesni daje šumarstvo previše značajno iod životne važnosti za svaku državu da bi s njim ulaziliu rizike iz kojih nema povratka ni popravka. Zašto neorganiziramo okrugle stolove unutar struke, da svak oživotnim pitanjima šumarstva može iznijeti svoj stav,jer za takve sudbonosne korake ne mogu odgovarati pojedinciiz anonimnog korpusa nedokazanih stručnjakaili koji kvazi znanstvenik s deformiranim i nikad ozbiljnimznanjem o šumi i šumarstvu. O drugima koji činimi se o tome odlučuju nije vrijedno ni govoriti. Što nasspriječava da postavimo i ispitamo modele na nekolikošumarija da bi se uvjerili da li neka postavka funkcioniraili ne. Vraćamo li se na OUR-e, funkcionalno gospodarenje,zar smo zaboravili daje prodaja na panju doživilakrah u nas još davne 1954. godine. Čemu tolikažurba u privatizaciji onog što je integralni dio šumarstvaa zna se, daje kod nas općeprihvaćeni stav da seželjeznica ne može privatizirati a mi želimo privatiziratišumarstvo. Jesmo li svjesni da šumarstvo nije potrošnaroba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala ili bilošta drugo što se može svugdje i u svako vrijeme sagraditi,primjerice, kako u šumi bogatoj i zato ekološkijoš stabilnoj Hrvatskoj, tako i u obešumljenoj i suhojpustinji neke naftom bogate afričke zemlje. Zašto siprednost, što imamo sreću kao nijedna europska državakad gospodarimo s 80% državnih šuma u jedinstvenomdržavnom poduzeću, pretvaramo nerazumnim pokušajimau manu. Poznato je da Švicarska država kupuje šumeod privatnika da bi poboljšala i zaštitila njihove općekorisnefunkcije a mi gotovinu pretvaramo u veresiju.Nije li to momentalno pomodarstvo u kojem je ulogvrlo velik a posljedice mogu biti katastrofalne.Mnogo je još nepostavljenih pitanja koja nas muče.Nisam spomenuo problem Baranje, dane hrvatskog šumarstvakojih smo se ne znam zbog čega odrekli, međuljudskihi svakim danom sve napetijih odnosa, projektaobnove mediteranskih šuma s kojim se kao strukaponosimo dok ga neznalice proglašavaju namjernomdiverzijom na hrvatsko šumarstvo, stručnih ispita, proširivanjadjelatnosti usvajanjem pilanarstva po ugleduna ostala europska šumarstva, razvijanja hortikulturnedjelatnosti, urbanog šumarstva i još mnogo toga.Na 99. godišnjoj skupštini održanoj 1994. godine uKriževcima u uvodnom referatu sam pored ostalog rekao:''Poseban trud ulagali smo, a trebat ćemo ulagati iveći, na aktivnostima oko afirmacije struke glede njenogdigniteta, posebice kada je u pitanju šumarska etika,a usudio bih se i reći i moralni lik šumara, u odnosuna struku i obveze koje je dužan prema struci ispunjavati.Naša je struka dobrim dijelom utemeljena na profesionalnojetici, koju čini skup normi, vrijednosti i ciljevas kojima se moramo rukovoditi kao pripadniciprofesije u primjeni svog profesionalnog znanja. Najčešćese radi o pisanim kodeksima kao što su primjericeosnove gospodarenja i drugi materijali sadržani u zakonima,pravilnicima i poslovnicima, kojih se moramopridržavati, ali su još važniji oni neformalni, nepisanikodeksi struke u dugoj europskoj šumarskoj tradiciji iod naših velikih prethodnika, koji su utkani u svaki profesionalniodnos prema šumi kao najvažnijem ekosustavukako s gospodarskog tako i s općekorisnog stajališta.... Isto tako bilo bi dobro da ima što manje onihkoji su najvjerojatnije zalutali u našu struku i misle daim je šuma isključivo sredstvo lake i često puta problematičnezarade".Čini mi se daje danas ta konstatacija puno aktualnijanego prije 3 godine što nas u svakom pogledu obeshrabrujei čini zabrinutim.Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, javnog poduzeća zagospodarenje šumama i šumskim zemljištem u RepubliciHrvatskojŠtovano Predsjedništvo, gospođe i gospodo, kolegicei kolege!324

Cast mi je i zadovoljstvo što Vas na 101-oj Godišnjojskupštini HŠD-a mogu pozdraviti u ime "Hrvatskihšuma" javnog poduzeća za gospodarenje šumama išumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj.Zahvaljujem organizatorima ove Skupštine što sume pozvali sudjelovati u njenom radu. Želim uspješanrad Skupštine i kvalitetne zaključke na dobrobit hrvatskogšumarstva, hrvatskog naroda i hrvatske države.Prije sazivanja ove Skupštine gospoda prof. Matić, prof. P r p i ć i kolega J a k o v a c predložili su mida ja, Anđelko Serdarušić, direktor "Hrvatskih šuma",p.o. Zagreb sudjelujem u uvodnoj raspravi natemu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra".Prihvatio sam se ove zadaće u namjeri da iskažemsvoja razmišljanja o hrvatskom šumarstvu. Oprostit ćeteako osjetite određenu uzbuđenost. I tema i skup je takavda ja osjećam da ne mogu uzdržati određenu tremui uzbuđenost- dakle prihvatio sam se da ovoj Skupštiniizrazim svoja razmišljanja o šumarstvu. Sretan sam štosam doživio da u ovoj našoj državi koju smo desetljećimapriželjkivali mogu reći ono što mislim, nakon dugihgodina kada se moralo šutjeti ili govoriti jedno amisliti drugo.Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum.Nemam namjeru, iako seje možda iz uvodnih izlaganjaprof. Matica dalo naslutiti da sam ja trebao govoritisamo kao direktor "Hrvatskih šuma". Ja nemam namjerugovoriti kao direktor "HS" p.o. Zagreb, nego kaočlan HŠD-a ravnopravan s ostalim članovima oveSkupštine, jer mislim da ovo nije ni skup zaposlenika,ni stručni kolegij U.O. Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb, pasam pošao od uvjerenja da ne bi bilo primjereno i da bibilo nedopustivo zloupotrebljavati skupštinu HŠD-a iraspravljati samo o jednom poduzeću. Poduzeće "HŠ"p.o. Zagreb samo je dio šumarstva Republike Hrvatskekao što svi znamo, isto kao što su to Šumarski fakultetSveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko,Nacionalni parkovi Plitvice, Mljet, Risnjak ... i dr., to jeviše privatnih poduzeća u RH koji se bave djelatnošćušumarstva ili u šumarstvu, Uprava za šumarstvo u Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva RH, koji svi zajednočine šumarstvo Republike Hrvatske.Hrvatsko šumarstvo danas proživljava sudbinu prostorana kojem se nalazi, proživljava sudbinu prostorana kojem su se dogodile velike gospodarske i političkepromjene. Propao je i nestao komunistički sustav, propaloje i nestalo društveno vlasništvo, propalaje i nestalaSFRJ.Stvorena je i krvlju obranjena Republika Hrvatska,slobodna i samostalna, demokratska i suverena država,ravnopravna članica međunarodne zajednice. Konačnoje i naše Šumarsko društvo postalo Hrvatsko šumarskodruštvo. Po prvi puta u povijesti Zakonom o šumama iz1990. godine Sabor RH utemeljio je jedno šumskogospodarskopodručje za cijelu RH. Tijekom 1996. godineutvrđena je veličina tog područja za 2.485.611 ha,324 mil. m 3 drvne zalihe, godišnji prirast drvne zaliheod 9.6 mil. m 3 , propisanim godišnjim etatom od 5.35mil m 3 i propisanim radovima jednostavne i proširenebiološke reprodukcije na površini od 50 000 ha.Danas je u Republici Hrvatskoj 4/5 šuma i šumskihzemljišta u državnom vlasništvu, a samo je 1/5 u privatnomvlasništvu. Zahvaljujući usitnjenosti privatnog posjeda,nesigurnosti privatnog vlasništva u bivšem političkomsustavu, bez značajnijeg utjecaja šumarske strukeu gospodarenju privatnim šumama, one su uglavnomdevastirane i u puno su lošijem stanju od šuma udržavnom vlasništvu. Mislim da se oko toga svi slažemo.Iz toga bi se morao izvesti zaključak daje oblik državnogvlasništva, prije društvenog vlasništva, učinkovitijiod privatnog ako se zanemari neravnopravnostvlasništva u bivšem političkom sustavu. U slobodnomdemokratskom društvu gdje postoji formalna i stvarnaravnopravnost oblika vlasništva i gdje postoji funkcioniranjepravne države, privatno vlasništvo nije opasnosta ja mislim da nije opasnost ni za šumarstvo. Opasnaje nebriga, nemar, neracionalnost, nestručnost, neredi nerad. U zemljama i društvima koji su nama uzorvećina šuma je u privatnom vlasništvu. Takvo vlasni-325

štvo potiču i države, za razliku od primjera koji je naveoprof. Matić, a koji se odnosi na državu Švicarsku.Hrvatsko šumarstvo danas, kao i druge djelatnosti opterećenoje mnogim zabludama i nejasnoćama prenesenimiz prošlosti i prisutnim problemima sadašnjosti,koji se najizrazitije očituju u uvjerenju daje šuma izvorbrze i lake zarade, a da su šumari oni koji neopravdanouživaju blagodati prirode. Zabluda i zločestoća idu takodaleko da žuti tisak u RH o šumarima objavljuje člankekao o Mlečanima i iznose tvrdnje da se naši šumari premašumama odnose kao vukovi prema ovcama. Meniježao što se HŠD nije očitovalo na takve tvrdnje i takvenapise. Istovremeno, a suprotno tome samozvani predstavnicidrvne industrije, podržani i drugima, zgražajuse na podatak da gospodarska osnova propisuje etat60% od prirasta. Drvo je najjeftiniji toplotni energent,drvo je oko 5 puta za primjer jeftinije od mineralne vode.U šumi se i dalje najčešće prave odlagališta otpada,a istovremeno nas prozivaju razno-razni ekologisti, neekolozi, zašto gospodarske šume nisu uređeni parkovisa stazicama, klupicama i si. Vlasnici bi šuma visokeprofite a zaposlenici visoke plaće. Nas šumara je malou novinama, na radiju i TV. Malo nas je na žalost i u institucijamavlasti. Gospodarimo s više od 1/3 teritorijaRH, a u bruto nacionalnom dohotku sudjelujemo s 1%.To nas je i predsjednik Tuđman pitao, na primjeru kojegsmo danas već spominjali. Svi znaju da bez šuma nemaživota na zemlji, a rijetko je tko spreman platiti općekoristi od šuma i time pripomoći očuvanju šuma kaoopćeg dobra. Do danas nije rješena zakonska regulativaoko općekorisnih funkcija šume. Hrvatska ima kvalitetnihšuma, ima šumarsku struku, ima šumarsku tradiciju.Mislim da se oko toga svi slažemo i da nema nikakvihdilema. Ono što ja mislim, a to je da Hrvatskoj nedostajuspoznaje, daje kvaliteta hrvatskih šuma najvišezasluga hrvatskih šumara. Hrvatsko šumarstvo ne možepodmiriti nerealne potrebe i ispuniti nerealne želje, odonih koji hoće puno i jeftinog drva i onih koji bi sve šumepretvorili u parkove ili Nacionalne parkove. Čestoputa nam to predlažu oni koji su svoje šume uništili pasu sad shvatili njihov značaj. Na kraju s ciljem da se hrvatskošumarstvo obrani od raznih i razno-raznih interesa,suprotnih interesima hrvatskog šumarstva, predlažemovoj Skupštini za raspravu i moguće zaključke:1. Da se u okviru HŠD organiziraju javne tribine nakojima bi hrvatski šumarski stručnjaci upoznali hrvatskujavnost o hrvatskom šumarstvu.2. Da se sa ove Skupštine uputi zahthjev HRT da sena programu emitira redovita tjedna emisija o hrvatskomšumarstvu u trajanju od 1 sat. Takvih pokušajaje bilo i dosad ali to nismo mogli nikada realizirati,a ja mislim da hrvatsko šumarstvo to zaslužuje.3. Da predstavnici HŠD-a u suradnji sa Šumarskimfakultetom, Šumarskim institutom i poduzećem"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, izrade suvremeniprijedlog Zakona o šumama i Dugoročni programrazvoja hrvatskog šumarstva i predlože ga Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva, nakon toga hrvatskojVladi i hrvatskom Saboru koji su za to nadležni.Možda da pripomenem, da nitko do sada nijenapravio nikakav prijedlog novog Zakona o šumama,osim toga što je iz "HŠ" potekla inicijativa,prije ove današnje Skupštine, da se počme raditi naizradi novog i suvremenog prijedloga, ili kako nekikažu da bi se formalno pravno trebao zvati Nacrtprijedloga Zakona o šumama, pa je onda u tom ciljuimenovao Povjerenstvo od zaposlenika "HŠ", apredsjednik tog Povjerenstva je dr. se. Kovačić,koji je danas na ovoj Skupštini.4. Da HŠD zatraži od Ministarstva polj. i šumarstvaRH ukidanje svih netržišnih odnosa šumarstva i drvneindustrije, a pod tim mogu spomenuti, stoje prof.Matić spomenuo, "Listu finaliste", reprogramiranjedugova i dodjelu dionica, odgode plaćanja i si.5. Da se od U.O. poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagrebi drvno-industrijskih poduzeća zatraži restrukturiranjes ciljem racionalnijeg i učinkovitijegposlovanja.6. Predlažem HŠD-u da organizira i potiče ostvarenjeproduktivnosti šuma.7. Da se preko institucija vlasti traži usklađivanje odnosašumarstva i drugih djelatnosti. Kao najznačajnije,stoje i zadnjih godina izazvalo najviše problemaza šumarstvo, a mislim da bi tu trebale bitidjelatnosti prometa, elektroprivrede, vodoprivredei turizma.8. Da se u programe i propise gospodarenja ugradi višeekoloških i tržišnih odrednica. Mislim daje to udosadašnjim propisima nedostajalo.9. Da ustrajemo, a mislim daje bio i do sada stav hrvatskešumarske struke, na osiguranju financijskihsredstava za gospodarenje šumama u privatnomvlasništvu.10.Da se zatraži ili predloži institucijama, poduzećimai svim onima koji o tome mogu odlučivati ili nato utjecati, što brža sanacija šuma od ratnih šteta,jer su ratne štete u šumama i na šumama velike i sigurnoće trebati puno vremena, puno truda i punosredstava da se one otklone.1 l.Što mislim daje isto važno i značajno, da HŠD osmislii predloži bolju organizaciju zaštite šuma odpožara. I na kraju12.Predlažem da ustrajemo na zahtjevima da u djelatnostimana zaštiti prirode stoje već spominjano, naprostornom uređivanju, na oblikovanju krajolika islično, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci.Prijedloga vjerojatno može biti još puno. Ja za sadapredlažem toliko. Hvala Vam lijepo.326

Zahvaljujući inž. Serdarušiću na trudu i konkretnimprijedlozima koji će pripomoći kod pripreme zaključaka,prof. Matićotvara raspravu.Zeljko S ta h an, dipl. inž. šum.Upozorava na neke probleme iz područja zaštite prirode(čime se bavi 25 godina - radi na inspekciji zaštiteprirode u Ministarstvu kulture). Svima je znano da suideolozi i zaštitnici prirode od samog početka, ali danassve manje bili upravo inženjeri šumarstva i šumarskastruka. Danas se to promijenilo, ušle su u taj posao drugestruke tako da su sada šumari u manjini, a to nije u redu.Sljedeći problem je neslaganje između zakonskih propisakoji se odnose na zaštitu prirode, na šumarstvo i naprostorno planiranje i uređenje zemljišta. Za to ima brojnihprimjera - npr. proširenja Nacionalnih parkova,Parkova prirode, donošenje različitih pravilnika i zaštitapojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Koliko je šumarstvou tome sudjelovalo? Ističe i upozorava na potrebnosuglasje upravnih šumarskih organa, "Hrvatskih šuma",Šumarskog fakulteta, i Instituta i upravnih tijela koji sebave zaštitom prirode i poslovnim planiranjem. Stoga jepotrebno formirati radnu grupu za izjednačavanje propisai traženja rješenja koja će biti najbolja za našu domovinu.Mišljenja je da je HŠD najbolje mjesto za tajposao, ne kao stručna udruga, nego kao udruga struke.Dr. sc. VickoIvančevićZalaže se, da se na području Parka prirode Velebit negrade energetski objekti. Naime svi su čuli, da se namjeravau Lukovom Šugarju graditi termoelektrana, ašto bi to značilo za Velebit bar šumarima nije potrebnogovoriti.Tomislav Starčević; dipl. inž šum.Zalaže se, da se raspravom obuhvati i šumarstvo"jučer", jer jedinstveno Poduzeće funkcionira već šest ipol godina, pa je svakako vrijeme da se analizira, da lismo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijskepretpostavke za jedinstveni i uravnoteženi razvojšumarstva Hrvatske.U provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarskepolitike, još postoji skupa trostupanjska organiziranost,a Šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskojjedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima udohodovnoj utakmici ne daje se dovoljno značaja, kao isvim mogućim poticajnostima, bez kojih zasigurno nemani ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske.Umjesto toga, uz gubitak motiva, postoji psihozaposvemašnje šutnje i strah od gubitka posla, što otvaravrata našoj poslovičnoj "snalažljivosti".Ozbiljno nam nedostaje životni i provodljiv Srednjoročniplan razvoja, gospodarenja i poslovanja.Tomislav Starčević, dipl. inž. šum.U provedbi osnova gospodarenja, posebice u ostvarenjuuzgojnih radova, vidljivo opada kvaliteta izvršenihradova, gomilaju se povećani radovi kod obnove, štoozbiljno povećava i ukupne troškove poslovanja.U toj stihijnosti pribjegavamo obvezatnim doradamaplanova gospodarenja i poslovanja, povećavajućisortimentnu strukturu planova sječa bez stvarne osnove,što se provedbom planova ne ostvaruje i istog časademantira. Rezultat je da do ovih dana nemamo jasnodefinirane planske veličine.Nadalje, nekorektnom provedbom knjigovodstvaproizvodnje nismo u mogućnosti kontrolirati visinestvarnih troškova. Opasnost prijeti kvaliteti uzgojnihradova od vanjske usluge zbog cjenika radova na temeljucijene radniko-dana po ugovoru o djelu.Revirnim sustavom dužni smo osigurati mladim ljudimautakmicu " na djelu", zahtijevati od njih inteziviranjeproizvodnje i rast dohotka, a ne ih tretirati kao"opći trošak".Zalaže se, da ova Skupština bude poticajna, da smirenoi temeljito počnemo graditi razvoj šumarstva naonim idejama koje je Zakon o šumama jasno najavio,kako bi izgradili Poduzeće u kojem će ljudi s radošćuraditi.327

Milan Presečan, dipl. inž. šum.Izvješćuje, kako je 6. prosinca 1996. godine u okviruIzborne godišnje skupštine Šumarskog društva Bjelovarodržana i stručna rasprava na temu "Budućnostjavnog poduzeća Hrvatske šume u ovom obliku organizacije".U svezi s time, nakon rasprave doneseno je 12zaključaka s kojima su upoznati Ministarstvo poljoprivredei šumarstva, Upravni odbor "Hrvatskih šuma" idirektor "Hrvatskih šuma", a koji su sažetak onoga štose do sada čulo od prethodnika u raspravi.Milan Presečan, dipl.inž. šum.1. Centralizacija poduzeća "Hrvatskih šuma" provodise na svim područjima. To je dovelo do gubitkadohodovne utakmice unutar organizacijskih jedinica,pa do motiviranosti, odgovotnosti i produktivnosti uzistovremeni rast svih troškova. Mi smo uvijek lociraliproblem i ponudili rješenje, znači nismo kritizirali većsugerirali kako se problem može riješiti. Podržavamojedinstveno poduzeće u kojem je Šumarija osnovna jedinicauz centraliziranje najneophodnijih poslova narazini poduzeća.2. Nedjelotvornost u radu U.O., organa upravljanjakroz proteklih 6 godina zajedno sa stvarnošću javnogpoduzeća "Hrvatske šume", loše se odražava na temeljniplan jednog poduzeća za šume u Hrvatskoj.3. Poduzeće nema zacrtanog plana provođenja potrebneprivatizacije kao ni razvoja poduzetništva. Predlažemodonošenje programa kako bi se riješio ovajproblem.4. Položaj "Hrvatskih šuma" u usporedbi s ostalimjavnim poduzećima je neravnopravan. To smo isto većčuli. To je odnos Države kao i svih njenih institucijaprema nama, koji ponovno trpimo sve nedaće, nepravovremenaplaćanja ili liste fmalista, za razliku od recimoHPT, Elektroprivrede ili Vodoprivrede, gdje dolazi doiskapčanja zbog neplaćanja. Dakle mi smo u neravnopravnompoložaju.5. Revirni sustav nije proveden u praksi zbog nedorečenosti.Predlažemo analizu revirnog sustava uzrješavanje elementarnih opisnih dijelova ovih poslova,te usklađenje ostalih akata poduzeća.6. Jedinstveni cjenik uzgojnih radova je vrlo dobromjerilo za potrebe planiranja i kontrolu troškova. Predlažemosituiranje po stvarnim troškovima te dosljednuprovedbu knjigovodstva proizvodnje.7. Etat je nažalost u praksi nešto što očekujemo, a negovori što tržište traži. Predlažemo komercijalnim stručnjacimau našoj domeni da odrede naš etat na temeljusaznanja o potrebama i zahtjevima tržišta.8. Primanja zaposlenih u Hrvatskum šumama nemogu biti s udjelom 50% terenskog dohotka, jer to destimuliraproizvodnost. Predlažemo izmjene mjerila oplaćama, stimulaciju poslovođa na radilištu, stoje nekadapostojalo.9. Kategorije ovlaštenja i odgovornosti potrebno jeprecizno definirati. Predlažemo ustrojavanje unutarnjeorganiziranosti koja će regulirati kompetencije i odgovornostina svakoj razini, te adekvatne stimulacije i destimulacije.10. Sanacije površina nastalih sušenjem i propadanjemne provode se zadovoljavajućim tempom. Posljediceće biti poskupljenje sanacija, degradacija staništa igubitak potrajnosti. Ažuriranje ovih poslova i stalninadzor kontrolnih službi "HS" poboljšat će situaciju.11. Prodaja sirovine na dosadašnji način putem tzv.Lista finalista mora biti promijenjena. Predlažemo prodajudrvne sirovine na slobodnom tržištu bez ustupakakupcima.12. Šumarski fakultet školuje kadar koji se u ovakoorganiziranom segmentu gospodarstva neće moći uposlitibez usavršavanja njegovih potreba. Predlažemo suradnjuna bazi znanih kadrovskih odljeva i potreba izmeđuŠumarskih učilišta - Šumarska škola, Šumarskifakultet i "Hrvatske šume", glede potrebe i školovanjakadrova.Prof. dr. sc. Joso Vu ke 1 i ćNa početku rasprave ističe da podržava većinu dosadašnjihprijedloga, a da se ne može složiti s uvodnimreferatom direktora "Hrvatskih šuma". On je općenit ine analizira trenutno ključne probleme u poduzeću, ajoš manje pokazuje da poslovodstvo i Upravni odborimaju jasnu koncepciju razvoja poduzeća. U referatu se328

niti ne spominje restrukturiranje "Hrvatskih šuma" iosnivanje društava s ograničenom odgovornošću o kojimase u posljednje vrijeme toliko govori, ne analizirajuse ekonomsko-proizvodni pokazatelji, zastoj u razvojui investiranju, zaduženje kod banaka za plaće, pojavaobustava rada i nezadovoljstvo djelatnika poduzeća,ispunjavanje odredbi kolektivnog ugovora i slično.Ne tvrdi da poslovodstvo nema koncepciju razvojapoduzeća, no misli da ona danas nije predstavljena i referatse ne može podržati.Dr. V u k e 1 i ć smatra da Vlada Republike Hrvatskenema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća,da niti najmanje ne uvažava stručna mišljenja, daUpravni odbor nije stručno kompetentan, da je Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva neadekvatno organiziranočime je struka ozbiljno podređena, a da se u izradunovog Zakona o šumama, u restrukturiranje i reorganizacijupoduzeća ide bez koncepcije i što je osobitovažno bez prethodnog mišljenja i stavova stručnih iznanstvenih institucija. Za glavnog krivca ispod očekivanogi krajnje stagnirajućeg stanja u "Hrvatskim šumama"vidi Vladu Republike Hrvatske i subjektivneslabosti u vođenju "Hrvatskih šuma" pa predlaže daSkupština Hrvatskoga šumarskog društva iskaže Vladii Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nezadovoljstvonjihovim odnosom i radom prema cjelokupnomšumarstvu države.Temeljem toga predlaže da stručni tim Ministarstva,a uz mišljenje i konsenzus stručnih institucija izradistrategiju razvoja šumarstva Hrvatske, posebno poduzeća"Hrvatske šume", te da od Vlade usvojena strategijabude temelj za izradu novog Zakona o šumama isve korake koji će se za to poduzeti. Nadalje, dr. Vukelićpredlaže da Vlada Republike Hrvatske ne donosiviše odluke o izdvajanju u državni proračun sredstavaiz Hrvatskih šuma niti onih o sanaciji drvne industrijena račun poduzeća reprogramiranjem dugova, preuzimanjemdioničarstva i slično. Isto tako predlaže da Vladapromijeni neke članove Upravnog odbora iz svojenadležnosti i imenuje nove iz redova šumarske i graničnihstruka kako to propisuje članak 21. Zakona o šumama.Predlaže da se Šumarstvo, lovstvo i drvna industrijaizdvoje iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kaosamostalne državne uprave i na kraju predlaže da Hrvatskošumarsko društvo odredi jedan datum iz naše šumarskepovijesti i ustroji ga kao dan hrvatskog šumarstvai svake godine organizira prigodno obilježavanje.Uz ove prijedloge dr. Vukelić je istaknuo nezadovoljstvodruštveno-moralnim položajem šumarskestruke, šumara pojedinaca u gospodarstvu i politici Hrvatske,za što smatra da smo velikim dijelom sami krivi.Iz različitih interesa u proteklih pet godina pojedincisu potpomognuti nekim političarima, marginalne problemedogurali i do Sabora Republike Hrvatske, ozbiljnogi žutog tiska, stvorivši o šumarskoj struci negativnomišljenje koje će još dugo ostaviti trag u javnosti,nanijevši šumarstvu i šumarima veliku sramotu i štetu.Slični trendovi se nastavljaju i mi mnoge stavove jednidrugima danas dokazujemo pred sudbenom vlasti. Dr.Vukelić na kraju ističe da se red i zakon moraju poštivatii svi moramo na tome ustrajati, no tu treba biti principijelani korektan.Sve rečeno dr. Vukelić podvlači u interesu je struke,jer smatra da možemo bolje, a zaslužujemo više.Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.Smatra da je ovo zapravo prava atmosfera jednestručne udruge i prava tema. Vjerojatno ona neće biti nidanas apsolvirana i na nju ćemo se stalno vraćati, jer je iproblem stalan. Ovisi samo s kojom se razinom problemau životu suočavamo, jer nijedna organizacija nijekonačna pa tako ni organizacija šumarstva u Hrvatskoj.Temu treba promatrati na način, jučer, danas i eventualnosutra. Mnoge stvari nisu nastale samo tek tako, a nislučajno. Podsjeća, da smo imali obvezu predložiti izmjenei dopune Zakona o šumama. 1990. godine predvišestranačkim sazivom Sabora, ali tada još u SRH, aimali smo pred sobom u vidu i određene promjene i imperativeza ono što će doći. Iz toga je proizašla ovakvaorganizacija o kojoj neki danas nakon 7 godina pišu kakoje to trebalo učiniti drukčije. Iznijeli smo mi i hrvatskošumarstvo u cjelini sve zahtjeve koji su bili postavljenipred nas tijekom ovog rata, a bili su od nacionalnogi općehrvatskog interesa. Zašto je nastalo 15Uprava šuma? Nije slučajno, i nije korišten samo stručnikriterij. Danas 1997. godine Hrvatska je cjelovita tj.bez onih rak-rana koje je imala 1990. i početkom balvan-revolucije1991. (Zastoje Podravska Slatina tadaizgubila status gospodarstva i pripojena je Našicama,treba li to nekome ovdje objašnjavati. Zašto smo u U. Š.objedinili čitavu Baranju, ondašnji "Jelen". Treba sesjetiti demonstracija u Osijeku kada je više tisuća ljudiizašlo sa zahtjevom nakon izbora, da se riješi pitanjetuđinske vlasti nad Baranjom. Pripojili smo to U. Š.Osijek i napravili takvu Upravu koja je imala i ima svojsmisao). Možda danas nakon 7 godina, u potpuno novojsituaciji, s drukčijim imperativima pred nama, ima mjestai za novu organizaciju. Ali nju treba stručno izučiti ipostaviti prije svega pretpostavke koje će unaprijediti išume i život onih koji su za njih zaduženi. Čuli smo dase obavljaju pripreme za izradu novog Zakona o šumama,pa bi bilo dobro, prije nego li se donesu odluke, dase kaže u kojim to dijelovima današnja rješenja o postojećemZakonu o šumama onemogućavaju našu boljuučinkovitost. Koji su to segmenti, da li treba sada ići uizmjene i dopune, odnosno na novi Zakon o šumama isi. 1990. godine uvjerili smo hrvatski Sabor da idemona jedinstvenu organizaciju upravljanja šumama i šumskimzemljištem u Hrvatskoj. Kao šumar i danas mislidaje to najispravniji pristup, da Hrvatska treba jedinstvenogospodariti šumama i šumskim zemljištem.329

Hrvatski smo Sabor uspjeli uvjeriti da ugradi institutopćekorisnih funkcija šuma ujedan članak - (0,07% izukupnog prihoda) stoje Sabor i prihvatio. Napravljen jejedan veliki korak, ne u smislu visine naknade za tufunkciju, nego u smislu daje ta funkcija dobila svoj status.Ne prijeti li danas, ako idemo u izmjene i dopuneZakona o šumama opasnost jedinstvenoj koncepcijigospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Donošenjestrategije razvoja u šumarstvu trebalo bi biti okosnicamaizradu Zakona o šumama. Hrvatsko šumarstvodanas ima svoj izraz najviše kroz poziciju j. p. "Hrvatskešume", koje radi u dosta velikim poteškoćama i uznasljedene probleme iz 1990. god., kao i iz ratnih godinakada su proizašla rješenja prvih Odbora za distribucijusirovine, odnosno situacije iz koje je proizašla"Lista fmalista". Nikome danas ne bi palo na pametpredložiti takvo rješenje, ali 1991. god. kad je stvorenprvi Krizni štab u privredi Hrvatske, upravo u ovoj asocijaciji,trebalo je opstati, jer vinkovačke trupce iz šumenije htio nitko voziti. Jednostavno morali smo opskrbljivati"Spačvu", Ogulin, Perušić i druga ratomugrožena područja, kamionima iz Zagreba, Karlovcaitd. Trebalo je preživjeti, a preživjeli smo. Naravno,danas je jedno drugo vrijeme i treba mijenjati instrumentekoji su proizašli iz nužde u situaciji u kojoj smose našli. Hrvatske šume su dale ogroman doprinos i tasu poduzeća i ti ljudi opstali. Sigurno da danas trebaštošta mijenjati, ali treba od Vlade RH zatražiti definiranjesmjernica i odgovor što se želi postići sa šumamai šumskim zemljištem i na koji način. Misli da bi trebaojedan od zaključaka biti da se od Ministarstva poljoprivredei šumarstva kao oficijelnog tijela koje treba pokrenutipostupak, zatraži da se zaključkom Vlade pristupiizradi strategije razvoja i na temelju tako definiranihciljeva i kroz tu strategiju, eventualno doneseodluka o izmjeni Zakona i svega onoga što može unaprijeditiorganizaciju koju budemo željeli.Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.Prof. dr. sc. Branimir P r p i ćU Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatskekoja je predložena Saboru za prihvaćanje, šumarstvoima svoje zasebno poglavlje s kojim ne možemobiti zadovoljni. Tako se npr. u poglavlju Ocjena stanja,na prvo mjesto stavlja sječa i prodaja drva, dok su općekorisnefunkcije navedene tek deklarativno, iako znamokako su višestruko vrjednije od drvne sirovine. Poglavljesmjernice, ciljevi i mjere dane su odveć sažeto.Poglavlje Zaštita šuma u suprotnosti je s poglavljemOcjena stanja, gdje se izričito kaže - primarno se gospodarišumom sječom i prodajom drva, dok se u poglavljuo zaštiti šuma navode neodrživi komercijalni radovi(rušenje stabala u komercijalne svrhe). Ovo poglavljene uzima u obzir potrajnost gospodarenja šumamastoje u nas tradicija gotovo 200 godina.Zavodu za prostorno planiranje pri Ministarstvuprostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dostavljenje prijedlog popravka teksta o šumama, a nadamose da će biti i prihvaćen.U svezi sa Strategijom prostornog uređenja RepublikeHrvatske, te uz realizaciju investicijskih zahvata ukojima se ulazi u prostor šume ili posredno utječu našumu, šumarstvo je u podređenom položaju. Predlažeprije izrade svakog projekta koji se odnosi na investicijskizahvat posrednog ili neposrednog utjecaja na šume,obvezu prethodnog dogovora investitora sa šumarskomstrukom i sa šumarskom ustanovom koja gospodari šumamatog prostora.Trenutak je da se digne glas protiv smanjenja opsegašumarske djelatnosti. Opcije trend sužavanja poslovaustanova koje se bave šumarstvom. To je u prvom redušumarsko cehovsko pitanje, ali isto tako i gospodarsko,jer netko drugi očito obavlja stručne šumarskeposlove, dakako nestručno, što nije u interesu općeg iodrživog razvoja.Tako se npr. djelatnošću urbanog šumarstva baveagronomi, u području zaštite okoliša i zaštite prirodezapošljavaju pravnici, građevinari, arhitekti, kemičari,iskorištavanjem kao i uzgajanjem šuma bave se privatnipoduzetnici bez šumarske naobrazbe, dok se istovremenotvrdi kako šumara ima previše.Dobro se, međutim, zna kako inetlektualni rad šumarskoginženjera ima odlučujuću ulogu za buduću si-330

ovinsku, socijalnu i ekološku vrijednost šume, a zna sei kako su šumarski inženjeri pojedinci zaduženi za površinekoje su tako velike da ih je nemoguće u godinudana pregledati.I upravo je iz navedenih razloga potrebno razmislitio učvršćivanju šumarskog lobija, kako u vlastitom cehovskominteresu, tako i u interesu Hrvatske, u smisluočuvanja jednoga od najvećih prirodnih bogatstava. Nebude li tako, bit ćemo prisiljeni kao i prije 150 godinakupovati šumarske stručnjake u Austriji, Mađarskoj,Sloveniji, Srbiji.Dr. sc. Đuro KovačićIzvjestio je skup daje imenovano Povjerenstvo zaizradu prijedloga Zakona o šumama. Nisu "HS" namjeravaleuzurpirati sebi pravo da će one sve napraviti onakokako mi mislimo bez suradnje, jer poznamo problematikui što to sve znači. Prema tome, informira dajePovjerenstvu, gdje su dva šumara, dva pravnika i jedanekonomist, stavljeno u zadaću da se za polazište novogZakona o šumama uzmu najfunkcionalnije odredbe, okojima je govorio naš bivši ministar g. Tarnaj. Povjerenstvoće uključiti HSD, Fakultet i Institut, jer to nemožemo napraviti bez stručnih ljudi. Nema tako kompetentnogstručnjaka koji je u sebi toliko inkorporiraoznanja, iskustva, ekonomskog, teoretskog i organizacijskog,da bi on to mogao napraviti sam, a da to budefunkcionalno. Sto bi to bilo naj.... iz dopunjenog Zakona1990. god. To bi bilo jedno poduzeće, jer smo stalnogovorili o tome. Zašto? Radi financijskih sredstava, unapređenjaitd. Zašto 15 uprava, stoje ex ministar govorio,i o tome je bilo riječi - potrebe, organizacija, otvorenost,vezanost za drvnu industriju, preradu i si. a o tomese raspravljalo. Općekorisne funkcije šume (odredbačlanka 70., 0,07%) - Naša struka se boji da će nam i toukinuti. Zašto mi imamo svoj Fakultet, Institut? Trebamoto vrednovati analitikom, grupirati elemente i polazišta,odrediti što su to općekorisne funkcije, izraditianalitiku, a onda se ne moramo bojati (po koliko je to0,07% - 120 mil. kn. je li to dovoljno?). Da li mi imamou novoj Osnovi numerike? Treba reći koliko vrijede teopćekorisne funkcije šume.Zatražen je sastanak s predstavnicima Ministarstvao strategiji. Dakako, bilo bi korisno napraviti strategijui odrediti odakle krenuti, što će nam poslužiti kao elementza unapređenje gospodarenja.Ivan Z o v a k, dipl. inž. šum,predsjednik Zaposleničkog vijećaU svojoj raspravi ukazuje na potrebu jedinstvastruke, na lociranje problema, imenovanje ljudi i događaja,pozivajući sve da ne gledaju svoj osobni interes iborbu za stolicu, nego za struku, hrvatske šume i hrvatskuDržavu.Prof. dr. sc. ŠimeMeštrovićUpozorava na napis iz dnevnog tiska iz kojeg bi semoglo zaključiti kako šumarstvo tek sada ide u kompjuterizaciju.Svima nama je znano, kada je i daje šumarskastruka (Fakultet, Institut, "Hrvatske šume" i poduzećadrvne industrije), gotovo prva počela i dalekootišla u kompjuterizaciji. Stoga je ovakve napise potrebnoosporiti.Ad. 9. Nakon iznesenih uvoda i rasprava usklađenisu i pripremljeni:1. Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede išumarstva i Vladi RH na nužnost izrade Strategijei koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p. o.Zagreb, uz prihvaćanje mišljenja i prijedlogastručnih ustanova. Strategija, koju bi Vladausvojila, treba biti temelj za možebitnu izradunovoga Zakona o šumama i preustroj šumarstva,koji bi se trebao najprije provjeriti na probnommodelu.2. Očituje Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva iVladi RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosomprema "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, išumarstvu u cijelosti, posljedica kojega je izostanakočekivanih rezultata i nezadovoljstvo međušumarskim djelatnicima.3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživostnjezine politike prema "Hrvatskim šumama", p. o.Zagreb, kojom se od toga poduzeća i šumarstva uZAKLJUČCI 101. SKUPŠTINE HŠD-aSkupština Hrvatskoga šumarskog društva:cijelosti izdvajaju sredstva za Proračun RH uz istodobnopodržavanje netržišnoga odnosa šumarstvai drvne industrije dodjelom dionica poduzećakoje Vlada spašava od stečaja, Listom finalista,reprogramiranjem dugova i si. Ovdje svakakotreba razmotriti i pitanje cijena drva, kojesu ponekad nerazmjerno niske u odnosu na kakvoću.4. Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstvai Vladi RH ustrojavanje samostalne Državneuprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju(slično Državnoj upravi za vode) zbog neodrživogai potpuno neprimjerenoga položaja šumarskestruke u ovako ustrojenom Ministarstvu poljoprivredei šumarstva.5. Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakvaopravdanja proširivati nacionalne parkove naštetu šumskih površina kojima gospodare "Hr-331

vatske šume" p, o. Zagreb, jer se tim površinamaupravlja i gospodari stručno uz potpunu zaštitu.6. Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstvapri izradi i davanju suglasnosti na zakonske idruge akte, koji se tiču šuma i šumarstva, obveznozatraži mišljenje stručnih i znanstvenih šumarskihustanova.7. Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radoveu šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licenciraniza rad u šumi i šumarstvu.Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije,pridobivanje drva, zaštite šuma, uređivanje šuma,mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitihnacionalnih parkova, park-šuma, parkovnih površina(drveće, drvoredi, arboretumi i dr.), lovstvai primarne prerade drva mogu obavljati isključivošumarski stručnjaci: diplomirani inženjerišumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničarii kvalificirani šumarski radnici kao prevoditelji.Ustanove koje gospodare šumama i šumarskastruka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug,već ga naprotiv trebaju širiti omogućujući da sene smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4000, kakoneki predlažu, nego da se povećava u skladu sposlovima koji po stručnosti pripadaju šumarstvu.Nestručno obavljanje ovih poslova imat ćedalekosežne nepovoljne posljedice jer će se unajširem smislu smanjiti vrijednost šumskogabogatstva Republike Hrvatske .8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstvada organizira stručnu raspravu o izradi programasanacije i razvoja šumarstva i lovstva u HrvatskomPodunavlju.9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kakoje industrijske, energetske i druge objekte, kojimogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistitiokoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski iekološki već narušenom prostoru, koji će se nataj način donekle urediti ( za što obično nemanovca), te svakako izvan parkova i zaštićenihkrajolika. Velebit, koji je UNESCO 1978. godineuvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosferete koji je 1984. godine proglašen parkom prirode,potrebno je dosljedno štititi od neekološkegradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrane"Lukovo Sugarje".Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a:Hranislav Jako vac, dipl. inž.10. Predlaže Vladi RH nužnost promjene nekih članovaUpravnoga odbora "Hrvatskih šuma", p. o.Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članoveimenuje iz redova šumarske struke i na načinpredviđen 21. člankom Zakona o šumama.11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskogdruštva da uputi zahtjev HRT-u da se na programuHRT-a emitira redovito jednom tjedno emisijao hrvatskome šumarstvu u trajanju od 1 sata.Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjihuspjeti, jer hrvatsko šumarstvo, koje skrbiza šume i šumsko zemljište na 43.5 % površineHrvatske, to i zaslužuje.12.Ističe "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, potrebudosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja.To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilosadašnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanjumladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvodosada nije zabilježeno.13.Zaključuje kako je potrebno organizirati:a) redovita predavanja i okrugli stol, posebicekada je riječ o temama od sudbonosnoga značenjaza šumarsku struku, na kojima bi šumarskistručnjaci raspravljali i predlagali zaključke, kojebi mjerodavni trebali prihvatitib) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaciupoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu.14.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštitapriobalnih šuma, kojega će ostvaraj, međuostalim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitušuma.15.Proglašava 20. lipnja za "Dan hrvatskoga šumarstva",koji će se od 1998. godine u organizacijiHŠD-a obilježavati svake godine. Naime, 20lipnja 1991. godine na 96. redovitoj skupštinitadašnjega Saveza društava inženjera i tehničarašumarstva i drvne industrije Hrvatske, održanoju Velikoj dvorani Šumarskoga fakulteta Sveučilištau Zagrebu, a u skladu s Ustavom RepublikeHrvatske, jednoglasno je donesena odluka o promjenidotadašnjega naziva u Hrvatsko šumarskodruštvo. Taj dan, kada je vraćeno ime ovojstručnoj udruzi šumarske struke, i to u slobodnoji neovisnoj nam državi Hrvatskoj, zaslužuje dabude proglašen "Danom hrvatskoga šumarstva".Predsjednik Radnog predsjedništva:Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r.Ovjerovitelji Zapisnika:Mr.sc. Milan Oršanić, v.r.Dr. sc. Denis Mačić, v.r.332

IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTISVEČANA SKUPŠTINA AŠZDana 9. travnja 1997. godine održana je Svečanaskupština Akademije šumarskih znanosti (AŠZ) u povoduproglašenja već obavljenog izbora počasnih, redovitihi izvanrednih članova te članova suradnika.Skupština je održana u velikoj dvorani Hrvatske gospodarskekomore koja je ujedno i domaćin skupa.Na Svečanoj skupštini AŠZ sudjelovali su predstavniciHrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademiciSlavko Krvavica, Mirko Vidaković, Dušan Klepaci Bozo Udovičić, predstavnici šumarske struke u imepoduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Damir Moćan,dipl. inž. šum. zamjenik direktora, Marijan Šagovac,dipl. inž. šum. pomoćnik direktora i dr., predstavniciŠumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskoginstituta Jastrebarsko, članovi Ustavnoga sudaRepublike Hrvatske na čelu s predsjednikom gosp. JadrankomCrnićem, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu,predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, Agronomskogfakulteta, Farmaceutskog fakulteta, Filozofskogfakulteta i dr.Skup je otvorio predsjednik Akademije prof. dr. sc.Slavko Matić, a pozdrav skupu uputio je akademikprof. dr. sc. Bozo Udovičić u ime domaćina te u imeHrvatske akademije znanosti i umjetnosti.Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Akademiješumarskih znanosti u uvodnome je govoru rekao:Dame i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice i kolege!Dozvolite da Vam uputim najiskrenije riječi zahvalešto ste se odazvali našem pozivu da budete nazočni nasvečanoj skupštini u povodu izbora počasnih, redovitih,izvanrednih i članova suradnika Akademije šumarskihznanosti.Današnji čin promocije uvaženih članova AŠZ jejoš jedan korak koji je napravilo šumarstvo Hrvatske,koje na ovim Hrvatskim prostorima organizirano i vrloaktivno radi već preko dva stoljeća. Šumarska znanost išumarstvo, kao rijetko koje znanstveno polje, nastajeistovremeno kod nas kada i u središnjoj Europi, a toznači i u cijelome svijetu. Razlog je opravdani strah odnestanka šuma, zbog onovremenog stihijskog postupanjasa šumom.O aktivnosti hrvatskoga šumarstva najbolje govorenjegove šume, koje su preko 95% prirodne, nastale prirodnimpomlađivanjem, u kojima vlada biološka raznolikost,a gospodarenje se temelji na potrajnosti kaotemeljnom postulatu svakog šumarstva koje funkcionirana načelima znanosti.Znanost je utkana u civilizacijski razvoj hrvatskoganaroda, te će znanstveni i tehnološki razvoj Hrvatskebitno ovisiti o broju intelektualnih kapaciteta na ovomeprostoru. Ta ideja nije nova, ona je pratila povijesnirazvoj hrvatske znanosti, koja je već u XVIII. stoljećuinstitucionalizirana te ojačala snovim suvremenimznanstvenim idejama. Hrvatska znanost svoju punuafirmaciju doživljava u XIX. stoljeću, posebno osnivanjemHrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1866. imodernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine.Hrvatska šumarska znanost i struka isto tako dobivatemelje i poticaje za svoj razvoj već u XVIII. stoljeću.Europska ideja o osnivanju šumarske struke i znanostikod nas hvata čvrste korjene, o čemu svjedoče brojnipisani dokumenti. Dovoljno je spomenuti "Urbar" MarijeTerezije iz 1755. i "Šumski red" pisan na hrvatskomjeziku iz 1769., te značajan broj u inozemstvu školovanihhrvatskih šumarskih stručnjaka, koji već u prvojpolovici 19. stoljeća imaju značajnu intelektualnu,stručnu i domoljubnu ulogu u javnom životu tadašnjeHrvatske.Rezultati njihovog rada su vidljivi, jer se već 1846.osniva Hrvatsko-Slavonsko šumarsko društvo, koje tadapostaje i do današnjeg dana ostaje stožerna organizacijakoja je bila i ostala pokretač i osnivač svega onogašto se do današnjega dana dogodilo u šumarskojstruci i znanosti Hrvatske.Prošle godine proslavili smo 150. obljetnicu neprekidnogi plodnog rada tog društva, te je tom prigodomdosta rečeno i napisano o HŠ Društvu. Zbog toga ćemosažeto iznijeti njegove aktivnosti na promicanjušumarske struke, posebno znanosti i obrazovanja dodanašnjeg dana, kad se na inicijativu društva i u njegovomokrilju osniva i ova AŠZ.Svesrdnim zalaganjem članova Hrvatsko-Slavonskogšumarskog društva osniva se 1860. godine Gospodarsko-šumarskoučilište u Križevcima. U okvirimadruštva već 1877. izlazi prvi broj znanstveno-stručnogglasila "Šumarski list", koji neprekidno izlazi do današnjegdana i čiju smo 120. obljetnicu izlaženja obilježiliprošle godine. Velikim zalaganjem društva gradi se Šumarskidom u razdoblju od 1896 do 1898. u kojem 20.listopada 1898. započinje s radom Šumarska akademija,sveučilišna ustanova utemeljena Naredbom kr. hrvatskoslavonske dalmatinske zemaljske vlade broj66101. od 7. listopada 1898. "kojom se ureduje šumars-333

ka obuka na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu"te naredbom broj 66102. iste vlade i istog datuma "kojomse izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstvana mudroslovnom fakultetu kr. sveučilištaFranje Josipa I. u Zagrebu". Nadamo se da ćemo iduće1998. godine dostojno obilježiti 100. obljetnicu sveučilišnešumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu, odnosnona Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Osnivanje AŠZ je nužnost današnjeg vremena, to jereakcija na vrlo složene ekološke, gospodarske i društveneuvjete u kojima šuma i šumarstvo plaćaju visokeračune, koji mogu dovesti u pitanje sve ono što je šumarskastruka tijekom povijesti stvorila. Nerazumijevanjetemeljnih načela funkcioniranja šume kao najsloženijegi najosjetljivijeg ekosustava na svijetu, rastesa sve većim tehnološkim, tehničkim i gospodarskimrazvojem društva. Sve više se zaboravlja daje šumarstvoinfrastruktura svakog društva, a to znači daje ekološkai gospodarska podloga bez koje ne može kvalitetnofunkcionirati ni jedno civilizirano društvo. Šumarstvonije potrošna roba, cesta, pruga, naftovod, termocentralaili bilo što drugo što se može svugdje i usvako vrijeme sagraditi. Šuma je, prije svega, zrak, voda,klima, zadovoljstvo i ugođaj utkan u genetsku konstitucijučovjeka. To je osjećaj stvaran u tisućugodišnjimvezama čovjeka i šume, bez kojeg je čovjekugrožen i osiromašen. Mi se možemo pohvaliti šumombogatom i ekološki još uvijek stabilnom i raznolikom.Jednostavno rečeno, šumarski znanstvenici nisu zadovoljniopćom klimom koja se stvara u odnosu našumu i šumarstvo, a uvjereni smo da će članovi oveakademije, uz brojne šumarske stručnjake Hrvatske,pridonijeti poboljšanju trenutnog stanja. AŠZ, kao profesionalnoznanstveno udruženje u području šumarstvai drvne tehnologije Hrvatske svojim, će znanstvenim ijavnim radom činiti sve kako bi hrvatsko šumarstvo idalje zadržalo visoko mjesto unutar šumarstva Europe.Nažalost, morat ćemo se truditi da nam ugled bude makarpribližno sličan onome kojeg danas hrvatske šume išumarstvo imaju u svijetu, a posebice u Europi.Pročitat ću definiciju šumarstva, koja je malo pohrvaćenaslužbena definicija koju su napisale sveučilišnešumarske institucije Kanade. Ona glasi: "Šumarstvo jeznanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanjašuma i stojbine, odnosno cijelog šumskog ekosustava,za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede.Ono se brine o uravnoteženom i potrajnom gospodarenjušumama i drvnim zalihama, maksimalnimprinosima i optimalnom pomlađivanju uz trajnustabilnost šumskih ekosustava, vodeći brigu o bujnomživotinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervamapitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu,kako u prirodnim tako i u urbanim sredinama,te o raznovrsnim uslugama i proizvodima. Šumarstvose isto tako koristi znanjem i iskustvom mnogihznanstvenih područja i ostalih profesija te igra značajnuulogu u razvoju i primjeni tehnike za gospodarenješumskim zalihama".Ova definicija, iako napisana u zemlji gdje je tek nedavnošumarstvo krenulo pravim putem, kojeg su usputrečeno trasirali i šumarski stručnjaci s diplomom Šumarskogafakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jasno govorio cjelovitosti i slojevitosti šumarske struke, koja, kao nijedna druga u znanstvenim područjima, u središtu svogarada ima najsloženije i po živim bićima najbrojniješumske ekosustave. Šumski ekosustavi ne trpe pogreške,jer svaka pogreška je katastrofalna za okoliš i sveone koji se u njemu nalaze.Zbog svega toga će AŠZ sa svojim znanstvenicima,koji su u samom vrhu hrvatske šumarske znanosti, tražitii trasirati puteve, koji će ići u smjeru održavanja postojećihprirodnih šuma, poboljšanja njihovog biodiverziteta,potrajnosti, stabilnosti, produktivnosti i sposobnostikvalitetnog i optimalnog pomlađivanja, što ihčini vječnim, a sve zbog kvalitetnijeg i ljepšeg života unama najljepšoj i šumama najbogatijoj Hrvatskoj domovini.Na poziv predsjednika glavni tajnik Akademije šumarskihznanosti (AŠZ) prof. dr. sc. Branimir Prpićrekao je:Današnja svečana skupština AŠZ značajna je zbogdodjele Odluka o izboru osnovnog tijela Udruge, kojeće i dalje djelovati po Statutu i Pravilniku o predlaganjui izboru članova AŠZ.Tijek osnivanja AŠZ do ove Skupštine odvijao se ovako:Prijedlog za osnivanje AŠZ dao je predsjednik HŠDprof. dr. sc. S. Matić u Programu rada za 1995. godinu,a na 99. Skupštini HŠD održanoj 22. 12. 1994. godine uKriževcima. Prije toga se u više navrata na sjednicamaUO HŠD raspravljalo o potrebi osnivanja Akademije.To je potreba za jednim nezavisnim znanstveno-stručnimtijelom koje bi u Republici Hrvatskoj donosilosmjernice o postupku sa šumama koje predstavljaju neprocjenjivoprirodno bogatstvo naše zemlje.Na temelju tog poticaja, 14. veljače 1995. godinesastaje se osnivačka skupština Hrvatske akademiješumarskih znanosti (HAŠZ). Skupštini je nazočno 12doktora šumarskih znanosti šumara i prerađivača drva,znanstvenih savjetnika i viših znanstvenih suradnikaato su: prof dr. Mladen Figurić, prof. dr. Milan Glavaš,dr. Joso Gračan, dr. Nikola Komlenović, prof. dr. AnteKrstinić, prof. dr. Boris Ljuljka, prof. dr. Slavko Matić,prof. dr. Šime Meštrović, prof. dr. Branimir Prpić, prof,dr. Đuro Rauš, prof. dr. Zvonko Seletković i prof. dr.Joso Vukelić.Svi nazočni već su i prije sudjelovali u raspravama opotrebi osnivanja HAŠZ.334

Dio Predsjedništva Akademije šumarskih znanostiČlanovi AŠZ i gosti na Svečanoj skupštiniOsnivačka skupština bira Predsjedništvo i Nadzorniodbor HASZ u ovom sastavu:Predsjedništvo- Prof. dr. sc. S. Matić, predsjednik-Prof. dr. sc. M. Figurić, potpredsjednik-Dr. sc. J. Gračan, potpredsjednik- Prof. dr. sc. B. Prpić, glavni tajnik- Prof. dr. sc. Ante Kristinić, tajnik Odsjeka zauzgajanje šuma- Prof. dr. sc. Šime Meštrović, tajnik Odsjeka zauređivanje šuma i šumarsku politiku- Prof. dr. sc. M. Glavaš, tajnik Odsjeka za zaštitušuma i lovstvo- Prof. dr. sc. B. Ljuljka, tajnik Odsjeka zaiskorišćivanje šuma i uporabu drvaNadzorni odbor- Prof. dr. sc. Đuro Rauš- Dr. sc. Nikola Komlenović i- Prof. dr. sc. Zvonko SeletkovićGlavni tajnik AŠZ prof. dr. sc. Branimir Prpić prima Odluku oizboru za redovitog člana AŠZZa poslovnog tajnika izabran je Hranislav Jakovac,dipl. inž. šum., tajnik HŠD.Dogovoreno je kako će HASZ koristiti dio slobodnihprostorija HŠD.Za Osnivačku skupštinu pripremljeni su Statut i Pravilniko predlaganju i izboru članova HASZ, koji su poslijerasprave prihvaćeni.Na Skupštini su konsenzusom osnivača predloženikandidati za članstvo HAŠZ i to izdvojeno za redovite,izvanredne i počasne članove te za članove suradnike.Prilikom predlaganja kandidata kriteriji su bili znanstvenidoprinos, primjena rezultata znanstvenog rada upraksi, doprinos unapređenju hrvatskog gospodarstva,mogućnost suradnje u timskom radu, sklonost radu uudrugama, rad na ustrojstvu znanstvenih i stručnih skupova,rad na znanstveno-stručnoj publicistici, članstvou znanstvenim, stručnim i znanstveno-stručnim udrugama.Raspravljajući o pojedinim kandidatima, razmotrenje njihov sveukupan doprinos znanosti, struci i kroz tounapređenje hrvatskoga gospodarstva.Kod ocjenjivanja znanstvenog rada kriterij za pojedinekategorije Ministarstva znanosti je udvostručen.Sva potrebna dokumentacija upućena je mjerodavniminstitucijama Republike Hrvatske, kako bi se dobilorješenje o upisu Hrvatske akademije šumarskihznanosti u Registar udruženja.Postupak je, međutim, usporen, budući da se pravnaslužba u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske nijesložila s nazivom Hrvatska akademija šumarskih znanostite predložila promjenu naziva u Akademija šumarskihznanosti. Skupština članova osnivača održana27. veljače 1996. godine prihvatila je promjenu nazivai navedeno Ministarstvo donosi 29. veljače 1996. godineRješenje kojim se odobrava upis Akademije šumarskihznanosti u Registar udruženja građana RepublikeHrvatske.335

Predsjednik AŠZ prof. dr. sc. Slavko Matić uručuje AkademikuDušanu Klepcu Odluku o izboru za redovitog člana AŠZPoslije primanja Rješenja, budućim članovima Akademiješumarskih znanosti predloženima na Skupštiniosnivača 14. veljače 1995, dostavljen je upitnik-pristupnicakoji se ispunjen i potpisan vraća Akademiji.Pristigli upitnici razmatraju se na sjednici PredsjedništvaAŠZ održanoj dana 14. veljače 1997. gdje ihtajnici pojedinih odsjeka s glavnim tajnikom AŠZusklađuju s donesenim kriterijima o kategoriji članstva.Predsjedništvo prihvaća prijedloge tajnika odsjeka, paje na toj sjednici službeno obavljen izbor članova.Poslije ove svečane Skupštine stvoreni su uvjeti zapostupak daljnjeg izbora članstva Akademije šumarskihznanosti, a u skladu sa Statutom i Pravilnikom opredlaganju i izboru članstva.Odluke o članstvu dodijeljene su ponajprije tajnicimaodsjeka prof. dr. sc. Anti Krstiniću, prof. dr. sc. ŠimiMeštroviću, prof. dr. sc. Milanu Glavašu i prof. dr. sc.Borisu Ljuljki. Odluke im je dodijelio predsjednik uzprethodno čitanje životopisa po glavnome tajniku.Daljnja dodjela odluka odvijala se po odsjecima AŠZuz čitanje životopisa što ga obavljaju tajnici.U počasne članove ASZ izabrani su:Prof. dr. sc. Milan Androić, prof. dr. sc. Roko Benić,prof. dr. sc. Ivo Dekanić, prof. dr. sc. Nikola Filipović,član Ustavnoga suda Republike Hrvatske, prof. dr. sc.Marijan Brežnjak, dr. sc. Marija Halambek, dr. sc.Miroslav Harapin, f dr. se. Vladimir Hren, prof. dr. sc.Zvonimir Potočić, prof. dr. sc. Ankica Pranjić, prof. dr.sc. Rudolf Sabadi.U redovite članove ASZ izabrani su:Prof. dr. sc. Mladen Figurić, dr. sc. Joso Gračan,akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac, dr. sc. Nikola Komlenović,prof. dr. sc. Ante Krstinić, prof. dr. sc. BorisLjuljka, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. se. ŠimeMeštrović, prof. dr. sc. Božidar Petrić, prof. dr. sc. dr.h.c. Branimir Prpić, prof. dr. sc. Đuro Rauš, prof. dr. sc.Stanislav Sever, prof. dr. se. Ivo Trinajstić i akademikprof. dr. sc. dr. h.c. Mirko Vidaković.Dr. sc. Vicko Ivančević izabran je za člana suradnika AŠZU izvanredne članove ASZ izabrani su:Prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Branimir Mayer,prof. dr. sc. Nikola Lukić, dr. sc. Stevo Orlić, dr. sc.Stjepan Petrović, prof. dr. sc. Dominik Raguž, prof. dr.sc. Zvonko Seletković, prof. dr. sc. Stjepan Tkalec,prof. dr. sc. Simeun Tomanić, prof. dr. sc. Joso Vukelić.U članove suradnike ASZ izabrani su:Prof. dr. sc. Andrija Bogner, prof. dr. sc. Ivica Grbac,dr. sc. Vicko Ivančević, dr. sc. Tomislav Prka, dr.sc. Vlado Topic.Poslije Svečane sjednice u Hrvatskome šumarskomdruštvu održanje prigodni domjenak.Akademik Mirko Vidaković prima Odluku o izboru za redovitogčlana AŠZ336

IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HERCEG-BOSNEPriopćenjePrva godišnja Skupština Hrvatskog šumarskog društvaHR H-B održanaje u Mostaru 14. ožujka 1997. godineu maloj dvorani Hrvatskog doma "Herceg StjepanKosaca".Nazočni: Delegati iz Podružnica društva, članoviUpravnog odbora društva, članovi-predstavnici Javnogpoduzeća "Šume Herceg-Bosne", predstavnici više poduzećaprerade drva, te gosti i uzvanici iz drugih organizacija-institucija-više od 30 sudionika.Pripreme za održavanje prve Skupštine HŠD-a HRH-B obavljene su u organizaciji Upravnog odbora društvauz pokroviteljstvo J. P. "Sume Herceg-Bosne". Raspravao mjestu za održavanje i prijedlozima za Programrada i odgovarajuće odluke-zaključke vodena jena 3. i 4. sjednici Upravnog odbora.Program rada1. Otvaranje Skupštine, pozdravna riječ, izbor RadnogPredsjedništva, zapisničara, dva ovjeravatelja i komisijeza zaključke - predsjednik Slavko Batinić,dipl. inž.2. Izvješće o radu društva za razdoblje od OsnivačkeSkupštine - predsjednik Slavko Batinić, dipl. inž.3. Izvješće o financijskom poslovanju društva za 1996.godinu - član Upravnog odbora Ivan Jurić, dipl. inž.4. Izvješće Nadzornog odbora - član Nadzornog odboraMladen Paradžik, dipl. inž.5. Razmatranje i donošenje Programa rada društva za1997. godinu - član Upravnog odbora FranjoKljajo, dipl. inž.6. Razmatranje i donošenje financijskog plana društvaza 1997. godinu - član Upravnog odbora Ivan Jurić,dipl. inž.7. Rasprava i prihvaćanje: izvješća o radu društva, izvješćao financijskom poslovanju društva za 1996.godinu, izvješća Nadzornog odbora, programa radaza 1997. godinu i financijskog plana za 1997. godinu.8. Stručna tema - član Upravnog odbora Augustin Meštrović,dipl. inž.9. Razno.Prema Statutu HŠD-a HR H-B, obvezno je svakegodine održavanje godišnje Skupštine. Uzimajući u obzirsve okolnosti u kojima se nalazimo Upravni odbor jezaključio da se Skupština održi krajem zime.Ad. 1. Predsjednik HŠD-a HR H-B i predsjednikUpravnog odbora društva Slavko Batinić, dipl. inž. nakonotvaranja Prve godišnje Skupštine HŠD-a HR H-Bi upućivanja pozdravnih riječi intonirana je himna LijepaNaša, a zatim je minutom šutnje odana počast svimaonima, koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu.Medu njima je i ne mali broj kolegica i kolega inženjerai tehničara, koji su dio sebe ugradili za unapređenje našestruke.Nakon pozdrava zastupnika i svih sudionika uslijedioje poseban pozdrav svim cijenjenim gostima Skupštine,a zatim je program rada Skupštine jednoglasnoprihvaćen. Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlogčlanova za:- radno predsjedništvo: Franjo Kljajo, dipl. inž. - predsjednik,Branka Stojkić, dipl. inž. - član, Alojz Dunđer,dipl. inž. - član, Slavko Batinić, dipl. inž. - član-zapisničar: LjiljanaDujmović, dipl. inž.- komisija za ovjeravanje zapisnika: Ivica Marijan,dipl. inž.,Vlado Boro, dipl. inž.- komisija za zaključke : Augustin Meštrović, dipl. inž.,Ivica Knežević, dipl. inž., Drago Kraljević, šum. teh.Nakon toga Skupštinu su pozdravili sljedeći gosti: usvoje osobno ime gosp. Ivan Rebac, dipl. inž. u mirovinii počasni član društva, gosp. Mate Kopilaš, dipl. inž. kaopredstavnik općine Mostar i gosp. Ivan Šimić, dipl. inž.iz šumarije Makarska-Uprava šuma Split, kao predstavnik"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb.Ad. 2. Izvješće o radu društva za razdoblje od OsnivačkeSkupštine do danas podnio je predsjednik HŠD-aHR H-B gosp. Slavko Batinić, dipl. inž. i naglasio da surealizirane najhitnije zadaće kao što su:- registriranje HŠD-a HR H-B kod nadležnih institucija;- konstituiranje radnih tijela društva:Upravnog i Nadzornog odbora;- otvaranje žiro i deviznih računa kod ZAP-a Mostar iHrvatske banke d. d. Mostar;- izrada memoranduma, pečata i iskaznica za članovedruštva;- organiziranje Podružnica je pri samom kraju (ostalesu još dvije neorganizirane ijedna djelomično) kao i-prikupljanje članarine za 1996. godinu.Do sada je evidentirano 216 članova iz 20 Podružnica,a ostale su još neorganizirane Podružnice u Orašju,Uskoplju i djelomično Žepču. Nakon završetka ovogposla očekuje se 250 članova društva, a od toga 90 inženjera,100 tehničara i 60 ostalih zanimanja.Zaključak: Izvješće o radu Društva jednoglasno seprihvaća.Ad. 3. Financijsko izvješće o radu Društva za 1996.godinu podnio je gosp. Ivan Jurić, dipl. inž.Svi prihodi Društva su donacije i to od Ministarstvagospodarstva HR H-B i J. P "Šume H-B", a iznose337

6.840,00 kn, a rashodi 6.717,55 kn te prihod iznosi155,45 kn.Ad. 4. Izvješće Nadzornog odbora Društva podnioje gosp. Mladen Paradžik, dipl. inž.Uvidom Nadzornog odbora Društva utvrđeno je daje isto poslovalo sukladno propisima te predlaže prihvaćanjefinancijskog izvješća.Nakon Ad. 3. iAd. 4. donijet jeZaključak: Jednoglasno se prihvaća financijsko izvješćeo radu Društva za 1996. godinu.Ad. 5. Prijedlog Programa rada Društva za 1997.godinu podnio je gosp. Franjo Kljajo, dipl. inž. kojimsu naznačena pojedinačna područja organiziranog djelovanjai važniji zadaci.Nakon otvorene rasprave donijet je sljedeći:Zaključak: Skupština jednoglasno donosi predloženiProgram rada Društva za 1997. godinu.Ad. 6. Prijedlog financijskog plana Društva za 1997.godinu podnio je gosp. Ivan Jurić, dipl. inž. kojim je naznačenoda planirani prihod Društva iznosi 93.600,00 kn,investicije 6.120,00 kn, ukupni rashodi 92.628,00 kn i nakraju planirani prihod 972,00 kn.Na kraju otvorene rasprave donijet je sljedeći:Zaključak: Skupština jednoglasno donosi predloženifinancijski plan društva za 1997. godinu.Ad. 7. Predsjednik radnog predsjedništva gosp. FranjoKljajo, dipl. inž. ponovno je stavio na raspravu točke2. 3. 4. 5. i 6. U tijeku rasprave Komisija za zaključkeformulirala je naprijed navedene zaključke koji su stavljenina usvajanje, te su isti na kraju rasprave jednoglasnoprihvaćeni.Ad. 8. U okviru ove točke programa rada Skupštinegosp. Augustin Meštrović, dipl inž. podnio je vrlo aktualnui značajnu temu pod naslovom "Zakon o šumama"na zanimljiv i zapažen način. Izlaganjem naprijed navedenestručne teme ukazano je općenito na značenje zakonskei podzakonske legislative, polazne osnove za izraduzakona o šumama, činjenice koje se trebaju uzeti uobzir pri izradi zakona, stanje zakonskihi podzakonskih propisa u sadašnjemtrenutku na ovim prostorima,činjenice za političko i stručno opredjeljenjeo načinu organiziranja šumarstvana ovim prostorima, elemente kojise trebaju uzeti u obzir prilikomizrade zakona kako se ne bi narušili iugrozili temeljni interesi Hrvata uFederaciji Bosne i Hercegovine uoblasti šumarstva, promjene koje donositržišno gospodarstvo u šumarstvui mnogo toga drugoga. Na kraju jegosp. Meštrović pozvao sve nazočne isve preostale stručne i svekolike drugesnage da pripomognu donošenjutakvog Zakona o šumama na prostoruFederacije BiH, koji će osigurati interese hrvatskog narodaiz oblasti šumarstva te od predsjedavajućeg Skupštinezatražio raspravu na svoju izloženu stručnu temučemu je i udovoljeno.U raspravi, koja je dugo trajala, pokazalo se da ima idrukčijih mišljenja u pogledu organiziranja šumarstvaod onih koja su vrijedila do danas, ali na formalnopravnoi tehnički neutemeljen način koji narušava našetemeljne interese u oblasti šumarstva.U raspravi su sudjelovali: gosp. Vlado Soldo, dipl.inž., gosp. Nedeljko Pokrajčić, dipl. inž., gosp. MladenParadžik, dipl. inž., gosp. Augustin Meštrović, dipl.inž., gosp. Dragutin Perić, dipl. inž., gosp. Josip Cilar,šum. teh., gosp. Slavko Batinić, dipl. inž., g-dica RozikaDoko, dipl. iur., gosp. Franjo Kljajo, dipl. inž. i gosp.Mate Kopilaš, dipl. inž.Na kraju rasprave gosp. Augustin Meštrović predložioje da Skupština donese sljedeći:Zaključak: Hrvatsko šumarsko društvo H-B sastručnog aspekta stoji na stajalištu daje preustrojavanjesadašnje organizacije šumarstva na prostorima Herceg-Bosne izvan okvira J. P. "Šume Herceg-Bosne", prijedonošenja federalnog zakona o šumama, stručno neutemeljeno,preuranjeno, štetno i neopravdano te apelirana svekolike mjerodavne institucije i pojedince da nedopuste ovakve i slične radnje i postupke koji omalovažavajušumarsku struku i praksu i neopravdano nanoseogromnu štetu šumarstvu uopće.Prijedlog je stavljen na glasovanje i donijet apsolutnomvećinom glasova uz pet glasova protiv i bez suzdržanih.Na samom kraju predsjednik Radnog predsjedništvazahvalio se svima koji su radili na pripremi Skupštine,zatim svim nazočnim i onima koji su sudjelovaliu raspravama tijekom programa rada Skupštine, pozvavšisve nazočne na domjenak.Augustin Meštrović, dipl. inž. šum.338

IN MEMORIAMProf. dr. se. PAŠKO LOVRIĆ (1931 - 1997)U Zagrebu je nakon kratke bolesti,16. siječnja 1997. preminuo prof,dr. sc. Paško L o v r i ć, redoviti profesorGeodetskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu.Paško Lovrić rođen je u Dubrovniku31. kolovoza 1931. Maturiraoje na Muškoj gimnaziji u Osijeku1950, a diplomirao na Geodetskomodj elu Arhitektonsko-građevinskogeodetskogfakulteta Sveučilišta uZagrebu 1956. Nakon dvogodišnjegboravka u Institutu za kartografiju itopografiju Sveučilišta u Bonnu, kaostipendist zaklade Aleksander vonHumbolt, doktorirao je 1972. s tezomBeiträge zur Weiterentwicklung desJugoslawischen Grundkartenwerkes.Mentor mu je bio direktor Institutaprof. dr. inž. A. H e u p e 1.Asistent za predmete topografije ikartografije na današnjem Geodetskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebupostao je 1959, docent za iste predmete1973, izvanredni profesor 1978,i redoviti profesor 1983. PredstojnikZavoda za kartografiju Geodetskogfakulteta bio je 1975-81, 1983-87. i1991-1997. U članstvo Hrvatske akademijetehničkih znanosti izabran je1994. U 38-godišnjoj nastavničkojdjelatnosti na Geodetskom fakultetuu Zagrebu pod njegovim vodstvomizrađen je 71 diplomski rad. Bio jementor u izradi pet magistarskih radovaijedne doktorske disertacije.Njegove monografije, posebnoKartografska reprodukcija (1983,1987) i Opća kartografija (1988) prihvaćenisu kao udžbenici i priručnicii izvan matičnog fakulteta, suvremenosu koncipirani i odlikuju se uvijekvrlo jasnim tumačenjem i najsloženijihpojmova. Osim u Zagrebu, predavaoje i na Fakultetu za arhitekturu,građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani1973/74. i 1976/77, Građevinskomfakultetu u Sarajevu 1976/77, Arhitektonskomfakultetu u Zagrebu1979-82. i Agronomskom fakultetuu Zagrebu 1988-96.Rezultate svojih znanstvenih istraživanjaobjavio je u mnogobrojnimčlancima u inozemnim i domaćimpublikacijama. U tim radovimadao je značajne priloge geodetskoj ikartografskoj reprodukciji. Prof. dr.Paško Lovrić održavao je stalnekontakte s većim brojem najuglednijihkartografskih znanstvenika u Europi.Bio je s njima u stalnoj prepisci,razmjenjivao publikacije i karte.Mnogi su na njegov poziv došli u Zagrebi održali zapažena predavanja.Kao glavni urednik objavio je s koautorimaili suradnicima više od 90 topografskihi tematskih karata, najčešćeturističkih, zatim karte pojedinihregija i nacionalnih parkova Hrvatske,planove hrvatskih gradova i naseljate više faksimila starih karata.Svoj istančani estetski smisao zakartografsko oblikovanje i prikazprof. Lovrić je višestruko potvrdiona mnogobrojnim svojim zemljovidima,naročito hrvatskih gradova.Oni su prvorazredni dokumenti stanjaprikazanih objekata u trenutku izdavanja.To su vrhunska djela hrvatskekartografije, što stoje uz bok najboljimostvarenjima europskih kartografa.Održao je i više javnih predavanjao različitim temama iz područja kartografije.Autor je dva scenarija televizijskihemisija o topografskimkartama. Bio je recenzent knjiga, atlasai kataloga kartografskih izložbi.Posebno treba istaći da je bio glavniurednik velike kartografske izložbe1994. u Zagrebu pod naslovom Zagrebna geodetsko-katastarskim zemljovidimai u zemljišnim knjigama.Bogat je i njegov prevoditeljski rad.Preveo je s njemačkog na hrvatski 25radova najuglednijih svjetskih kartografa,među kojima radove Imhofa,Heupela, Arnbergera, Kelnhofera,Witta, Ogrisseka, Freitaga.Aktivno je djelovao u geodetskimi kartografskim udruženjima. Bio jepredsjednik (1973-75) Saveza geodetskihinženjera i geometra Hrvatskei član savjeta njegovog časopisaGeodetski list (1976-81). Zbog togaje još 1973. proglašen zaslužnim članomtog saveza. Od 1994. bio je pročelnikSekcije za kartografiju Hrvatskoggeodetskog društva.Svima nama koji smo ga poznavali,cijenili, voljeli tim je teže i bolnije,danas, kada ga više nema među nama.Ali ostala su njegova djela kojaće nas još dugo pratiti.Isječak plana grada Zagreba iz 1994. Autor: P. LovrićMiljenko LapaineStanislav Frangeš339

Mr. sc. IVAN ĐURIČIĆ dipl. inž. šumarstva (1934 - 1977)Hrvatsko šumarstvo i šumarskaznanost, izgubili su jednog od stožernihljudi, a prelijepe šume Kalnikaostale su bez svog dugogodišnjeg brižnog,zanesenog i nadasve stručnoggospodara. Umoran i skrhan bolešću,pa ipak nenadano i puno prerano, 6.lipnja 1997. godine preminuo je IvanĐuričić-Đuka.Rođen u Oštricama, kraj NovogMarofa, 23. studenoga 1934. godine,mladost je dijelio sa svojom generacijom,nenaviknutom na posjedovanjebilo čega osim ideala i ljubavi,stoje bitno utjecalo na njegov životniput. Osjetio je i znao, da u životu čovjekmora više "BITI" nego "IMA­TI", pa je u tom opredjeljenju protekaonjegov cijeli život. Diplomirao jena Šumsko gospodarskom odjelu,Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1961.godine, i odmah se potom zaposlio uŠumariji Križevci, gdje je do predodlazak u mirovinu 1994. godineproveo skoro čitavo vrijeme službovanja.Sve te godine rada u struci bile suvezane uz šume križevačkoga kraja, suvijek istim ishodištem, Kalnikom,njegovim Kalnikom, gdje danas postojei rastu najljepše šume hrasta kitnjakai obične bukve njegovane njegovomljubavlju i brižnom rukom,kao spomenici virtuoznog poznavanjatajni prirodnih zakonitosti i odnosau srastanju čovjeka s prirodom. Tako,kako je istančanim osjećajem prilazioekosustavu šume, tako je u isto tookruženje svrstavao sav živi svijet iljude toga kraja, vežući ih mnoštvom340niti uz krajobraz, arhitekturu, običajei navike.Živeći život, žureći krozanj, punioje svoja jedra tolikim interesima isadržajnim bogatstvom, da i nije mogaonepotrošiti se tako rano. Pa ipak,iza njega nisu ostale samo misli i sjećanja,ostalo je djelo, ostao je trag.Svoja znanja, traganja i istraživanja,okrunio je magistarskim radom"Šumsko-uzgojne karakteristike hrastakitnjaka na Kalniku" 1981. godine,dok je svoj dug prema bukviugradio u knjigu " Prirodna obnovasastojina obične bukve na obroncimaKalnika i Bilogore " 1994. godine.I onda kad bi netko pomislio dajeu ove radove potrošena sva energija iljubav našega Duke, tog zaljubljenikau život, ne bi imao pravo. U lovstvukriževačkoga kraja bio je predsjednikomLovačkog saveza, nositeljemmisli i razvoja, podizanja znanja kodmladih lovaca, tumačem lijepih običajai lovačke etike, uživajući u tomeda svima više pruži nego je kroz čitavovrijeme uzeo za sebe, bio je bogatašljepote u darivanju. S ne manjimžarom bio je i jedan od osnivača Kinološkogdruštva u Križevcima i njegovprvi predsjednik, a uz planinarstvobio je vezan njegov čitav život,pa gaje i prerana smrt zatekla na funkcijipredsjednika planinarskog društva"Kalnik" Križevci.Svoje djelovanje mr. Ivan Đuričićvezao je uz križevački kraj, skrbeći spodjednakim žarom za zaštitu zavičajnekulturne baštine, prirodnihposebnosti Kalnika i očuvanja kalničkihšuma, ali i za razvoj potkalničkogsela i njegovih ljudi. Bio je inicijatori suradnik u izdavanju "TopografijeKriževaca", knjige "Pavliniu Hrvatskoj" te mnogih drugih publikacija.Osobitu ljubav prema Kalnikupretočio jeu trajnu skrb za njegovoočuvanje te izdvajanje i zaštitu pojedinihposebno vrijednih šuma ukriževačkom kraju. Poučnom stazomoko grebena svoga Kalnika, kao dajezatvorio svoj zadnji životni krug,radeći zajedno sa svojim vrlim prijateljemprof. dr. Đurom R a u š e m.Ne mogu, pišući o Tebi Duka, nesjetiti se, sa koliko si ljubavi doživljavaobeskrajnu šokačku ravnicu i konjena njoj, miris plodne crnice, pa ondavrletno stijenje našeg Velebita, čarobnui najljepšu Štirovaču, ili pakprelijepe šume Smrekove drage Gorskogakotara, do plavih bistrih dubinaKornata. A onda opet, svu svoju mekoćuduše i raspjevanost znao si podastrtipred svoje prijatelje u zanosupriče, o Tebi najljepšoj planini Kalniku,njegovim šumama, goricama ikletima, za koje si nas sve uvjerio dasu svetišta, utočišta duša kojima trebabijeg od često grube životne stvarnosti.Mislim da nema šumara u Hrvatskojkoji Te nije znao, ili barem čuo,kako u drevnim Križevcima postojičovjek, zaljubljenik u svoju Domovinu,struku, kraj i ljude, čovjek, kojisvemu tome pripada svim svojimbićem. Za one koji nisu znali Tvojuširinu i dosege, bilo je trajno upitnokako si mogao biti isto tako dobar sin,brat, divan suprug i otac. Iz utrobeove zemlje, iz skrivene snage duhova -naših predaka, crpio si životne sokove,pretačući ih u snagu osjećanja iljepotu kojom si darivao druge.Baš kao i u biljnoj, šumskoj životnojzajednici rasli su uz Tebe Tvojibližnji, pružajući Tebi potporu i oslonac,da bi svojom krošnjom mogaosvima njima osigurati zaštitu i sigurnost.Ispod Tvoje krošnje, kao i u tajanstvuvječnosti šume, trajno će bujatisamoobnovljiva snaga, Tvoj će seživot duhom vratiti u Tvoje šume,Kalnik, Tvojoj ženi i djeci. I mi, Tvojiprijatelji, nalazit ćemo Te tamo gdjesmo s Tobom mnogi lijepi i nezaboravničas provodili. Dolazit ćemo ušume Kalnika, kleti, klanjati se ljepoti,kazivati stihove koje si nam Ti govorioi živjeti s našim zajedničkimuspomenama.Neka Te stih Frana Galovića ispratiu naša sjećanja;Cez pola idem čisto sam,A trava je vužgana,I šuma je pospana,Ja moram brže biti tamTam, gde se bregi zelene,Vu mesečine mlačne1 sive i oblačne,Tam najdem srečo; ništ i se...Neka Te ovi stihovi ponesu uvječnost, u sjećanje, u Tvoje kalničkešume, među Tvoje brege i Tvojeljude, njima si "obećal da se bušvrnul nazaj".Tomislav Starčević

UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavljuje znanstvene članke iz područjašumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze izdomaće i strane stručne literature, te važnije spoznajeiz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenješumarstva. Objavljuje nadalje i ono što seodnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke icrtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,te radove Hrvatskoga šumarskog društva.Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljajuzbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažetona hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručničlanci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnihrazloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključkerazmatranja. Sažetak na stranom jeziku trebabiti napisan najmanje na 2 stranice s proredomna papiru formata A4.Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temičlanka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisationo što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono štoomogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćenespoznaje iz određenog područja šumarske struke iprakse.- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanihstranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredomna papiru A4. Samo u iznimnim slučajevimaUređivački odbor časopisa može prihvatiti radovenešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnostopravdavaju.- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavatisadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radio prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,metodološkim napomenama, raspravom,rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slikai tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkomjeziku.- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedomarapskim brojevima, a navode se na dnu stranicegdje se spominju. Fusnote u tablicama označujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnihveličina, dok manje poznate fizikalne veličinetreba posebno objasniti u jednadžbama i si.- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budurazumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevimakako slijede.- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojenood teksta i olovkom napisati broj slike, ime autorai skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilubiti u omjeru 2:1.- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasnei kontrastne.- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnostčlanka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturuna koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarskifakultet, Sveučulišta u Zagrebu, Zagreb.2. Prpić,B.iKomlenović,N. iSeletković,Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarskilist 5-6, str. 195-215.- Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. inž....).- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti spomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnomračunalu sukladnom s IBM, te tako uređenirukopis predati na disketi 3.5".- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.Autori su odgovorni za točnost prijevoda na stranijezik.- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućegpodručja na mišljenje u zemlji, a zaznanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojihčlanaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.Separati se posebno naplaćuju, a trošak se nemože odbiti od autorskog honorara. Najmanje semože naručiti 20 separata.- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uzrukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,JMBG, adresu i općinu stanovanja.Uredništvo ŠUMARSKOG LISTAZagreb, Trg Mažuranića 11Telefon: 444-206, 449-686Telefax: 444-206