PDF - Å umarski list - HÅ D

ŠUMARSKI LISTHRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVOUDC 630*ISSN0373–1332CODENSULIAB11-12GODINA CXXXIVZagreb2010

Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTAHR-10000 ZagrebTrg Mažuranića 11Telefon/Fax: +385(1)48 28 477e-mail: urednistvo@sumari.hrWEB stranica / WEB site: www.sumari.hr/SLŠumarski list online: www.sumari.hr/sumlistJournal of forestry Online: www.sumari.hr/sumlist/enDigitalizirana arhiva / digitalized archive: www.sumari.hr/sumlist/arhivaNas lov na stra ni ca – Front pa ge:Pod prirodnim a prigodnim ukrasom za Božić i nadolazeću 2011. godinuNatural and yet festive decoration for Christmas and New Year 2011(Fo to – Pho to: Miroslav Harapin)Na kla da 1780 pri mje ra ka

RI JEČ GLAV NO GA URED NI KANA KRAJU GODINEKada se završava godina, običaj je podvući crtu, analizirati rezultate i zaključiti da li smo postavljenezadaće početkom godine, uspješno ili manje uspješno obavili. No, ovoga puta, osvrnut ćemo se na onošto nas očekuje u nadolazećoj 2011. god., koja je 2007. god. upravo na prijedlog hrvatske delegacije naMinistarskoj konferenciji UN u New Yorku proglašena Međunarodnom godinom šuma. Poznato je da jeprimjerice: 2002. god. bila Međunarodna godina planina, 2003. voda, 2006. zaštite tla, 2007., 2008. i2009. planeta Zemlje, a 2010. biološke raznolikosti. Sva ova proglašenja i njihova obilježavanja, imajuza cilj ukazati na probleme očuvanja i poboljšanja stanja te senzibilizirati javnost da se zajedno sa struč -njacima uključi u zaštitu prirode. Činjenica je, da veliko povećanje broja stanovništva (polovinom prošlogastoljeća 3, a sada gotovo 7 milijardi), tehnološki napredak, neodgovorno ponašanje prema prirodii najčešće beskrupulozno profiterstvo, dovode do njenog ugrožavnja. Šuma kao najsloženiji ekosustavzaslužuje posebnu pozornost, što je kao što vidimo prepoznala i međunarodna zajednica. No, nijedovoljno samo voljeti prirodu, u ovome slučaju šumu, o njoj treba nešto i znati, što je često naš prigovorraznim novozaštitarima.Čitav je niz aktivnosti radna skupina u MRRŠVG planirala za obilježavanje Međunarodne godinešuma, a u koje je uklopljen i program aktivnosti HŠD-a. Većina njih ima upravo edukatvni sadržaj, a to jezaista prilika hrvatskoj šumarskoj struci da iskoristi tu otvorenu tribinu, kako bi se predstavila javnosti upravom svijetlu i srušila najčešću percepciju javnosti o šumarstvu, koju ona svodi na sjekiru i trupac, i toisključivo u negativnom svijetlu. Nije potrebno bježati od toga trupca, jer on u daljnjoj preradi dobivasvoj uporabni oblik potreban u životu čovjeka, no javnost bi morala znati da je on samo nusprodukt uzgajanja,zaštite i obnove šuma, a cijena toga trupca, usput rečeno, kod nas je najčešće daleko od tržišne.Imamo priliku naglasiti ponajprije općekorisne funkcije šuma (gospodarske, ekološke i socijalne), kojeosiguravamo svojim stručnim radom na načelima potrajnog gospodarenja. Potrebno je objasniti zaštozagovaramo gospodarske zahvate u šumi, što znači njenu aktivnu a ne pasivnu zaštitu. Poznata je činjenicada ljudi shvate vrijednost nečega tek kada to izgube, što nikako ne bi željeli da se to dogodi sa šumama.Naravno da u izvršenju programa obilježavanja 2011. Međunarodne godine šuma, očekujemo podrš -ku medija, koji će popratiti sve aktivnosti. Na žalost, napisi u dnevnom tisku, kada je riječ o šumi išumarstvu, najčeće su s negativnim predznakom i oni uglavnom prate nazovimo “slučajeve”, a nisu edukativniu onom smislu kojega bi struka željela. Šume i šumska zemljišta pokrivaju 46 % kopnene površineHrvatske, njih je sačuvala i o njima brine šumarska struka, pa je stoga nepojmljivo, iako je bilopokušaja, da nacionalna televizija u svome programu nema redovitu informativno-edukativnu emisiju ošumi i šumarstvu. Ako nedjeljom gledamo Poljoprivrednu emisiju i More, pitamo se zašto nema sličneemisije o šumi i šumarstvu. Možemo li takvu emisiju imati barem u 2011. Međunarodnoj godini šuma?Očekujući da će šumarska struka iskoristiti priliku i u pravom svijetlu predstaviti se u Međunarodnojgodini šuma, čitateljima Šumarskoga lista želimo Čestit Božić te sretnu i uspješnu 2011. godinu.Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CO DEN SUL IABŠUMARSKI LISTZnan stve no-stručno i sta leško gla si lo Hr vat sko ga šum ars kog društvaJou r nal of the Fo res try So cie ty of Cro a tia – Ze it schrift des Kroa ti schen For stve re insRe vue de la So cié té fo res ti èrecro a te1. Izv. prof. dr. sc. Igor Anić2. Tibor Balint, di pl. ing.3. Stje pan Blažičević, di pl. ing.4. Mario Bošnjak, di pl. ing.5. Davor Bralić, di pl. ing.6. Mr. sp. Mandica Dasović7. Mr. sc. Josip Dundović8. Mr. sc. Zoran Đurđević9. Prof. dr. sc. Milan Glavaš10. Prof. dr. sc. Ivi ca Gr bac11. Tijana Grgurić, di pl. ing.12. Du brav ko Ho dak, di pl. ing.13. Benjamino Horvat, di pl. ing.14. Mr. sc. Petar Jurjević,pred sjed nik – president1.Šumski ekosustavi – Forest EcosystemsProf. dr. sc. Joso Vukelić,urednik područja – Field EditorŠumarska fitocenologija – Forest PhytocoenologyUrednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches:Prof. dr. sc. Jozo Franjić,šumarska botanika i fiziologija šumskoga drvećaForest Botany and Physiology of Forest TreesIzv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić,dendrologija – DendrologyDr. sc. Joso Gračan,genetika i oplemenjivanje šumskoga drvećaGenetics and Forest Tree BreedingProf. dr. sc. Nikola Pernar,šumarska pedologija i ishrana šumskoga drvećaForest Pedology and Forest Tree NutritionProf. dr. sc. Marijan Grubešić,lovstvo – Hunting Management2.Uzgajanje šuma i hortikulturaSilviculture and HorticultureAkademik Slavko Matić,urednik područja – Field EditorSilvikultura – SilvicultureUrednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches:Prof. dr. sc. Zvonko Seletković,Ekologija i biologija šuma, bioklimatologijaForest Ecology and Biology, BioclimatologyUređivački sav jet – Editorial Council:15. Čedomir Križmanić, di pl. ing.16. Marina Mamić, dipl. ing.17. Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić18. Darko Mikičić, di pl. ing.19. Marijan Miškić, di pl. ing.20. Damir Miškulin, di pl. ing.21. Aka de mik Slav ko Ma tić22. Vlat ko Pe tro vić, di pl. ing.23. Dra go mir Pfe i fer, di pl. ing.24. Darko Posarić, di pl. ing.25. Prof. dr. sc. Bra ni mir Pr pić26. Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić27. Oli ver Vla i nić, di pl. ing.28. Zdravko Vu ke lić, di pl. ing.29. Dr. sc. Dijana VuletićUrednički odbor po znastveno-stručnim područjimaEditorial Board by scientific-professional fieldsDr. sc. Stevo Orlić, šumske kulture – Forest CulturesDr. sc. Vlado Topić, melioracije krša, šume na kršuKarst Amelioration, Forests on KarstIzv. prof. dr. sc. Igor Anić, uzgajanje prirodnih šuma,urbane šume – Natural Forest Silcivulture, Urban ForestsIzv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, mikoriza i alelopatijaMycorrhiza and AllelopathyIzv. prof. dr. sc. Milan Oršanić, sjemenarstvo irasadničarstvo – Seed Production and Nursery ProductionIzv. prof. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode,hortikultura – Protected Nature Sites, HorticultureProf. em. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njegakrajolika, općekorisne funkcije šuma – Ecology andLandscape Tending, Non-Wood Forest Functions3.Iskorištavanje šuma – Forest HarvestingProf. dr. sc. Ante Krpan,urednik područja – Field EditorUrednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches:Izv. prof. dr. sc. Dragutin Pičman,Šumske prometnice – Forest RoadsProf. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija u šumarstvuMechanization in ForestryProf. em. dr. sc. Marijan Brežnjak, pilanska prerada drvaSawmill Timber Processing

Dundović, H., J. Dundović: Bioenergija iz održivo gospodarenih šuma –ugljik neutralni izvori obnovljive energije 643Dundović, J.: 5. Hrvatski dani biomase / 12. Europski dani biomase Regija 2010.Našice, 3. rujna 2010. 645IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA – FROM THE HISTORY OF FORESTRYFrković, A.: Stručna lugarska škola u Fužinama s kraja 19. st. 647OBLJETNICE – ANNIVERSARIESBiljak, R., F. Grospić: Ivan Oštrić, dipl. ing. – najstariji član HŠD – Ogranak Zagreb 649Harapin, M.: 60-ta obljetnica upisa na Šumarski fakultet 650IZLOŽBE – EXHIBITIONSIvančević, V.: Vaclav Anderle u Hrvatskoj – u povodu izložbe njegovih ilustracijau Opatiji 2010. godine 651IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA – FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATIONDelač, D.: EFN susret šumara Europe 653Delač, D.: ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, 660IN MEMORIAMHarapin, M.: Zvonimir Horvatić (1930–2010) 667Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 188 + 174.7 (001)Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJECalamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975nom. illeg. U HRVATSKOJNOMENCLATURAL-PHYTOCOENOLOGICAL REVISION OF THEASSOCIATION Calamagrostio variae-Piceetum dinaricumBertović 1975, nom. illeg. IN CROATIAJoso VUKELIĆ 1 , Antun ALEGRO 2 , Vedran ŠEGOTA 2 , Irena ŠAPIĆ 1SAŽETAK: U široj okolici Zavižana na sjevernom Velebitu, S. Bertović je(1975) opisao smrekovu asocijaciju sa šarenkastom šašuljicom (Calamagrostiovariae-Piceetum dinaricum Bertović 1975). Naziv je asocijacije nelegitiman(čl. 31. i 34a, Međunarodni kodeks fitocenološke nomenklature /ICPN/,Weber, Moravec i Theurillat 2000) pa je u radu naziv promijenjen u Hypericogrisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco i tako nomenkaturnorevidiran. Osim toga, fitocenoza je istražena na širem području Dinaridau Hrvatskoj te uspoređena sa srodnim smrekovim zajednicamasubalpskoga pojasa, uz određivanje dijagnostički važnih vrsta.Ključne riječi: Ass. Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović1975, ass. Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov.hoc loco, florni sastav, Dinaridi, HrvatskaUVOD I PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA – Introduction and research problemsAnić je (1959) prvi opisao ovu asocijaciju, ističućida je ona “najraskidaniji i najrazlomljeniji tip smrekovepama u Švicarskoj, danas prihvaćenu za veći dio alps -koga područja.šume koji raste po vrlo strmim, suhim, i prisoj-Zbog nelegitimnosti Bertovićeva naziva asocijacijenim, stjenovitim i škrapovitim, uglavnom razgoljenim i zbog izbjegavanja homonimije među nazivima, Trinajstićje (1995, 2008) promijenio Bertovićev nazivvapnenim ili dolomitnim grebenima, glavicama i padinama,gdje konkurencijska sposobnost drugih vrsta ne Calamagrostio-Piceetum u Clematidi alpinae-Piceetum,ali nije naznačio sve elemente koji su po Kodeksudolazi u obzir”. Nažalost, Anić nije priložio fitocenološkesnimke, a asocijaciju je nazvao Piceeto-Calamagrostidetumarundinaceae, odnosno smrekova šuma sa novoga naziva, već poznate asocijacije (usp. članak 5. ifitocenološke nomenklature potrebni za određivanješumskom milavom (Anić 1959: 98).39a ICPN-a). Osim toga, a to je veoma važno, on podSastojine iz Anićeva opisa utvrđuje Bertović(1975) kao novu asocijaciju Calamagrostio (variae)-Piceetum dinaricum na Zavižanu na sjevernom Velebitu.Bertović donosi 6 fitocenoloških snimaka, stim nazivom obuhvaća sve subalpske smrekove šume uhrvatskim Dinaridima, a to znači Bertovićevu asocijacijuCalamagrostio variae-Piceetum i Horvatov kompleksPiceetum subalpinum (Horvat 1950, 1962,uopćenom sociološkom pripadnošću pojedinih vrsta, Cestar 1965, Horvat, Glavač i Ellenberguz opis lokaliteta i ekoloških uvjeta asocijacije. No,nije bio upoznat da je 1972. godine Schweingruberistim nazivom već označio jednu asocijaciju u Randal-1974). Budući da su nedavna istraživanja Vukelića,Alegra i Šegote (2010) ukazala na razlike u ekološkimuvjetima i flornoj građi subalpskih smrekovih1Prof. dr. sc. Joso Vukelić, Irena Šapić, dipl. ing.,šuma u Hrvatskoj, pokazalo se da je Bertovićevu asocijacijupotrebno potpunije istražiti, definirati dijagnosti-Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25,10000 Zagreb e-mail: jvukelic@sumfak.hrčke vrste i imenovati prema obveznim fitocenološkim2Doc.dr. sc. Antun Alegro, Vedran Šegota, dipl. ing.,Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pravilima. Naziv i opis Clematidi alpinae-Piceetum izMarulićev trg 20/II, 10000 Zagrebopisanih razloga ne mogu biti prihvaćeni.559

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA – Research area and methods of researchFitocenološkim istraživanjima smrekovih šuma u kambisol (Bakšić i dr. 2010). Makroklimatske značajkeHrvatskoj asocijaciju Calamagrostio variae-Piceetum,zavižanskoga skupa pokazuju prosječnu godišnjuuz zavižansko područje (snimci 1–6 u tablici 1, Bertovtemperaturu 3,5 °C, a prosječnu godišnju količinu obošumii ć 1975), ustanovili smo u sjevernovelebitskoj prarina1898 mm (meteorološka postaja Vučjak, razdobljeSmrčeve doline (snimci 7 i 8) i na Samarskim 1961–1990, podaci DHMZ). Ekološka je amplituda pridolaskastijenama (snimci 9 i 10). Uglavnom se rasprostire iz nadzajednice vrlo uska, a specifične reljefne, pedo-1400 m nadmorske visine (na Samarskim stijenama loške i klimatske prilike nepovoljne za uspješan rastnešto niže) na izrazito stjenovitim vrhovima, grebenima, šumske vegetacije. Te su se značajke odrazile na sastavkukovima, škrapama, gornjim strmim prisojnim padinama,i vegetacijsku strukturu zajednice.dok su donje, koje se u pravilu spuštaju prema vr-U istraživanjima je primijenjena metoda ciriško-tačama na dubljim, manje acidofilnim tlima, monpelješke fitocenološke škole sa šestostupanjskomsjenovitijim i mnogo manje kamenitim terenima, obrasleskalom, a snimci su prikazani u analitičkoj tablici (tatiosmrekovom šumom s obrubljenim gladcem (Laserpiblica1) s potrebnim općim podacima. Florni je sastavkrapfii-Piceetum abietis Vukelić et al. 2010; usp. razvrstan po socijalnoj pripadnosti vrsta, nomenklaturaVukelić i dr. 2010). Kamenitost terena, uglavnom biljaka usklađena je prema bazi podataka Flora Croaticauvijek iznad 40 %, bitna je značajka staništa ove aso cijacije(Nikolić 2010), mahovina prema Koperskomu ii znatno utječe na prekinut sklop drveća, sastav grmljadr. (2000), a sintaksona prema pregledima Zupan-i prizemnoga rašća. Tla su najčešće različiti čiča (1999, 2007), Willnera i Grabherra (2007),podtipovi kalkomelansola od organogenoga, organomineralTrinajstića (2008), Vukelića, Alegra i Še-noga do posmeđenoga, te nešto rjeđe plitki kalkogote(2010) i drugihfitocenologa.Tablica 1. Florni sastav asocijacije Hyperico grisebachii-Piceetum (Bertović 1975) nom. nov. hoc locoTable 1 Floral composition of the association Hypericum grisebachii-Piceetum (Bertović 1975) nom. nov. hoc. locoBroj stupca / Number of column: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Lokalitet / Area: z z z z z z sd sd ss ssNadmorska visina / Altitude (10 m): 156 156 152 160 140 145 142 145 122 150Ekspozicija / Exposition: NW N SE W W SW N NNO NW SEInklinacija / Inclination (°): 30 45 45 40 40 45 31 27 30 15Datum /Date: VIII - 1967 IX - 1967 VIII - 2010Površina snimka / Releve‘ area (m²): 500 500 500 700 500 600 400 400 400 400Asocc. different. spec.h Salix appendiculata B 1 1 + 1 1 + 1 + . 1 5j Juniperus communis subsp. alpina 3 + 4 3 2 2 + + 2 2 5g Sambucus racemosa + + 1 3 1 + . . + + 4j Hypericum richeri subsp. grisebachii C 1 + . + + 1 + 1 + . 4j Gentiana lutea subsp. symphyandra + 2 . . + + + . 1 + 4j Achillea clavenae + . . + 1 1 + . . . 3a Vaccinio-PiceenionLonicera caerulea subsp. borbasiana B + 1 2 + + . 1 + 1 1 5Lonicera nigra . . . . . . . + . 1 1Polystichum lonchitis C + + 1 2 + + . 1 + + 5Vaccinium vitis-idaea + 2 1 . + . 4 2 3Lycopodium annotinum . . . . . . 3 . + 2 2Luzula luzulina + . + . . . . . . . 1Luzula sylvatica . + . . . . 1 . . . 1Rhytidiadelphus loreus D . . . . . . 2 1 1 + 2b Abieti-PiceenionAbies alba A . . + . . . . . 3 1 2Clematis alpina B 2 + 1 + 1 2 1 1 + 1 5Abies alba . . . . . . + + . 1 2Adenostyles alpina C 2 3 2 2 3 + + 2 1 2 5Veronica urticifolia + + . . . . . + + + 3Valeriana tripteris . + . . . . + + + 1 3c Vaccinio-PiceionPicea abies A 4 5 5 4 3 4 5 4 1 3 5Picea abies B 2 2 . 1 1 1 2 . 2 . 4Hieracium murorum C + + . . . . + 1 + . 3560Stupanj udjela /Presence class

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568Laserpitium krapfii 1 + . . + + . + . . 3Picea abies . 2 . 1 . + . . . . 2Gymnocarpium dryopteris . + . . 2 + . . . . 2d Vaccinio-Piceetea, PiceetaliaSorbus aucuparia A . . + + . . + + + . 3Vaccinium myrtillus B 1 1 1 + 1 . 1 2 2 2 5Rosa pendulina 1 2 4 2 2 2 + 1 . 4Sorbus aucuparia . . . + + . + + 1 + 3Rubus saxatilis + . . . . . + 1 + . 2Pinus mugo + . . . . + 1 . . . 2Homogyne sylvestris C 1 1 . . . . 1 1 + 1 3Oxalis acetosella + + . + . . + . + + 3Melampyrum velebiticum . . + . . . + + 1 + 3Gentiana asclepiadea . + . . + . . . + + 2Solidago virgaurea agg. + . + . . . . . + + 2Maianthemum bifolium . + + . . . + + . . 2Huperzia selago . . . . . . 1 + + + 2Orthilia secunda . . . . . . 1 . . . 1Dicranum scoparium D + + + + . + 3 1 2 2 5Rhytidiadelphus triquetrus 2 + . . . . 3 1 . 1 3Polytrichum formosum . + + . . . 1 . + 1 3Hylocomium splendens + . + + . . . . . . 2Hypnum cupressiforme + + . . . + . . . . 2e Erico-Pinion, Erico-PinetaliaCalamagrostis varia C 3 2 1 2 3 2 2 2 1 3 5Cirsium erisithales + + + 2 2 1 . + + + 5Aquilegia nigricans . + . . . . + . . . 1Buphthalmum salicifolium . . . . + 1 . . . . 1f Aremonio-FagionRhamnus alpinus subsp. fallax B . . . . . + . . . . 1Cardamine enneaphyllos C . 2 . . . . + 2 . + 2Scopolia carniolica . . . . . . . . + 1 1g FagetaliaFagus sylvatica A . + . + . . . + + . 2Lonicera alpigena B . . + . + . + . + + 3Daphne mezereum . + . . + . + . + . 2Fagus sylvatica . . . . + . . . . . 1Melica nutans C 2 1 1 . . . . + + + 3Prenanthes purpurea . . + + + . . + + + 3Mercurialis perennis . + + 1 + 1 . . . . 3Actaea spicata . + 1 1 + + . . . . 3Mycelis muralis . . + . . . . + + + 2Poa nemoralis + . . . . . + + . . 2Phyteuma spicatum subsp. coeruleum . + . + . . . + . . 2Heracleum sphondylium . . . + + + . . . . 2Paris quadrifolia . . . + . . . . + + 2Viola reichenbachiana . . . . . . . + + + 2Symphytum tuberosum . + . . . . + . . . 1Lamium galeobdolon . . + . . . . . . + 1Petasites albus . . . + + . . . . . 1Epilobium montanum . . . + . . . . . + 1Asarum europaeum . . . . . . . . 1 + 1Cystopteris montana . 2 . . . . . . . . 1Neckera crispa D . . . . . . . . . 1 1h Adenostylon, AdenostyletaliaRubus idaeus B + + + 2 1 + . . + + 4Ribes alpinum + . . + + . . . 2Polygonatum verticillatum C + . + 1 + + . . + + 4Senecio ovatus + + + 1 + . . . . . 3Viola biflora + + . . . . 1 . + + 3Doronicum austriacum . + . + + . + . . . 2561

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568ijVeratrum album . + . . . . + + . . 2Aconitum lycoctonum subsp. vulparia . + . . + + . . . . 2Dryopteris filix-mas . . . 2 + . . + . . 2Geranium sylvaticum + . . . . . + . . . 1Erigeron polymorphus . . + + . . . . . . 1Ranunculus platanifolius . . + . . . . . . 1 1Querco-FageteaSorbus aria A . . . . . . . . + + 1Sorbus aria B . . . . . . . + + + 2Cotoneaster tomentosa . . . . . . . . 1 . 1Convallaria majalis C + + . . + + . . + . 3Carex ornithopoda . . . . . . + + + + 2Anemone nemorosa + + . . . . . . . + 2Carex digitata + 1 . . . 2 . . . . 2Carex montana . . . . . 1 . . . . 1Ctenidium molluscum D + . . + + . 1 2 2 2 4Ostale vrste / Other species:Campanula rotundifolia agg. C + 1 . . . + 1 1 + 1 4Asplenium viride . + . + . . + + + + 4Festuca bosniaca + + . + 2 2 . . . . 3Heliosperma pusilla + + . . . . + + . . 2Carlina acaulis subsp. caulescens 1 . . + 1 1 . . . . 2Valeriana montana . + + . . . + 1 . . 2Poa alpina . + . + . . + + . . 2Geranium macrorrhizum . . 1 2 + + . . . . 2Carduus acanthoides . . + 1 + + . . . . 2Galium anisophyllum + . . . + . + . . . 2Dryopteris carthusiana . + + 1 . . . . . . 2Asplenium fissum . + + + . . . . . . 2Cystopteris fragilis . + . + . . . + . . 2Epilobium angustifolium . . . + + + . . . . 2Thymus balcanus incl. praecox . . + + + . . . . 2Solanum dulcamara . . . . + . . . + + 2Ranunculus carinthiacus . . . . . . + + . + 2Dryopteris villarii . . . . . . + 1 1 2Cystopteris regia . . . . . . . + + + 2Phyteuma orbiculare + . . + . . . . . . 1Moehringia muscosa + . . . . . . + . . 1Polygonum viviparum . + . . . . + . . . 1Cardaminopsis croatica . . + + . . . . . . 1Schropularia canina . . 1 . + . . . . . 1Gentiana germanica . . . + . + . . . . 1Carex brachystachys . . . . + . . + . . 1Aster bellidiastrum . . . . . . . . + 1 1Ajuga reptans . . . . . . . . + 1 1Asplenium ruta-muraria . . . . . . . . + + 1Asplenium trichomanes . . . . . . . . + + 1Globularia belidifolia . . . . . . . . 2 . 1Mahovine / MossesDTortella tortuosa + + . + . . + 1 1 1 4Schistidium apocarpum agg. . . . . . . . + 1 1 2Plagiomnium undulatum . . . + . + . . . . 1Rhynchostegium murale . . . . . . . + + . 1Plagiochila porelloides . . . . . . . . 1 1 1Fissidens dubius . . . . . . . . 1 + 1Homalothecium lutescens . . . . . . . . 1 + 1Calypogeia arguta . . . . . . . . 1 + 1Mnium marginatum . . . . . . . . + 1 1Dicranella sp. . . . . . . . . + 1 1Fissidens adianthoides . . . . . . . 1 . . 1Tuidium tamariscinum . . . . . . . . . 1 1562

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568A Acer pseudoplatanus (4)B Sorbus chamaemespilus (7), Berberis croatica (9), Salix sp. (7)C Alchemilla velebitica (1), Anthoxanthum odoratum (1), Arabis alpina (1), Festuca spectabilis subsp. affinis (1),Festuca nigrescens (1), Galium lucidum (2), Polygala comosa (2), Fragaria vesca (2), Cicerbita alpina (2),Corydalis ochroleuca (3), Cardamine bulbifera (3), Pulmonaria officinalis (3), Urtica urens (4), Dactylis glomerata (4),Peltaria alliacea (4), Silene vulgaris (4), Saxifraga rotundifolia (4), Euphorbia amygdaloides (4), Stellaria holostea (4),Knautia drymeia (4), Melittis melissophyllum (6), Rhinanthus aristatus (6), Polygala alpestris subsp. croatica (7)Leontodon crispus subsp. rossianus (7), Carex pilosa (7), Lilium carniolicum (9), Saxifraga paniculata (9),Anthericum ramosum (9), Polygonatum odoratum (9), Valeriana officinalis (9), Thalictrum aquilegifoilum (9),Polypodium vulgare (10), Asplenium scolopendrium (10), Athyrium filix-femina (10), Gymnocarpium robertianum (10),Polystichum aculeatum (10), Cardamine trifolia (10), Dryopteris dilatata (10)D Isothecium alopecuroides (1), Plagiothecium nemorale (1), Mnium spinosum (1), Pohlia cruda (2), Sanionia uncinata (2),Marchantia polymorpha (4), Ditrichum flexicaule (4), Pseudoleskea incurvata (4), Schleropodium purum (4),Blepharostoma trichophyllum (9), Cirriphyllum tommasinii (10)A - drveće / Trees B - grmlje / Shrubs C - prizemno rašće / Undergrowth D - mahovine / Mossesa-f - sistematska pripadnost / sinsystematic affiliation1-6 - Zavižan, 7-8 - Smrčeve doline, 9-10 - Samarske stijeneVrste s pokrovnošću + u jednom snimkuSpecies with covering + in one releveREZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussionU deset fitocenoloških snimaka (tablica 1) zabilježenoje 153 vrsta višega bilja i 31 vrsta mahovina, odtoga se 38 vrsta višega bilja i 5 vrsta mahovina pojavljujeu više od 40 % snimaka. U isprekidanom sloju drvećapotpuno pre vladava smreka, pojedinačno je prate jarebika,bukva i mukinja, u nižim visinama češća je jela. Usloju grmlja, uz vrste iz sloja drveća, raste još 19 vrsta, uviše od dvije trećine snimaka zabilježene su Loniceracaerulea inc. subsp. borbasiana, Clematis alpina, Vacciniummyrtillus, Rosa pendulina, Salix appendiculata,Rubus idaeus, Sambucus racemosa i Juniperus communissubsp. alpina. Bez obzira na relativno velik brojvrsta, sloj je prizemnoga rašća prilično homogen, samo24 pridolaze na više od 40 % snimaka. Sa sociološkogastajališta prevladavaju tzv. “picetalne” (smrekove) vrste,karakteristične za smrekove šume većega dijela Europe.Njih je s mahovinama ukupno 38, odlučujuće su za sinsistematskipoložaj asocijacije, njihov je udio veći nego ugraničnoj fitocenozi Laserpitio krapfii-Piceetum. Udjelomi pokrovnošću svakako treba istaknuti vrste Calamagrostisvaria, Cirsium erisithales, pa i Carexornithopoda. One pripadaju redu Erico-Pinetalia. Odostalih viših kategorija red Fagetalia Pawl. 1928 i nižekategorije broje 31 vrstu, samo 7 preko 40 % snimaka;sveza Adenostylion Br.-Bl. 1925 i red Adenostyletalia G.& J. Br.-Bl. 1931 zastupljeni su sa 17 vrsta, 5 preko 40%. Vrste tih sintaksona znatno su manje rasprostranjenenego u graničnoj fitocenozi Laserpitio krapfii-Piceetum.Na više od 40 % ploha zabilježene su mahovine Dicranumscoparium, Rhytidiadelphus triquetrus, Polytrichumformosum, Ctenidium molluscum i Tortellatortuosa.Usporedba istraživane fitocenoze sa SchweingruberovomCalamagrostio variae-Piceetum pokazuje vrlovelike razlike i njihovu potpunu samostalnost. U sastojinamasmrekove šume s milavom (55 snimaka iz austrijskihAlpa, Willner i Grabherr 2007, stupci 5 i 8 u tablici34) nedostaje preko trideset vrsta iz Dinarida(primjerice Salix appendiculata, Sambucus racemosa,Lonicera caerulea subsp. borbasiana, Festuca bosniaca,Hypericum richeri subsp. grisebachii, Cardusacanthoides, Geranium macrorrhizum, Achillea clavenae,Gentiana lutea subsp. symphyandra, Ribes alpinum,Heracleum sphondylium, Asplenium fissum,Doronicum austriacum, Clematis alpina, Actaea spicata,Cirsium erisithales i druge), dok u njima raste višeod 100 vrsta koje nisu zabilježene u dinarskoj asocijaciji.Od njih se pojavnošću ili zastupljenošću posebnoističu Larix decidua, Pinus sylvestris, Polygala chamaebuxus,Sesleria albicans, Homogyne alpina, Carexalba, Hepatica nobilis, Erica carnea, Viola reichenbachiana,Athyrium filix-femina, Salvia glutinosa, Potentillaerecta, Gymnocarpium robertianum, Campanulacochleariifolia, Ranunculus nemorosus, a u sloju drvećamnogo su zastupljenije bukva, jela i gorski javor.U području Austrije iz kojega potječu snimci, asocijacijaCalamagrostio variae-Piceetum raste u srednjobrdskomdo visokobrdskom pojasu, do približno 1200 m,gdje još uvijek raste jela. Podloga je vapnenac i dolomit,a tlo je pretežito rendzina siromašna hranivima.Ovom je usporedbom otklonjena sumnja da je riječ oistoj asocijaciji, jer primjerice Zupančič (1999) za velebitskusmrekovu zajednicu navodi mogućnost da se„radi o geografskoj varijanti Schweingruberove asocijacije“.Istodobno Zupančič u opisu slovenskih subalpskihsmrekovih zajednica dokazuje da se ne moguidentificirati s Bertovićevom asocijacijom iz 1975. godine,iako šuma smreke i alpskoga ribizla (Ribeso alpini-PiceetumZupančič et Acceto 1994) pokazujeprilične sličnosti sa sastojinama iz Samarskih stijena.563

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568Odabir dijagnostičkih vrsta asocijacije temeljen jena usporedbi deset snimaka iz tablice 1 i rezultata istraživanjaFukareka (1964), Stefanovića (1970),Zupančiča (1980, 1999), Zupančiča i Acceta(1994), Vukelića, Alegra i Šegote (2010) teostalih fitocenologa. Iz usporedbe se izdvaja šira skupinarazlikovnih vrsta koje karakteriziraju subalpskastjenovita staništa otvorenoga sklopa, a ne pridolaze ilisu znatno rjeđe u ostalim smrekovim zajednicama. Tosu u ponajprije Juniperus communis subsp. alpina,Salix appendiculata, Sambucus racemosa, Hypericumricheri subsp. grisebachii, Achillea clavenae, Gentianalutea subsp. symphyandra, zatim Festuca bosniaca,Cardus acanthoides, Carlina acaulis subsp. caulescens,Asplenium fissum, Melampyrum velebiticum i druge.One sve nisu primarno šumske vrste; staništa ove smrekovešume često su isprekidana planinskim rudinama istjenovitim gromadama u čijim pukotinama te vrsterastu. Uz njih, u odnosu na ostale sastojine u Hrvatskoj,ali i šire, udjelom i pokrovnošću ističe se skupina šumskihvrsta – Calamagrostis varia, Polystychum lonchitis,Adenostyles alpina i Vaccinium vitis-idaea. One suvažne za identifikaciju i razlikovanje ove asocijacije,iako se ne mogu označiti kao razlikovne, jer uspijevaju iuostalim dinarskim fitocenozama.Izbor vrsta za imenovanje istraživane asocijacije(name-giving taxon) razmjerno je složen i vrlo sužen.Da je to čest slučaj, priznaje se i u uvodu Kodeksa, pokojemu su nazivi „etikete koje često ne mogu sadržavatisvojstvene i razlikovne vrste. U svakom slučaju,važno je točno znati što se misli pod imenom nego pronaćiime koje je svojstveno u svakom pogledu“. Najpogodnijomvrstom u istraživanoj asocijaciji pokazala seplaninska (velecvjetna) pljuskavica, Hypericum richeriVill. subsp. grisebachii (Boiss.) Nyman. Zastupljenaje visokim stupnjem udjela i znatnije nego usrodnim fitocenozama, a njezina ekoindikatorska svojstvaodgovaraju stanišnim uvjetima asocijacije i, naravno,nije korištena pri imenovanju zajednica običnesmreke. Ona je svojta subalpskih šuma, subalpskih ialpskih travnjaka na vapnenačkoj podlozi. Rasprostranjenaje od jugoistočnih Alpa, preko balkanskih planinado jugoistočnih Karpata. Šire shvaćenu svojtudefinira Robson (1968) uz obrazloženje da zbog velikevarijabilnosti ni jedna od lokalnih populacija drugačijegaizgleda ne zaslužuje taksonomski status. Stoga uopseg taksona H. richeri subsp. grisebachii uključuje iH. alpigenum Kit. H. transsilvanicum Čelak. i H. balcanicumVelen. Suprotno tomu mišljenju Soó (1991)tvrdi da su H. alpigenum, H. transsilvanicum i H. richerisubsp. grisebachii tri dobro razlučene svojte. Utako shvaćenoj taksonomiji grupe velebitske populacijepripadale bi vrsti H. alpigenum.Slika 1. Karakterističan izgled asocijacije Hyperico grisebachii-Piceetum u predjelu Samarske stijeneFigure 1 Characteristic appearance of the association Hyperico grisebachii-Piceetum in the area Samaraske stijene564

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568Zupančič, T. Wraber i Žagar (2004) imenovalisu prema planinskoj pljuskavici asocijaciju Hypericogrisebachii-Pinetum mugo (Horvat 1938) exZupančič et al. 2004. Označili su ju svojstvenom vrstomte fitocenoze, a u sociološkom smislu uvrstili urazred Salicetea herbaceae Br.-Bl. et al. 1947. U šumskimzajednicama u Hrvatskoj Hypericum richerisubsp. grisebachii raste u klekovini bora i istraživanojsmrekovoj asocijaciji, koje se – bez obzira na istu sinsistematskupripadnost – bitno razlikuju. Zato imenovanjesmrekove asocijacije po vrsti Hypericum richerisubsp. grisebachii smatramo opravdanim, a vrsta Pinusmugo može poslužiti kao razlikovna vrsta prema ostalimsmrekovim fitocenozama, jer u njima ne raste. Uzto,planinsku pljuskavicu označavamo kao razlikovnuvrstu za našu asocijaciju, posebno prema smrekovimšumama sjeverozapadnih Dinarida i predalpskoga područja.Slabije je razlikovna prema gornjim, graničnimpoložajima asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum, kaoi prema subalpskim smrekovim šumama Bosne i Hercegovinena karbonatnim stijenama.Na temelju navedenoga, ispravan naziv analiziraneasocijacije je Hyperico grisebachii-Piceetum abietis(Bertović 1975) nom. nov. hoc loco. Za nomenklaturnitip (lectotypus hoc loco) predlažemo Bertovićevusnimku br. 5 u tablici 17 (Bertović 1975: 34). Time sunjezin naziv i samostalan status riješeni, a u sintaksonomskomsmislu pripada svezi Vaccinio-Piceion Br.-Bl. 1938, redu Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. in Br.-Bl. etal. 1939 i razredu Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. in Br.-Bl. etal. 1939 em. Zupančič 1976. Ekološke uvjete asocijacijedetaljno je opisao Bertović (1975).Fitocenoza nema gospodarsko, ali ima veliko zaštitnoi prirodoznanstveno značenje. Njezine najznačajnijesastojine nalaze se u Nacionalnom parku “Sjeverni Velebit”,sporadično u Samarskim stijenama na Bjelolasici ipredjelu Smrekovac u risnjačkom masivu. Ona nema jedinstvensastav u tom cijelom arealu, visoki grebeni nakojima raste relativno su udaljene enklave svojih geobotaničkihi horoloških posebnosti. Primjerice, u velebitskimsu sastojinama češće Laserpitium krapfii, Rosapendulina, Festuca bosniaca, Poa alpina, Carlina acaulissubsp. caulescens, na Bjelolasici Aster bellidiastrum,Lycopodium annotinum, Dryopteris villari, Scopoliacarniolica, mahovine Plagiochila porelloides, Mniummarginatum i druge. Razlike u determinaciji vrsta priprijašnjim i sadašnjim istraživanjima (primjerice kodroda Dryopteris) te velika varijabilnost pojedinih vrsta irodova (primjerice rod Campanula) nisu od primarnogaznačenja, jer su dijagnostičke vrste i podvrste jasne i pridolazeu cijelome arealu zajednice.Pridolazak, uloga i zonalnost smrekovih sastojina unajvišem šumskom vegetacijskom pojasu Dinarida prilično su oprečno shvaćeni (Anić 1959, Horvat 1960,1962, Trinajstić 1970, Bertović 1975. i drugi ). Urješavanju toga pitanja važno je, među ostalim, detaljnijeistražiti i definirati odnos bukve i smreke u graničnim, pačak i u mješovitim sastojinama subalpskoga pojasa, štoće biti važna problematika budućih istraživanja.ZAKLJUČCI – ConclusionsZAHVALA – AcknowledgementProvedena fitocenološka istraživanja asocijacijeCalamagrostio variae-Piceetum Bertović 1975 nom.illeg. pokazala su da se ona osim na Zavižanu (Bertovi ć 1975) rasprostire i u drugim dijelovima sjevernogaVelebita i na Samarskim stijenama na Bjelolasici. U 6Bertovićevih i 4 nove snimke zabilježeno je 168 vrstavišega bilja i mahovina, od toga 38 pripadaju razredusmrekovih šuma (Vaccinio-Piceetea) i nižim jedinicama.Zbog prijašnje opisane različite fitocenoze podistim nazivom (Schweingruber 1972) Bertovićev nazivCalamagrostio variae-Piceetum abietis nije legitiman irevidiran je u novi – Hyperico grisebachii-Piceetumabietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco. Razlikovnesu vrste prema ostalim smrekovim asocijacijamapretplaninskoga pojasa Dinarida Juniperus communissubsp. alpina, Salix appendiculata, Sambucus racemosa,Hypericum richeri subsp. grisebachii, Gentianalutea subsp. symphyandra i Achillea clavenae. Osim potim razlikovnim vrstama, smrekova šuma s planinskompljuskavicom razlikuje se prema graničnoj fitocenoziLaserpiti krapfii-Picetum pridolaskom i znatno većompokrovnošću vrsta Calamagrostis varia, Polystichumlonchitis, Adenostyles alpina, Vaccinium vitis-idaea teznatno manjim udjelom i pokrovnošću vrsta redovaFagetalia i Adenostyletalia.Za nomenklaturni tip (lectotypus hoc loco) predlažemoBertovićevu snimku br. 5 u tablici 17 (Bertović1975: 34). Time su njezin naziv i samostalan status riješeni,a u sintaksonomskom smislu pripada svezi Vaccinio-Piceion,redu Vaccinio-Piceetalia i razreduVaccinio-Piceetea.Za pregled članka i vrlo korisne sugestije zahvaljujemodr. sc. Igoru Dakskobleru, višem znanstvenomsuradniku Biološkoga instituta Jovana HadžijaSlovenske akademije znanosti i umjetnosti, za stručnutehničku pomoć pri terenskim istraživanjima djelatnicimaHrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Senj iOgulin, Nacionalnoga parka “Sjeverni Velebit” i Nacionalnogaparka “Risnjak”.565

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568Anić, M., 1959: Šumarska fitocenologija, II (skripta).Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.Bertović, S., 1975: Ekološko-vegetacijske značajkeokoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. Glas.šum. pokuse 18: 5–75.Bakšić, D., I. Perković, N. Pernar, J. Vukelić,B. Vrbek, 2010: Pedofiziografske značajke i sadržajteških metala Pb, Zn, Cd i Cu u smrekovimšumama sjevernoga Velebita i Štirovače. CroatianJournal of Forest Engineerin 32 (u tisku).Cestar, D., 1965: Prirast smreke u šumama gorskog ipretplaninskog područja Hrvatske. Disertacija,Šu marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Fukarek, P., 1964: Fitocenološka istraživanja Igmana.Elaborat, Sarajevo.Horvat, I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Zagreb,73 str.Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske(s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak).Acta biol. II, 30: 1–179, JAZU, Zagreb.Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vege -tations Südosteuropas. G. Fischer Verlag s. 768,Stuttgart.Koperski, M., M. Sauer, W. Braun, S. R. Gradstein,2000: Referenzliste der Moose Deutschlands.Bundesamt fur Naturschutz, Bonn –Bad Godesberg.Nikolić, T. (ur.), 2010: Flora Croatica, baza podataka.On-line (http:/hirc.botanic.hr/fcd). Botaničkizavod, Prirodoslovno-matematički fakultet,Sveučilište u Zagrebu.Robson, N. K. B., 1968: Hypericum L. In: T. G.Tutin, V. H. Heywood, N. A. Burges, D. M.Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A.Webb, Flora Eurapea 2. Cambridge UniversityPress, pp. 261–269. Cambridge.Schweingruber, F. H., 1972: Die subalpinenZwergstrauchgesellschaften im Einzugsgebietder Aare (Schweizerische nordwestliche Randalpen).SH Anstalt f. forstliche VersuchwessenMitteilungen, 48/2: 195–504.Soó, R., 1991: Rectificationes systematicae et nomenclatoricae.In: S. Jávorka, V. Csapody, Iconographiaflorae partis austro-orientalis Europaecentralis. Akadémiai Kiadó, Budapest, pp. 11–36.Stefanović, V., 1970: Die Fichte und Fichtenwäder inBosnien und Herzegovina in den Vegetationsverhältnissender Dinariden. Ekologija, 5/1: 1–13,Beograd.LITERATURA – ReferencesTrinajstić, I., 1970: Höhengürtel der Vegetation unddie Vegetationsprofile im Velebitgebirge. Mittl.Ostalp. Din. Ges. F. Vegetke 11: 219–224.Trinajstić, I., 1995: Plantgeographical divizion offorest vegetation of Croatia. Annal. Forest. 20:37–66.Trinajstić, I., 2008: Biljne zajednice Republike Hrvatske.Akademija šumarskih znanosti, Zagreb,179 str.Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, 2010: Altimontansko-subalpskasmrekova šuma s obrubljenimgladcem (Laserpitio krapfii-Piceetumabietis ass. nova) na sjevernom Velebitu (Hrvatska).Šumarski list 134 (5–6): 211–228.Weber, H. E., J. M oravec, J.-P. Theurillat, 2000:International Code of Phytosociological Nomenclature,3th Ed. J. Veget. Sci. 11: 739–768.Willner, W., G. Grabherr, 2007: Die Wälder undGebüsche Österreich (1 Textband, 2 Tabellenband).ELSEVIER, Spektrum AkademischerVerlag.Zupančič, M., 1980: Smrekovi gozdovi Evrope inBalkanskega polotoka, I. Biološki vestnik, 28/2:137–158, Ljubljana.Zupančič, M., 1990: Smrekovi gozdovi Evrope inBalkanskega polotoka, III. Biološki vestnik,38/3: 5–22, Ljubljana.Zupančič, M., M. Acceto, 1994: Ribeso alpini-Piceetumass. nova v Dinarskem gorstvu Slovenije.Razprave 4. razreda SAZU XXXV(9): 151–175.Zupančič, M., 1999: Smrekovi gozdovi Slovenije.SAZU, Dela 36: 1–222.Zupančič, M., T. Wraber, V. Žagar, 2004: Dinarskazdružba ruševja Hyperico grisebachii-Pinetummugo na Snežniku. Razprave 4. razredaSAZU XLV(2): 185–261.Zupančič, M., 2007: Syntaxonomic problems of theclasses Vaccinio-Piceetea and Erico-Pinetea inSlovenia. Fitosociologia 44/2: 3–13.566

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568SUMMARY: Common beech (Fagus sylvatica) forms a strong vegetation belt inthe sub-alpine region of the Croatian Dinaric range, with natural forests of commonspruce (Picea abies) occurring as azonal communities in some specific localitiesof this belt. The association Laserpitio krapfii-Piceetum Vukelić, Alegro etŠegota 2010 inhabits sinkholes and northern, colder and shadier slopes from 1,100to 1,400 m above the sea, while shady and open ridges and peaks above 1,400 mare occupied by the spruce forest described by S. Bertović (1975) under the name ofCalamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975. Bertović’s name of theassociation is illegitimate (articles 31 and 34a, International Code of PhytocoenologicalNomenclature - ICPN, Weber, Moravec and Theurillat 2000) since the namewas already used by Schweingruber in 1972 for an association in the Randalpen inSwitzerland. One of the objectives of this research was to revise the nomenclatureand propose a new name for the phytocoenosis (Hyperico grisebachii-Piceetum), aswell as define the diagnostic species and other features. We used a method of theZurich-Montpellier Phytocoenological School with a six-degree scale. The floralcomposition was classified according to the social affiliation of the species. Theplant nomenclature was adjusted to the Flora Croatia database (Nikolić 2010),while mosses were adjusted according to Koperski et al. (2000).The association Hyperico grisebachii-Piceetum is distributed above an altitudeof 1,400 m (slightly lower on Samarske Stijene). It grows on distinctly rocky peaks,ridges, hooks, karrens, and upper, steep and sun-exposed slopes. The sites of thisassociation are basically characterized by the rockiness of the terrain, which almostalways exceeds 40 %. This contributes significantly to the broken tree canopylayer and to the composition of shrubs and ground vegetation (Figure 1). The soilsmostly consist of different subtypes of calcomelanosol, from organogenic, over organomineralto browned soils, and less frequently of shallow calcocambisol (Bakšićet al. 2010). According to the macroclimatic features of the Zavižan set, theaverage annual temperature is 3.5 ºC and the average annual precipitation amountis 1,898 mm (Vučjak meteorological station on Northern Velebit – 1,594 m, period1061 – 1990). The ecological amplitude of the occurrence of the community is verynarrow, whereas the specific relief, pedological and climatic conditions are unfavourablefor the successful growth of forest vegetation.Ten phytocoenological relevés (Table 1, relevés 1– 6, Zavižan area; 7 and 8,Smrčeve Doline area; 9 and 10, Samarske Stijene area) contain 153 species of higherplants and 31 moss species. The interrupted tree layer is completely dominatedby spruce, while the shrub layer, in addition to the species from the tree layer, containsfurther 18 species. Lonicera caerulea inc. subsp. borbasiana, Clematis alpina,Vaccinium myrtillus, Rosa pendulina, Salix appendiculata, Rubus idaeus, Sambucusracemosa and Juniperus communis subsp. alpina feature in more than twothirds of the relevés. From the sociological standpoint, there is a prevalence of socalled“picetal” (spruce) species, characteristic for spruce forests of the majorpart of Europe. Together with mosses, there are 38 such species in all. They are decisivefor the sin-systematic position of the association and their participation ishigher than in the marginal phytocoenosis Laserpitio krapfii-Piceetum. The speciesCalamagrostis varia, Cirsium erysithales, and even Carex ornithopoda, which belongto the order Erico-Pinetalia, deserve special mention in terms of participationand cover. Of other higher categories, the order Fagetalia Pawl. 1928 and lowercategories consist of 31 species, of which 7 occur in over 40 % of the relevés. Thealliance Adenostylion Br.-Bl. 1925 and the order Adenostyletalia G. & J. Br.-Bl.1931 are represented by 17 species, with 5 species occurring in over 40 % of the relevés.The species of these syntaxa occur in a considerably lesser amount than isthe case with the phytocoenosis Laserpitio krapfii-Piceetum mentioned above.The comparison of the newly-nominated phytocoenosis Hyperico grisebachii-Piceetumwith Shwaingruber’s Calamagrostio variae-Piceetum shows big differences,as well as their absolute independence. Over thirty species from the Dinaric Alps567

J. Vukelić, A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić: NOMENKLATURNO-FITOCENOLOŠKA REVIZIJA ASOCIJACIJE ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 559-568(e.g. Salix appendiculata, Sambucus racemosa, Lonicera caerulea subsp. borbasiana,Festuca bosniaca, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Cardus acanthoides, Geraniummacrorrhizum, Achillea clavene, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Ribesalpinum and many others) are missing from stands of spruce forest with small-reed inthe Austrian Alps (Willner and Grabherr 2007, columns 7 and 8, Table 34). On theother hand, these stands contain more than 100 species which were not recorded inthe Dinaric association. Of these species, Larix decidua, Pinus sylvestris, Polygalachamaebuxus, Sesleria albicans, Homogyne alpina, Carex alba, Hepatica nobilis,Erica carnea, Campanula cochleariifolia, Ranunculus nemorosus and others areparticularly prominent in terms of occurrence or participation. The investigatedspruce association differs from subalpine spruce forests growing in Slovenia (Zupančič1999) and in other Dinaric regions (Vukelić, Alegro and Šegota 2010).To select diagnostic species of the association, we compared ten relevés fromTable 1 and used the results of research into the forest vegetation of south-easternEurope, primarily that of Fukarek (1964), Stefanović (1970), Zupančič (1980, 1999),Zupančič and Acceto (1994), Vukelić, Alegro and Šegota (2010) and other phytocoenologists.Special mention should be made of a broader group of differentiating specieswhich characterize the subalpine, open-canopy rocky sites and which either donot occur in other spruce communities or are present to a much lesser degree. Theseinclude in the first place Juniperus communis subsp. alpina, Salix apendicullata,Sambucus racemosa, Hypericum richeri subsp. grisebachii, Achillea clavenae, Gentianalutea subsp. symphyandra, than Festuca bosniaca, Cardus acanthoides, Carlinaacaulis subsp. caulescens, Asplenium fissum, Melampyrum velebiticum andothers. Not all of them are primarily forest species; the sites of this spruce forest arefrequently interspersed with mountain clearings and massive blocks whose cracksare inhabited by these species. In relation to other spruce forests in Croatia andwider, there is also a group of forest species with high participation and cover thatincludes Calamagrostis varia, Polystychum lonchitis, Adenostyles alpina and Vacciniumvitis-idaea. These species play an important role in the identification and differentiationof this association, although they cannot be determined as differentiatingsince they are also present in other Dinaric phytocoenoses.St John’s wort, Hypericum richeri Vill. subsp. grisebachii (Boiss.) Nyman, provedto be the most suitable species for nominating the association. Its participationand amounts are much higher than in the related phytocoenoses, while its eco-indicatorproperties are ideally suited to the site conditions of the association. Moreover,it has not been used in the nomination of common spruce communities. In forestcommunities of Croatia, Hypericum richeri subsp. grisebachii is found in mugopine stands and in the investigated spruce association. Regardless of the same sinsystematicaffiliation, these two associations differ profoundly.Based on the above, the valid name of the analyzed association is Hyperico grisebachii-Piceetumabietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco. We propose Bertović’srelevé No 5 in Table 17 (Bertović 1975, p. 34) to be the nomenclatural type(lectotypus hoc loco), This will solve the problem of the name and independent statusof the association. In the syntaxonomic sense, it belongs to the alliance Vaccinio-Piceion,order Vaccinio-Piceetalia and class Vaccinio-Piceetea.The phytocoenosis does not have any commercial importance, but is of high protectiveand natural-scientific significance. The most important stands are found inNorth Velebit National Park, but the association also occurs sporadically in SamarskeStijene on Bjelolasica and in the Smrekovac area in the Risnjak massif. Thecomposition of the phytocoenosis is not uniform across the entire distributionrange. The high ridges on which it grows are relatively distant enclaves with theirspecific geobotanical and horological features.Key words: Ass. Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975,ass. Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco, floralcomposition, Dinaric mountains, Croatia568

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 164 (001)Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. sensu latissimo)NA PODRUČJU HRVATSKE PODRAVINE PREMAMORFOLOŠKIM SVOJSTVIMA LISTOVATHE VARIABILITY OF FIELD ELM (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) IN CROATIANDRAVA RIVER VALLEY ACCORDING TO THE LEAF MORPHOLOGYMarko ZEBEC 1 , Marilena IDŽOJTIĆ 1 , Igor POLJAK 1 , Iva MIHALDINEC 2SAŽETAK: Istraživana je varijabilnost pet populacija nizinskog brijesta(Ulmus minor Mill. sensu latissimo) s područja sjeverozapadne Hrvatske, uzrijeku Dravu: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Varaždin i Veliko Polje. Morfometrijskoistraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnostiprovedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištenemultivarijatne i deskriptivne statističke metode. Konstatirana je visokavarijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnostina razini svih populacija kretao od 17,63 % za svojstvo broja primarnih zubacasubapikalne regije lista do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Unutarpopulacijskavarijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim zasvojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke.Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobnonajsličnije populacije Svibovica, Gotalovo i Banov Brod. Populacija VelikoPolje od ostalih se populacija izdvaja zbog jakog negativnog antropogenogutjecaja, dok je odvajanje najsjevernije populacije Varaždin uvjetovano njenimzemljopisnim položajem i specifičnim staništem.Ključne riječi: Ulmus minor Mill. sensu latissimo, morfometrijskavarijabilnost, Podravina1. UVOD – IntroductionNizinski brijest (Ulmus minor Mill. sensu latissimo)naša je plemenita listača, koja zajedno s brijestomvezom (U. laevis Pall.) i gorskim brijestom (U. glabraHuds.) pripada rodu Ulmus L., taksonomski određenomunutar porodice Ulmaceae Mirb., nom. cons. Brijestovisu široko rasprostranjeni u sjevernomumjerenom području, a rastu i u suptropskom područjusrednje Amerike i jugoistočne Azije (Pennington iSarukhan 1968, Fu 1980, Mackenthun 1997).Njihova staništa odlikuju se velikom raznolikošću,tako da neki pripadnici roda dolaze uz obale velikih rijeka(U. minor Mill., U. laevis Pall., U. americana L.,1 Dr. sc. Marko Zebec, izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić,Igor Poljak, dipl. ing. šum., Sveučilište u Zagrebu, Šumarskifakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku,Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, e-mail: mzebec@sumfak.hr2Iva Mihaldinec, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,UŠP Koprivnica, Šumarija Kloštar Podravski, Ulica 1. svibnja 2,48362 Kloštar PodravskiU. rubra Mühl., U. davidiana Planch.), dok drugim vrstama(U. glabra Huds., U. thomasii Sarg., U. androssowiiLitw., U. changii Cheng, U. villosa Brandis, U.wallichiana Planch.) više odgovaraju brdska područja iveća nadmorska visina (Melville i Heybroek1971, Richens 1983). Nizinski brijest rasprostranjenje u većem dijelu Europe, osim sjevernih područja, araste i duž mediteranske obale, na većini otoka Sredozemnogmora, kao i u sjevernoj Africi, Maloj Aziji,Kavkazu i Transkavkaziji (Richens 1976).Ova europska vrsta, element je vegetacije poplavnihšuma reda Alnetalia glutinosae Tüxen 1937 i karakterističnavrsta sveze Alno-Quercion roboris Horvat 1938,a važan je član zajednica hrastovih poplavnih šumakoje se protežu duž velikih srednjoeuropskih rijeka(Sava, Dunav, Drava, Odra), gdje je hrast lužnjak edifikatorskavrsta drveća, dok je brijest primiješan, ponekadi u većem broju. Za prirodne populacije nizinskog569

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580brijesta karakteristična je vrlo široka ekološka valencija,tako da je prisutan u poplavnim šumama, ali i usredozemnim šumskim zajednicama (Richens 1983,Namvar i Spethmann 1985).Nizinski brijest rasprostranjen je u kontinentalnom imediteranskom dijelu Hrvatske. Prema Vukeliću iRaušu (1998) i Vukeliću i sur. (2008) na područjukontinentalne Hrvatske, u sloju drveća znatan udio zauzimau zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genistoelatae-Quercetum roboris Horvat 1938), posebiceu subasocijaciji s rastavljenim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938),a javlja se i u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpinobetuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969),kao i u šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem(Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959), mješovitojšumi crne johe i poljskog jasena sa sremzom(Pruno-Fraxinetum Oberdorfer 1953), šumi crne johe strušljom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968), tenešto manje u šumi crne johe s dugoklasim šašem (Caricielongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 1926), šumiveza i poljskog jasena (Fraxino-Ulmetum laevis Slavnić1952), poplavnoj šumi crne i bijele topole (Populetumnigro-albae Slavnić 1952) i poplavnoj šumi vrba i topola(Salici-Populetum nigrae /R. Tx. 1931/ MeyerDrees. 1936). Prema terenskim opažanjima Zebeca(2010) rasprostranjen je i ekstrazonalno, na toplijim,južnim ekspozicijama, npr. u zajednici hrasta medunca icrnog jasena (Orno-Quercetum pubescentis Klika1938). U mediteranskom dijelu Hrvatske, u specifičnimsinekološkim uvjetima U. minor raste u zajednicamahrasta medunca, no česte su i čiste sastojine nizinskogbrijesta, posebice na antropogeniziranim staništima i napuštenimpoljoprivrednim površinama. Uz veće rijekejadranskog sliva (Cetina, Krka, Neretva), brijest se pojavljujeu zajednicama bijele topole (Hećimović1982; Trinajstić 1991; Marković i sur. 1993; K a -menjarin 1996; Milović 2000, 2002).Pojavom traheomikoze holandske bolesti brijesta(Ophiostoma ulmi /Buism./ Nannf. I; Ophiostomanovo-ulmi Brasier) dolazi do propadanja vrlo velikog570broja stabala nizinskog brijesta u Europi, gdje su zabilježeneenormne štete. U Hrvatskoj sušenje brijesta počinjedvadesetih godina prošloga stoljeća, dok jenajveće propadanje u slavonskim nizinskim šumamazabilježeno između 1950. i 1955. godine, tako da sudanas odrasla, reproduktivno sposobna stabla, prava rijetkost(Špiranec 1971, Jureša 1976, Stojković1995, Gradečki i sur. 1997). Stupanj tolerantnostipojedine vrste prema određenom patogenu, kao i njenaadaptabilnost u uskoj je vezi s količinom varijabilnostikoju dotična vrsta posjeduje. Što je veća varijabilnost,veća je i vjerojatnost preživljavanja, odnosno adaptiranjana promjenjive uvjete okoline tijekom relativnodugog životnog ciklusa. Navedeno rezultira pojačanimzanimanjem znanstvenika za ovu plemenitu listaču, tese provode brojne studije kojima je cilj metodama morfometrijskeanalize folijarnih značajki ili biokemijskimanalizama utvrditi stupanj varijabilnosti populacija ovevrste. Istraživanjima varijabilnosti nizinskog brijestanastoji se riješiti i taksonomski prijepor oko znanstvenogimenovanja nizinskog brijesta, kao i dati konačnisud o valjanosti velikog broja unutarvrsnih jedinica,koje navode pojedini autori (Coleman 1998, Colli n i sur. 2000, Collin 2002).Dosadašnje studije varijabilnosti nizinskog brijestau Hrvatskoj su glede veličine uzorka parcijalne i neujednačene,a metodološki zastarjele, tako da ne predstavljajuprimjerene izvore za nastavak istraživanja(Zlatarić 1952, Janjić 1981). Prvo opsežno istraživanjekoje obuhvaća cjelokupno područje rasprostranjenostinizinskog brijesta u Hrvatskoj, a koristimoderne morfometrijske i molekularno-biološke metodeuz multivarijatni pristup, provodi Zebec (2010),te utvrđuje visoku morfološku i genetsku varijabilnostove vrste. Dobiveni uzorak varijabilnosti ukazuje najasno odvajanje između kontinentalnih i mediteranskihpopulacija nizinskog brijesta na morfološkoj i genet -skoj razini.Ovo istraživanje provedeno je u Podravini, a nastavljase na seriju višegodišnjih opservacija i studijaraznolikosti nizinskog brijesta u Hrvatskoj.2. PODRUČJE I CILJ ISTRAŽIVANJA – Observed Area and Goal of ResearchIstraživano područje proteže se na sjeveru do granices Republikom Mađarskom, na jugu graniči s Prema Mayeru (1992) najzastupljenija tla središ-kao i holocenske naslage (šljunci, pijesci, glina, silt).obroncima Bilogore, dok je istočna granica Virovitica, njega dijela dravskog bazena su euglejevi, i to: amfiglej,hipoglej i epiglej. U najnižem naplavnoma zapadna područje oko Varaždina.Podravina je prostor aluvijalne ravnice rijeke Dra - aluvijalnom pojasu uz rijeku Dravu pod utjecajem vodeve. Istraživano područje možemo geomorfološki odreditiprema Bognaru (2001), kako slijedi: varna glejna tla, dok na povišenijim prostorima prevla-formirana su karbonatna tla – aluvijalna glejna i moč-megamakrogeomorfološka regija – Panonski bazen; dava semiglej aluvijalni. Za prostor pleistocenskihsubgeomorfološka regija – Gornjodravska nizina (Virovitica),Nizina rijeke Drave i rijeke Mure (Varaždin). Klimatološki je području Podravine, prema Köppe-terasa karakteristično je lesivirano i pseudoglejno tlo.Litološki, na tom području prevladavaju pleistocenski novoj klasifikaciji, svojstven Cfwbx tip klime. To jesedimenti (močvarni les i kopneni beskarbonatni les), umjereno topla kišna klima, sa srednjom temperaturom

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580najhladnijeg mjeseca godine od -3 do -18 ˚C. Raspodjelaoborina je podjednaka tijekom godine, dok su maksimumiu kasno proljeće i jesen. Prema podacima zameteorološku postaju Đurđevac, koja se nalazi u srediniistraživanoga područja, srednja godišnja temperaturazraka iznosi 10,0 °C. Prema Langovom kišnomfaktoru (Kfg = 78,6) klima je semihumidna. Najčešćisu zapadni i sjeverozapadni vjetrovi.Područje Podravine prostor je izuzetnih prirodnihvrijednosti, visoke biološke i krajobrazne raznolikosti,pa je područje riječnog ekosustava Drave i Mure i zakonompreventivno zaštićeno uspostavom Regionalnogparka Mura-Drava (2008), koji je dio budućegrezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Uz dravskeobale odvija se i veći broj antropogenih aktivnosti, kojeimaju drastičan negativni utjecaj na očuvanje biološkeraznolikosti ovoga područja. Ponajprije je to uređivanjevodotoka i eksploatacija mineralnih sirovina (nafta,pijesak, šljunak), o čemu je napisano nekoliko znanstvenihstudija (Špoljar i sur. 2008, P e h i sur. 2008).Na rijeci Dravi uzvodno od ušća Mure nalaze se 22 hidroelektrane,od čega su tri u Hrvatskoj (HE Varaždin,HE Čakovec, HE Dubrava), a planirana je izgradnjanovih u Hrvatskoj i susjednim državama (Režek2003). Negativni utjecaj uzvodnih hidroelektrana nanizinske šume ogleda se u postupnom snižavanju razinepodzemnih voda uslijed erozije korita rijekeDrave. Korijenje šumskog drveća (poglavito hrastalužnjaka) pritom ne može pratiti naglu promjenu dinamikepodzemnih voda, te dolazi do sušenja velikihšumskih kompleksa (Repaš). Nepovoljan utjecaj na mikroklimulužnjakovih šuma (Genisto elatae-Quercetumroboris Horvat 1938) ima i nestanak nizinskogbrijesta, shodno čemu stanište postaje toplije i suše(Prpić 1975, Beraković 1999). Najveća pojavnostnizinskog brijesta na području Podravine je u lužnjakovimšumama, gdje raste zajedno s vezom. Brojni negativničimbenici (holandska bolest brijesta, onečišćenjetla uslijed eksploatacije mineralnih sirovina, snižavanjerazine podzemnih voda, krčenje šuma) rezultirali sualarmantnim smanjenjem broja adultnih stabala na terenu.Važnost očuvanja nizinskog brijesta nalazi se i uosiguranju opstanka lužnjakovih šuma, gdje je brijest,prije pojave holandske bolesti, tvorio podstojnu etažu usloju drveća, te održavao optimalnu mikroklimu staništa,neophodnu za uspijevanje hrasta lužnjaka (Prpić1996, 2001; Vukelić i Baričević 1998).Zbog ugroženosti brijesta od patogena Ophiostomanovo-ulmi i spomenutih negativnih čimbenika, asamim time i opasnosti od smanjenja optimalne širinevarijabiliteta, koji bi predstavljao osnovu za adekvatniodgovor na promijenjene uvjete staništa, pristupilo seistraživanju njegove varijabilnosti pomoću morfometrijskeanalize listova. Nizinski brijest se u ovom radutretira kao skupina manje ili više izdiferenciranihsvojti, određenih pripadnošću U. minor Mill. sensu latissimokompleksu.3. MATERIJAL I METODE – Material and MethodsMaterijal za morfometrijsku analizu sakupljen je upet prirodnih populacija nizinskog brijesta s područjaSlika 1. Uzorkovane populacije.Figure 1 Sampled populations.Podravine. Populacije obuhvaćene istraživanjem bilesu: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Veliko Polje, Varaždin(slika 1). Sabrani su listovi spet stabala po populaciji, dok jesvako stablo bilo prezentirano s 30zdravih i neoštećenih listova. Korištenisu subdistalni listovi kratkihfertilnih izbojaka osvijetljenog dijelakrošnje, budući da se vršni, distalnilistovi formiraju u sušno dobagodine, što uzrokuje njihovu deformaciju,pa su neprikladni za izmjeru(Richens 1955). Listovi su sakupljenikrajem lipnja 2009. godine,dakle sredinom vegetacijskog razdoblja,kada su s obzirom na oblik idimenzije u cijelosti razvijeni. Budućida U. minor ima vrlo velik potencijalvegetativnog širenja, priselekciji uzoraka, primjenjivan jekriterij da su stabla međusobno udaljenanajmanje 50 metara, upravo dabi se izbjegla mogućnost uzorkovanjagenetički istih jedinki.571

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580Nakon skeniranja, lišće je izmjereno programskimpaketom WinFolia (WinFolia TM 2001). Odabir značajkiza izmjeru izvršen je prema Richensu (1958) iJanjiću (1981), te je modificiran prema Zebecu(2010). Ukupno je izmjereno 10 folijarnih svojstava(slika 2). Točnost mjerenja iznosila je 0,1 mm, a za svakilist mjerena su sljedeća svojstva: površina plojke (LA);maksimalna širina plojke (HW); duljina plojke, mjerenaod baze plojke na kraćoj strani lista do mjesta najveće širineplojke (PMPW); širina plojke na 50 % duljineplojke kraće strane lista (PW1); širina plojke na 90 %duljine plojke kraće strane lista (PW2); broj primarnihzubaca subapikalne regije, mjereno od vrha lisne plojkedo polovine duljine plojke kraće strane lista (NPT); brojsekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije, mjerenood apeksa do polovine duljine plojke kraće stranelista (NPSV); duljina peteljke (PL); bazalna asimetrija,razmak između najnižih točaka dulje i kraće strane lista(BA); duljina plojke (BL).Trend izmjerenih morfoloških značajki opisan jeputem deskriptivnih statističkih pokazatelja, pri čijemsu izračunu korišteni standardni algoritmi deskriptivnestatističke analize (Sokal i Rohlf 1989). Podaci suprikazani sljedećim procjeniteljima: aritmetička sredina(x - ), standardna devijacija (SD), raspon (x min –x max ), koeficijent varijabilnosti (CV). U svrhu utvrđivanjaunutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnostinizinskog brijesta, korištena je univarijatna analizavarijance (ANOVA). Analizirani faktori varijabilnostibili su populacija i stablo, i to tako da je faktor stablougniježđen unutar faktora populacija. Ukoliko su izmeđupopulacija postojale signifikantne razlike u vrijednostimaaritmetičkih sredina za pojedina svojstva, akako bi se utvrdilo koje se točno populacije međusobnosignifikantno razlikuju, provedeno je i dodatno testiranjeFisherovim multiplim testovima (LSD) za sve parovepopulacija. Također je provedena i razdjelbaukupne varijance, alociranjem izračunate komponentevarijabilnosti pripadajućem izvoru (između populacija,između stabala unutar populacije, unutar stabla), za svaanalizirana svojstva. U tu svrhu korištena je REMLmetoda (Restricted Maximum Likelihood Method).Kako bi se odnos između promatranih populacijašto bolje prikazao, korištene su metode multivarijatnestatističke analize (McGarigal i sur. 2000), te su primijenjeneklasterska i diskriminantna analiza. Klasterskaanaliza provedena je UPGMA (Unweighted PairGroup Average Method) metodom, pri čemu je kori-Slika 2. Mjerena svojstva lista: LA = površina plojke; HW = maksimalnaširina plojke; PMPW = duljina plojke, mjerena od bazeplojke na kraćoj strani lista do mjesta najveće širine plojke; PW1 =širina plojke na 50 % duljine plojke kraće strane lista; PW2 = širinaplojke na 90 % duljine plojke kraće strane lista; NPT = broj primarnihzubaca subapikalne regije, mjereno od apeksa do polovine duljineplojke kraće strane lista; NPSV = broj sekundarnih i tercijarnihžila subapikalne regije, mjereno od apeksa do polovine duljineplojke kraće strane lista; PL = duljina peteljke; BA = bazalna asimetrija;BL = duljina plojke.Figure 2 Measured leaf traits: LA = leaf blade area; HW = leafblade breadth at its widest point; PMPW = leaf blade length, measuredalong the shorter side of lamina, starting from the leaf baseto the point of maximum leaf breadth; PW1 = leaf blade width at 50% of leaf blade length , measured along the shorter side of lamina;PW2 = leaf blade width at 90 % of leaf blade length, measuredalong the shorter side of lamina; NPT = number of primary teeth,measured in the subapical region of the leaf, along the shorter sideof lamina, starting from leaf apex to the point of 50 % of leaf bladelength; NPSV = number of secondary and tertiary veins, measuredin the subapical region of the leaf, along the shorter side of lamina,starting from leaf apex to the point of 50 % of leaf blade length; PL= petiole length; BA = leaf base asymmetry; BL = blade length.štena Euklidska udaljenost. Sve navedene statističkeanalize provedene su pomoću statističkog programaSTATISTICA 8.0 (StatSoft Inc. 2001).Rezultati deskriptivne statističke analize prikazanisu u tablici 1. Prosječno najveću površinu plojke (LA),najšire lisne plojke (HW), najveće vrijednosti širineplojke na 50 % duljine plojke kraće strane lista (PW1),kao i najveće vrijednosti širine plojke na 90 % duljine5724. REZULTATI – Resultsplojke kraće strane lista (PW2) imala je populacijaBanov Brod. S druge strane, populacija Veliko Poljeimala je prosječno najmanje vrijednosti navedenih lisnihsvojstava. Listovi populacije Varaždin odlikovalisu se prosječno najvećim brojem primarnih zubaca su-

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580bapikalne regije (NPT), kao i prosječno najvećim brojemsekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije(NPSV). Prosječno najmanje vrijednosti svojstava NPTi NPSV, zabilježene su kod populacije Svibovica. Najduljeplojke (BL) i peteljke (PL) bile su svojstvene populacijiVaraždin, dok su najmanje vrijednosti za tasvojstva bile karakteristične za populaciju Veliko Polje.Visoki koeficijenti varijabilnosti (iznad 30 %) dobivenisu za svojstva: površina plojke (LA), duljina peteljke(PL), bazalna asimetrija (BA). Najmanji koeficijentivarijabilnosti bili su svojstveni varijablama: maksimalnaširina plojke (HW), širina plojke na 50 % duljineplojke kraće strane lista (PW1), broj primarnih zubacasubapikalne regije (NPT).Prema provedenoj analizi varijance, stabla unutarpopulacija signifikantno se razlikuju prema svim istraživanimsvojstvima (tablica 2). Populacije se na razinisignifikantnosti 0,05 razlikuju univarijatno za svojstvopovršine plojke (LA), dok je na razini 0,01 razlikovanjesignifikantno za sljedeća svojstva: maksimalna širinaTablica 1. Parametri deskriptivne statistike za mjerena morfološka svojstva. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane.Table 1 Descriptive statistical parameters for measured morphological traits. Maximum and minimum values are bolded.Značajka Deskriptivni pokazateljiUkupnoBanov Brod Gotalovo Svibovica Varaždin Veliko PoljeTrait Statistical parameters Totalx - (cm 2 ) 12,64 11,84 10,63 11,69 8,83 11,13LASD (cm 2 ) 3,27 3,54 2,47 4,99 3,10 3,80x min - x max 7,55 - 28,54 6,28 - 24,32 6,50 -19,95 3,61 - 28,60 3,47 - 19,94 3,47 - 28,60CV (%) 25,87 29,90 23,24 42,69 35,11 34,14x - (cm) 3,46 3,34 3,10 3,14 2,79 3,17HWSD (cm) 0,47 0,47 0,37 0,68 0,51 0,56x min - x max 2,45 - 5,24 2,43 - 4,83 2,35 - 4,36 1,85 - 5,19 1,79 - 4,58 1,79 - 5,24CV (%) 13,58 14,07 11,94 21,66 18,28 17,67x - (cm) 2,33 2,17 2,36 2,11 2,03 2,20PMPWSD (cm) 0,44 0,38 0,48 0,58 0,49 0,49x min - x max 1,52 - 3,56 1,33 - 3,12 1,55 - 3,83 0,86 - 3,89 1,07 - 3,52 0,86 - 3,89CV (%) 18,88 17,51 20,34 27,49 24,14 22,27x - (cm) 3,33 3,16 2,96 2,96 2,66 3,01PW1SD (cm) 0,46 0,44 0,38 0,65 0,50 0,54x min - x max 2,37 - 5,02 2,28 - 4,58 2,24 - 4,32 1,72 - 5,00 1,75 - 4,45 1,72 - 5,02CV (%) 13,81 13,92 12,84 21,96 18,80 17,94x - (cm) 0,75 0,73 0,74 0,70 0,57 0,70PW2SD (cm) 0,21 0,18 0,16 0,20 0,11 0,18x min - x max 0,41 - 1,47 0,37 - 1,44 0,35 - 1,27 0,39 - 1,43 0,30 - 0,87 0,30 - 1,47CV (%) 28,00 24,66 21,62 28,57 19,30 25,71x - 9,90 8,93 8,35 10,63 8,69 9,30NPTSD 1,72 1,09 0,97 1,63 1,51 1,64x min - x max 7,00 -15,00 7,00 -12,00 6,00 -12,00 6,00 -16,00 6,00 -13,00 6,00 - 16,00CV (%) 17,37 12,21 11,62 15,33 17,38 17,63x - 8,89 7,95 7,35 11,48 7,71 8,67NPSVSD 1,70 1,08 0,97 1,56 1,50 2,04x min - x max 6,00 -14,00 6,00 -11,00 5,00 -11,00 8,00 -16,00 5,00 -12,00 5,00 - 16,00CV (%) 19,12 13,58 13,20 13,59 19,46 23,53x - (cm) 0,87 0,62 0,62 1,01 0,59 0,74PLSD (cm) 0,21 0,20 0,15 0,29 0,19 0,27x min - x max 0,49 -1,68 0,22 -1,07 0,29 -1,04 0,42 -1,89 0,14 -1,12 0,14 - 1,68CV (%) 24,14 32,26 24,19 28,71 32,20 36,49x - (cm) 0,41 0,26 0,21 0,49 0,31 0,34BASD (cm) 0,14 0,13 0,11 0,19 0,14 0,18x min - x max 0,15 - 0,75 0,02 - 0,62 0,00 - 0,69 0,08 - 1,29 0,04 - 0,91 0,00 - 1,29CV (%) 34,15 50,00 52,38 38,76 45,16 52,94x - (cm) 5,31 5,15 5,04 5,64 4,59 5,15BLSD (cm) 0,73 0,77 0,69 1,32 0,88 0,97x min - x max 3,96 - 8,07 3,71 - 7,61 3,69 - 7,89 2,93 - 9,27 2,80 - 6,79 2,80 - 9,27CV (%) 13,75 14,95 13,69 23,40 19,17 18,83573

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580plojke (HW), širina plojke na 50 % duljine plojke kraćestrane lista (PW1), broj primarnih zubaca subapikalneregije (NPT), broj sekundarnih i tercijarnih žila subapikalneregije (NPSV), duljina peteljke (PL), bazalna asimetrija(BA) i duljina plojke (BL). Razlikovanjepopulacija za svojstva duljina plojke, mjerena od bazeplojke na kraćoj strani lista do mjesta najveće širineplojke (PMPW) i širina plojke na 90 % duljine plojkekraće strane lista (PW2) nije bilo statistički značajno.Tablica 2. Rezultati univarijatne analize varijance (ANOVA).Table 2 Results of univariate analysis of variance (ANOVA).Efekti – Effects df LA HW PMPW PW1 PW2Populacija F 4 4,10 5,49 1,80 6,63 1,80Population p p

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580četiri populacije (tablica 5). Naime, populacija Varaždinima značajno veći broj zubaca subapikalne regije(NPT), kao i značajno veći broj sekundarnih i tercijarnihžila subapikalne regije (NPSV) u odnosu na ostalepopulacije (tablica 6). Odvajanje populacije VelikoPolje od ostalih populacija prema značajno manjoj površiniplojke (LA), kao i značajno manjoj širini plojkena 90 % duljine plojke kraće strane lista (PW2), određenoje pomoću diskriminantne funkcije 2 (tablica 5).Generirane vrijednosti diskriminantnih funkcija prikazanesu na razini stabala, grupiranih na temelju pripadnostiodređenoj populaciji (slika 4). Naglašeno je vrlojasno razdvajanje populacije Varaždin, dok za drugepopulacije, iako uz prisutnost preklapanja pozicije pojedinihjedinki, možemo nazrijeti trend diferencijacijeod Banovog Broda, preko Gotalova i Svibovice, do VelikogPolja.Tablica 4. Komponente varijance.Table 4 Variance components.Efekt – Effect (%)ZnačajkaPopulacija Stablo/populacija Unutar stablaTraitPopulation Tree/population Within the treeLA 11,00 15,32 73,68HW 16,48 16,12 67,40PMPW 3,62 20,03 76,35PW1 17,55 13,27 69,19PW2 6,55 39,35 54,10NPT 24,31 30,76 44,93NPSV 55,41 17,73 26,86PL 38,10 28,71 33,19BA 34,65 25,25 40,10BL 12,09 13,18 74,73Slika 3. UPGMA dendrogram istraživanih populacija.Figure 3 UPGMA tree diagram of researched populations.Tablica 5. Sredine kanoničkih varijabli.Table 5 Means of canonical variables.Grupa Diskr. funkcija 1 Diskr. funkcija 2 Diskr. funkcija 3 Diskr. funkcija 4Group Root 1 Root 2 Root 3 Root 4Svibovica -2,4390 -1,2451 -0,8893 0,2849Banov Brod -5,3178 2,5013 0,5083 0,1168Gotalovo -2,9906 0,1745 -0,7143 -0,3583Veliko Polje -1,4840 -2,0622 1,0935 -0,0566Varaždin 12,2316 0,6316 0,0017 0,0131575

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580Tablica 6. Standardizirani koeficijenti kanoničkih varijabli.Table 6 Standardized coefficients for the cannonical variables.Varijabla Diskr. funkcija 1 Diskr. funkcija 2 Diskr. funkcija 3 Diskr. funkcija 4Variable Root 1 Root 2 Root 3 Root 4NPSV 8,251 -0,279 -0,834 -0,987NPT -8,373 1,046 0,971 0,869PW1 -3,042 2,266 -0,648 1,113BA -0,743 0,384 0,925 0,255LA 3,866 -2,042 0,549 -3,152BL -1,476 0,561 -0,576 2,178Svojstvena vrijednostEigenvalue48,747 3,122 0,688 0,056Kumulativna proporcijaCumul. Prop.0,926 0,985 0,998 1,000Diskriminantna funkcija 2 – Root 2Diskriminantna funkcija 1 – Root 1Slika 4. Projekcija kanoničkih vrijednosti istraživanih populacija u prostor prvih dviju diskriminantnih funkcija.Figure 4 Scatterplot of the canonical scores of researched populations for the first two discriminant functions.5765. RASPRAVA I ZAKLJUČAK – Discussion and ConclusionRezultati morfometrijske analize podataka ukazujuna činjenicu da su najvarijabilnija svojstva u istraživanimpopulacijama bila površina plojke (LA), duljinapeteljke (PL) i bazalna asimetrija (BA). Slične rezultatedobiva i Zebec (2010) za cjelokupno područje rasprostranjenjanizinskog brijesta u Hrvatskoj, no vrijednostikoeficijenata varijabilnosti nešto su veće,budući da je i područje obuhvaćeno istraživanjem biloznatno veće, a time i heterogenije.Analizom varijance (ANOVA) utvrđeno je postojanjestatistički značajnih razlika u vrijednostima aritmetičkihsredina kompariranih svojstava na unutarpopulacijskoj imeđupopulacijskol razini za glavninu promatranih svojstava.Provedbom post hoc testiranja pomoću Fisherovih

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580multiplih testova (LSD) zaključeno je da se populacijeVaraždin i Veliko Polje značajno razlikuju od ostalih populacija,kao i međusobno, i to za većinu istraživanihsvojstava.Primjenom multivarijatnih statističkih metoda (klasterskai diskriminantna analiza) dodatno je pojašnjenuzorak variranja i trend diferencijacije populacija, prethodnodobiven metodama deskriptivne statistike, odnosnoanalize varijance. Populacija Varaždin odlikujese visokim koeficijentima varijabilnosti za gotove sveznačajke, što ukazuje na njenu heterogenost. Nedvojbenoodvajanje populacije Varaždin od ostalih populacija,i to na vrlo visokoj razini, može se tumačitiekološko-geografskim načelom. Specifičnost ove najsjevernijei geografski najudaljenije populacije je u područjunjena pridolaska, budući da ona, za razliku odostalih populacija, ne pridolazi u šumi hrasta lužnjaka,već u zajednici bijele i crne topole (Populetum nigroalbaeSlavnić 1952), za koju su karakteristični povišenipoložaji u odnosu na ostale zajednice sveze Salicionalbae Soó 1940, te naglašeni negativni utjecaj hidrotehničkihzahvata i agromelioracije.Populaciju Veliko Polje karakterizira vrlo malenbroj stabala (dvadesetak jedinki) koja pridolaze naagrobiotopu. Shodno tomu ovaj kompleks nije konkretnošumski, tako da u njemu nisu prisutni uravnoteženiuvjeti staništa, inače svojstveni starijim sastojinama.Ova populacija se odlikuje najmanjim dimenzijama listova,a male vrijednosti koeficijenta varijabilnosti zavećinu svojstava ukazuju na uniformnost istraživanihsvojstava. Upravo homogenost istraživanih svojstava,kao i smanjena brojnost populacije (posljedica sječe ikonverzije šumskog staništa u poljoprivrednu površinu)ukazuju na izvjesnost vegetativnog načina reprodukcijeove populacije.Budući da su ekološki parametri područja istraživanihpopulacija Banov Brod, Svibovica i Gotalovo podjednaki,možemo zaključiti da utvrđena varijabilnostne proizlazi iz različitosti ekoloških čimbenika (klima itlo), već je najvjerojatnije uzrokovana izrazitom heterogenošćugenetske baze svojti unutar U. minor Mill. s.l. kompleksa općenito.Iako iscrpnim istraživanjima nizinskog brijesta napodručju sjeverne i zapadne Europe postojanje regionalnestrukture nije kategorički potvrđeno, budući danije donesen konsenzus o morfološkim deskriptorimana vrsnoj i unutarvrsnoj razini, pitanje taksonomskogintegriteta nizinskog brijesta ostaje i dalje otvoreno(Machon i sur. 1997, Hollingsworth i sur. 2000,Goodal-Copestake i sur. 2005).Kako bi se donijeli kritičniji zaključci glede taksonomskedelimitacije i diferencijacije svojti unutar U.minor Mill. s. l. kompleksa na području Podravine, potrebnoje kombinirati morfometrijske i molekularnobiološkemetode istraživanja.Ovim istraživanjem, temeljenom na morfometrijskojanalizi morfoloških značajki listova, izvršena jekvantifikacija varijabilnosti podravskih populacija nizinskogbrijesta, čime je oformljena inicijalna baza zadaljnje studije ove vrste na području Podravine.Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom„Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitihlistača u Hrvatskoj“, te se zahvaljujemo na financijskojBeraković, M., 1999: Utjecaj dravskih hidroelektranana mikroklimu, Hrvatska vodoprivreda 76:14–20.Bognar, A., 2001: Geomorfološka regionalizacijaHrvatske, Acta Geogr. Croatica, Vol. 34 (1999):7–29.Coleman, M., 1998: The elm problem: a molecularand morphological case study, Disertacija, EdinburghUniversity and the Royal Botanic GardenEdinburgh.Collin, E., I. Bilger, G. Eriksson, J. Turok,2000: The conservation of elm genetic resourcesin Europe, U: C. P. Dunn (ur.), The elms – breeding,conservation and disease management, J.Chapman and Hall, 281–293, New York.6. ZAHVALA – Acknowledgement6. LITERATURA – Referencespotpori. Veliku zahvalnost dugujemo svim djelatnicimašumarija UŠP Koprivnica, koji su nam olakšali pronalaženjestabala nizinskog brijesta na terenu.Collin, E., 2002: Strategies and guidelines for theconservation of the genetic resources of Ulmusspp. U: S. Borelli (ur.), Noble Hardwoods network:Report of the fourth and fifth meetings,International Plant Genetic Resources Institute,50–67, Rome.F u , L. K., 1980: Systematic study of the genus Ulmusin China, Journal of the North-eastern ForestryInstitute 3: 1–40, Beijing.Goodal-Copestake, W. P., M. L. Hollingsworth,P. M. Hollingsworth, 2005: Molecularmarkers and ex situ conservation of theEuropean elms (Ulmus spp.), Biological Conservation122: 537–546.577

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580Gradečki, M., K., Poštenjak, B. Hrašovec,1997: Početna istraživanja cvatnje i plodonošenjagrupa poljskog brijesta (Ulmus minor Mill.)u istočnoj Hrvatskoj, Poster na 6. kongresu biologaHrvatske, Opatija 1997.Hećimović, M., 1982: Vegetacija razreda Quercetea-ilicisBr.-Bl. 1947 na otoku Šipanu, ActaBot. Croat. 41: 77–85.Hollingsworth, P. M., M. L. Hollingsworth,M. Coleman,2000: The European elms – Molecularmarkers, population genetics, and biosystematics,U: C. P. Dunn (ur.), The elms –bre eding, conservation and disease management,J. Chapman and Hall, 3–20, New York.Janjić, N., 1981: Raširenost i varijabilitet poljskogbresta u Bosni i Hercegovini. Radovi Šum. fak. iInstituta za šumarstvo u Sarajevu, knjiga 26,svezak 1–2, 123 str., Sarajevo.Jureša, B., 1976: Sušenje hrasta, jasena i brijesta urazdoblju 1950–1974. na području ŠG “Hrast”,Vinkovci, Šumarski list Vol. 1–2: 61–66.Kamenjarin, J.,1996: Vascular flora of mount Kozjakabove Split, Natura Croatica, Vol. 5 (2):119–144.Machon, N., M. LeFranc, I. Bilger, S. J. Ma -zer, A. Sarr, 1997: Allozyme variation inUlmus species from France: analysis of differentiation,Heredity 78: 12–20.Mackenthun, G., 1997: Zur Kenntnis der einheimischenUlmen-Arten, Deutsche Dendrol. Gesellsch.,Kurzmitt. 62: 38–49.Marković, LJ., LJ. Ilijanić, G. Lukač, V. Hr -šak, 1993: Kvalitativni sastav flore papratnjačai sjemenjača Nacionalnog parka Krka, Botaničkiza vod Prirodoslovno-matematičkog fakultetaSve učilišta u Zagrebu, 102 str., Zagreb.Mayer, B., 1992: Šumska tla Republike Hrvatske prikraju 20. stoljeća, U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj,Šumarski fakultet Zagreb i “Hrvatskešume”, 19–32, Zagreb.McGarigal, K., S. Cushman, S. Stafford, 2000:Multivariate statistics for wildlife and ecology research,Springer Verlag, 283 str, New York.Melville, R., H. M. Heybroek, 1971: The Elms ofthe Himalaya. Kew Bull. 26: 3–28.Milović, M., 2000: Flora papratnjača i sjemenjačaŠibenika i okolice, Magisterij, Prirodoslovnomatematički fakultet Zagreb, 142 str.Milović, M., 2002: The flora of Šibenik and its surroundings,Natura Croatica, Vol. 11 (2): 171–223.Namvar, K., W. Spethmann, 1985: Waldbaumartenaus der Gattung Ulmus, AFZ 45: 1220–1225.Peh, Z., R. Šajn, J. Halamić, L. Galović, 2008:Mul tiple discriminant analysis of the Drava Ri -ver alluvial plain sediments. EnvironmentalGeo logy, Vol. 55 (7): 1519–1535.Pennington, T. D., J. Sarukhan, 1968: Manualpara la identificación de campo de los principalesarboles tropicales de Mexico, Instituto Nacionalde Investigaciones Forestales,120–121, Mexico.Prpić, B., 1975: Posljedice promjene šumske fuitoiklimeu ekosustavu poplavne šume hrasta lužnjaka,JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci,posebna izdanja, knjiga 2, 87–100.Prpić, B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U:D. Klepac (ur.): Hrast lužnjak (Quercus roburL.) u Hrvatskoj, HAZU i “Hrvatske šume”,273–298, Zagreb.Prpić, B., 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata nastabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Quercusrobur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo Virje,Šum. list Vol. 7–8: 379–390.Režek, D., 2003: Hidroelektrane na Dravi, Građevinar,Vol. 55 (11): 647–653.Richens, R. H., 1955: Studies on Ulmus I, The rangeof variation of East Anglian elms,Watsonia 3:138–153.Richens, R. H., 1958: Studies on Ulmus. II. The villageelms of southern Cambridgeshire. Forestry31: 132–146.Richens, R. H., 1976: Variation, cytogenetics andbreeding of the European field elm (Ulmusminor Miller sensu latissimo = U. carpinfoliaSuckow), Anali za šumarstvo, Annales Forestales7: 107–145, Zagreb.Richens, R. H., 1983: Elm, Cambridge UniversityPress, 347 str., Cambridge.Sokal, R. R., F. J. Rohlf, 1989: Biometry, Freemanand Co., 887 str., San Francisco.StatSoft, Inc. 2001: STATISTICA (data analysis softwaresystem), version 8.0.Stojković, M., 1995.: Propadanje poljskog brijesta(Ulmus minor Mill. sin. Ulmus carpinifolia Suckow)u bivšem prigorsko-zagorskom području,Šumarski list Vol. 5–6: 183–188.Špiranec, M., 1971: O prirastu nizinskog brijesta umješovitim sastojinama, Šumarski list Vol. 1–2:13–17.Špoljar, A., L. Čoga, V. Kušec, D. Kamenjak,I. Pavlović, I. Kvaternjak, 2008: Onečišćenosttala geografsko-botaničkog rezervataĐurđevački pijesci teškim kovinama, Agronomskiglasnik, Vol. 70 (1): 3–19.578

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580Trinajstić, I., 1991: Prilog poznavanju flore otokaDugog, Acta Bot. Croat. 50: 121–127.Vukelić, J., D. Baričević, 1998: Sukcesija šumskihzajednica na području sušenja hrasta lužnjakau Hrvatskoj, U: B. Prpić (ur.), Održivogospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštitaprirode i okoliša, Hrvatsko šumarsko društvoZagreb i EURONATUR, 23–37, Zagreb.Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologijai šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarskifakultet Zagreb, 310 str., Zagreb.Vukelić, J., S. Mikac, D. Baričević, D. Bak -šić, R. Rosavec, 2008: Šumska staništa išumske zajednice u Hrvatskoj, Državni zavod zazaštitu prirode, 263 str., Zagreb.WinFOLIA TM , 2001: Regent Instruments Inc., Quebec,Canada, version PRO 2005b.Zebec, M., 2010: Morfologija i varijabilnost nizins -kog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo)u Hrvatskoj, Disertacija, Šumarski fakultet Zagreb.Zlatarić, B., 1952: Forme nizinskog brijesta, njegovorasprostranjenje i šumsko-uzgojno značenjekod nas, Manuskript, Zagreb.SUMMARY: Due to the Dutch elm disease elms (Ulmus L.) have been categorizedas a threatened genus within European flora, so that the protection oftheir genetic resources has been set as the main goal of many multilateral Europeanprojects. Due to exceptional sensitivity to the Dutch elm disease, aswell as the high variability of morphological features, special emphasis inthese studies has been put on the research of morphological and genetic variabilityof the European field elm, as well as the delimitation of species withinU. minor Mill. sensu latissimo complex. The taxonomic structure of this complex,despite very intensive research, including combining of morphometricand molecular-biological methods, still represents an unknown.In Croatia, the field elm appears in very different ecological conditions,and it is assumed that populations, especially the ones from climatically contrastingand geographically remote stands, differ from each other.Croatian Drava River valley is a place of exceptional natural value andvery high biological and landscape diversity. This area is protected by law byestablishing Regional Park Mura-Drava, which is a part of the future Mura-Drava-Danube Biosphere Reserve. Along the Drava River banks, numeruosanthropogenic activities took place (gas and oil exploitation, hydroelectricpower plants, hydroregulation by building of dams and canals, excavating ofsand and gravel from river bed). These activities resulted in changes in waterrelations and caused tree dieback in lowland forest ecosystems, which haddrastic negative impact on biodiversity of this area. As a consequence ofabove mentioned activities, the field elm (Ulmus minor Mill. sensu latissimo)is threatened twofold. First - by negative human impact and second – byDutch elm disease.Therefore, in this study the variability of five field elm populations (Ulmusminor Mill. sensu latissimo) from Drava River valley, Northwest Croatia hasbeen researched: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Varaždin and Veliko Polje(Figure 1). Morphometric research of the intra- and interpopulational variabilitywas done on the basis of 10 morphological leaf traits (Figure 2). Descriptivestatistics and multivariate methods were used. It was concluded thatthe analysed morphological traits were very variable. The variability coefficientfor populations in total varied from 17,63 % for number of primary teethin the subapical region to 52,94 % for the leaf base asymmetry (Table 1).There were significant differences among trees within populations and amongpopulations for all measured leaf traits (Tables 2 and 3), except for two traits579

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580on populational level: leaf blade length, measured along the shorter side oflamina, starting from the leaf base to the point of maximum leaf breadth(PMPW) and leaf blade width at 90 % of leaf blade length, measured alongthe shorter side of lamina (PW2). Intrapopulational variability was higherthan the interpopulational one (Table 4), except for the following traits: numberof secondary and tertiary veins in the subapical region of the leaf (NPSV)and petiole length (PL). According to the results of discriminant and clusteranalysis (Tables 5 and 6, Figures 3 and 4), the most similar populations wereSvibovica, Gotalovo and Banov Brod. Populacija Veliko Polje differed fromother four populations due to strong negative antropogenic influence on itsvariability. Differentiation of the northernmost population Varaždin can beexplained through its geographical position and specific habitat.The results of this study form an initial base for further research of the fieldelm in Croatian Drava River valley, where in order to preserve genetic resourcesof this species, combined morphometric and molecular survey approach isrequired.Key words: Ulmus minor Mill. sensu latissimo, morphometric variability,Drava River valley580

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 182 (001)Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYSON ABANDONED AGRICULTURAL LAND IN HALOZEVRSTE DRVEĆA I GRMLJA TE STRATEGIJA ZARASTANJA NAPUŠTENOGPOLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU HALOZA U SLOVENIJIMateja COJZER*, Robert BRUS**SUMMARY: In Slovenia, as well as in others parts of Europe, the share ofabandoned agricultural land overgrown by forest has been increasing everyyear. This article deals with this process of succession in Haloze, in the northeasternpart of Slovenia. The main aim of this research was to find out howmuch of the abandoned agricultural land on the studied area has succeeded toforest in the last 20 years, to examine differences in species composition and thedensity of individuals of tree and shrub species between abandoned areas andyounger developmental phases of forest, as well as to point out the strategies ofsuccession on abandoned areas and compare them with the vegetation processof younger developmental phases in forest. Forest area increased by 7 % in theperiod from 1985 to 2005 in the study region. The results show that the successionalprocess on abandoned land starts with shrub species, while in youngerphases of forest, tree species prevail entirely.Key words: abandoned agricultural land, successional pathways onabandoned land, old-field succession, vegetation process in forest, speciescomposition, density of individuals, younger developmental phases of forest,the Haloze region.Dense forest cover is one of the basic features inSlovenia, where forests cover more than half (58.4 %)of the total territory (ZGS, 2007). This is in large partbecause Slovenia is a mountainous country. More thanone third of the land area is above the altitude of 600 m,and two thirds of this area is forested. Approximatelyhalf of the land has a slope incline greater than 20 %and a good fifth more than 35 % (Perko, 2004). Foresthas been mainly preserved at higher and steeper locations,which are less suitable for agriculture.The amount of forest area in Slovenia is still increasing.The main reasons for this are: the abandonment offarmland and agricultural land (grasslands, pastures, vineyards,meadows and orchards) (Perpar, 2002); a decreasein livestock pressure; inconvenient natural*Mateja Cojzer, univ. dipl. inž. gozd., ZGS, OE Maribor,Tyrševa 15, 2000 Maribor, Slovenia, mateja.cojzer@zgs.gov.si**Prof. dr. Robert Brus, univ. dipl. inž. gozd., Biotechnical Faculty,Department of Forestry and Renewable Forest Resources,Večna pot 83, 1000 Ljubljana, Slovenia, robert.brus@bf.uni-lj.si1. INTRODUCTION – Uvodconditions; and socio-economic and political circumstances(Golob et al., 1994). This process has beengoing on since the beginning of the last century, and atan accelerated rate after World War II (Hudoklin,2004). During the second half of the 20 th century, themountainous and hilly areas in Slovenia were abandonedand suffered high population emigration (Mlinšek,1968; Cunder, 1998; Kob ler, 2001; Hočevaret al., 2004; Kozorog, 2004; Kobler et al., 2005).The changes in land use during the last 60 years have ledto extensive re-vegetation with an increase in shrubs andforests. According to ZGS (2007), the forest area has increasedby 60.5 % in the last 130 years and by 34.6 %since 1947. Similar to other parts of Slovenia, the shareof forest area and abandoned agricultural land have increasedin the Haloze region, for the same aforementionedreasons.Succession on abandoned agricultural land has becomea serious problem not only in Slovenia, but alsoelsewhere in Europe (Borec et al., 2004). In studies581

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591conducted throughout Europe, most studies have examinednatural and socio-economical factors associatedwith old-field succession (Walther, 1986; Baldocket al., 1996; MacDonald et al.; 2000; Mather,2001; Kozak, 2003; Kobler et al., 2005; DLG, 2005;Lasanta et al., 2006; Gellrich, 2007; Pueyo andBegueria, 2007; Rickebusch 2007; ). There is, however,a lack of research on tree and shrub compositionon abandoned land and a lack of research on plannedmanagement of successive changes of stands, which occurredin these areas. Even rarer are studies that investigatethe hilly Sub-Pannonian district, such as Haloze.Consequently, our research in these abandoned areas focusedon the species composition, which is extremelyrich in the north-eastern part of Slovenia.Specifically, our objectives were to:• Determine how much of the Haloze area has becomeovergrown in the period from 1985 to 2005,and what the estimated area of forests will be by theyear 2015;• Study the differences in composition and density ofshrub and tree species between abandoned land andforest;• Study the strategies of succession on the abandonedland and compare them to the vegetation dynamicsin forest.2 MATERIAL AND METHODS – Materijal i metode2.1 Research area – Područje istraživanjaThis research was carried out in Haloze (at 46°19´N,15°52´E), in the north-eastern part of Slovenia.The hilly relief of Haloze is very steep with numerousvalleys and ditches (Belec, 1961). The absolute altitudeson the study area range from 220 to 458 m a.s.l.The climate is Sub-Pannonian and is characterised byhot summers, dry and sunny early autumns, and coldwinters. The annual mean air temperature is 9.7°C (KlimatografijaSlovenije, 1995), and the average temperatureduring the vegetation period is 15.3°C. The averageannual precipitation varies from 928 up to 1.075 mm/m 2(Bračič, 1982). Geology in the region consists ofMiocene sediments, mainly covered by dystric soil onmarl and marl sandstone (Belec, 1961). The Halozeregion is on the Sub-Pannonian margin of the Predinaricphytoclimatic territory (Košir, 1994). The study areais dominated by beech forest sites. Neutrophilic beechforests (Hedero-Fagetum Košir /62, 79/ 94) grow in richFigure 1 Locations of the research plots in the study area in north-eastern Slovenia (Slovenia Forest Service)Slika 1. Lokacije istraživačkih ploha na području istraživanja, koje leži na sjeveroistočnom djelu Slovenijeand moist habitats, while acidophilic beech forests (Castaneo-Fagetumsylvaticae /Mar. & Zup. 79/ Mar. &Zup. 95) grow on well-drained and dry sites with an irregularwater supply. The syntaxonomic nomenclaturein this study follows Robič and Accetto (1999).Abandoned land areas were recorded in the latestforest management plans for the Vzhodne Haloze andRodni vrh units (ZGS 2005a, 2005b). This database5822.2 Data collection – Prikupljanje podatakawas used as a basis to determine the plot site locations.Plot locations were chosen on the basis of digital orthophotos(scale 1:5.000). Important criteria for choo-

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591sing plots were the size, the shape and the developmentalstage of the abandoned land. All plots were squareshaped and north-east oriented.Vegetation records were carried out on 52 plots intotal. 37 plots (20x20 m) were set on abandoned agriculturalland, of which 5 were in young growth developmentalstages, 15 in a thicket phase, and 17 in a polestand phase. 15 plots (20x10 m), 5 for each developmentalphase, were analysed in forest areas. The survey wascarried out from the beginning of August until the end ofOctober 2006, and in September 2007. Each plot was setaccording to its developmental phase (one plot – one developmentalphase), and its floristic composition was recordedby counting the individuals of tree and shrubspecies. The source of the plant nomenclature was theMala flora Slovenije (Martinčič et al., 2007).To analyse the vegetation composition for everysingle developmental phase, an appropriate treatmentwas assigned to each study plot. Six equivalent treatmentswere: A – abandoned land in young growthphase, B – abandoned land in thicket phase, C – abandonedland in pole stand phase, D – forest in younggrowth phase, E – forest in thicket phase, F – forest inpole stand phase. All vegetation samples which werecarried out on abandoned land, together created Z treatment,and all vegetation samples which were carriedout on forest plots, formed G treatment.MapInfo v. 8.5 software was used for spatial dataprocessing, and Excel for data analysis. StatgraphicsPlus for Windows software was used for statistical dataprocessing. Data were analysed by analysis of variance(One-way ANOVA), where parametric (t-test) and nonparametrictests (LSD test, Duncan variance homogeneitytest) were used. Since the number of subjects perha is not a normally distributed variable, a preliminary»square root« transformation was performed for theANOVA. Species diversity was calculated by the Shannon’sdiversity index (H´; H´= -∑(p i ln p i )) (Shannon,1948). CANOCO 4.5 for Windows (ter Braak andIn twenty years (1985-2005) the forest area of Halozeincreased by 6.9 % (Tab. 1). The share of forestcover in the Haloze region is thereby 42.2 %, buttwenty years ago it used to be 39.4 %. And, if (by thenext forest management plan renewal) all presently recordedareas of abandoned land are classified as forest,in 2015 (comparably to the year 1985) the forest areawill have increased by 13.0 %, and the total forest areaof Haloze will total 44.5 %.2. 3 Statistical analyses – Statističke analize3 RESULTS – Rezultati3. 1 The share of forest area and abandoned land –Udio šumskih površina i zemljišta u zarastanjuŠmilauer, 2002) was used for calculation. The numberof species per plot (species composition), their stability,and species density (the number of speciesindividuals per ha) were calculated for each plot separately.Species stability was calculated according to theshare of individual species occurrence in the previoussamples. We analysed the plot similarity vegetationcomposition by using the detrended correspondenceanalysis (DCA), considering the number of individualsper ha. DCA analysis was carried out with the help ofCANOCO 4.5 for Windows (ter Braak and Šmilauer,2002).Table 1 Changes in the forest area in Haloze in the periodfrom 1985 to 2005 (ZGS, 2005)Tablica 1. Promjena šumskih površina u Halozama od 1985do 2005 godineForest area IndexYearPovršina šuma IndeksGodina(ha) (%)1985 6916.70 100.02005 7396.70 106.92015 7803.49 112.83. 2 Species composition and density of individuals (on abandoned land and forest) –Vrste drveća i grmlja te gustoća jedinki (na napuštenom zemljištu te u šumi)Abandoned land was more species diverse than forest;47 species were identified on abandoned land (33tree and 14 shrub species), and 36 species in forest (25tree and 11 shrub species) (Tab. 4).With regard to the treatment, the ordination shows(Fig. 2), that by the first axis, which explains most ofthe variability, we can distinguish between two groupsof samples: abandoned land (Z – treatment) and forest(G - treatment). The total inertion of DCA is 6.281; theeigenvalues of the first four axes were 0.728, 0.470,0.322, 0.201, which cumulatively explained 11.6 %,19.1 %, 24.2 %, 27.4 % of variability in species data.Gradient length of the first axis is 4.663, which justifiesthe use of uni-modal ordination methods (ter Braak andŠmilauer, 2002). The second axis shows a relativelyhigh variability in vegetation composition per plot onabandoned land and a little lower variability in forest.Table 2 shows the average number of species perplot. There was no difference in average number of allspecies per plot, and in the average number of tree spe-583

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591Figure 2 DCA ordination plot of 52 vegetation samples. Samples are marked with the symbolsdenoting the treatment (Z – abandoned land, G – forest). First and secondaxes explain 11.6 % and 7.5 % of variability in species data, respectively.Slika 2. DCA ordinacija popisa označenih po tretmanima (Z – zemljište u zarastanju,G – šuma). Prva os pojašnjava 11,5 % a druga 7,5 % varijabilnosti podatakao distribuciji vrsta po popisima.Table 2 The average number of species per plot separately according to treatments (Z - abandoned land, G - forest)Tablica 2. Prosječan broj vrsta po jedinici popisa (plohi) s obzirom na tretmane (Z - napušteno zemljište, G - šuma)All species Tree species Shrub speciesSve vrste Vrste drveća Vrste grmljaAverage F p Average F p Average F pTreatments Count number number numberTretmani Broj ploha per plot per plot per plotProsječan broj Prosječan broj Prosječan brojna plohi na plohi na plohiG 15 12.3 9.7 2.7Z 37 13.7 9.2 4.4G x Z 1.01 0.312 0.16 0.691 8.74 0.005584cies per plot between forest andabandoned land at p

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591It is evident (Tab. 3) that the species density of speciesindividuals was a little higher in forest than onabandoned land. There was no difference in the densityof all species individuals at p

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591There was no difference in the Shannon’s diversityindex between the forest and abandoned land treatments(ANOVA at p

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591Table 6 Mean values of the density of individuals per ha between treatments. Homogeneous groups are marked with smallletters (Duncan test at p

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591hough its share decreased by almost a half. Sambucusnigra had a significant share among shrub species.Treatment F was in the pole stand phase. The tree species,whose share again increased a bit, still stronglyprevailed over shrub species in this phase. The mostabundant was Carpinus betulus. Among shrub speciesCorylus avellana had a significant share.The share of Fagus sylvatica, as the most numerousspecies in treatment D, strongly decreased with developmentalphase aging, whereas the share of Carpinusbetulus increased. On abandoned land as well as in forestthe share of Carpinus betulus increased with developmentalphase aging.The Haloze region has a similar trend of forestgrowth as Slovenia. Succession on abandoned agriculturalland is influenced by numerous natural, socio-economic,infrastructural and accidental factors (Hočevaret al., 2004). The successinal process on farmland immediatelystarts after mowing or grazing is ceased, andin Haloze also after abandonment of vineyards and orchards.Vegetation on abandoned land develops throughdifferent stages (pioneer, middle and final stages), andproceeds in the direction of a late successional forest.Mature forest stage restoration is a long-term processthat is connected with distinctive changes in species(Benabdellah et al., 2003). On the studied areaBeech sites prevail, species composition changesthrough stages and is oriented toward beech associationsZGS, 2005a, 2005b). Only pioneer (early) stages werestudied on abandoned land.47 different species were recorded on abandonedland in the Haloze study area, of which 33 tree and 14shrub species were found. A similar study was done inthe Kočevje region (Mlinšek, 1968), where 38 specieswere recorded on fir-beech sites, of which 20 tree and 18shrub species were found. If we compare the leadingspecies, the most numerous shrub species on the Halozehilly area is Cornus sanguinea, and among tree speciesCarpinus betulus prevails. In the Kočevje region thesuccessive development inolves Corylus avellana, andamong tree species Populus tremula prevails (Mlinšek,1968). In Slovenia, as well as elsewhere in Europeand around the world, early stages on abandoned landinvolve different species. The succession of species immigrationis different, depending mostly on the site andalso on coincidence, and the immigration rate dependson the seed bank presence, soil state of preparation forgermination and on the pioneer competition (Mlin -šek, 1968). In the Pyrenees succession occurs withPinus sylvestris (Pueyo and Begueria, 2007), but onSlovenian karst it occurs with Pinus nigra (Eler,2007). The results of other studies are hardly comparablewith our findings, since most of the studies deal withAbandoned land area in the Haloze region is increasingevery year. It was found that forest area in the periodfrom 1985 to 2005 increased by 6.9 %, and it is expectedto increase by another 5.5 % in the next decade.5884 DISCUSSION – Rasprava5. CONCLUSION – Zaključaksuccessive changes of herbaceous species, which werenot investigated in our case, and some other studies dealonly with tree species without shrub species.In this study on abandoned land in Haloze, it was demonstratedthat shrub species first appear, among whichCornus sanguinea is the most frequent. Shrub speciesrepresent an important ecological middle stage in forestdevelopment. In the next stage the share of shrub speciesdecreases, and the share of tree species increases. At thisdevelopmental stage some economically significant treespecies are already present. In the pole stand phase itsstructure and species composition are a bit more formed.At this stage tree species strongly prevail over shrubspecies, which have successfully completed their taskand are slowly disappearing. On overgrowing land pioneerforest developed, by which site conditions are improved,since under its protection gradually othermanaged, shade tolerant and semi-shade tolerant speciesdevelop, and form managed forest. In later stages theshare of economically significant species increases quickly(Mlinšek, 1968).It was found that in rejuvenated gaps of forest,Fagus sylvatica regenerates abundantly, which is otherwisea shade tolerant species. In very good conditionsit germinates in abundance, but after a few yearsthe number of individuals decreases quickly. This is accordancewith the statement by Marinček (1987),who ascertained that elimination of individuals is particularlysevere in the first few years and that the numberof individuals slows down later. We discovered that itsshare almost halves in the thicket phase (Tab. 4), yet itstill prevails over other tree species. In the pole standphase the share of Fagus sylvatica diminishes again. Inthe race for territory Carpinus betulus won, and Quercuspetraea is also competitive.The final vegetation stage is beech forest. It is therebyexpected that the share of Fagus sylvatica will increaseagain in older developmental phases, and theshare of Carpinus betulus will decrease.We also found that abandoned land is a bit more diversethan forest with regard to species composition.Abandoned land differs from forest in the number ofshrub species, but it does not differ in the number of

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591tree species. The biggest distinction in species compositionwas found between developmental phases withinabandoned land, since pole stands are the most diverse,and the least diverse is young growth. There are alsodifferences in the density of tree and shrub species betweenabandoned land and forest. In forest the densityof tree individuals is higher, whilst on abandoned landthe density of shrub species individuals is higher. Thedensity of tree species individuals on abandoned landincreases with developmental phase aging, but the densityof shrub species individuals decreases. The oppositepattern occurs in forest, where the density of treespecies individuals decreases with developmentalphase aging, and the density of shrub species individualsdoes not change significantly with developmentalphase aging.The successinal process on abandoned farmlandgoes from initial “Cornus sanguinea” – “Cornus sanguinea”– ”Carpinus betulus” stages, and vegetationprocess in forest from “Fagus sylvatica” – ”Fagus sylvatica”– ”Carpinus betulus” stages.Baldock, D., G. Beaufoy, F. Brouwer, F. Godeschalk,1996. Farming at the Margins: Abandonmentor Redeployment of Agricultural Land inEurope. Institute for European EnvironmentalPolicy, London/The Hague.Belec, B., 1961. Morfologija Haloz, Geografski zbornikVI, 163–190, Ljubljana.Benabdellah, B., K. F. Albrecht, V. L. Pomaz,W. A. Denisenko, D. O. Logofet, 2003.Markov chain models for forest successions inthe Erzgebirge, Germany. Ecological Modelling159: 14–160.Borec, A., A. Flambard, K. Pažek, 2004. Relationshipsbetween production system of Slovenianmountain farms and dynamics ofovergrowing areas. Agricultura 3: 32–36.Bračič, V., 1982. Gozdnate Haloze, Založba Obzorja,154, Maribor.Cunder, T., 1998. Zaraščanje kmetijskih zemljišč vSlovenskem Alpskem svetu. Sonaravni razvoj vslovenskih Alpah in sosedstvu. 1. Melikovi geografskidnevi, Kranjska gora, 5. –7. november1998. Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo,165–175, Ljubljana.DLG, 2005. Land Abandonment, Biodiversity and theCAP. Government Service for Land and WaterManagement of the Netherlands (DLG), Utrecht.Eler, K., 2007. Dinamika vegetacije travišč v slovenskemsubmediteranu: vzorci in procesi ob spremembah rabe tal: doktorska disertacija.Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo,228 str., Ljubljana.Gellrich, M., P. Baur, B. Koch, N. E. Zimmermann,2007. Agricultural land abandonment andnatural forest re-growth in the Swiss mountains:A spatially explicit economic analysis. Agriculture,Ecosystems and Environment 118: 93–108.Golob, S., M. Hrustel-Majcen, T. Cunder,1994. Raba zemljišč v zaraščanju v Sloveniji.Kako izboljšati posestno strukturo v Sloveniji. 9.6. REFERENCES – Literaturatradicionalni posvet kmetijske svetovalneslužbe. Ministrstvo RS za kmetijstvo in gozdarstvo,89–98, Bled.Hočevar, M., G. Kušar, T. Cunder, 2004. Monitoringin analiza zaraščanja kraške krajine v GISokolju. Zbornik gozdarstva in lesarstva 75: 21–52.Hudoklin, J., 2004. Regional Distribution of LandscapeTypes in Slovenia and Outstanding Landscapesof Slovenia.http://www.mop.gov.si/fileadmin/mop.gov.si/pageuploads/podrocja/prostor/pdf/studije/s3krajina.pdfKlimatografija Slovenije za obdobje 1961–1990. 1995,Hidrometeorološki zavod republike Slovenije.Kobler, A., 2001. Sprejemljivost zaraščanja kotfunkcija kakovosti kulturne krajine: prostorskimodel: magistrsko delo. Biotehniška fakulteta,Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdnevire, 187 str., Ljubljana.Kobler, A., T. Cunder, J., Pirnat, 2005. Modellingspontaneous afforestation in Postojna area,Slovenia. J. Nat. Conserv. 13: 127–135.Košir, Ž., 1994. Ekološke in fitocenološke razmere vgorskem in hribovitem jugozahodnem obrobjuPanonije. Zveza gozdarskih društev, 149 str.,Ljubljana.Kozak, J., 2003. Forest cover change in the WesternCarpathians in the past 180 years. Mt. Res. Dev.23: 369–375.Kozorog, E., 2004. Ali je zaraščanje kmetijskih površinproblem? Gozdarski vestnik 62 (9): 407–408.Lasanta, T., J.C. Gonzalez-Hidalgo, S.M. Vicente-Serrano, E. Sferi, 2006. Using landscape ecologyto evaluate an alternative managementscenario in abandoned Mediterranean mountainareas. Landscape Urban Plan. 78: 101–114.MacDonald, D., J. R. Crabtree, G. Wiesinger,T. Dax, N. Stamou, P. Fleury, J. G. Lazpita,A. Gibon, 2000. Agricultural abandonmentin mountain areas of Europe: Environmentalconsequences and policy response, Journal of589

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591Environmental Management 5: 47–69.Marinček, L., 1987. Bukovi gozdovi na Slovenskem.Delavska enotnost, 153 str., Ljubljana.Martinčič, A., T. Wraber, N. Jogan, A. Podobnik,B. Turk, B. Vreš, V. Ravnik, S. Frajman,B. Strgulc-Krajšek, B. Trčak, T.Bačič, M. A. Fischer, K. Eler, B. Surina,2007. Mala flora Slovenije, Ključ za določevanjepraprotnic in semenk. Četrta, dopolnjena inspremenjena izdaja, Tehniška založba, 968 str.,Ljubljana.Mather, A.S., 2001. The transition from deforestationto reforestation in Europe. In: Angelsen, A., Kaimowitz,D. (Eds.), Agricultural Technologies andTropical Deforestation. Center for InternationalForestry Research (CIFOR). CABI, Oxon/NewYork, 35–52.Mlinšek, D., 1968. Premena grmišč v Sloveniji, 39str., Ljubljana.Perko, F., 2004. Gozd in gozdarstvo Slovenije. Zvezagozdarskih društev Slovenije v sodelovanju:Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehranoRS: Zavod za gozdove Slovenije, 39 str.,Ljubljana.Perpar, A., 2002. Stanje in procesi v kmetijstvu vrazličnih tipih podeželskih območij v Sloveniji.Zbornik Biotehniške fakultete Univerze v Ljubljani.Kmetijstvo 97, 1: 281–300.Pueyo, Y., S. Begueria, 2007. Modelling the rateof secondary succession after farmland abandonmentin a Mediterranean mountain area. Landscapeand Urban Planning 83 (4): 245–254.Rickebusch, S., M. Gellrich, H. Lischke, A.Guisan, N. E. Zimmermann, 2007. Combiningprobabilistic land-use change and tree populationdynamics modelling to simulate responsesin mountain forests. Ecological Modelling209 (2–4): 157–168.Robič, D., M. Accetto, 1999. Pregled sintaksonomskegasistema gozdnega in obgozdnega rastlinjaSlovenije. Študijsko gradivo iz fitocenologije.Biotehniška fakulteta, Oddelek za gozdarstvo inobnovljive gozdne vire, 18 str., Ljubljana.Robič, D., 2000. Različno razumevanje in pomenbiodiverzitete v ekologiji, posebno v fitocenologiji.Zbornik gozdarstva in lesarstva, 63: 47–93,Ljubljana.Shannon, C. E., 1948. A mathematical theory ofcommunication. Bell. System. Technol. J. 27:379–423, 623–653.terBraak, C. J. F., P. Šmilauer, 2002. CANOCO 4.5for Windows – Software for canonical communityordination.Walther, P., 1986. Land Abandonment in the SwissAlps: a new understanding of a land use problem.Mountain Research and Development 6:305–314.ZGS, 2005a. Gozdnogospodarski načrt za gozdnogospodarskoeno to Rodni vrh za obdobje 2004–2015. 2005, Za vod za gozdove Slovenije, OEMaribor, 117 str., Maribor.ZGS, 2005b. Gozdnogospodarski načrt za gozdnogospodarskoenoto Vzhodne Haloze za obdobje2005–2014. 2005, Zavod za gozdove Slovenije,OE Maribor, 150 str., Maribor.ZGS, 2007. http://www.zgs.gov.si/slo/gozdovi-slovenije/o-gozdovih-slovenije/slovenski-gozdv-stevilkah-2007/index.htmSAŽETAK: Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – popodacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007)– šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanjenapuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postajeozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednihimanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike.Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon krajadrugog svjetskog rata.U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na područjusjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istraživanjemsmo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dvadesetgodina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinkipojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvojnihstadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljoprivrednihpovršina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesau mlađim razvojnim stadijima šuma.590

M. Cojzer, R. Brus: SPECIES COMPOSITION AND SUCCESSIONAL PATHWAYS ON ABANDONED ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 581-591Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadesetgodina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacijskesmo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednomzemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordinacijaje pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilnosti(11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi suplohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu uzarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanjuprosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drvećate 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrstadrveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. Ušumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrstagrmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smogustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrstedrveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hektaru.Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama grmljaSambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnihstadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju razvojamladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojavljujeCarpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 %svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju jenajčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea.Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija razvojaraste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja,među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju koljikanjihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je dominirajućavrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinusbetulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najčešćese pojavljuje Carpinus betulus.Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnihstadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betulus”,a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagussylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u obaprimjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve(koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadijimaponovo dominira Fagus sylvatica.591

592

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 582Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVIDRŽAVNI KOORDINATNI SUSTAV HTRS96/TMTRANSFER OF CADASTRAL DATA INTO THE NEWSTATE COORDINATE SYSTEM HTRS96/TMVlado CETL 1 , Bojan BARIŠIĆ 2 , Ivica ŠARUŠIĆ 3SAŽETAK: Ovaj rad bavi se ispitivanjem metoda transformacije katastarskihpodataka, kao i izborom najbolje gustoće identičnih točaka potrebnih zanaknadni proces homogenizacije katastarskog plana nastalog grafičkom metodomizmjere. Kao pilot područje odabrana je K.o. Brckovljani. Transformacijakatastarskih podataka obavljena je korištenjem Jedinstvenog transformacijskogmodela i 7-parametarske transformacije. Rezultati usporedbe dviju transformacijaupućuju na Jedinstveni transformacijski model kao bolje rješenje,budući da za razliku od 7-parametarske transformacije izbjegava dodatne radovepotrebne za određivanje lokalnih parametara te daje zadovoljavajućutočnost. U postupku homogenizacije, glede gustoće, određena su tri uzorkaidentičnih točaka uspoređujući katastarski plan s digitalnim ortofoto planommjerila 1:5000. Najveća postignuta gustoća od 0,16 IT/ha, iako ekonomskinajnepovoljnija, pokazala se kao jedina opravdana opcija u tehničkom smislu,budući da su manje gustoće na kontrolnim točkama upućivale na degradacijutočnosti katastarskog plana, što ni u kom slučaju nije dopustivo.Ključne riječi: katastar, transformacija, homogenizacija, HTRS96/TM,digitalni katastarski planKatastarski podaci imaju važnu ulogu u mnogim područjimaljudske djelatnosti koje su izravno ili neizravnovezane uz njihovo korištenje (geodezija, arhitekturai urbanizam, građevinarstvo, agronomija, šumarstvo,promet, turizam i dr.). U šumarstvu se primjerice katastarskipodaci koriste za upravljanje šumama i šumskimzemljištem kroz planiranje, zaštitu, očuvanje i održivirazvoj šumskih resursa.U posljednjih 10-ak godina došlo je do značajne promjenezakonske regulative po pitanju službenih evidencijaprostornih podataka, a što se odražava i nakatastarske podatke. Zasigurno jedna od najvažnijih novinaje uvođenje novog geodetskog datuma i nove kartografskeprojekcije.1Doc. dr. sc. Vlado Cetl, dipl. ing. geod. Geodetski fakultet,Kačićeva 26, 10000 Zagreb, vcetl@geof.hr2Mr. sc. Bojan Barišić, dipl. ing. geod. Hrvatski geodetski institut,Savska c. 41/VII, 10000 Zagreb, bojan.barisic@cgi.hr3Ivica Šarušić, mag. ing. geod. i geoinf. Geodetska tehnička škola,Avenija Većeslava Holjevca 15, 10000 Zagreb1. UVOD – IntroductionZakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina(NN 1999) katastar zemljišta “prestaje postojati” i zamjenjujega katastar nekretnina. Ipak, katastar zemljištaostaje na snazi u trenutnom obliku, sve dok ga za pojedinukatastarsku općinu ne zamjeni katastar nekretnina.Odlukom Vlade Republike Hrvatske (NN 2004), ana prijedlog Državne geodetske uprave (DGU), uvedenisu novi službeni geodetski datumi i kartografske projekcije.Koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krü gerove) projekcije – skraćeno HTRS96/TM, sasrednjim meridijanom 16°30’ i linearnim mjerilom nasrednjem meridijanu 0,9999 određuje se projekcijskimkoordinatnim sustavom Republike Hrvatske za područjekatastra i detaljne državne topografske kartografije.Donošenjem ove odluke potrebno je sve listove katastarskogplana koji se nalaze u povijesnim geodetskimdatumima i projekcijama, transformirati u novidatum i projekciju. Dalekosežne posljedice ovoga procesa,za široki krug korisnika, bit će i nužna ulaganja u593

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602transformaciju ili nabavu potrebnihpodloga u novom sustavu, ukolikoih se želi koristiti za preklop s katastarskimplanom.Na temelju Odluke (DGU 2005),DGU donosi program uvođenjanovih geodetskih datuma za raz -doblje od 2005. godine do 2009.godine. Zadatkom C definira seprelazak katastarskih podataka unovi sustav.Prelazak iz katastra zemljišta ukatastar nekretnina omogućen je ipo jedinačnim prevođenjem katastarskih čestica u katastar nekretnina,ali da bi to toga došlo potrebnoje ispuniti neke preduvjete od kojihje najvažniji homogenizacija katastarskogplana.Ovaj rad upravo se bavi pitanjemhomogenizacije katastarskogplana te nužnom transformacijomnjegovog sadržaja u novi sustavHTRS96/TM. Ispitani su različitinačini transformacije podataka katastarskogplana u HTRS96/TM teutjecaj gustoće identičnih točakapotrebnih za homogenizaciju katastarskogplana. Za područje ispitivanja odabrana jeK.o. Brckovljani (slika 1) za koju postoje i podaci noveGlavni preduvjet za početak prevođenja u novi sustavje posjedovanje katastarskog plana u digitalnom594Slika 1. K.o. Brckovljani (preklop DKP i DOF5)Figure 1 Cadastral district Brckovljani (DCM and DOP5 overlay)2. METODE RADA – Work methodsizmjere koji su korišteni pri kontroli uspješnosti postupakatransformacije i homogenizacije.obliku (DKP) što je ostvareno za gotovo cijeli teritorijRepublike Hrvatske.2.1. Transformacija katastarskog plana u HTRS96/TMTransformation of the cadastral plan in HTRS96/TMs no o tome jesu li transformacijskiparametri unaprijed definirani i poznati,ili se oni empirijski određuju.U prvom slučaju govorimo o konverziji(transformacija s unaprijedpoznatim parametrima), a u drugomo transformaciji (parametri se empirijskiodređuju odnosno računaju)(Roić i Cetl 2002).Jedan od izazova prelaska na novireferentni koordinatni sustav kartografskeprojekcije HTRS96/TM je iPrevođenje podataka digitalnog katastarskog plana unovi sustav obavlja se transformacijom. Prema prepo -ruci OpenGIS ® , a koja je u skladu s dokumentom ISO19111 Geographic Information – Spatial referencing bycoordinates (ISO 2007), transformacije se razlikuju ovipružanjeučinkovitih metoda međudatumskih transformacijaglede zahtjeva korisnika za točnošću transformiranihpodataka. Metode koje se danas razvijaju s obziromna različite zahtjeve točnosti transformacije na državnojrazini su predočene u tablici 1.Tablica 1. Metode transformacije (Bašić 2009)Table 1 Transformation methods (Bašić 2009)Metoda transformacije ~točnost NapomenaTransformation method ~accuracy Note1GRID metodaPovećana točnost0,1-0,3 mGRID methodHigh accuracy27-parametarska transformacijaSrednja točnost1 m7-parameters transformationMedium accuracy3Transformacija MolodenskogSmanjena točnost5 mMolodensky transformationReduced accuracy4Simple Block Shift metodaSmanjena točnost10 mSimple Block Shift methodReduced accuracy

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602Pri obradi katastarskog plana K.o. Brckovljani,važno je naglasiti da je transformacija napravljena prijeprocesa homogenizacije, iz razloga što su već postojalepodloge (digitalni ortofoto plan u mjerilu 1:5000 –DOF5) koje se nalaze u novoj projekciji.Ispitana su dva modela transformacije: prvi je uključivaotransformaciju katastarskog plana pomoću Jedinstvenogtransformacijskog modela (GRID meto da)implementiranog u programu T7D (Liker i dr. 2010), adrugi 7-parametarsku transformaciju uporabom Auto-CAD Map 3D softvera.T7D nalazi se u testnoj fazi te njegova GRID transformacijajoš nema službenu težinu. Budući da je Jedinstvenitransformacijski model implementiran jedinou specijalizirani programski paket T7D koji ima mogućnostučitavanja listi koordinata, ali ne i složenijihgrafičkih formata u kojima je većinom pohranjena geometrijaprostornih podataka, trebalo je obaviti potrebneprilagodbe. Katastarski plan K.o. Brckovljani preuzetje u izvornom digitalnom AutoCAD formatu (*.dwg).Kako ne postoji mogućnost da se izravno izvuku podacio položaju grafičkih objekata u ovom formatu,odlučeno je da se naprave potrebne prilagodbe uzpomoć LISP programskog jezika integriranog u Auto-CAD, koji se u pravilu koristi za razne vrste automatizacijau postupku nastanka i održavanja digitalnogcrteža. Osnovna ideja bila je da se struktura digitalnogkatastarskog plana u potpunosti očuva, te da se jedinapromjena obavi na koordinatama sadržanih objekata.Sukladno specifikacijama (DGU 2007), digitalni katastarskiplan sadrži samo 3 vrste grafičkih objekata:tekst, blok i liniju. Za svaki od njih priređena je datotekakoordinata karakterističnih točaka svih sadržanihobjekata u formatu prilagođenom za učitavanje u T7D.Nakon transformacije koordinata u novi sustav uslijedilaje automatizirana rekonstrukcija katastarskog pla -na, pri kojoj je ispunjen osnovni uvjet – u potpunosti jeočuvana njegova struktura. Nakon provedenog postupkakatastarski plan K.o. Brckovljani uspješno jetransformiran u novi sustav upotrebom Jedinstvenogtransformacijskog modela.Drugi način transformacije katastarskog plana K.o.Brckovljani bio je 7-parametarska transformacija provedenauz pomoć softvera AutoCAD Map 3D, pri čemusu korišteni najkvalitetniji parametri na državnoj raziniodređeni iz skupa od 5200 identičnih točaka novog istarog sustava (Bašić 2009). Opravdanost ovakvog izboratemelji se na činjenici da je po pitanju parametaraovo trenutno najbolje službeno rješenje i najjednostavnijeobzirom na tehničku zahtjevnost postupka.Za kontrolu kvalitete obavljenih transformacija poslužilaje izmjera uzorka trigonometrijskih točaka s područjaK.o. Brckovljani, odrađena pomoću “Visokopreciznog pozicijskog servisa” (VPPS) CROPOS sustava.Tijekom terenskih radova obavljena su mjerenjana 4 trigonometra, čiji je položaj poznat u starom sustavu,dok je u novom određen iz ovih mjerenja, ali itransformacijama koordinata iz starog sustava.Kao jedan od glavnih preduvjeta za pojedinačno prevođenjekatastarskih čestica katastra zemljišta u katastarskečestice katastra nekretnina javlja sehomogenizacija katastarskog plana. Homogenizacijomse katastarski plan katastra zemljišta dovodi u službenireferentni sustav i ispravljaju se unutrašnje nehomogenosti,kako bi se daljnje održavanje moglo provoditi popropisima o katastru nekretnina, ponajprije neposrednimmjerenjima oslonjenim na geodetsku osnovu (Roići dr. 2009). Homogenizacija je u pravilu nužna za katastarskeplanove nastale grafičkom izmjerom upravozbog tehničkih ograničenja ove metode u pogledu točnosti(Barišić i dr. 2010).Homogenizacija katastarskog plana obavlja se uspoređivanjemsadržaja katastarskog plana i digitalnog ortofotoplana. Uspoređivanjem se određuju točke koje semogu smatrati identičnima na katastarskom planu i naterenu (DGU 2009). Očekivana položajna točnost digitalnogortofoto plana u mjerilu 1:5000 okvirno iznosioko 1 metar, što ga uz činjenicu da je njime prekrivenocijelo područje Republike Hrvatske čini glavnom podlogomza izvođenje postupka homogenizacije.2.2. Homogenizacija katastarskog planaCadastral plan HomogenizationZa K.o. Brckovljani dostupan je digitalni ortofotoplan u mjerilu 1:5000 (DOF5) izrađen iz cikličkog snimanjaRepublike Hrvatske. DOF5, kao podloga za homogenizaciju,preuzet je u novom – HTRS96/TMsustavu, pa je iz tog razloga i napravljena prvo transformacijakatastarskog plana u novi sustav, a tek zatimsama homogenizacija.Bitno je naglasiti da su bili dostupni i podaci novekatastarske izmjere, te također i digitalni ortofoto planu mjerilu 1:2000 (DOF2) izrađen za potrebe njene provedbe.Ti podaci poslužili su za kontrolu izvedene homogenizacije,ali ne i za proces same homogenizacijekatastarskog plana, iz razloga što ostala područja nećeniti imati ovakvih podataka.Prije početka procesa homogenizacije provedena jevizualna usporedba katastarskog plana i DOF5 koji ćeposlužiti kao podloga za homogenizaciju. Njihovomvizualnom usporedbom grubo je procijenjena stvarnapotreba za homogenizacijom.595

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602Slika 2. Nesklad DKP i DOF5Figure 2 Disharmony of DCM and DOP5Vizualnom usporedbom (slika 2) uočen je velik nes -klad i nehomogenost katastarskog plana, što jasno navodi da je za K.o. Brckovljani neophodno izvršitiproces homogenizacije.Izbor identičnih točaka je najzahtjevniji dio procesahomogenizacije katastarskog plana iz razloga što onjemu izravno ovise rezultati homogenizacije. Pod pojmomidentične točke podrazumijeva se točka čije sukoordinate poznate u polaznom i ciljnom sustavu. Uovom slučaju su to koordinate međnih točaka prije inakon homogenizacije. Polazne koordinate identičnetočke su one na katastarskom planu, a koordinate u ciljnomsustavu su one koordinate na koje se identičnatočka preslika nakon homogenizacije. Koordinate točkeu ciljnom sustavu dobiju se ili digitalizacijom s neke oddostupnih prostornih podloga (DOF5, HOK5…) ili terenskimmjerenjima. Odabirom identičnih točaka određujese skup parametara na temelju kojih se obavljahomogenizacija. Na osnovi vektora pomaka identičnihtočaka određuju se vektori pomaka svih ostalih lomnihtočaka katastarskog plana.Temeljni kriterij za izbor identične točke, je njenanepromijenjenost u odnosu na vrijeme izmjere. S obziromda je većina listova katastarskog plana (oko 75 %)pa tako i ovi, nastala grafičkom metodom izmjere prijeviše od 100 godina, ovaj kriterij je teško zadovoljiti.Tijekom izbora identičnih točaka (IT) za ovaj radkonstruirana je pomoćna mreža kvadrata dimenzija200 x 200 metara radi lakšeg odabira i pravilnijeg ras -poreda identičnih točaka. Izbor identičnih točaka obaviose u 3 različite gustoće (I. 0,16 IT/ha, II. 0,07 IT/ha i III.0,02 IT/ha). Preporučeni broj IT iznosi 0,2 toč ka/hektar,odnosno 1 točka na 5 hektara. Vidljivo je da niti jednagustoća ne zadovoljava preporučeni uvjet od 0,2točka/hektar. Razlog tomu je brojnost poljoprivrednihkatastarskih čestica koje imaju veliku površinu, što jeonemogućilo zadovoljenje ovog uvjeta.Nakon određivanja identičnih točaka ostaje provestitransformaciju podataka. Prema (Roić i dr. 2009) potrebnoje provesti dvije transformacije: globalnu i lokalnu.Globalnom transformacijom obavlja se provjeraizabranih identičnih točaka i u pravilu se za ove potrebekoristi afina transformacija. Ona se iterativno primjenjujesve dok se iz daljnjeg postupka ne izbace sve nepouzdanetočke. Lokalna transformacija primjenjuje senad identičnim točkama čija je kvaliteta provjerenaglobalnom transformacijom. Ona također može ukazatina eventualno preostale nepouzdane identične točke, aponavlja se do zadovoljenja postavljenih uvjeta. Rezultatlokalne transformacije u tri gustoće identičnih točakabio je konačan rezultat homogenizacije.Osim mjerenja na trigonometrima, provedena su imjerenja kontrolnih točaka CROPOS sustavom. Izskupa od 214 identičnih točaka izabrano je 19 točakakoje su izmjerene RTK metodom VPPS servisa CRO-POS sustava i određene kao kontrolne točke za pro-596

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602cjenu kvalitete homogenizacije. Terenska identifikacijameđnih točaka koje su uzete kao kontrolne, bila je olakšanatime što je nedavno provedena izmjera K.o. Brckovljani,te su međne oznake u većini slučajeva i daljebile vidljive.3. REZULTATI RADA I DISKUSIJA – Results of work and discussionAnaliza kvalitete provedenih postupaka transformacijei homogenizacije može se promatrati kroz promjenupovršina katastarskih čestica kao osnovnih objekata katastarskogplana, te kroz pomake određenih točaka spoznatim koordinatama. U slučaju transformacije to sukoordinate trigonometara, a u slučaju homogenizacije tosu koordinate kontrolnih točaka.3.1. Analiza rezultata transformacije – Analysis of the transformation resultsAnaliza rezultata transformacije odnosi se na usporedbutransformiranih koordinata trigonometara, čiji jepoložaj bio unaprijed poznat u starom sustavu te je takođerodređen i iz mjerenja na terenu odrađenih CRO-POS-om koji daje koordinate izravno u novom sustavu.Dodatno je određen i utjecaj dviju korištenih transformacijana promjenu površine katastarske općine.Usporedba rezultata na četiri trigonometrijske točkeodabrane za uzorak dana je u tablici 2. Osim razlika pokoordinatnim osima i položajno (2d) dana je i statistikauzorka s vrijednostima sredine i standardnog odstupanja.U lijevom dijelu prikazane su za svaku pojedinutočku razlike koordinata dobivene iz mjerenja, te transformacijomiz starog sustava upotrebom Jedinstvenogtransformacijskog modela (JTM). Uočljivo je da maksimalnopoložajno odstupanje iznosi 12 cm (T34) sasredinom od 8 cm i standardnim odstupanjem od 4 cm,što zadovoljava predviđenu točnost korištene transformacije(Tablica 1 – GRID). Vrijednosti sredina za koordinatnekomponente koje ne prelaze 3 cm upućuju nadobru apsolutnu orijentiranost korištenog modelatransformacije.Tablica 2. Usporedba koordinata dobivenih mjerenjem CROPOS sustavom s JTM i 7P transformacijamaTable 2 Comparison of the coordinates obtained by CROPOS with the national GRID model and 7P transformationsJTM ΔN[m] ΔE[m] 2d[m] 7P ΔN[m] ΔE[m] 2d[m]T34 -0,11 0,05 0,12 T34 -0,26 0,53 0,59T35 0,00 -0,06 0,06 T35 -0,21 0,48 0,52T38 -0,03 0,09 0,09 T38 -0,28 0,52 0,59T32 0,00 -0,03 0,03 T32 -0,26 0,41 0,48sredina/mean -0,03 0,01 0,08 sredina/mean -0,25 0,48 0,55st.ods./st.dev. 0,05 0,07 0,04 st.ods./st.dev. 0,03 0,05 0,05JTM – national GRID method transformation, ΔN and ΔE – coordinate differences, 2d – positional deviation,7P – 7 parameter transformationU desnom dijelu tablice 2 prikazane su za svaku pojedinutočku razlike koordinata dobivene iz mjerenja tetransformacijom iz starog sustava upotrebom 7-parametarsketransformacije (7P). Primjetna su velika položajnaodstupanja koja iznose i do 59 cm (T34 i T38), aliisto tako i vrlo male vrijednosti standardnih odstupanjašto upućuje na lošu apsolutnu orijentiranost korištenih7 parametara. Nešto veće vrijednosti standardnih odstupanjadobivenih pomoću JTM-a teško je interpretirati,budući da je specificirana 2d točnost VPPSCROPOS servisa na razini od 2 cm.Za pretpostaviti je da bi uporaba lokalno određenih7 parametara dala mnogo bolje rezultate, ali ovakavpristup donosi brojne probleme vezane uz određivanjeparametara za svaku katastarsku općinu ili šire područjete nastavne komplikacije s diskontinuitetom na njihovimgranicama. JTM se opravdano nameće kao najboljerješenje, budući da zadovoljavajućom točnošćuprekriva cijeli teritorij Republike Hrvatske.Jedna od bitnih pretpostavki za transformaciju podatakadigitalnog katastarskog plana je ta da transformacijane utječe bitno kako na relativni odnos točaka,tako i na površine katastarskih čestica. Usporedbompovršine prije i nakon transformacije, dobiveni relativniiznosi razlika od 0,03 % od ukupne površine K.o.Brckovljani glavninom su uzrokovani promjenomkoordinatnog sustava (projekcije), koja kroz različitodabir dodirnog meridijana uvodi drukčiji raspored deformacijapovršina u starom i novom sustavu (Bariši ć i dr. 2009).3.2. Analiza rezultata homogenizacije – Analysis of the homogenization resultsUspješnost provedene homogenizacije u tehničkomsmislu provjerava se analizom pomaka na kontrolnimtočkama. Postupkom homogenizacije potrebno je zadovoljitii zakonski propisane uvjete (NN 2007) kojinalažu da promjena površine katastarske čestice nakonhomogenizacije ne smije biti veća od 20 % ili 1000 m 2 .597

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602U tu svrhu potrebno je izraditi izvješćeo površinama katastarskih čestica.Identične točke su točke čije sukoordinate poznate u polaznom iciljnom sustavu. Za potrebe homogenizacijeK.o. Brckovljani odabranoje 195 identičnih točaka. Naslici 3 prikazan je raspored IT, te odstupanjana njima, odnosno njihovpomak iz polaznog u ciljni sustav.Budući da je pri odabiru identičnihtočaka korištena podloga visokepoložajne kvalitete (DOF5), odstupanjana slici 3 mogu se interpretiratikao položajna nehomogenostkatastarskog plana uzrokovana primarnokvalitetom metode korištenepri katastarskoj izmjeri iz 1862. godine(grafička metoda) te načinomodržavanja katastarskog plana krozdesetljeća od njegova nastanka.Lijevi dio tablice 3 prikazuje statistikuna IT iz koje je vidljivo da jeplan nakon transformacije uz pomoćJedinstvenog transformacijskog modelarelativno dobro smješten u novisustav – vrijednosti sredina odstupanjapo osima kreću se ispod 2 metra.Maksimalna vrijednost položajnog 2d odstupanja je 15,4metara sa srednjom vrijednosti od 5,6 metara, što dovoljnogovori o položajnoj kvaliteti katastarskog plana.Za procjenu uspješnosti provedene homogenizacijeodabran je skup od 44 kontrolne točke. 19 točaka izmjerenoje na terenu pomoću VPPS servisa CROPOSsustava, a dodatnih 25 točaka određeno je na temeljupodataka nove katastarske izmjere. Kontrolne točke598Slika 3. Odstupanja na istovjetnih točkama [m]Figure 3 Deviations at identical points in metersnisu korištene pri homogenizaciji, već je nakon provedenogpostupka promatrano koliko se kontrolna točkau polaznom sustavu dobro primakla svome pravom položajuu ciljnom sustavu.U desnom dijelu tablice 3 prikazani su statističkipodaci na kontrolnim točkama prije procesa homogenizacijekoji će poslužiti kao referentni pri procjeni uspješnostiprovedenog postupka.Tablica 3. Statistika na identičnim (uzorak 195 IT) i kontrolnim točkama (uzorak 44 KT)Table 3 Statistic on identical (sample of 195 IP) and control points (sample of 44 CP)IT/IP ΔE [m] ΔN [m] 2d [m] KT/CP ΔE [m] ΔN [m] 2d [m]min./min -11,8 -10,7 0,5 min./min -9,5 -11,3 2,1maks./max 13,0 15,0 15,4 maks./max 7,0 9,5 12,4raspon/range 24,8 25,7 14,9 raspon/range 16,5 20,8 10,3sredina/mean -1,7 -1,4 5,6 sredina/mean -1,9 -3,2 6,2st.odst./st.dev 4,4 3,9 2,8 st.odst./st.dev 3,8 3,8 2,3IP – identical point, CP – control point, ΔN and ΔE – coordinate differences, 2d – positional deviationNakon provedenih homogenizacija u sve tri gustoćeizračunate su statistike preostalih odstupanja na kontrolnimtočkama koje su prikazane u tablici 4.Usporedbom je vidljivo da prva gustoća (0,16 IT/ha)popravlja stanje u odnosu na ulaznu statistiku, dok to sdruge dvije gustoće nije postignuto. Evidentna je i degra -dacija statističkih pokazatelja sa smanjivanjem gustoćeidentičnih točaka. Ukoliko se kao uvjet za odabir gus to ćeidentičnih točaka postavi da kvaliteta statistike na kon -trolnim točkama prije i nakon homogenizacije mora unajmanju ruku ostati ista, onda se može prihvatiti predlo -ženi kriterij od 0,2 IT/ha (Roić i dr. 2010). U preostaledvije gustoće (II-0,07 IT/ha i III-0,02IT/ha) primijećuje seutjecaj nedovoljne gustoće identičnih točaka, budući dakod njih dolazi do degradacije položajne kvalitete katastarskogplana, što u svakom slučaju treba izbjeći.

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602Tablica 4. Statistika na KT nakon homogenizacije (uzorak 44 KT)Table 4 Statistic on control points after homogenization (sample of 44 CP)gustoća I./density I gustoća II./density II gustoća III./density IIIΔE [m] ΔN [m] 2d [m] ΔE [m] ΔN [m] 2d [m] ΔE [m] ΔN [m] 2d [m]min./min -6,0 -9,9 0,1 -8,2 -10,8 2,4 -12,5 -17,9 1,4maks./max 8,0 9,9 10,5 10,9 9,5 14,4 9,3 11,0 18,1raspon/range 14,0 19,7 10,4 19,1 20,3 12,0 21,8 28,9 16,7sredina/mean 0,2 -1,6 4,1 -1,9 -4,4 7,1 -2,5 -3,5 7,1st.odst./st.dev 3,0 3,5 2,6 4,5 3,7 2,5 4,4 5,0 3,5ΔE – coordinate differences, 2d – positional deviationNajvažniji i najzahtjevniji dio postupka homogenizacijeje odabir identičnih točaka te odluka o gustoći identičnihtočaka, što ima odlučujući utjecaj na kvalitetu i nacijenu cjelokupnog postupka. Gotovo je nemoguće unaprijeddefinirati parametre na osnovi kojih bi se za određenukatastarsku općinu odlučilo kojom gustoćomkrenuti u njenu homogenizaciju. Predloženi kriterij od0,2 IT/ha, u područjima gdje je to moguće zadovoljiti,potvrđen je kao dobro rješenje. Korištenje kontrolnih točakazajedno s izlaznim analizama moglo bi biti korisnou odluci koliko je kvalitetno za pojedinu katastarsku općinuodrađena homogenizacija, te bi se na temelju njihmogla detektirati i područja katastarske općine kod kojihhomogenizacija nije polučila zadovoljavajuće rezultate.Površine svih katastarskih čestica moraju zadovoljitiuvjet da je razlika površina prije i nakon homogenizacijemanja od dozvoljenog odstupanja. Premausvojenom zakonskom kriteriju, promjena površinekatastarske čestice do 20 %, ali najviše 1000 m 2 predstavljatehnički uvjet koji mora biti zadovoljen.U tablici 5 dane su katastarske čestice koje ne zadovoljavajukriterij propisan zakonom nakon provedenehomogenizacije. Pt označava tehničku površinu česticeprije homogenizacije, Ph površinu čestice nakon homogenizacijei Fz zakonski maksimum.Tablica 5. Katastarske čestice koje ne zadovoljavaju kriterijeTable 5 Cadastral parcels that do not meet the requirementsk.č./parcel Pt [m 2 ] Ph [m 2 ] |Ph - Pt|[m 2 ] ΔP[%] Fz [m 2 ]gustoća I. / density I1560 185706,57 187329,29 1622,72 0,90 10001564 93180,76 94699,93 1519,17 1,63 10001573 48489,60 49846,95 1357,35 2,80 10001575 78265,32 79606,74 1341,42 1,71 10001778 15830,41 14786,54 1043,87 6,60 10001963/4 1001,30 1230,55 229,25 22,90 200,26gustoća II. / density II127/1 99183,77 100186,52 1002,75 1,01 1000137/1 151330,11 153782,38 2452,27 1,62 10001549/1 170666,73 171819,81 1153,08 0,68 10001560 185706,57 184446,47 1260,10 0,68 10001564 93180,76 91780,17 1400,59 1,50 10001575 78265,32 77017,52 1247,80 1,59 10001580 195950,52 194538,83 1411,69 0,72 1000gustoća III. / density III88 190022,96 188988,43 1034,53 0,54 10001564 93180,76 94609,19 1428,43 1,53 10001568 99973,21 98551,26 1421,96 1,42 10001734 151266,82 154131,97 2865,15 1,89 1000Pt – area before homogenization, Ph – area after homogenization, ΔP area difference,Fz – maximum area difference defined by the LawIz tablice 5 vidljivo je da su katastarske čestice koje nezadovoljavaju uvjet homogenizacije propisan zakonomuglavnom čestice velikih površina, izuzev k.č. 1963/4 u I.gustoći, za koje vrijedi da im se površina ne smije promijenitiza više od 1000 m 2 . Gledajući postotak promjenepovršine on je uglavnom ispod 3 % , izuzev k.č. 1778 u I.gustoći. Uočava se i to da je u III. gustoći najmanje katastarskihčestica kojima je površina izvan granica dozvo-599

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602Slika 4. Preklop DKP i DOF5 nakon homogenizacijeFigure 4 DCM and DOP5 overlay after the homogenizationljenog odstupanja, što je uzrokovano malim brojem IT uovoj gustoći, a što izravno utječe na manje zadiranje usamu geometriju izvornog katastarskog plana.Na područjima s katastarskim česticama velikih površina(poljoprivredno i šumsko zemljište) biti će teškozadovoljiti zakonom propisane uvjete.Većini korisnika katastarskih podataka bitan je vizualnirezultat homogenizacije (slika 4).Sa slike je jasno vidljiv rezultat homogenizacije u odnosuna nesklad katastarskog plana i stanja u naravi prijeprovedene homogenizacije. Ovako dobiveni podaci pružajudobru osnovu za daljnje korištenje i održavanje.Prevođenje katastarskih podataka u novi službeni referentisustav ima mnoge prednosti, od povećanja položajnekvalitete i međusobne podudarnosti podataka douporabe GNSS metoda bez potrebe za dodatnim međudatumskimtransformacijama. Međutim, to je posao kojijoš praktički nije niti započeo. Iz tog razloga je u ovomradu obavljeno ispitivanje metoda transformacije katastarskihpodataka u novi službeni referentni sustav.Transformirana je katastarska općina, čiji su listovi katastarskogplana nastali grafičkom metodom izmjere, aupotrijebljene su dvije vrste transformacija: 7-parametarskatransformacija i Jedinstveni transformacijskimodel. Provedenim analizama nakon transformacijeutvrđeno je da JTM, osim što funkcionira za cijelo područjeRepublike Hrvatske bez potrebe dodatnog utvrđivanjaparametara, pruža i zadovoljavajuću točnostpotrebnu za transformaciju katastarskih planova u novisustav. Za K.o. Brckovljani transformacija nije utjecalana geometriju podataka te je homogenost podatakaostala na istoj razini kao i prije homogenizacije. Iz tog je6004. ZAKLJUČAK – Conclusionrazloga nakon postupka transformacije bilo potrebnoprovesti i postupak homogenizacije katastarskog plana.Pristup po kojemu se katastarski plan transformira,pa tek onda naknadno homogenizira, mogao bi poslužitikao osnova u slučajevima gdje postoje podloge potrebneza izvođenje homogenizacije u novom sustavu.U tom bi se slučaju identične točke, ali i kontrolnetočke, potrebne za proces homogenizacije mogle izravnomjeriti CROPOS-om u novom sustavu, što bi pridonijelojoš većoj kvaliteti same homogenizacijekatastarskog plana.Transformacija katastarskih podataka u novi referentnisustav neće riješiti unutarnju nehomogenost podataka.Iz tog razloga, a i iz zakonskih razloga,potrebno je provesti homogenizaciju katastarskog planada bi se mogao postupno osnivati katastar nekretnina.Homogenizaciju je potrebno provesti nad svim listovimakatastarskog plana nastalim grafičkom metodomizmjere. Analizom podataka nakon homogenizacijeutvrđeno je da je predviđeni broj identičnih točaka koji

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602iznosi 0,2 točke/hektaru (1 točka na 5 hektara) zadovoljavajućiza katastarski plan K.o. Brc kov ljani, te dapredstavlja dobru osnovu za izbor i količinu potrebnihidentičnih točaka prilikom budućih homogenizacija.Barišić, B., M. Liker, S. Lemajić, 2009: Prelazak nanovi geodetski datum i kartografsku projekciju –utjecaj na površine prostornih jedinica, D. Markovinović(ur.), Zbornik radova II. simpozija ovlaštenihinženjera geodezije, HKOIG, str. 56–66,Zagreb.Barišić, B., M. Liker, S. Hofer, A. Hazdovac,B. Vorel, 2010: Transformacija i homogenizacijadigitalnog katastarskog plana – pripremnira dovi, Tehničko izvješće, Hrvatski geodetskiin stitut, Zagreb.Bašić, T., 2009: Jedinstveni transformacijski model inovi model geoida Republike Hrvatske, M. Bosiljevac (ur.), Izvješće o znanstveno-stručnimprojektima, 2006.–2008. godine, Državna geodetskauprava, str. 5–22, Zagreb.Liker, M., B. Barišić, J. Katić, T. Bašić, 2010:Transformacija DKP-a u HTRS96/TM pomoćuJedinstvenog transformacijskog modela, D.Medak (ur.), Zbornik radova četvrtog hrvatskogkongresa o katastru s međunarodnim sudjelovanjem,Hrvatsko geodetsko društvo, str. 253–269,Zagreb.DGU, 2005: Program uvođenja službenih geodetskihdatuma i ravninskih kartografskih projekcija RepublikeHrvatske, Državna geodetska uprava,Zagreb.DGU, 2007: Specifikacije za vektorizaciju katastarskihplanova koji se izrađuju sa CAD/GIS softwareima,Državna geodetska uprava, Zagreb.5. LITERATURA – ReferencesDGU, 2009: Tehničke specifikacije za postupke računanjai podjelu na listove službenih karata i detaljnelistove katastarskog plana u kartografskojprojekciji Republike Hrvatske – HTRS96/TM,Državna geodetska uprava, Zagreb.ISO, 2007: International Standard ISO 19111: Geographicinformation — Spatial referencing bycoordinates, Organization for Standardization,Geneva, Switzerland.Narodne novine, 1999: Zakon o državnoj izmjeri i katastrunekretnina, br. 128.Narodne novine, 2004: Odluka o utvrđivanju službenihgeodetskih datuma i ravninskih kartografskihprojekcija republike Hrvatske, br. 110.Narodne novine, 2007: Zakon o državnoj izmjeri i katastrunekretnina, br. 16.Roić, M., V. Cetl, 2002: Transformacije geometrijskihpodataka u katastru, Geodetski list 3, str.155–169, Zagreb.Roić, M., V. Cetl, M. Mađer, H. Tomić, B.Stan čić, 2009: Homogenizacija katastarskogplana – I. faza, M. Bosiljevac (ur.), Izvješća oznanstveno stručnim projektima 2006.–2008.godina, DGU, str. 61–78, Zagreb.Roić, M., V. Cetl, M. Mađer, H. Tomić, B.Stančić, 2010: Homogenizacija katastarskogplana – II. faza, Završno tehničko izvješće, Geodetskifakultet u Zagrebu, Zagreb.SUMMARY: Cadastral data play important role in many fields directly orindirectly associated with their use (land surveying, architecture and urbanplanning, civil engineering, agronomy, forestry, transport, tourism, etc.). Inforestry cadastral data mostly are used to manage forest land through theplanning, protection, conservation and sustainable development.In past 10 years there are significant changes in legislation concerning theofficial spatial data which are also reflected on the cadastral data. Certainlytwo of the most important changes are the introduction of new geodetic datumand map projection, and also transition to real estate cadastre. These processesfor a wide range of users will induce new investments in the transformationof existing, or acquisition of new related maps in the new datum andprojection if they want to be overlaid with the cadastral data.Except the transformation to new datum and projection, in the process oftransition from land cadastre to real estate cadastre it is necessary to conducthomogenization. This process is needed after transformation, for cadastralmunicipalities with older cadastral surveys conducted with graphical method.This process is required for solving poor cadastral plan geometric accuracy601

V. Cetl, B. Barišić, I. Šarušić: PREVOĐENJE KATASTARSKIH PODATAKA U NOVI DRŽAVNI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 593-602related to graphical method technical limitations. Homogenization is definedwith identical points collected by the usage of Digital OrtoPhoto in scale1:5000 (DOP5).Since Croatia is on the beginning of this kind of works, this paper examinesthe transformation methods of cadastral data and the optimal selection of identicalpoint’s density on the sample of cadastral district Brckovljani (Figure 1).The transformations of cadastral data were performed by the nationalGRID model transformation and 7-parameter transformation (Table 1). Fortransformations control purposes, coordinates of 4 trigonometric points measuredwith CROPOS system (directly in new datum with specified precision of2 cm) are used. Statistical values for the GRID transformation meet the expectations(Table 2, left), and some improvements in 7-parameter transformation(Table 2, right) could be expected if locally estimated parameters will be used.However, main problems with the local parameters are extra efforts for theirdistrict level estimation and related complications with continuity of transformationson district borders. The GRID transformation model, after it becomeofficial, seems like appropriate solution.In the process of homogenization basic principle for the selection of anidentical point is its stability since the time of cadastral survey. Most of the cadastralplans (approximately 75%) are created by surveys older than 100years, so this principle is very difficult to meet. Before the selection of identicalpoints, 200 x 200 meters grid was constructed to support their easier selectionand regular distribution. Selection is performed in 3 different densities overlayingDOP5 (density I – 0,16 IP/ha, density II – 0,07 IP/ha and density III –0,02 IP/ha). For the control of identical point’s density impact on the final resultsof homogenization, set of 44 control points is used. The situation withgeometry of the cadastral plan before homogenization could be seen in Figure3 and Table 3. Impact of identical point’s density is evaluated comparing statisticson control points before homogenization (Table 3, right), and after thisprocess (Table 4). Only the densest set of identical points (0,16 IP/ha) has statisticalindicators better after than before homogenization. Density has crucialimpact on the costs of the homogenization process but on this example it is easyto see that savings in this segment could degrade geometry of cadastral planwhich is unacceptable.Key words: cadastre, transformation, homogenization, HTRS96/TM,digital cadastral map602

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSUDK 630* 589Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES“PRECIZNO ŠUMARSTVO” – DEFINICIJA I PRIPADAJUĆE TEHNOLOGIJEPetronela KOVÁCSOVÁ 1 , Mária ANTALOVÁ 2ABSTRACT: The principle of “precision forestry” is that it uses moderntools and technology to get as much real information as it is possible to improvedecision making process and to ensure current goals of forest management.The best known and most frequently used tools of modern technology areremote sensing, navigation systems and geographic information systems. Newtrends are decision support systems and tools for tree identification and toolsfor wood material testing and measurement. There is a large interest of the forestrysector in these technologies because as the primary source of data “precisionforestry” provides more accurate (realistic) information then currentlyused sources. Aim of this article is to clarify and inform the professional, butalso the general public with the precision forestry, its definition and its tools.Key words: forestry, remote sensing technologies, surveying, decisionsupport system, Geographic Information System.At present, demands for wood production along withincreasing economical and environmental public demandsfrom forests require new access to solution as well as newtechnologies. Detailed data which is collected, analyzedand stored is used for successful management. Profitablemanagement is the result of right planning, organizationand control of all forest operations. These claims are reachedby implementation of precision forestry.Precision forestry is new direction for better forestmanagement. Management principles of precision forestryare based on precision agriculture. Precision agricultureis an information-based, decision makingagricultural system designed to improve the agriculturalprocess by precisely managing each step to ensure maximumagricultural production and continued sustainabilityof the natural resources (Rasher 2001, Martinićet al. 2001). Precision agriculture can be defined as managingcrop inputs, such as fertilizer, herbicide, etc. on asite-specific basis to reduce waste, increase profits, and1 Petronela Kovácsová, BSc., Department of Forest Managementand Geodesy, Faculty of Forestry, Technical University inZvolen, T.G. Masaryka 25; 960 53 Zvolen, Slovakiae-mail: petronelakovacsova@gmail.com2 Mária Antalová, BSc., Department of Forest Exploitation andMechanization, Faculty of Forestry, Technical University inZvolen, T.G. Masaryka 25, 960 53 Zvolen, Slovakiae-mail: maria.antal@gmail.com1. INTRODUCTION – Uvodmaintain the quality of the environment (Taylor et al2002). It uses set of tools, which have been successfullyintroduced around the whole World and now they havebeen used in precision forestry.Precision forestry is focused on information andsupports economical, environmental and sustainable decisionby using high technology sensing and analyticaltools. It provides highly repeatable measurements, actionsand processes to initiate, cultivate, and harvesttrees, as well as to protect enhance riparian zone, wildlifehabitat, and other environmental resources. It providesvaluable information and linkages among resourcemanagers, the environmental community, manufacturesand public policy makers (Dyck 2001).Precision forestry is defined by group of researcherS.E. Taylor, T.P. McDonald, F.W. Corly (2002), as planningand conducting of site-specific forest managementactivities and operations to improve wood product qualityand utilization, reduce waste, and increase profitsand maintain the quality of the environment. Accordingto Ziesak`s (2006) opinion, Precision Forestry useshigh technology sensing and analytical tools to supportsite-specific, economic, environmental, and sustainabledecision-making for the forestry sector supporting theforestry value chain from bare land to the customerbuying a sheet of paper or board.603

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611The most important parts of precision forestry arenew and modern technologies.Precision technologies are instrumentation, mechanization,and information technologies that measure, record,process analyze, manage, or actuate multi-sourcedata of high spatial or temporal resolution to enable informationbased management practice or to supportscientific discovery (Schmoldt, Thomson 2001).Precision forestry uses variety of tools and techniques,which can be differently categorised. Ziesak classifiestechniques into seven main activity fields:– Surveying (terrestrial laser scanner, GPS, INS anddigital surveying equipment),6042. SCOPE OF RESEARCH – Problematika istraživanjaCurrently, photogrammetric measurement methodswith support of terrestrial measurements using totalstations, electronic tachymeter and fieldmaper are dominatingin the forest mapping. However, these methodsdo not provide information on all the detailshidden under crops, where there are various complicationscaused by considerable segmentation and opacityof terrain; that’s why geodetic (terrestrial) methods areused for supporting of photogrammetric measurementmethods.• Forest mapping technology GNSS – They arehighly accurate satellite based radio navigation systemswhich provide us three dimensional positioning (elevationof the ground and coordinates x, y) and time information.This system gathers data position singleobjectives (Khali 2001).GNSS users have now fully available two satellitesystems: NAVSTAR system developed by U.S.A andthe Russian GLONASS system. The third satellite systemGALILEO is the EU project, which aim is to builda new and an advanced satellite system, which wouldcontribute to maximum efficiency in measurements ofGNSS. The successful launch and expansion of the GA-LILEO system would be more than double the numberof GNSS signals, which will be available to users(Tuček et al., 2007). Currently, in mapping both systemsare used, which increases the accuracy and availabilityof mapping in extreme conditions (GLONASSsystem significantly offset the deficiency of AmericanNAVSTAR satellites, which lead to increase of accuracyand availability of GNSS technology in extremeenvironments such as forest.The equipment on the GNSS basis, sometimes calledGPS/GIS, is effective in data collection in forestedareas, e.g. also in forest stand description (forest taxation),in forest detail object location and attribute collectionin forestry thematic mapping (Tuček et al.2002). These systems are used mainly for navigation on2.1. Surveying technologies – Tehnologije izmjere– Remote sensing (CIR, Airborn laser scanner),– Contact-free materials testing and measuring computertomography (CT), ultrasound, video and laserscanner,– Monitoring - radio frequency identification (RFID)and electronic nose (aroma) technology,– Decision-making and harvest planning,– GIS, DSS and visualisation software,– Computer hardware.In this article tools are categorized into 5 categories.the ground and under canopy but LIDAR and IFSARremote sensing technologies are equipped with GPS forobtaining accurate coordinate system of flying. At thistime there is an effort to equip the new forest (wheeledskidder, track skidder) and agriculture technologieswith GPS because of its navigation and monitoring abilities.GPS builds connections among map, image or digitaldatabase and real, physical location on the Earthsurface. A possibility of usage of such equipment fortracing and navigation (from the map, plan or image toreal conditions) is it’s another important attribute(Tuček, Suchomel 2003).• Inertial navigation system – Inertial navigationsystem uses gyros, which is able to maintain on longtermindication of the specified direction. Measurementis based on the spread of the laser pulse in very longconvoluted coils into fibreglass. With the progress ofthe motion sensor there are also emerging inertial navigationsystems operating on different principles. Thesesystems consist of sets capable of very sensitive accelerometersmeasurement changes in the direction of motionsensor. This sensor works in conjunction with acomputer that continuously integrates the input signalof the accelerometers and determines the current locationof the observed object. Inertial navigation is able tomeasure even in densely forested terrain, where othernavigation may not work (Rapant 2002, Martinićet al. 2001).• Terrestrial Laser scanner – Terrestrial laser scanningsystems allows obtaining a large amount of datafast, called a point cloud. Point Cloud is a set of x, y, zcoordinates and sometimes number of intensity, whichafter processing provides a 3D model of objects and terrain.Current researches are focused on forest inventoryautomation, for the derivation of forest stand and treecharacteristics (height, diameter, round base, number ofstem) and identification of the tree based on bark.

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611• Laser Rangefinder Instrument –The laser rangefinger is used for detectingdistances and gradients between the instrumentand an object. Principle of the laserrangefinder is based on laser beam, whichis sent towards the object and measures theflight time of laser pulse reflected off thetarget. This tool is often combined withother device for example Fieldmap orvideo rangefinger instrument.These technologies have significant advantages becausethey are capable of collecting highly detaileddata quickly from a large area with varying conditionsat repeated time intervals. LIDAR offers us many differentdata products such as digital elevation model grid,contours, raw point data and intensity image. Fromdata of IFSAR we are able to obtain almost similar productslike from LIDAR however Orthorectified RadarImagery (ORRI) is very significant data product ofIFSAR. These products are used in Hydrology Modelling,Flood Risk Assessment, Land Use and LandCover Mapping, Earth Crust Deformation Monitoring,Riparian Studies and Forestry Mapping.Mainly, LIDAR has an important role in precisionforestry because of its accuracy and other advantages.Figure 1 Laser Rangefinder Instrument.Slika 1. Laserski daljinomjer.(Source/izvor: http://www.laserrangefinderreviews.org/)2.2. Airborne and satellite remote sensing technology as LIDAR (Light Detection and Ranging)and IFSAR (Interferometric Synthetic Aperture Radar) –Tehnologije zračnog i satelitskog daljinskog istraživanja kao LIDAR I IFSARNowadays, it is one of the most used and researchednew technologies in the world by which we have reachedvaluable and useful information related to ForestryManagement and other branches as Shoreline and BeachVolume Changes, Flood Risk Analysis, Water-Flow Issues,Habitat Mapping, Subsidence Issues, Riparian Studies,Emergency Response, Transportation Mapping,Telecommunication Planning and Urban Development.Other airborne and satellite remote sensing technologiesenable us to acquire data from high spatial resolutionimages, multi-spectral and hyperspectral images.In general, the remote sensing technologies are fast, accurateand cost-effective sources of data.2.3. Real-time process control scanners – Procesni skeneri kontrole drva u realnom vremenuTools of precision forestry which were previously means and on sensing properties of the tree/timber duringthe identification process. RFID is a tag on treementioned provide information in real-time. They havehardware and software devices which can be used eitherdirectly in the forestry fieldwork (combination by trees and wood in-situ and real-time (Wilson et al.that can gather a wide variety of information aboutGPS) or in the wood processing industry (sawmill). 2001).This group can be divided into tools for tree identification(RFID and Aroma tagging) and tools for wood ma-detect decay in trees. It measures ultrasound signal• UDD (Ultrasound decay detectors) – it is used toterial testing and measurement (UDD, CT).time of flight from the transmitter to the receiver across• RFID (Radio Frequency Identification) – it is focusedon identifying trees and timber viathe diameter of a tree (Leininger et al. 2001).wireless605

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611Figure 2 Wood material testing and measurement.Slika 2. Ispitivanje i mjerenje drvnog materijala.(Source/Izvor: Wilson et al. 2001)• CT (Computed tomography) Automated LogGrading System – Computed tomography uses x-raysto produce high-resolution cross-sectional images ofthe internal structure of log (Rayner et al. 2001). Theresult is a defect map from the computed tomographydata.• FieldMap – World-wide, Fieldmap is very usefultool for forest inventorying, which computes field datacollected during fieldworks. This device consists of hardwareset like Electronic compass, optical scope, laserFigure 4 An automated log grading system.Slika 4. Automatizirani sustav ocjenjivanja stanja debla/trupca.(Source/Izvor: Rayner et al. 2002)rangefinger, field computer, GPS, inclinometers andsoftware divided into two main parts FM Project Managerand FM Data Collector. For data analysis there isused FM Inventory Analyst and FM Stem Analyst.FieldMap is used for forest structure mapping, long-Figure 3 Using ultrasound to detect defects in trees.Slika 3. Otkrivanje grešaka u stablu pomoću ultrazvuka.(Source/Izvor: Leininger et al. 2001)term monitoring, descrtiption of forest stand, dendrometrymeasurements (tree height, crown projection andprofile, stem profile, estimation of volume of timber),assessment biomass and growth stocks.Figure 5 Source: http://www.fieldmap.cz/Slika 5. Izvor: http://www.fieldmap.cz/606

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-6112.4. GIS (Geographic Information System) – Geografski informacijski sustavGIS is a spatial information system that comprisesout of four basic elements; hardware, software, data anduser. By capturing, storing, checking, manipulating andanalyzing the terrain information related to spatial andgeographic distribution it can export all kinds of dataand graphs, and provide a series of helpful documentsand plans for the decision maker (L i et al. 2000).This system can accommodate large amounts ofdata. GIS operates with variety of data types such asmaps, images, digital products, GPS, text data and tabulardata, all of which can be received from multiplesources. There is possibility to create large databasesfrom gaining and measuring data which are joined withvector and raster formats. These outputs provide usspecific images and maps such as Digital ElevationModels (DEMs), Digital Terrain Models (DTMs), TopographicLine Maps (TLMs), Contours, Shaded Relief,Slope & Aspect and Thematic Maps. The outputsare results of respective analyzes, such as Image analysis,Distance analysis, Spatial analysis, Geostatisticalsanalysis, Surface analysis, ect.Related to other tools, GIS as software is very significant.This software can be integrated into handheldcomputers used for fieldwork and obtains informationdirectly from outside. GIS has one important advantage– it is possible to create networks of GIS, which allowsquick access to data and information.2.5. DSS (Decision support systems) – Sustavi za potporu odlučivanjuThey are specific software solutions, which havebeen developed for solving specific problems and offerforecast and factually information. Advantage of decisionsupport systems is that it can be joined with GISby which we can improve results. At present, therehave been some decision support systems which dealtwith predicting road networks, forest operation planning,forest inventory and others types of solutions. Allof them are based on algorithms by which the solutionand forecast is reached, and subsequently visualized.In Slovakia at the Technical University in Zvolenthere were OHTS (optimal harvesting and logging technologyselection) model created, which were used forselection of optimal timber harvesting and logging machineryand technology; also FFRA model (Forest FireRisk Assessment) is used for fire risk analysis which issignificant part of the fire warning system. These DDSswere developed in NetWeaver environment and EMDS(Ecosystem Management Decision Support) environmentand subsequently linked up with GIS.• OHTS model is based on the assessment of ecologicalcriteria like the terrain accessibility, the skiddingdistance, the erosion caused by logging, the cuttingmethod, the soil capacity, the forest stand structure, thetrucks loading places and on the assessment of economicaland ergonomic criteria. The results of model assessment(digital or printed maps representing theappropriateness of each machinery/technology used oneach forest stand), using the OHTS model, can be usedby forest planners, mainly for operational and tacticalplanning of timber harvesting and logging activities inthe forest (Tuček and Majlingová 2010, Suchome l and Balenová 2009).• FFRA (Forest Fire Risk Assessment) model isbased on existing methodology, which can be implementedto Decision support software. Methodology isbased on two types of analyzes. In the first type, the forestfire risk is described by means of probability, theassumed disturbance of the forest (based on its speciescomposition) in the age (t) during a common year. Inthe second type of analyzes, the influence of relevantgeographic factors (elevation, slope, aspect, the nearestroad distance, the nearest settlement and urbanizedarea distance) is tested against the fire occurrence. Touse it, you have to acquire the data about burned out forestareas by processing records about fires in foreststands of the analyzed area in order to calculate the probabilitiesreporting the assumed disturbance of the forest.The results can be implemented also to forestmanagement planning as a measure for reducing thevulnerability of the forest in the future. (Tuček andMajlingová 2010).Among decision support systems file growth simulatorsoftware can be stipulated, which is implementedin forestry and ecology. In Slovakia there has been developeda growth simulator with entitled SYBILAwhich provides the advantage of an individual tree modellingapproach. The model is able to predict forestdevelopment under the consideration of a wide rangeof input parameters. The growth simulator has alreadybeen successfully applied for the simulation of the impactof climate change and differently type of forest calamityon the development of Slovak forests (Fabrikaet al. 2008). This model can be implemented into currentforestry practice as a tool for decision support.Also, other European countries have some famousgrowth simulator software such as SILVA, MOSES,FOREST, STAND PROGNOSIS MODEL, BWIM andCORKFITS. These software solutions are very accurateand they have been constantly improved.Precision forestry and all its tools provide manyadvantages to foresters, forest owners and wood processingindustries and others.607

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611Modern information technologies allow quick anddirect communication among single forest operations.This allows reducing costs and increasing yield for forestenterprise and wood processing industry.There are some disadvantages and problems withtools of precision forestry. One of them is that tools ofprecision forestry are not standard in all forest enterprises.Individual tools of precision forestry must be necessarycombined in order to obtain more preciseinformation, not only quantitative but also the qualitativeaspects of the forest resource. The most commoncombination of tools are GIS, GPS and remote sensingtechnologies, which offer adequate resources of gainingprecision data and additional accuracy of informationused for decision. The other tools have narrowrange of utilization and they are focused on specificfield of forestry management. The next disadvantage isthe price of some required data types which are significantlyinfluenced by cost of tools operations and theiraccessibility. Tools of precision forestry are demandingmainly on hardware and some of them also software.Because of high demands on hardware, the acquisitioncosts are increased and tools are not reachable to all forestenterprise at the present.All recorded data from tools is processed by suitablesoftware and additionally necessary information isgained. Information has been recognized as being of similarimportance as the basic production factors in producingenterprises. It plays an important role inplanning, implementation and controlling productionprocesses while supporting the management by providingrelevant data on how to dispose of all relevant productionfactors (Kätsch 2006). There are some issuesof information quality, mainly problems with poor accuracy,low precision, incompleteness and missing relevancy,all of which can be removed by combinationand further development of tools of precision forestry.Obtained information from treated data can be used byall forest operations, wood processing industry and environmentalprotection professionals.• Information for forest operations is used by selectingthe suitable stand, harvesting operation, forwarding,storage and transport wood. Knowledge of informationsignificantly influences planning, organization, controland duration of forestry works.• For wood processing industry there is important informationabout wood as dimension, grade, grain,blight disease, stiffness and taper. This information influencesproduction wood products thereby profitabilitywood industry.• For environmental protection there is important informationmainly about soil as erodibility, disturbance,Figure 6 Diagram of Precision forestry.Slika 6. Dijagram “preciznog šumarstva”.(Source/Izvor: Kovácsová, P. 2009)608

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611compaction of soil and water supply as sedimentation,ditchwater. New information and knowledge have significantfunction in protecting rare ecosystem, parts ofcounty as aquatic and wildlife habitats.The term Precision Forestry is very debatableamong researchers and variable definitions of Precisionforestry depend on individual interpretation and understanding.The specific definition of the term precisionforestry does not exist, while individual experts explainthis term differently, but the principle of term remainsessentially the same. In our opinion, the concept of“precision forestry” is that the use of modern tools andtechniques to get as much real information as it is possibleto improve decision making process and to ensurethat current targets of forest management are met.Precision forestry tools will help to make futureoperation more economically viable and to satisfy publicand environment demands. This is important forsustainable management of forest and renewable resources.By idea of precision forestry we are able toimprove productivity of forest, long-term planning,global and crop inventory, planning of road network(hauling road, skid trail), sustainable utilization of renewableresources and reducing negative environmentalconsequences.Dyck, B. (2001). Precision forestry – The path to increasedprofitability. Proceedings of the first internationalprecision forestry cooperativesymposium, (s. 4–8). Washington.Fabrika, M., Střelcová, K., & Ditmarová, Ľ.(2008). Tree growth simulator as a tool for treetranspiration modeling depending on climaticparameters. Air Pollution and Climate Change atContrasting Altitude and Latitude. 23 rd IUFROConference for specialists in air pollution andclimate change effects on forest ecosystems,(s. 137). Murten, Switzeland.Katsch, C. (2006). Precision forestry and information-Information Management a forgotten task?–. Symposium Proceedings IUFRO PrecisionForestry Symposium, (s. 175–186). Stellenbosch.http://academic.sun.ac.za/forestry/precision/iufro2006.htmlKhali, A. H. (2001). Remote sensing, GIS and GPSas tool to support precision forestry practice inMalaysia. Paper presented at the 22 nd AsianConference on Remote sensing. Singapore.www.crisp.nus.edu.sg/~acrs2001/pdf/276HAMZA.PDFKovácsová, P. (2009). Precision forestry and itstools. Forum of Young Geoinformatics 2009,3. CONCLUSION – ZaključakREFERENCES – LiteraturaAfter perusing certain number of scientific materialfrom conferences about precision forestry there was anexplanatory diagram made showing the processes ofprecision forestry.Integration of precision forestry into Slovak forestmanagement will have important meaning in the future.Quick progress of precision forestry aims to maketechnologies and accurate data accessible both to forestenterprise and to public. Additionally, every deficiencyof forest management can be reduced or completely removed.This new direction of “Precision forestry” willbring modernization into not only Slovak silviculture.In Technical University in Zvolen in Slovakia therewere created Decision support system for Forest FireRisk Assessment and for Optimal Harvesting TechnologySelection (used EMDS) and Growth simulatorSYBILA.This work was supported by the Scientific GrandAgency of the Ministry of Education of the Slovak republicand the Academy of Sciences under the contractNo. VEGA 1/0764/10 and by the Agency of Educationfor EU Structural Funds of the Ministry Education ofthe Slovak republic.Technical University in Zvolen, ISBN 978-80-228-2073-8.Leininger, T., Schmoldt, D., & Tainer, F.(2001). Using ultrasound to detect defects intrees: Current knowledge and future needs.Proceedings of the first international precisionforestry cooperative symposium, (s. 99–106).Washington.Li, W., Xiao, B., & L i , Y. (2000). Applications ofRS, GPS and GIS to Forest Management inChina. Journal of Forestry Research , (s. 69–71.)www.springerlink.com/index/M486U51X0377463T.pdfMartinić, I., Hengl, T., Jurišić, M., Husnjak,S., 2001: Satellite navigation (GPS) – Trendsand application, Strojarstvo, 43, (1–3): 49–56Rapant, P. (2002). Družicové polohové systémy.Ostrava, s. 202, ISBN 80-248-0124-8.Rasher, M. (2001). The use GPS and mobile mappingfor decision-based precision agriculture.Workshop on the use of GNSS jointly organizedby UN/USA/Malaysia. Kuala Lumpur.www.gisdevelopment.net/application/agriculture/overview/agrio0011.htmRayner, T., Grams, W., & Scheinman, E.(2001). An automated log grading system based609

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611on computed tomography. Proceedings of thefirst international precision forestry cooperativesymposium, (s. 109–118). Washington.Suchomel, J., Belanová, K., 2009: Influence ofSelected Meteorological Phenomena on WorkInjury Frequency in Timber Harvesting Process,Croatian Journal of Forest Engineering, Vol. 30,No. 2.Taylor, S., Veal, M., Grift, T., McDonald, T., &Corley, F. (2002). Precision Forestry: Operationaltactics for today and tomorrow. 25 th annualMeeting of the council of Forest Engineers.www.eng.auburn.edu/files/file169.pdfTuček, J., & Ligoš, J. (2002). Forest canopy influenceon the precision of location with GPS receivers.Journal of Forest science , s. 399–407.www.cazv.cz/2003/2002/les9_02/tucek.pdfTuček, J., Majlingová, A. (2010). DSS tools in forestmanagement in Slovakia. In: Workshop onDecision Support Systems in Sustainable ForestManagement – Experiences and PerspectivesTuček, J., Majlingová, A. (2010). The objectivesand application of selected DSS tools in forestmanagement in Slovakia. In: Workshop on DecisionSupport Systems in Sustainable Forest Management– Experiences and PerspectivesLisbon, 19-21 April 2010.Ziesak, M. (2006). Precision Forestry - An overviewon the current status of Precision Forestry. A literaturereview. In: “Precision Forestry in plantations,semi-natural and natural forests” IUFROPrecision Forestry Conference 2006 TechnicalUniversity Munich 5 – 10 March 2006 – StellenboschUniversity http://academic.sun.ac.za/forestry/pf2006/publications.htmlTuček, J., Suchomel, J. (2003). Geoinformatikav sprístupňovaní lesov a optimalizácii ťažbovodopravnýchtechnológií – Možnosti, stav a perspektívy.Zvolen (s. 166), ISBN 80-228-1315-X.Wilson, D., Hoyt, S., & John, D. S. (2001). Diemetersensing using radio frequency identificationfor precision forestry applications. Proceedingsof the first international precision forestry cooperativesymposium, (s. 77–81). Washington.SAŽETAK: Članak upoznaje znanstvenu i stručnu javnost s osnovnim informacijamavezanima za pojam “precizno šumarstvo”. Ovaj termin obuhvaćanovi koncept šumarskog djelovanja koji se oslanja na moderne alate itehnologije, s ciljem dobivanja što veće količine pravodobnih i korektnih informacijanužnih za sustav podrške pri odlučivanju. “Precizno šumarstvo”jednako je vezano uz zadovoljavanje aktualnih ciljeva gospodarenja šumamas ekonomskog, socijalnog i ekološkog stajališta, ali i s drvno-tehnološkog gledištašireg šumarskog sektora. Od modernih tehnologija danas su u europskomšumarstvu najzastupljenije one vezane uz daljinska istraživanja igeografski informacijski sustav (GIS). U novije se vrijeme u mnogim područjimašumarske znanosti i prakse koriste različiti navigacijski sustavi. Noviglobalni trend koji se sve više primjenjuje u poljoprivredi, odnosi se na sustavpodrške pri odlučivanju – tzv. “Decision support system (DSS)”. Pojedinetehnologije navedenog sustava već su našle praktičnu primjenu u šumarstvu.Takvi su npr. alati za identifikaciju pogrešaka na sortimentima te instrumentiza testiranje i mjerenje drvnog materijala. Zbog svoje praktičnosti i pravovremenihinformacija, postoji velik interes za primjenom tehnologija “preciznogšumarstva” u mnogim područjima operativnoga šumarstva.Precizno šumarstvo koristi razne tehnike i alate koji se različito klasificiraju.U ovom radu klasifikacija je napravljena u 5 kategorija:• Geodetske tehnologije (GNSS - globalni navigacijski satelitski sustavi)koje uključuju tehnologije za kartiranje šuma, inercijske navigacijske sustave,zemaljske laserske skenere i laserski daljinomjere, od kojih je jedan modelpri kazan na slici 1.);• Avionske i satelitske tehnologije daljinskih istraživanja kao LIDAR (LightDetection and Ranging) i IFSAR (Interferometric Synthetic Aperture Radar);• U realnom vremenu procesni skener za kontrolu drva (identifikacijaradio frekvencijom na slici 2., ultrazvučni detektori propadanja drva na slici3., kompjuterizirana tomografija na slici 4.);610

P. Kovácsová, M. Antalová: PRECISION FORESTRY – DEFINITION AND TECHNOLOGIES Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 603-611• Geografski informacijski sustav (GIS);• Sustav podrške pri odlučivanju koji je spojiv sa GIS-om.• U Slovačkoj, na Tehničkom Sveučilištu u Zvolenu razvijeni su softverskisustavi podrške kod odlučivanja pod sljedećim nazivima:• OTHS (Optimal harvesting and logging technology selection) – programza odabir optimalne tehnologije kod sječe i privlačenja/izvoženja) sortimenata;• FFRA (Forest Fire Risk Assessment) – program za procjenu rizika od nastankapožara;• SYBILA – softver za simulaciju rasta drveta koji se primjenjuju u šumarstvui ekologiji.Usprkos raznovrsnim definicijama pojedinih autora, koncept “preciznogšumarstva”, prikazan u obliku dijagrama na slici 6., podrazumijeva planiranjei provođenje aktivnosti vezanih za različita stajališta gospodarenja šumom teoperacije za poboljšanje kvalitete finalnih proizvoda od drva, iskorištenje drvnihresursa, smanjenje otpada, povećanje dobit i održavanje kvalitete okoliša.Predviđanja su da će integracija “preciznog šumarstva” u bliskoj budućnostiu slovačkom šumarstvu voditi itekako važnu ulogu, posebice radi omogućavanjabrze i izravne komunikacije između pojedinih šumarskih operateras ciljem dobivanja pravovremenih i korisnih informacija za donošenje ključnihodluka. Posljedično, to će omogućiti smanjenje troškova i povećanje prihodai profita i za šumarska poduzeća i za drvnu industriju.611

612

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSUDK 630* 302 + 384Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADUU HRVATSKOM ŠUMARSKOM SEKTORUPrikaz aktualnih istraživanja u svjetlu 3. međunarodnog stručno-znanstvenogskupa “Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, Zadar, 14.–16. 9. 2010.ORGANIZATIONAL CULTURE AND OCCUPATIONAL SAFETYIN THE CROATIAN FORESTRY SECTORReview of current research in the light of 3 rd international professional-scientificconference “Occupational safety and health”, Zadar, 14–16. 9. 2010.Matija LANDEKIĆ*SAŽETAK: U prvome dijelu rada iznosi se pregled tema vezanih za zaštituna radu i zaštitu zdravlja, predstavljenih na 3. međunarodnom skupu “Zaštitana radu i zaštita zdravlja” održanom u Zadru. Uvodno se, putem standardnihpokazatelja, prikazuje nacionalna razina sigurnosti u ključnim gospodarskimdjelatnostima u Hrvatskoj. U drugom dijelu rada ukratko su prikazana aktualnaistraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, s naglaskom na potrebuuspostave Centra za šumski rad kao pretpostavke unapređenja radne tehnike,kvalitete i sigurnosti pri šumskome radu te organizacijske kulture, kako u privatnom,tako i u državnom šumarskom sektoru. U središnjem dijelu rada prikazuje se stanje zdravstvene zaštite i sigurnosti pri radu u državnomšumarskom poduzeću u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti u RH za2009. godinu, pri čemu se koristi pokazatelj ‘broj ozljeda te broj priznatihprofesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika’. Značajne razlike šumarstva uodnosu na druge djelatnosti, unatoč prepolovljenom broju ozljeda kroz zad -njih deset godina u državnom šumarskom poduzeću, treba tražiti u i nadaljevelikom broju različitih opasnosti i visokom riziku šumskoga rada, nestandardiziranimradnim procesima te niskoj svijesti zaposlenika, posebice o važnostipravilnog i ravnomjernog korištenja dnevnog radnog potencijala te općenitodinamike rada.Ključne riječi: sigurnost i zdravlje u šumarstvu, organizacijska kultura,gospodarske djelatnosti RH, komparacija stanja za 2009.U Zadru, od 22. do 25. rujna 2010. godine održan je3. međunarodni stručno-znanstveni skup pod naslovom“Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, uz sudjelovanje višeod 200 sudionika. Skup je održan u suorganizaciji Veleučilištau Karlovcu, Hrvatskog zavoda za zaštituzdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog ergonomijskogdruštva i Državnog Sveučilišta Boise (Boise State Universitiy-Centerfor Health Policy), Idaho, USA.*Matija Landekić, dipl. ing. šum.; Zavod za šumarske tehnike itehnologije; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;mlandekic@sumfak.hr1. UVOD – IntroductionPrethodni skup istog naslova, koji je organiziralo Veleučilišteu Karlovcu uspješno je održan 2008. godine naBjelolasici. Suorganizatori skupa, potaknuti pozitivnimkomentarima i dojmovima od strane sudionika te prikupljenimiskustvom vezanim uz organizaciju, odlučili suorganizirati treći po redu, još mnogobrojniji i raznovrsnijiskup u Zadru, koji je u trodnevnom radu obradioopsežniju problematiku zaštite na radu i zaštite zdravlja.Osnovne teme skupa odnosile su se na:• Zaštitu na radu koja je uključila ergonomske, ekološke,tehničko-tehnološke i društvene čimbenike zaštite,613

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622• Zaštitu od požara i• Zdravstvene čimbenike zaštite, koji su uključili preventivnei kurativne aktivnosti u sprječavanju profesionalnihbolesti i ozljeda na radu.Šumarski sektor bio je zastupljen s dva referata:M. Landekić, I. Martinić, M. Šporčić, M. Lovrić: Sigurnosti zdravlje pri radu u šumarstvu Hrvatske – pregledaktualnih istraživanja Šumarskog fakulteta uZagrebu teR. Rosavec, Ž. Španjol, M. Vučetić, D. Bar čić, N.Marković: Temeljna obilježja nekih šum skih goriva.U nastavku se iznosi kratak prikaz najnovijih spoznajasa skupa u Zadru te osvrt na prikaz aktualnih istraživanjakoja se provode iz područja sigurnosti prišumskom radu na Šumarskom fakultetu Sveučilišta uZagrebu. Također, daje se kratka usporedba stanja zaštitezdravlja i provođenja mjera sigurnosti na radu šumarskogdržavnog sektora u odnosu na ostale gospodarskedjelatnosti u Republici Hrvatskoj.6142. KRATKI PRIKAZ STRUČNO-ZNANSTVENOG SKUPA“ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA ZDRAVLJA” – Brief review ofprofessional-scientific conference “Occupational safety and health”Svrha savjetovanja bilo je okupljanje mjerodavnihstručnjaka iz industrijske djelatnosti, akademske zajednice,vladinih i drugih organizacija, kao i svih drugihsubjekata koji su povezani s temama koje su bile obuhvaćeneprogramom, a odnose se na zaštitu na radu i zaštituzdravlja zaposlenika. Cilj skupa bila je razmjenanajnovijih informacija i postignuća u ovome izrazitomultidisciplinarnom području.Organiziranje savjetovanja ovakvog tipa, gdje stručniljudi iz prakse prezentiraju aktualne probleme i razmjenjujuiskustava s vodećim domaćim i inozemnimznanstvenicima iz područja zaštite na radu i zaštitezdravlja, ima iznimno značenje za stjecanje novih znanjai dobivanje sveobuhvatnog uvida u postojeće stanjezaštite zdravlja te razine sigurnosti u gospodarskimdjelatnostima Hrvatske, ali i šire.Na skupu u Zadru prezentiran je 102 rad, a rezultatsu suradnje 169 autora i koautora iz Hrvatske i 10 drugihzemalja (SAD, Brazil, Argentina, Kolumbija, Slovačka,Poljska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbijaitd.). Uz pozvana predavanja, prezentacija radova održanaje prema ranije navedenim tematskim cjelinamarazdijeljenim u 8 tematskih sekcija, kako je to prikazanou tablici 1.Tablica 1. Broj radova i autora koji su prezentirani na skupu po sekcijama 1Table 1 Number of papers and authors that were presented at the conference per sectionSekcija Broj prezentiranih radova Broj autora i koautoraSection Number of presented papers Number of all authorsP.P. Pozvana predavanja – Invited lectures 5 141. Zaštita na radu – Occupational safety 7 112. Zdravstveni čimbenici zaštite – Health protection factors 9 193.Tehničko-tehnološki čimbenici zaštite –Technical-technological protection factors6 184. Zaštita od požara – Fire protection 5 125. Ergonomijski čimbenici zaštite – Ergonomic protection factors 7 216. Ekološka stajališta zaštite – Ecological aspects of protection 6 157. Društvena stajališta zaštite – Social aspects of protection 7 158.Multidisciplinarna stajališta zaštite –Multidisciplinary aspects of protection6 12UkupnoTotal58 137Uz izlaganje radova i prezentaciju postera, održanasu dva okrugla stola na temu: Procjena opasnosti i Nadzoriu ordinacijama medicine rada. Svrha okruglogastola bilo je modeliranje multidisciplinarnog pristupaprocjeni rizika, s ciljem doprinosa boljoj standardizacijipostupaka pri izradi procjene opasnosti. Ova rasprava,1U tabelarnom prikazu nije uključena posterska sekcija te autori ikoautori posterakoja bi trebala primarno pomoći specijalistima medicinerada u zaštiti zdravlja radnika na svim razinama zdravstvenezaštite, okupila je liječnike i stručnjake zaštite naradu te predstavnike Hrvatske liječničke komore i Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi.Zadarski skup pratio je tiskani zbornik radova podnaslovom “Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, kojiobuhvaća sve pozitivno recenzirane radove i postere izloženena skupu.

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-6222.1 DOPRINOS ŠUMARSKIH STRUČNJAKA SKUPU U ZADRU –Contribution of forest experts to the meeting in ZadarIstraživači Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebuprezentirali su dva referata – M. Landekić, I. Martinić,M. Šporčić, M. Lovrić: Sigurnost i zdravlje priradu u šumarstvu Hrvatske – pregled aktualnih istraživanjaŠumarskog fakulteta u Zagrebu (Zavod za šumarsketehnike i tehnologije) i R. Rosavec, Ž. Španjol, M. Vučetić,D. Barčić, N. Marković: Temeljna obilježja nekihšumskih goriva (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma).U pregledu aktualnih istraživanja Šumarskog fakultetau Zagrebu izložena su tri stajališta iz tri tematskapodručja:a) Prvo istraživanje odnosi se na ocjenjivanje radnetehnike šumarskih radnika na sječi i izradi drva te namehaniziranom privlačenju drva. Rezultati desetgodišnjihkontinuiranih terenskih istraživanja odnose se naocjenjivanje razine radne tehnike pri glavnim šumskimradovima. Svrha je prepoznavanje onih dijelova radnogaprocesa koji se nekorektno ili nedovoljno stručnoizvode (Landekić i dr. 2010a). Rezultati istraživanjapokazali su da realizirani potencijal izvedbene razineradne tehnike (P ostvareni ) na sječi i izradi drvnih sortimenatau odnosu na maksimalni potencijal (P max ) iznosi0,84 %. Kod mehaniziranog privlačenja sortimenatarealizirani potencijal izvedbene razine radne tehnike(P ostvareni ) za 2009. godinu iznosio je 0,825 %.b) Drugi istraživački program odnosi se na ocjenu razinementalnog opterećenja tj. rizika od razvoja stresakod visokoobrazovanih šumarskih stručnjaka, što jeusko vezano za organizacijsku kulturu. Za iskaz rizikaod razvoja stresa korišten je E/R indeks kao razmjer uloženoganapora u izvršavanje poslovnih zaduženja i vraćenenagrade za obavljeni rad, bilo u materijalnom ili unematerijalnom obliku (Landekić i dr. 2010b). Rezultatiistraživanja pokazali su da 18,97 % ispitanika imaE/R indeks iznad granične vrijednost 1,00, koja ujednopredstavlja donju granicu rizika od razvoja stresa.c) Treće tematsko područje odnosi se na obrazlaganjekoncepta uspostave Centra za šumski rad. Pritom se argumentirapotreba i definiraju ključne zadaće takvogacentra u procesima akreditacije programa osposobljavanjarukovatelja specifičnim sredstvima za rad u šumarstvu.Isto se navodi kao važan uvjet za poboljšanje općegstanja zaštite i zdravlja na radu u hrvatskom, ponajprijeprivatnom, ali i državnom sektoru. Na skupu u ZadruSlika 1. Koncept “dva kruga sigurnosti šumskog rada” (Martinić 2010)Figure 1 The concept of “two circles of security at the forest work” (Martinić 2010)615

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622prof. dr. sc. Ivan Martinić prezentirao je koncept “dvakruga sigurnosti u šumarstvu” (slika 1) za zaposlenikekoji su izravno uključeni u šumsku proizvodnju, a zaposlenicisu u privatnom i državnom šumarskom sektoru.Prvi krug sigurnosti – vlasnik šume (šumovlasnik) unamjeri da obavi određene šumske radove u vlastitojšumi, kontaktira Šumarsku savjetodavnu službu (ŠSS).Trener sigurnog rada (posebno educiran službenikŠSS) upućuje šumovlasnika da angažira licenciranogizvoditelja šumskih radova. Takvi su izvoditelji licenciraniu postupku koji provodi Hrvatska komora inženjerašumarstva i drvne tehnologije (HKŠIDT).Drugi krug sigurnosti – vlasnik šume (šumovlasnik)u namjeri da obavi određene šumske radove u vlastitojšumi kontaktira Šumarsku savjetodavnu službu (ŠSS).Trener sigurnog rada upućuje šumovlasnika da seosposobi za samostalno obavljanje šumskog radaputem tečaja/seminara koje organizira neka od ovlaštenihustanova za takvo osposobljavanje. Takve su ustanoveovlaštenje za osposobljavanje dobile nakon što imje Centar za šumski rad certificirao sve načine njihovogosposobljavanja (program, kadrovske i tehničke pretpostavkei dr.).U takvom konceptu dodatna je uloga Centra zašumski rad obavljanje nadzora nad edukacijskim i treningcentrima koji će u budućnosti provoditi osposobljavanjeuniverzalnog šumskog radnika premastandardima Europske unije (EU).6163. STANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SIGURNOSTI PRI RADU U DRŽAVNOMŠUMARSKOM SEKTORU U ODNOSU NA DRUGE GOSPODARSKEDJELATNOSTI U 2009. GODINI – State of occupational health and safety in thestate forest sector in relation to other economic activity in the year 2009Učestalost ozljeđivanja zaposlenika i udio priznatihprofesionalnih bolesti odraz je učinkovitosti mjera zaštitei zdravlja koje se provode u pojedinom sektoru iliu konkretnom poduzeću.U 2009. godini je Hrvatskom zavodu za zdravstvenoosiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR) dostavljeno16118 prijava ozljeda na radu (Poplašen-Orlovaci dr. 2010), što u odnosu na 268 ozljeda udržavnom šumarskom sektoru (podaci za Hrvatskešume d.o.o.) čini iznimno velik broj. U gospodarskimTablica 2. Struktura ozljeđivanja radnika po gospodarskim djelatnostima u 2009.Table 2 Structure of workers injures by industry in 2009dje latnostima razvrstanim prema Nacionalnoj klasifikacijidjelatnosti (NN 13/03), u 2009. najviše su se ozljeđivalizaposleni u prerađivačkoj industriji (31,27 %),zatim u graditeljstvu (12,55 %) te trgovini na veliko imalo s popravkom motornih vozila (12,11 %). Djelatnostpoljoprivrede, šumarstva i ribarstva (promatraneskupno u nacionalnoj klasifikaciji) se sa 3,43 % ozljedau 2009. godini nalazi u donjem dijelu postotne liste prijavljenihozljeda, što je vidljivo iz tablice 2.BrojUkupni brojPodručje Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) ozljeda Ozljede, (%) zaposlenihArea National classification of activities (NCA) Number of Injures, (%) Total numberinjuresof employeesAPoljoprivreda, šumarstvo i ribarstvoAgriculture, Forestry and Fisheries553 3,43 69560B Rudarstvo i vađenje – Mining and quarrying 92 0,57 8841C Prerađivačka industrija – Manufacturing 5040 31,27 272812DOpskrba električnom energijom, plinom i vodomElectricity, gas and water551 3,42 38340E Građevinarstvo – Construction 2015 12,50 140661FTrgovina na veliko i malo, popravak motornih vozilaWholesale and retail trade, repair of motor vehicles1952 12,11 243277G Hoteli i restorani – Hotels and restaurants 598 3,71 85946HPrijevoz, skladištenje i vezeTransport, storage and communication1099 6,82 80733I Financijsko poslovanje – Financial activities 232 1,44 38966JPoslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeReal estate, renting and business activities388 2,41 43328Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranjeK Public administration and defense, 1146 7,11 113466compulsory social securityL Obrazovanje – Education 569 3,53 103718

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622MNOPUkupnoTotalH.Š.Zdravstvena zaštita i socijalna skrbHealth and social careOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnostiOther community, social and personal service activitiesPrivatna kućanstva sa zaposlenim osobljemPrivate households with employed personsIzvanteritorijalne organizacije i tijelaExtra-territorial organizations and bodiesHrvatske šume d.o.o.Croatian forests Ltd. ZagrebIzvor: Državni zavod za statistiku – Statističke informacije 2009. godini - http://www.dzs.hr/Source: Croatian bureau of statistics - Statistical information for year 2009. - http://www.dzs.hr/1220 7,57 93309661 4,10 537060 0,00 70112 0,01 016118 100,00 1393674268 1,66 9116U gospodarskoj djelatnosti poljoprivrede, šumarstvai ribarstva, državno poduzeće Hrvatske šume d.o.o. sudjelujesa 48,46 % ozljeda na radu te s 1,66 % u odnosuna ukupni broj svih evidentiranih ozljeda na radu u2009. godini (tablica 2). Prema indeksu koji u omjerstavlja broj ozljeda u odnosu na 1000 zaposlenika za pojedinugospodarsku djelatnost, on je najveći u prerađivačkojdjelatnosti (18,47), zatim u opskrbi električnomenergijom, plinom i vodom (14,38) te građevinarstvu(14,32). Djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstvanalazi se na začelju sa 7,95 ozljeda na 1000 zaposlenika(slika 2). Usporedbom broja ozljeda u Hrvatskim šumamad.o.o. u odnosu na broj zaposlenih za 2009. godinu,na slici 2 uočava se izuzetno visok indeks od 29,40ozljede na 1000 zaposlenih, što ujedno čini najviši indeksu odnosu na uspoređivane gospodarske djelatnosti.Slika 2. Komparacija postotka ozljeda i indeksa broja ozljeda na 1000 zaposlenih prema djelatnostima u 2009. godiniPicture 2 Comparison of the percentage of injuries and the index number of injuries per 1000 employees byactivity in 2009Objašnjenje tako visokog indeksa broja ozljeda na1000 zaposlenika u Hrvatskim šumama d.o.o. treba tražitiu:a) velikom broju različitih opasnosti i visokom rizikušumskoga rada;b) nestandardiziranim radnim procesima u kojima suprisutne različite inačice radnih metoda i tehnika;c) još uvijek nedostatna razina operativnoga nadzoratijekom rada;d) nedostatnoj samoosviještenosti šumskih radnika zaprimjenu osobnih zaštitnih sredstava (OZS), pravilnokorištenje odmora i pravilno izvođenje radnihzahvata prilikom izvršavanja radnih zaduženja našumskom radilištu.Usporedba napravljena prema raspodjeli ozljeda tijekomtjedna u postotnom iznosu između Hrvatskihšuma d.o.o. i gospodarskih djelatnosti Republike Hrvatskeu 2009. godini, (prikazano na slici 3), vidi seosjetna razlika u postotnoj zastupljenosti ozljeda ponedjeljkom,gdje je u H.Š. d.o.o. zabilježeno 6,5 % višeozljeda u odnosu na državni prosjek. Ostali radni dani utjednu ne bilježe značajnu razlika u postotnoj zastupljenostiozljeda, osim nedjeljom, gdje u H.Š. d.o.o. nijezabilježena niti jedna ozljeda zbog neodvijanja šumskeproizvodnje.617

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622Razlog osjetne razlike u brojuozljeda ponedjeljkom između šumskihradnika Hrvatskih šuma d.o.o. ionih iz drugih gospodarskih djelatnosti,može se djelomično objasnitinužnošću “urađivanja” i “hvatanja”radnog tempa na početku radnog tjedna,koje je naglašeno vezano zasložene fizičke poslove.Slika 3. Postotna zastupljenost ozljeda po danima između prosijeka za RH iHrvatskih šuma d.o.o.Picture 3 Percentage distribution of injuries by days between the averagefor the Republic of Croatia and the Croatian Forests Ltd.3.1 TREND PROFESIONALNIH OBOLJENJA U “HRVATSKIM ŠUMAMA” d.o.o.U ODNOSU NA DRUGE GOSPODARSKE DJELATNOSTI U 2009. GODINI –Trend of occupational diseases in the “Croatian forests” Ltd.in relation to other economic activities in 2009Profesionalna bolest je svaka bolestza koju je poznato da može bitiposljedica djelovanja štetnosti kojesu u svezi s procesom rada i/ili radnimokolišem, a intenzitet štetnosti iduljina trajanja izloženosti je na raziniza koju je poznato da uzrokujeoštećenje zdravlja (Šarić i Žuškin2002). Razvoj i nastanak profesionalnebolesti kod zaposlenikauzročno-posljedično je vezan za dugotrajnei neposredne utjecaje rada,pa samim time se može koristiti kaopokazatelj štetnog djelovanja radnihuvjeta. Dijagnosticiranje, registriranjei analiza nastanka profesionalnebolesti doprinosi adekvatnoj procjeniprofesionalnih rizika, te služikao osnova za preventivne akcije upodručju zaštite zdravlja.U registar je tijekom 2009. godine upisano 195 profesionalnihbolesti s različitom zastupljenošću u pojedinimgospodarskim djelatnostima (Knežević i Šarić2010), a detaljniji prikaz broja profesionalnih bolesti podjelatnostima vidljiv je u tablici 4.Prosječni radni staž oboljelog radnika u Hrvatskojod profesionalne bolesti u 2009. godini na radnom mjestukoje je uzrokovalo profesionalnu bolest iznosi21,52 godine (Šarić i Žuškin 2002), dok u Hrvatskimšumama prosječni radni staž oboljelih zaposlenikaiznosi 19,48 godina.618Slika 4. Trend zaposlenika oboljelih od profesionalnih bolesti u 2009. godiniprema izobrazbiPicture 4 The trend of employees suffering from occupational diseases accordingto the education level in 2009Opće prihvaćeno mišljenje, koje vlada među zaposlenicimašumarskog sektora, je da su poslovi koji nezahtijevaju visokoškolsku izobrazbu ujedno i poslovi sopasnim i štetnim radnim sredstvima te otežanim uvjetimarada. Potvrda teze vidljiva je iz slike 4, gdje jeupravo najveći broj priznatih profesionalnih bolesti,(ukupno 16 profesionalnih bolesti u šumarstvu) u Hrvatskimšumama d.o.o., evidentiran kod sjekača s niskomstručnom spremom (NSS). Taj broj čini 8,21 %od ukupnog broja priznatih profesionalnih bolesti u2009. godini.

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622Tablica 3. Oznake i opis profesionalne bolesti prema Listi profesionalnih bolestiTable 3 The code and description of occupational diseases according to occupational diseases listProfesionalna bolest♣Occupational disease13 Olovo ili njegovi spojevi - Lead and its compounds36 Nagluhost ili gluhoća uzrokovana bukom – Hearing loss or deafness caused by noiseBolesti uzrokovane vibracijom koje se prenose na ruke (oštećenje perifernih žila i živaca, kostiju, zglobova,37.1 tetiva i okozglobnih tkiva) – Diseases caused by vibration which is transmitted on the hand(peripheral vessels and nerves, bones, joints, tendons and tissue around the joint)Bolesti uzrokovane vibracijom koje se prenose na cijelo tijelo (oštećenje intervertebralnog diska slabinske37.2 kralježnice) – Diseases caused by vibration which is transmitted on the whole body(damage to the intervertebral disc of the lumbar spine)38 Bolesti uzrokovane ionizirajućim zračenjem – Diseases caused by ionizing radiationBolesti uzrokovane povišenim ili sniženim atmosferskim tlakom i naglim promjenama tlaka –40Diseases caused by high or low atmospheric pressure and rapid changes in pressureSindromi prenaprezanja prouzročeni kumulativnom traumom (ponavljajući pokreti, primjena sile,41 nefiziološki položaj, vibracije, pritisak) – Overstrain injuries which are caused by cumulative trauma(repetitive movements, use of force, into the non position, vibration, pressure)Čvorići glasnica uzrokovani kontinuiranim naporom glasnica na radu –43Vocal cord nodules caused by a continuous vocal cord effort at workZarazne ili parazitske bolesti prenesene na čovjeka sa životinja ili životinjskih ostataka –4445Infectious and parasitic diseases transmitted to humans by animals or animal remainsZarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze –Infectious and parasitic diseases caused by working in industries where a increased risk of infection is provenBolesti kože uzrokovane tvarima kojima je znanstveno potvrđeno alergijsko ili nadražujuće djelovanje,47 nespomenutim u drugim zaglavljima – Skin diseases caused by substances that have beenscientifically confirmed allergic or irritant, unmentioned in other headers49.1 Bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestozom – Respiratory diseases caused by asbestos49.2 Mezoteliom seroznih membrana uzrokovan azbestom – Mesothelioma of serous membranes caused by asbestos49.354Malignom pluća, bronha i grkljana uzrokovan azbestom – Malignant lung,bronchial and throat caused by asbestosAstma uzrokovana udisanjem tvari kojima je potvrđeno alergijsko ili nadražujuće djelovanje –Asthma which is caused by inhaling substances which were confirmed as allergic or irritantIzvor: Izmjene i dopune Zakona o listi profesionalnih bolesti (NN 107/07)Source: Amendments to the Occupational Diseases Act (NN 107/07)Tablica 4. Broj evidentiranih profesionalnih bolesti u gospodarskim djelatnostima i Hrvatskim šumama d.o.o.za 2009. godinuTable 4 Number of registered occupational diseases in economic activities and the Croatian Forests Ltd. in 2009Oznaka profesionalne bolesti prema Zakonu (NN 107/07)Nacionalna klasifikacijaCode of the occupational disease according to Law (NN 107/07)djelatnostiUkupofactivitiesNational classification13 36 37.1 37.2 38 40 41 43 44 45 47 49.1 49.2 49.3 52 54 noTotalPoljoprivreda, šumarstvoA i ribarstvo Agriculture, Forestry4 21 1 1 1 28and FisheriesBRudarstvo i vađenjeMining and quarrying0CPrerađivačka industrijaManufacturing4 6 3 101 7 1 1 123Opskrba električnomD energijom, plinom i vodom 1 1 2Electricity, gas and waterEGrađevinarstvoConstruction2 3619

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622Trgovina na veliko i malo,Fpopravak motornih vozilaWholesale and retail trade,1 1repair of motor vehiclesGHoteli i restoraniHotels and restaurants0Prijevoz, skladištenje i vezeH Transport, storage 1 1 1 1 1 2 7and communicationIFinancijsko poslovanjeFinancial activities1 1Poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i poslovneJ usluge 1 1Real estate, renting andbusiness activitiesJavna uprava i obrana,obvezno socijalno osiguranjeK Public administration and 2 2 1 5defense, compulsorysocial securityL Obrazovanje – Education 1 3 4Zdravstvena zaštita iM socijalna skrb 2 3 7 1 13Health and social careOstale društvene, socijalne iN osobne uslužne djelatnosti Other community, social and2 2 2 1 7personal service activitiesPrivatna kućanstva saO zaposlenim osobljem Private households with0employed personsIzvanteritorijalnePorganizacije i tijelaExtra-territorial0organizations and bodiesUkupnoTotal4 4 22 2 2 1 18 4 2 9 5 109 9 1 - 3 195H.Š.Hrvatske šume d.o.o.Croatian forests Ltd. 3 15 1 19ZagrebIzvor: Knežević i Šarić, 2010: Profesionalne bolesti u Hrvatskoj u 2009. godiniSource: Knežević and Šarić, 2010: Occupational diseases in CroatiaIzvor: Izvješće središnje službe zaštite na radu u “Hrvatskim šumama” d.o.o. Zagreb za 2009. godinu, Zagreb 2010.Source: Annual report of the health and safety department of Croatian Forests Ltd. Zagreb for 2009♣ = Oznaka prema Listi profesionalnih bolesti – The code according to occupational diseases listSkupna djelatnost “poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo”sudjeluje sa 14,36 % priznatih profesionalnih bolesti,što je vidljivo iz tablice 4, dok Hrvatske šumesudjeluju sa 67,86 % priznatih profesionalnih oboljenjau skupnoj djelatnosti, što na razini Hrvatske iznosi9,74 % svih evidentiranih oboljenja u 2009. godini.Prema indek su koji u odnos stavlja broj priznatih profesionalnihbolesti u odnosu na 1000 zaposlenika, djelatnostpoljoprivrede, šumarstva i ribarstva nalazi se nadrugom mjestu prema godišnjem pregledu s 0,40 priznatihprofesionalnih oboljenja na 1000 zaposlenika, dokprvo mjesto zauzima prerađivačka industrija s 0,45 priznatihprofesionalnih oboljenja na 1000 zaposlenika.Usporedbom broja profesionalnih bolesti u Hrvatskimšumama u odnosu na broj zaposlenih za 2009., uočljiv jeiznimno visok indeks od 2,08 profesionalnih bolesti na1000 zapo slenih (slika 5), što je daleko najviši indeks uodnosu na navedene gospodarske djelatnosti (oko 4,6pu ta veći od indeksa u prerađivačkoj industriji).620

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-622Slika 5. Postotak profesionalnih bolesti i indeksa profesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika prema djelatnostimau 2009. godiniPicture 5 Percentage of occupational diseases and occupational diseases index per 1000 employees by activity in 2009Razlozi takvih osjetnih razlika u broju evidentiranihprofesionalnih bolesti u državnom šumarskom poduzećute iznimno visokom indeksu profesionalnih bolestina 1000 zaposlenika u odnosu na ostale navedenegospodarske djelatnosti Republike Hrvatske ponajprijesu:a) velik udio ručno-strojnoga rada s velikim fizičkimopterećenjem izvoditelja;b) trajno iznimno teški uvjeti rada na otvorenom prostorus ručno-strojnim radnim sredstvima, koja i uztehnička unapređenja i sve veću ergonomsku prikladnosti nadalje imaju brojne štetne utjecaje (buka,vibracije, prašina, ispušni plinovi i dr.) te kroz dugotrajanrad kod zaposlenika prouzročuju profesionalnaoboljenja;c) još uvijek niska svijest zaposlenika o dinamici rada,rasporedu energetskog potencijala i važnosti pravilnogi ravnomjernog korištenja odmora;d) izostaloj i nedostatnoj brizi poslodavca za pravilnu idostatnu ishranu radnika, kao uvjet postizanja ener -getskog potencijala, koji bi bio ekvivalentan visokojenergijskoj potrošnji koju zahtijeva većina šumskihposlova.4. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI – Discussion and conclusionsUnatoč vidljivim naporima posljednjih godina, hrvatskose šumarstvo prema standardnim pokazateljimazaštite na radu i zaštite zdravlja radnika nalazi na nezavidnomvisokom mjestu po broju ozljeda na radu, ali ipo brojnosti profesionalnih oboljenja i broja invalidarada. Ipak, valja priznati da se kroz cjelovito provođenjei značajno ulaganje “Hrvatskih šuma” u funkciju zaštitena radu u državnom šumarskom poduzeću, upravošumarski sektor izdvaja u odnosu na većinu drugih gospodarskihdjelatnosti u Hrvatskoj. Svrstavanje šumarskogsektora u skupnu djelatnost s poljoprivredom iribarstvom u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti neprihvatljivoje za šumarstvo, budući ukupni nalazi zaobjedinjene ove tri djelatnosti uvelike “zamagljuju”opasnosti i rizike, ali i godišnji obujam ozljeđivanja prišumskom radu u Hrvatskoj.Vodeći se preporukama 3. međunarodnog skupa ozaštiti na radu i zaštiti zdravlja u Zadru, za daljnje unapređenjezaštite na radu i zaštite zdravlja radnika u šumarstvupredlaže se:• potaknuti žurnu izradu nedostajućih propisa, koji ćeusklađeno s EU smjernicama detaljno regulirati područjezaštite zdravlja i sigurnosti šumarskih radnikate kvalitetu šumskoga rada,• intenzivno se uključiti u EU programe i projekte zaštitena radu u šumarstvu i programe razvoja kvalitetešumskog rada kroz npr. program univerzalnogšumskog radnika,• odrediti standarde osposobljavanja i obučavanja šumarskihradnika kroz osnivanje i djelovanje Centraza šumski rad, koji će provesti certifikaciju programa,nastavnog osoblja i materijalno-tehničkihuvjeta institucija koje su ovlaštene za osposobljavanjeradnika u šumarstvu,• u suradnji sa Šumarskim fakultetom i drugim institucijama,osmisliti program uvođenja visokih tehnologijakao strateški cilj razvoja šumarskogsektora,• stalno unaprjeđivati postupke potvrđivanja i licenciranjaizvoditelja šumskih radova,• potaknuti obvezno obučavanje šumovlasnika kojipretendiraju samostalno izvoditi radove u svojimšumama,• poticati znanstvene projekte za istraživanjem ključnihstajališta sigurnosti i zaštite zdravlja radnika prišumskim radovima.621

M. Landekić: ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST PRI RADU U HRVATSKOM ŠUMARSKOM Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 613-6225. LITERATURA – LiteratureLandekić, M., I. Martinić, M. Šporčić, M. Lovrić,2010a: Sigurnost i zdravlje pri radu u šumarstvuHrvatske – pregled aktualnih istraživanjaŠumarskog fakulteta u Zagrebu, U: J. Vučinić(ur.), Zbornik radova, 3. Međunarodni stručnoznanstveniskup “Zaštita na radu i zaš tita zdravlja”,str. 335–341, Veleučilište u Karlovcu, Zadar.Landekić, M., M. Šporčić, I. Martinić, M. Lovrić,2010b: Effort-Reward Imbalance of theForestry Experts in Croatia, U: C. Raffaele, G.Stefano (ur), 43 rd International symposium FOR-MEC 2010 “Forest Engineering: Meeting theNeeds of the Society and the Environment”, Universityof Padova – Dept. Te.S.A.F., 11.–14.July, – Padova, Italija.Martinić, I., M. Landekić, M. Šporčić, M. Lovrić,2011:Hrvatsko šumarstvo na pragu EU –koliko smo spremni na području sigurnosti prišumskom radu, Croatian journal of forest engineering,32 (1), Zagreb, (u tisku)Poplašen-Orlovac, D., M. Zavalić, D. Krišto,2010: Ozljede na radu u Republici Hrvatskoju 2009. godini: zdravstveni pokazatelji, U:J. Vučinić (ur.), 3. Međunarodni stručno-znans -tveni skup “Zaštita na radu i zaštita zdravlja”,str. 239–244, Veleučilište u Karlovcu, Zadar.Knežević, B., I. Šarić, 2010: Profesionalne bolesti uHrvatskoj u 2009. godini, U: J. Vučinić (ur.), 3.Međunarodni stručno-znanstveni skup “Zaštitana radu i zaštita zdravlja”, str. 265–271, Veleuči -lište u Karlovcu, Zadar.Šarič, M., Žuškin, E., 2002: Medicina rada i okoliša.Medicinska naklada, Zagreb.• Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 102/98)• Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja naradu (NN 85/06)• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnihbolesti (NN 107/07),• Izvješće središnje službe zaštite na radu u “Hrvatskimšumama” d.o.o. Zagreb za 2009. godinu, Zagreb2010.• Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NN 13/03).SUMMARY: The first part of the paper represents an overview of the topics (Table1) related to occupational safety and health presented at the 3 rd International conference“Occupational safety and health”, which was held in late September in Zadar.In the introduction, the level of national security in key economic sectors in Croatia(Table 2 and 3) is shown thru usage of standard indicators and beyond. The secondpart briefly presents the current research done at the Faculty of Forestry in Zagrebwith a priority focus on activities that aim to improve level of safety and health of forestworkers. Emphasis is placed on the need for establishment of a Center for forestwork (Figure 1), as well as for improving the working conditions of technology, qualityand occupational safety in forestry, both in private and state forestry sector.The central part of the paper presents the status of health and safety at work in thestate forestry company in relation to other economic activities in Croatia for the year2009 thru usage of indicators like ‘number of injuries and number of approved occupationaldiseases per 1000 employees’ (Figure 2 and 5). In such a comparison stateownedCroatian Forests Ltd. shows a very high index of 29.40 injuries per 1000employees, which makes the highest index in relation to other economic activities. Simultaneously,the collective activity farming, forestry and fishery is located at therear with 7.95 injuries per 1000 employees. Comparing approved occupational diseasesin 2009, the state forestry company manifests the highest index of occupationaldiseases per 1000 employees, where the index is approximately 4.6 times higherthan the index in the manufacturing industry which is 0.45. There is a significant andalarming differences between the indexes despite the halved number of injuries overthe past ten years in the state forestry company, which indicates to a needs for scientificinsight to the issue of continuous of numerous risks and high risk of forest work,as well as to standardized work processes and low awareness of employees especiallyabout the importance of proper and sustained use of large and smalls vacation andgeneral timeline.Key words: safety and health in forestry, organizational culture, economic activitiesin Croatia, the comparison of the conditions in 2009622

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSUDK 630* 569 + 587Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJAPPLICATION OF AERIAL PHOTOGRAPHS IN FORESTMANAGEMENT IN CROATIAIvan BALENOVIĆ 1 , Hrvoje MARJANOVIĆ 1 , Miroslav BENKO 1SAŽETAK: U uređajnoj inventuri šuma u Hrvatskoj koriste se isključivo terestričkemetode prikupljanja podataka, koje iziskuju velik utrošak vremena iradne snage, a samim time i značajna novčana sredstva. Primjenom metodadaljinskih istraživanja smanjuje se terenski rad, što otvara mogućnost uštedavremena i novca. Iako su posljednjih tridesetak godina provedena različitaistraživanja o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u šumarskojpraksi, klasične fotogrametrijske metode nisu našle širu praktičnu primjenu uuređivanju šuma. Razvojem digitalnih aerofotogrametrijskih kamera i digitalnihfotogrametrijskih stanica ponovno je otvoreno pitanje mogućnosti primjenefotogrametrije u praktičnom uređivanju šuma.U radu je dan pregled dosadašnjih istraživanja i rezultata primjene aerosnimakana poslovima uređivanja šuma u Hrvatskoj. Prikazano je trenutno stanjerazvoja tehnologije na području digitalne fotogrametrije, te nekolikoodabranih istraživanja u kojima se opisuju mogućnosti i ograničenja primjenesuvremenih fotogrametrijskih metoda u uređivanju šuma u Europi i svije tu.Cilj rada je pružiti doprinos u određivanju smjernica za primjenu aerosnimakau praktičnom uređivanju šuma u Hrvatskoj. Jedno od područja gdje se ponajprijemože očekivati primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj supodručja privatnih šuma, za koja još ne postoje programi gospodarenja.Ključne riječi: daljinska istraživanja, aerosnimke, digitalna fotogrametrija,izlučivanje sastojina, procjena sastojinskih elemenataU uređajnoj inventuri šuma u Hrvatskoj, kod izradeosnove ili programa gospodarenja gospodarskom jedinicom,koriste se isključivo terestričke metode prikup -lja nja podataka. Prema važećem Pravilniku oure đivanju šuma (NN 111/06, NN 141/08), izmjera seobavlja na primjernim površinama određenog intenziteta,i to minimalno 2 %, odnosno 5 % ukupne površineovisno o načinu gospodarenja i uzgojnom obliku sastojina.U jednodobnim sastojinama koje se u sljedećihdeset godina propisuju za sječu glavnog prihoda, drvnazaliha utvrđuje se izmjerom prsnih promjera svih stabalau sastojini. Iz navedenog je očito da je opseg teren-1Ivan Balenović, dipl. ing. šum. e-mail: ivanb@sumins.hrDr. sc. Hrvoje Marjanović, Dr. sc. Miroslav BenkoHrvatski šumarski institut, Trnjanska cesta 35, 10000 ZagrebUVOD – Introductionskih poslova pri izradi osnove ili programa gospodarenjavrlo velik.Terestrički načini prikupljana podataka su spori,često neekonomični ili skupi, a ponekad i neizvedivi sobzirom na postojeće uvjete na terenu (npr. miniranapodručja). Informacije o šumama mogu se, osim klasičnimmetodama, prikupljati i metodama daljinskihistraživanja. Primjenom metoda daljinskih istraživanjasmanjuje se opseg terenskog rada, te se otvara mogućnostušteda (Pernar i Šelendić 2006).U Hrvatskoj su u posljednjih 30-tak godina provedenarazličita istraživanja o mogućnostima primjenedaljinskih istraživanja u šumarskoj praksi. Unatočtomu, u praktičnom uređivanju šuma, primjena daljinskihistraživanja bila je ograničena na korištenje aerosnimakai to uglavnom u svrhu lakšeg snalaženja na623

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631terenu (Kušan 1998). Jedan od glavnih razloga ograničenojuporabi metoda daljinskih istraživanja bila je visokacijena aerosnimaka i opreme, a često i zahtjevanuredski rad (npr. u konvencionalnoj fotogrametriji). Sdruge strane, rezultati dobiveni daljinskim istraživanjimačesto nisu udovoljavali svim potrebama u poslovimapraktičnog uređivanja šuma. Razvojem digitalne fotogrametrije,preciznije digitalnih aerofotogrametrijskihkamera i digitalnih fotogrametrijskih stanica, ponovo jeotvoreno pitanje mogućnosti primjene fotogrametrije,kao jedne od metoda daljinskih istraživanja, u praktičnomuređivanju šuma.Cilj ovog rada je doprinijeti određivanju smjernicaza primjenu aerosnimaka u praktičnom uređivanjušuma u Hrvatskoj s obzirom na nove okolnosti. U tusvrhu, u radu je dan pregled dosadašnjih istraživanja irezultata primjene aerosnimaka u Hrvatskoj na poslovimauređivanja šuma, izlučivanja sastojina i procjenesastojinskih parametara. Nadalje, dan je osvrt na postojećatehnološka rješenja na području digitalne fotogrametrije,te neka novija istraživanja o mogućnostimanjene primjene u uređivanju šuma u Europi.624DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA PRIMJENE AEROSNIMAKA U UREĐIVANJUŠUMA U HRVATSKOJ – Past research of application of aerialphotographs in forest management in CroatiaProvedena su razna istraživanja primjenjivosti daljinskihistraživanja u uređivanju šuma, poput mogućnostikartiranja i izlučivanja sastojina pomoću aerosnimaka(Tomašegović 1956, 1961a, 1965, Vukelić 1984,Ćurić 1986, Benko 1993, Pernar 1997, Klobuča r 2004), mogućnosti procjene sastojinskih veličinana aerosnimkama (Tomašegović 1954, 1961b, L u -k i ć 1981, Kušan 1992, Kušan i Krejči 1993,Izlučivanje sastojina na odjele i odsjeke, koje prethodiizmjeri sastojina, zahtjevan je i dugotrajan posaopri uređajnoj inventuri šuma. To je posebno izraženo zaona šumska područja za koja ne postoji prethodna gos -po darska podjela. Stoga je fotogrametrijsko izlučivanjesastojina vizualnom interpretacijom na aerosnimkama,koje se obavljalo pomoću stereoinstrumenata, bilopredmet prvih istraživanja.U Hrvatskoj je s kartiranjem za potrebe uređivanjašuma pomoću aerosnimaka započeo Tomašegović(1956) izradom i korištenjem fotoplanova. Kasnije jeareofotosnimke koristio i za procjenu izlučenih površina(Tomašegović 1961a).Benko (1993) je izradio delineiranu topografskukartu s ucrtanim izlučenim sastojinama i njezinim dijelovima,koristeći vizualnu interpretaciju infracrvenihkolornih (ICK) aerosnimaka mjerila 1:10000. Izlučio jeobrasle i neobrasle površine (ceste, kanali), poljoprivrednekulture, plješine i vlažnije tlo. Šumom obraslepovršine dalje je izlučio prema dobi (starije, mlađe) isklopljenosti (potpuna, nepotpuna).I. Izlučivanje (delineacija) sastojinaI. Stands exclusion (delineation)II. Procjena sastojinskih veličinaII. Assessment of stand parametersBenko 1993, 1995, Pavičić 1983, Kostijal 1986,Pernar 1997, Pernar i dr. 2003, Pernar i Klobuča r 2003, Klobučar 2008, Klobučar i Pernar2009). Glavnina istraživanja provedena su fotointerpretacijomi fotogrametrijskom izmjerom klasičnih analognihaerosnimaka na analitičkim stereoinstrumentima,dok je manji dio novijih istraživanja proveden primjenomdigitalnih analiza slika.Pernar (1997) je izlučivala sastojine prema vidljivimrazlikama na ICK aerosnimkama i to: vrsti drveća,omjeru smjese, sklopljenosti sastojina, veličini krošanja,stupnju oštećenosti, pojavi matičnog supstrata itd.Izlučivanje sastojina provedeno je pomoću zrcalnogstereoskopa s povećanjem od 8 puta, na aerosnimkamasrednjeg mjerila 1:5754, uzdužnog preklopa 55–70 %.U navedenim istraživanjima nije uspoređivana razlikaizmeđu terenskog i fotogrametrijskog izlučivanja,već je fotogrametrijsko izlučivanje poslužilo samo kaopredradnja pri procjeni drugih parametera.Klobučar (2004) istražuje mogućnost korištenjadigitalnog ortofota, izrađenog od crno-bijelih aerosnimakapribližnog mjerila 1:20000, u izlučivanju sastojinaprema sklopu. Uspoređujući tako dobivene granicei površine odsjeka s onim dobivenim izravno na terenu,zaključuje da su utvrđene razlike u većini odsjeka prihvatljive,uz opasku da izlučivanje pomoću digitalnogortofota može poslužiti samo kao uredska podloga zaterenski rad u izlučivanju sastojina.Najranija istraživanja na tom području proveo jeTomašegović, gdje je istraživao mogućnost procjenesastojinskih veličina pomoću aerosnimaka (Tomašegović,1954) te odnose između prsnog promjera, visinestabla i širine krošnje (Tomašegović, 1961b).

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631Prema Kušanu (1996) istraživanja procjene sastojinskihveličina mogu se podijeliti na dvije grupe ovis -no o njihovom cilju:• istraživanja pouzdanosti i točnosti procjene sastojinskihveličina i• istraživanja odnosa između sastojinskih veličina iveličina mjerljivih na aerosnimkama.Istraživanja pouzdanosti i točnosti procjene sastojinskih parametaraResearch of reliability and accuracy assessment of stand parametersLukić (1981) je ispitivao pouzdanost fotointerpretacijskeinventure drvnih masa šuma jele. Fotogrametrijskomizmjerom promjera krošanja i visine stabala,izračunao je volumen srednjeg stabla elementarne jediniceuzorka po formuli:log V = a + b log D + c log h.Za parametre a, b, i c koristio je vrijednosti iz istraživanja Pranjić (1963) i to a = - 4,359; b = 0,932 ic = 2,726, te je dobio da je pogreška u iznosu volumenapo hektaru 14,08 %.Procjenu sklopa na aerosnimkama pomoću mrežetočaka proučavao je Pavičić (1983) koji je utvrdio daje mreža točaka dovoljno dobra i ekonomična metodaza procjenu sklopa.Kostijal (1986) je u bukovim šumama procjenjivaorazliku broja krošanja na aerosnimkama u odnosuna broj stabala po ha utvrđen na terenu, te je dobio odstupanja između 5 i 38 %. Utvrdio je da su razlike usnažnoj negativnoj korelaciji s promjerom srednjegplošnog stabla uz Pearsonov koeficijent korelacije(r) od -0,902.Benko (1993) je procjenjivao taksacijske elementestabla na ICK aerosnimkama mjerila 1:10000. Na temelju30 terestrički i fotogrametrijski izmjerenih plohauspoređivao je promjere krošanja i visine stabala poljskogjasena, običnog bagrema i crne johe. U svojemistraživanju navodi da postoji značajna razlika izmeđumjerenja promjera krošanja na aerosnimkama i mjerenjana terenu za sve tri vrste, tj. sustavno podcjenjivanjepromjera krošnje izmjerene na aerosnimci. Promjer krošnjekoji je mjerio na aerosnimkama u prosjeku je iznosio:60 % za crnu johu, 66 % za poljski jasen, te 62 % zabagrem, od promjera izmjerenog na terenu.Pri mjerenju visina dominantnih stabala, kod sve trivrste Benko (1993) je dobio dobru podudarnost visi -na mjerenih na aerosnimkama s visinama izmjerenimna terenu.Kušan (1992) je istraživao mogućnost određivanjavolumena sastojina jele i smreke fotointerpretacijom aerosnimki,uz pomoć prirasno-prihodnih tablica, pričemu je koristio Hauserove i švicarske prirasno-prihodnetablice za jelu. Ulazni podaci za prirasno-prihodnetablice mjereni na aerosnimkama bili su: broj stabala poha, srednja sastojinska visina te sklop kao faktor redukcije.Vrijednosti prosječnog volumena po hektaru, dobiveneputem terenske izmjere prsnih promjera i visina na23 plohe, usporedio je s volumenom po hektaru dobivenimpomoću fotogrametrijske izmjere i prirasno-prihodnihtablica. Pri tomu je prosječno odstupanje izmeđuvrijednosti dobivenih terenskom izmjerom i fotogrametrijskomizmjerom bilo -3,2 % kada su koriš te ne Hauserovetablice, odnosno -5,7 % kada su korištene švicarsketablice. Međutim, regresijska analiza pokazala je da sepomoću švicarskih prirasno-prihodnih tablica može postićipouzdanija procjena volumena sastojina (r = 0,925)nego Hauserovim tablicama (r = 0,766).Usporedbu terestrički i fotogrametrijski određenihpodataka dendrometrijskih provela je Pernar (1997).Na prethodno izlučenim sastojinama na 878 ploha odredilaje: vrstu drveća, promjer krošnje, te broj stabalaunutar plohe. Volumen sastojina određen je pomoću prirasno-prihodnihtablica na osnovi broja stabala, te je reduciransklopom kako bi se dobili stvarni podaci zasvaku izlučenu sastojinu po ha. Temeljnica je određenana temelju promjera krošnje i površine projekcije krošnje.Utvrđena je visoka korelacija između fotogrametrijskihi terenskih podataka za sve promatranedendrometrijske parametre.Pernar i dr. (2003) istražili su mogućnost primjeneaerofotosnimaka iz cikličkog snimanja RH u uređivanjušuma. Na pet različitih načina procijenili su volumenesastojina po hektaru: (I) uz pomoć Špirančevih prirasno-prihodnihtablica, (II) uz pomoć normala premaekološko-gospodarskim tipovima, (III) svrstavanjemodsjeka u klase prema uređajnom i dobnom razredu ibonitetu uz korištenje referentnog odsjeka, (IV) svrstavanjemodsjeka u klase prema uređajnom i dobnom razredubez referentnog odsjeka, (V) na osnovi terestričkiizmjerene maksimalne, minimalne i prosječne drvne zalihepo hektaru. Kao najprihvatljiviju metodu navodeprocjenu pomoću Špirančevih prirasno-prihodnih tablica,za koje su ustvrdili odstupanje od -2,08 % u odnosuna terestrički izmjerenu drvnu zalihu.Pernar i Klobučar (2003) istraživali su mogućnostiprimjene histograma vrijednosti piksela sastojinskescene (256 nijansi, od bijele do crne) i vizualneinterpretacije digitalnog ortofota u procjeni relativnogobrasta i stanja sastojine. U tu svrhu koristili su crno-bijeleaerofotosnimke približnog mjerila 1:20000, s 60 %preklopom, dobivene tijekom cikličkog snimanja RepublikeHrvatske. Utvrdili su tri oblika histograma prvoga625

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631reda, koji se mogu pridružiti odgovarajućim kategorijamaobrasta.Klobučar (2008) je istraživao dodatnu mogućnostprimjene cikličkih snimaka, izradom histogramadrugog reda i utvrđivanjem njihove povezanosti s trikategorije relativnog obrasta, te je dao alternativnu metoduklasificiranja. Nešto kasnije, Klobučar i Perna r (2009) proširili su svoja istraživanja korištenjadigitalne analize slike u šumarstvu primjenjujući neuronskemreže u kategorizaciji obrasta.Istraživanja odnosa između sastojinskih veličina i veličina mjerljivih na aerosnimkamaResearch of relationships between stand parameters and parameters measurable on aerial photographsKostijal (1986) je istraživao odnos između broja mladim sastojinama za koje su dobili veća odstupanjauočljivih krošanja na aerosnimkama (N f ) i promjera (oko 12 %).srednjeg volumnog stabla (d 1,30 ). Istraživanjem je dokazaoda je korelacija između te dvije veličine vrlo čvrsta stabala hrasta lužnjaka i različitih varijabli stabla (visi ne,Benko (1995) je istraživao odnos između volume na(0,944) i da se može izraziti jednadžbom:promjera krošnje, površina projekcije krošnje, duljine2d 1.30 = 84,494 – 0,1924 N f + 0,0001442 N f osvijetljenog dijela krošnje i dr.) koje je mjerio na aerosnimkamaNa temelju proučavanja odnosa između sklopa izmjerenogpomoću analitičkog stereoinstrumenta. Mul-na aerosnimkama i obrasta u sastojinama jele tiplom regresijom izradio je više linearnih modelai smreke, Kušan (1992) zaključuje da je veza između ovisnosti volumena stabla o mjerenim varijablama uzsklopa i obrasta vrlo čvrsta (r = 0,733) te da sklop može koeficijente determinacije između 30 % i 70 %.zamijeniti obrast prilikom primjene prirasno-prihodnih Pernar (1997) je istraživala odnos između prsnihtablica.promjera, odnosno temeljnice mjerenih na terenu, teOdnos između srednje sastojinske visine (h s ), broja promjera krošnje odnosno površine projekcije krošnjestabala po ha (N/ha) srednje sastojinske širine krošnje mjerene na aerosnimkama. Unatoč korištenju jednostavnihlinearnih modela ovisnost prsnog promjera o pro-(D s ) i volumena sastojine po ha (V/ha) u sastojinamahrasta lužnjaka i običnog graba istraživali su pomoću mjeru krošnje, odnosno temeljnice stabla o površinimultiple korelacije Kušan i Krejči (1993). Testirali projekcije krošnje, Pernar je dobila vrlo jake korelacije.su 14 linearnih i nelinearnih modela. Najbolje izjednačenjepodataka (r = 0,954) s najmanjim koeficijentom jelu, običnu smreku i običnu bukvu, boljim pokazaoPri tomu se za sve tri istraživane vrste drveća, običnuvarijacije postignuto je pomoću modela:model procjene prsnog promjera pomoću promjera krošnje(r jela =0,953; r smreka =0,980; r bukva =0,978) dok je model1,0741V = 0,00171 • h s •N 0,8504 2,0360•D s za temeljnicu imao nešto niže vrijednosti koeficijentaKorištenjem toga modela za procjenu volumena korelacije (r jela =0,877; r smreka =0,936; r bukva =0,942).standardna pogreška bila im je manja od 4,5 %, osim u626III. Ostala istraživanja primjene aerosnimaka u uređivanju šumaIII. Other research of application of aerial photographs in forest managementSeletković i dr. (2006) istraživali su primjenjivostvišefaznog uzorka u inventarizaciji šumskog prostora.Nastojali su ustanoviti kako se sa što manjimintenzitetom uzorkovanja, uporabom višefaznog uzorkamogu dobiti zadovoljavajući rezultati procjene sastojinskihstrukturnih elemenata, koji bi mogli poslužiti u uređajnojinventuri šuma. Seletković i dr. (2006)ukazuju da primjena višefaznog uzorka ima značajnaograničenja u kasnijim fazama obrade i interpretacije.Koristili su aerofotosnimke mjerila 1:20000, koje su se uprvoj fazi (fotointerpretacija i delineacija stratuma) pokazaleupotrebljive, dok su se u drugoj fazi (aerofototaksacija)pokazale neupotrebljive uslijed sitnog mjerilasnimaka. Slijedom toga zaključuju da višefazni uzorakmože poslužiti za delineaciju stratuma te planiranjemreže uzoraka kao predradnje za terensku izmjeru.Pernar i Šelendić (2006) istraživali su mogućnostpovećanja interpretabilnosti aerosnimaka i satelitskihsnimaka. Kombinacijom crno-bijele aerosnimkevelike prostorne rezolucije (0,5 m) i multispektralnogLandsat ETM+ satelitske snimke male prostorne rezolucije(30 m), udružili su njihove međusobne karakteristike,kombiniranjem različitih kanala Landsat ETM+ icrno-bijelog snimka. Ostvarivanjem sinergijskog učin -ka ustvrdili su da se na taj način omogućava bolje vizualnainterpretacija snimaka.SADAŠNJE STANJE – FOTOGRAMETRIJA I PRIMJENA U UREĐIVANJU ŠUMACurrent state – fotogrammetry and application in forest managementRazvojem tehnologije, razvijala se i fotogrametrija,te je u posljednjih tridesetak godina prošla put od analogne,preko analitičke do digitalne fotogrametrije (Lapainei Frančula 2001). U analognoj i analitičkoj foto-

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631grametriji koriste se klasične analogne aerosnimke, afotointerpretacija se obavlja analognim i analitičkimstereoinstrumentima. U digitalnoj fotogrametriji analognesnimke zamijenjene su digitalnim snimkama, a fotointerpretacijase obavlja na zaslonu računala, nadigitalnim fotogrametrijskim stanicama (Magnusso n i dr. 2007).Posljednjih desetak godina, digitalna aerofotogrametrijskakamera (slika 1) i digitalna fotogrametrijskastanica (slika 2) postali su najvažniji alati digitalne fotogrametrije,posebice u geodeziji.Slika 1. Vexcel Ultra Cam X (izvor Geofoto d.o.o.)Figure 1 Vexcel Ultra Cam X (source Geofoto d.o.o.)Slika 2. Digitalna fotogrametrijska stanica (izvor Geofoto d.o.o.)Figure 2 Digital photogrammetric workstation(source Geofoto d.o.o.)Cramer (2005) te Petrie i Walker (2007) usvo jim radovima prikazali su trenutačno stanje i budućirazvoj tehnologije na području digitalnih aerofotogrametrijskihkamera, te ih usporedili s analognim kamerama.Uporabom digitalne kamere prestaje potreba zafilmovima, fotoobradom i skeniranjem. Prilikom aerosnimanjaistovremeno se bilježe pankromatski, crveni,plavi, zeleni i infracrveni dijelovi elektromagnetskogspektra. Digitalne kamere odlikuju se i boljom radiometrijskomrezolucijom u odnosu na analogne, bržom ijednostavnijom distribucijom snimljenog materijala,što cjelokupni proces pripreme za fotointerpretacijučini jeftinijim. Uz potporu GPS-a i inercijalnih sustava,moguće je već nakon slijetanja aviona, imati orijentiraneslike. Dobivene digitalne aerosnimke vrlo su visokihprostornih rezolucija, manjih i od 10 cm. Trenutnose na tržištu nalazi nekoliko digitalnih aerofotogrametrijskihkamera velikog formata, npr. Z/I DMC, LeicaADS40, Vexcel Ultracam (D i X).Prema Dörstelu (2003), standardna pogreška primjerenju visina na ZI/DMC digitalnim snimkama,uključujući kvalitetu snimaka, pogrešku instrumenta ipogreške profesionalnog fotointerpretatora, iznosi ma -nje od 0,008 % visine leta za jasno vidljiv objekt.Schenk (2005) je usporedio digitalnu fotogrametrijskustanicu s analitičkim stereoistrumentima, te kaoprednosti digitalne fotogrametrijske stanice navodi:povećanje ukupne produktivnosti, s obzirom da je velikbroj operacija automatiziran i ubrzan, brza i jednostav -na manipulacija digitalnim snimcima, automatsko ijednostavno dobivanje digitalnog modela reljefa, jednostavnaproizvodnja digitalnog ortofota, mogućnostvišestrukog povećavanja prikaza stereomodela, jednostavna(2D i 3D izmjera objekata) izmjera u stereomodelu,smanjenje umora interpretatora itd.Razvoj digitalne fotogrametrije potaknuo je istraživanjao mogućnostima njene primjene u šumarstvu, odnosnoinventuri šuma.Zagalikis i dr. (2005) ispitali su mogućnost praktičneprimjene digitaliziranih aerosnimaka za procjenuparametara pojedinačnih stabala, odnosno sastojine.Istraživanje su proveli na dvije plantaže sitkanskesmreke (Picea sitchensis /Bong./ Carrière) uz korištenjesnimaka M 1:10000, prostorne rezolucije 32 cm idigitalne fotogrametrijske stanice. Iz stereoparova skeniranihaerosnimaka dobili su digitalni model površine(tj. digitalni model visine krošanja) i digitalni ortofoto.Digitalni model reljefa dobili su na temelju postojećihtopografskih karata. Zatim su primijenili automatiziranuobradu slike (ortofota) kako bi dobili delineiranekrošnje pojedinačnih stabala iz kojih su potom kreiralipoligone, koji su predstavljali projekcije krošanja pojedinačnihstabala ili skupina stabala. Poligonima supotom određene koordinate centroida, minimalni i maksimalnite prosječni promjer, a korištenjem modelaovisnosti širine krošnje o prsnom promjeru za sitkanskusmreku (Tabbush i White, 1988), dobili suprsne promjere pojedinačnih stabala. Preliminarne vrijednostivisine stabala odredili su na temelju razlike uvisinama digitalnog modela visine krošanja i digitalnogmodela reljefa za danu koordinatu centroida poligona.Usporedbom visina izmjerenih na terenu i preliminarnihvisina dobivenih fotogrametrijski načinili su model627

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631kojim su potom korigirali preostale (preliminarne) vrijednostivisina stabala. Korištenjem volumnih tablica,odnosno tarifa dobili su vrijednosti volumena po hektarukoje su potom usporedili s vrijednostima izmjerenimna terenu za obje plantaže. Usporedbom rezultata srazličitih lokaliteta Zagalikis i dr. (2005) ustvrdili suda postoje razlike u kvaliteti rezultata s obzirom navrstu terena. Za sastojinu smještenu na ravnom terenu,koja je relativno jednolika, procijenjene veličine bile suslične veličinama izmjerenima na terenu. S drugestrane, na neravnom terenu u sastojinama različitih visinastabala ista metodologija pokazala je značajna odstupanjagotovo svih procjenjivanih veličina. Osimtoga, Zagalikis i dr. (2005) zaključili su kako pouzdanostistražene metode ovisi i o kvaliteti aerosnimaka(npr. o uvjetima za vrijeme aerosnimanja) i njihovihproizvoda (npr. o rezoluciji digitalnog modela reljefa,digitalnog ortofota, deformacijama reljefa).Njihovo istraživanje pokazalo je da metoda delineacijekrošanja u pravilu podcjenjuje broj stabala po hektarunajčešće uslijed nemogućnosti razlučivanja točnegranice između krošanja. To dovodi do precjenjivanja uprocjeni širine krošnje, a time i do precjenjivanja prsnogpromjera. Što se volumena tiče, ove dvije pogreške djelomičnose dokidaju tako da je pogreška u procijenjenomvolumenu manja od očekivane. Međutim, s gledištauređivanja šuma važno je naglasiti da struktura sastojinedobivena na ovaj način ima tendenciju prikazivanja sastojinerjeđom (s manjim brojem stabala) i sa stablimavećih promjera nego što to sastojina uistinu jest.Magnusson i dr. (2007) ispitali su točnost procjenetaksacijskih elemenata: visine stabala, volumenasastojina i omjera smjese vrsta drveća aerofotointerpretacijomZ/I DMC digitalnih snimaka prostorne rezolucije48 cm na digitalnoj fotogrametrijskoj stanici.Procjenu su neovisno vršila četiri profesionalna interpretatora,čiji rezultati su potom uspoređivani s terenskimizmjerama. Rezultati istraživanja pokazuju da jepouzdanost aerofotointerpretacije Z/I DMC digitalnihsnimaka uporabom digitalne fotogrametrijske staniceusporediva sa sličnim istraživanjima provedenim fotointerpretacijomanalognih snimaka uporabom analog nihili analitičkih stereoskopa.U proteklih tridesetak godina u Hrvatskoj je provedenznačajan broj istraživanja o različitim mogućnostimaprimjene aerosnimaka u uređivanju šuma. Iakosu pojedina istraživanja polučila vrlo dobre rezultate,posebice pri procjeni nekih sastojinskih veličina, teukazala na mogućnost primjene daljinskih istraživanjau uređivanju šuma, do šire primjene u praksi nije došlo.I u slučaju primjene fotogrametrijskog izlučivanjasastojina utvrđene su prednosti kada se fotogramerijskemetode kombiniraju s terestičkim izlučivanjem sastojina,ali se u praksi korištenja ortofoto snimaka uglavnomsvodilo na primjenu za snalaženje u prostoru priinventuri šuma. Postoji niz razloga za to, a među glavnimasu svakako visoka cijena opreme i aerosnimaka,nedovoljno stručnih kadrova, ali i nepovjerenje u novemetode. U konačnici, može se zaključiti da je omjer dobivenogi uloženog u prošlosti u pravilu bio na stranikonvencionalne metode uređivanja šuma.U prikazanim dosadašnjim istraživanjima primjenedigitalne fotogrametrije u uređivanju šuma korištene suskenirane analogne aerosnimke (Zagalikis i dr.2005), dakle aerosnimke pridobivene klasičnim fotogrametrijskimkamerama, ili digitalne aerosnimke slabijihprostornih rezolucija (48 cm) (Magnusson i dr.2007). U oba slučaja radi se o aerosnimkama slabijihgeometrijskih (prostornih) i radiometrijskih rezolucija.Pregled domaće i strane literature ukazuje na činjenicuda je primjena digitalnih snimaka visoke prostorne rezolucije,kakve nam omogućuju današnje digitalne kamere,te digitalne fotogrametrijske stanice nedovoljnoistražena, posebice u inventuri šuma. Kako je trošak628ZAKLJUČCI – Conclusionsaviosnimanja i računalne tehnologije u stalnom opadanju,a njihove mogućnosti u stalnom porastu, situacijase mijenja i može se očekivati intenziviranje aktivnostiu području daljinskih istraživanja, odnosno digitalnefotogrametrije. Digitalne aerofotogrametrijske kamereznatno ubrzavaju i olakšavaju proces dobivanja digitalnihsnimaka visokih prostornih rezolucija. Također,primjena digitalne fotogrametrijske stanice u odnosuna analogne i analitičke stereoinstrumente znatno ubrzavai olakšava rad, smanjuje naprezanje interpretatora,pa time povećava njegovu produktivnost.Osim pri uređivanju gospodarenih državnih šuma,jedno od mogućih područja primjene digitalne fotogrametrijeu Hrvatskoj predstavljaju i poslovi na uređenju igospodarenju šuma privatnih šumoposjednika. To područjepokazuje se u posljednjih nekoliko godina najdinamičnijimu hrvatskom šumarstvu. Privatne šume seunazad nekoliko godina intenzivno uređuju, odnosno izrađujuse programi gospodarenja. Za većinu predmetnihšuma to je prvo uređivanje, odnosno ne postoje podaciprethodnih izmjera, kao ni prethodno izrađena gospodarskapodjela. Dio površina privatnih šuma je zapušten,nepristupačan ili teško prohodan, a česta je usitnjenost irazbacanost površina (katastarskih čestica šumoposjednika).Sve navedeno otežava terenski rad, povećava troškovei vrijeme potrebno za obilazak terena.Za pretpostaviti je da bi se upravo u inventuri privatnihšuma u Hrvatskoj digitalna fotogrametrijamogla pokazati korisnom i dovesti do smanjenja obimaterenskih poslova, što bi u konačnici moglo dovesti dosmanjenja troškova.

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631Navedeni razlozi potiču nova istraživanja, koja biza cilj trebala imati ispitivanje mogućnosti primjenenovih metoda i alata digitalne fotogrametrije u inventurišuma u Hrvatskoj. Istraživanja bi trebala dati odgovorena pitanja da li su podaci fotogrametrijskihizmjera dovoljno precizni da mogu zamijeniti terenskuizmjeru, i u kojoj mjeri. Nadalje, potrebno je utvrditi dali je primjena digitalne fotogrametrije prihvatljiva i sekonomskog gledišta, odnosno da li pruža zadovoljavajućiodnos troškova i točnosti dobivenih rezultata.Jednom pridobivene, digitalne snimke visoke rezoluciješumskih površina važan su dokument za budućnost.Stanje koje se na njima zabilježi može se koristiti u budućnostiu cijelom nizu istraživanja i kao monitoring(rast i prirast, oštećenost, sječa). Ukoliko bi se primjenadigitalne fotogrametrije pokazala cjenovno povoljnijom(pa čak i kada bi bila nešto skuplja od klasične metode),to bi trebao biti snažan poticaj razvoju i širenju njeneprimjene u šumarstvu Hrvatske.Benko, M., 1993: Procjena taksacijskih elemenatasastojina na infracrvenim kolornim aerosnimkama,Glas. šum. pokuse, 29:199–274, Zagreb.Benko, M., 1995: Procjena drvne zalihe sastojinemultivarijantnom analizom čimbenika mjerljivihna aerosnimkama, Disertacija, 237, Šumarski fakultetZagreb.Cramer, M., 2005: Digital airborne cameras – Statusand future, U: C. Heipke, K. Jacobsen, M. Gerke(ur.), High Resolution Earth Imaging for GeospatialInformation, International Society for Pho togrammetryand Remote Sensing, 1–8, Hanover.Ćurić, T., 1986: Fotointerpretacijsko izlučivanje sastojina,Diplomski rad, 22, Šumarski fakultetZagreb.Dörstel, C., 2003: DMC – Practical experiences andphotogrammetric system performance, U: D.Fritsch (ur.), Photogrammetric Week 2003,Wichmann, 59–66, Heidelberg.Geofoto, 2009: Photogrammetric production line inGeofoto. Tehnical description. Geofoto d.o.o.,Zagreb.Klobučar, D., 2004: Izlučivanje sastojina premasklopu na digitalnom ortofotu i usporedba s terestičkimizlučivanjem, Rad. Šumar. inst. Jastrebar.,(39) 2: 223–230, Jastrebarsko.Klobučar, D., 2008: Primjena histograma drugogareda u procjeni relativnog sastojinskog obrasta,Šum. list, 132 (9–10): 419–429, Zagreb.Klobučar, D., R. Pernar, 2009: Umjetne neuronskemreže u procjeni sastojinskih obrasta s cikličkihsnimaka, Šum. list, 133 (3–4): 145–155, Zagreb.Kostijal, V., 1986: Korelacijski odnos uočljivog brojakrošnji u stereomodelima jednodobnih šumabukve s prsnim promjerom centralnog plošnogstabla, Magisterij, 56, Šumarski fakultet Zagreb.Kušan, V., 1992: Procjena volumena sastojina četinjačafotointerpretacijom aerosnimaka uz po -moć prirasno-prihodnih tablica, Meh. šumar., 17(3–4): 53–66, Zagreb.LITERATURA – ReferencesKušan, V., 1996: Pristup daljinskim istraživanjima iGIS-u u hrvatskome šumarstvu, Šum. list, 120(3–4): 171–178, Zagreb.Kušan, V., 1998: Fotogrametrija i daljinska istraži -vanja u šumarstvu Hrvatske, U: V. Kušan (ur.),Sto godina fotogrametrije u Hrvatskoj, HAZU,115–121, Zagreb.Kušan, V., V. Krejči, 1993: Regresijski model zaprocjenu volumena sastojina hrasta lužnjaka,Rad. Šumar. inst. Jastrebar., 28 (1–2): 69–77, Jastrebarsko.Lapaine, M., N. Frančula, 2001: O pojmovimaanalogno i digitalno, Bilt. daljin. istraž. fotointerpret.,15–16: 135–144, Zagreb.Lukić, N., 1981: Ispitivanje pouzdanosti fotointerpretacijskeinventure drvnih masa šuma jele uodnosu na listu podataka dobivenu mjernomfotointerpretacijom, Šum. list, 105 (3–4):133–145, Zagreb.Magnusson, M., J. E. S. Fransson, H. Olsson,2007: Aerial photo-interpretation using Z/IDMC images for estimation of forest variables,Scand. J. For. Res., 22 (3): 254–266, Knivsta,(Sweden).Pavičić, D., 1983: Pouzdanost fotointerpretacijskogodređivanja horizontalnog sklopa u sastojinama,Diplomski rad, 54, Šumarski fakultet Zagreb.Pernar, R., 1997: Application of results of aerial photographinterpretation and geographical informationsystem for planning in forestry, Glas.šum. pokuse, 34: 141–149, Zagreb.Pernar, R., D. Klobučar, 2003: Estimating standdensity and condition with use of picture histogramsand visual interpretation of digital orthophotos,Glas. šum. pokuse, 40: 81–111, Zagreb.Pernar, R., D. Klobučar, V. Kušan, 2003: Theapplication of aerial photographs from cyclic recordingsin the Republic of Croatia to forest management,Glas. šum. pokuse, 40: 113–168,Zagreb.629

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631Pernar, R., D. Šelendić, 2006: Prilog povećanjuinterpretabilnosti aerosnimaka i satelitskih snimakaza potrebe uređivanja šuma, Glas. šum.pokuse, pos. izd. 5: 467–477, Zagreb.Petrie, G., A. S. Walker, 2007: Airborne Digital ImagingTechnology: a New Overview, The PhotogrammetricRecord, 22 (119): 203–225, London.Pranjić, A., 1963: Ovisnost drvne mase stabla opromjeru krošnje i visini, Šum. list, 87 (9–10):364–366, Zagreb.Pravilnik o uređivanju šuma, 2006: Narodne novine,111, Zagreb.Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanjušuma, 2008: Narodne novine, 141, Zagreb.Schenk, T., 2005: Introduction to photogrammetry,Department of Civil and Environmental Engineeringand Geodetic Science, The Ohio State University,79–95, Columbus.Seletković, A., R. Pernar, M. Benko, 2006: Višefazni uzorak u inventarizaciji šumskog prosto -ra, Rad. Šumar. inst. Jastrebar., izv. izd. 9:297–306, Jastrebarsko.Tabbush, P. M., I. M. S. White, 1988: Canopy closurein Sitka spruce – the relationship betweencrown width and stem diameter for open growntrees, Forestry, 61: 23–27, Oxford.Tomašegović, Z., 1954: O pouzdanosti aerofototak -sacije za neke dendrometrijske potrebe šumskoggospodarstva, Glas. šum. pokuse, 12: 167–220,Zagreb.Tomašegović, Z., 1956: Razmatranja o fotoplanuTuropoljskog luga, Šum. list, 80 (5–6): 154–166,Zagreb.Tomašegović, Z., 1961a: Sterefotogrametrijska linearnataksacija, Šum. list, 85 (1–2): 36–45, Zagreb.Tomašegović, Z., 1961b: Ovisnost promjera d l,3jele i smreke o krošnji i visini stabala, Šum. list,85 (7–8): 254–261, Zagreb.Tomašegović, Z., 1965: O pouzdanosti fotogrametrijskihslojnica šumskih područja, Geod. list, 19(10–12): 259–304, Zagreb.Vukelić, J., 1984: Doprinos fotointerpretacijske analizevegetaciji istraživanih šumskih zajednicaNacionalnog parka Risnjak, Magisterij, 81, Šumarskifakultet Zagreb.Zagalikis, G., A.D. Cameron, D.R. Miller, 2005:The application of digital Photogrammetry andimage analysis techniques to derive tree andstand characteristics, Can. J. For. Res. 35: 1224–1237, New Westminster (Canada).SUMMARY: In forest inventory, in Croatia, data acquisition is performedusing exclusively terrestrial methods which are costly and time consuming.With application of remote sensing methods, the need for the field work is reducedwhich might open the possibility of reducing costs. In the last thirtyyears various research about possibility of applying remote sensing methodsin practical forestry in Croatia were conducted. But, practical applications ofdata obtained by remote sensing methods were limited mainly to their use forthe orientation in the field.Classical photogrammetric methods were one of the methods that were tested,but also did not find wider application in practical forest inventory. However,development of new digital image acquisition and processingtechnology has encouraged us to reconsider the application of digital photogrammetryin the forest inventory. The aim of this work is to give contributionin determining the guidelines for application of aerial photographs (digitalimages) in practical forest management.In the last thirty years photogrammetry developed from analogue, overanalytical to digital photogrammetry. Film based aerial photographs are stillused in analogue and analytical photogrammetry, and photointerpretation isperformed with analogue or analytical stereoinstruments. In digital photogrammetryfilm based aerial photographs are replaced with digital images,and photointerpretation is preformed using specialized computer 3D monitor.In the last decades, digital aerophotogrammetric camera (Figure 1) and digitalphotogrammetric workstation (Figure 2) became the most important toolsof digital photogrammetry, especially in geodesy.630

I. Balenović, H. Marjanović, M. Benko: PRIMJENA AEROSNIMAKA U UREĐIVANJU ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 623-631In this paper we presented the overview of the past research and results ofapplication of aerial photographs in forest management in Croatia. Researchof stand delineation, tree and stand attributes, and other application of aerialphotographs in forest management are presented. Most of those researcheswere carried out with photointerpretation and photogrammetric measurementson film based aerial photographs with analytical stereoinstruments.However, several pioneering researches using digital image analysis were reviewedhere as well.We presented the current state of the technology in the field of digital photogrammetry.Also, a review was given of several selected research from Europe,which described the possibility and limitations of application of modernphotogrammetric methods in forest management. Overview of domestic andforeign literature indicates that an application of digital images of high spatialresolution, which can be obtained from digital aerophotogrammetric camerafor use at digital photogrammetric workstations, are insufficientlyexplored, especially for application in forest management. One possible areaof application of digital photogrammetry in Croatia is in the management ofprivate forests. Because of the lack of proper management and of inventorydata for private forests, we can assume that digital photogrammetry couldprove useful in this area of forestry. This could lead to reduction of the requiredfield work and related costs in creating forest management plans. In addition,when obtained, high resolution digital images of forested area are animportant document that could be used in future (research and monitoring ofgrowth, forest health, harvesting, etc.). Should costs in data acquisition for forestinventory by employing digital photogrammetry prove to be lower (or inworst case only slightly higher) that those employing classical methods, thisshould be a strong sign to the forestry community in Croatia to consider theuse of digital photogrammetry in forest management.Key words: remote sensing, aerial photographs, digital photogrammetry,stands exclusion, stand parameters assessment631

ZAŠTITA PRIRODE – NATURE PROTECTIONU Hrvatskoj žive dvije (siva i zelena) od tri vrste europskihkrastača. Krastače u narodu nazivaju raznimimenima poput baburače, copernice, gubače, gubavice,kamenjarke, napuhače i uz njih postoji niz basni, legendii praznovjerica.ZELENA KRASTAČA (Bufo viridis Laurenti)pliva. Tijekom dana skriva se u pukotinama između stijena,kamenja, drvnog materijala, te u suhim rupama uzemlji u kojima i prezimljuje (od listopada) nakon štozatvori ulazni otvor. U proljeće (krajem ožujka) izlazi izzimskog boravišta, odlazi do vodenih površina gdje započinjes parenjem. Često je susrećemo unutar naseljenihmjesta po vrtovima i okućnicama, gdje je zbog svognačina prehrane izuzetno korisna za povrtlarske nasade.Hrani se manjim kukcima i njihovim ličinkama, paucima,gujavicama i puževima.Slika 1. Zelena krastača s karakterističnom obojenošću i dugimnožnim srednjim prstomZelena krastača naraste u dužinu 8–10 cm i širinu4–5 cm. Odozgo je svjetlo do maslinasto zelena, s velikimzelenkastim pjegama. Odozdo je svijetlo siva sa rijetkimtamno zelenim pjegama. Koža joj je bradavičastai suha. Bradavice su brojne, crvenkaste i u slučaju opasnostiako ne uspije pobjeći stegne kožu, a iz bradavicase izlučuje bjelkasti pjenušavi sekret neugodnog mirisa,koji odvraća potencijalnog neprijatelja. Oči imaju crnuvodoravno eliptičnu zjenicu sa sitno točkastom zelenomšarenicom. Razmnožava se od travnja do lipnja kada separi u vodi u kojoj odlaže vrlo duge nizove vrpca, spreko 10 000 jajašca. Zameci se razvijaju vrlo brzo, takoda punoglavci izlaze za 3–4 dana. Aktivna je tijekomnoći, kreće se po tlu, može daleko skakati, penje se iSlika 2. Izgled zelene krastače odozgoNaseljava srednju, istočnu i južnu Europu. U Hrvatskojje široko rasprostranjena i naseljava različita staništa.Dobro podnosi sušu i sol, pa je možemo opaziti i uzsamu morsku obalu.Zelena krastača je strogo zaštićena svojta u RepubliciHrvatskoj.Tekst i fotografije:Mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.632

TRANSILVANSKA GROMOTULJA – Alyssum transsilvanicum SchurVrsta Alyssum transsilvanicum zabilježena je u Hrvatskojna obroncima Cesargradske gore (Zelenjak kodKlanjca), te na padinama Belec grada na Ivančici. UZelenjaku, transilvansku gromotulju prvi je otkrioŠloser god. 1870 i objavio pod imenom Alyssum rostratumgod. 1871. U kasnijoj botaničkoj literaturi tavrsta se više ne spominje za navedene lokalitete. U monografijiroda Alyssum Baumgartner (1908) za Hrvatskune navodi A. Transsilvanicum, kao niti Hegi.Isto tako u reviziji hrvatske flore D. Hirc nije potvrdioniti jedan od poznatih lokaliteta. Ponovno lokalitetvrste A. transsylvanicum za područje Cesargradskegore (Zelenjak) potvrđuje I. Horvat god. 1918. Međutimlokalitet za Belec grad do danas nije potvrđen,tako da je još uvijek jedino poznato nalazište transilvanskegromotulje Cesargradska gora kod Klanjca uHrvatskom zagorju.Alyssum. transsilvanicum pripada pontskom flornomelementu, a na Cesargradskoj gori nastanjuje prisojnepoložaje unutar as. Seslerio sadleriane-OstryetumCerovečki, te as. Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht.Zdravko CerovečkiP. Zrinskog i K. Frankopana 1849000 KrapinaZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVISCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGSKARANTENSKE BOLESTI I ŠTETNICIOpasnost za hrvatsko šumarstvo i novi europski izazoviUvodZbog važnosti karantenskih organizama i opasnostiza šumarstvo Hrvatski šumarski institut u suradnji saMi nistarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoggospodarstva, organizirao je dvije radionice izvještajnoprognoznih poslova u šumarstvu RH, namijenjene inženjerimau operativi i stručnim suradnicima za ekologiju izaštitu šuma. Prva radionica održana je 23. studenoga uobjektu Brezovica za 40 sudionika, a druga 24. studenogana Šumarskom fakultetu za oko 120 sudionika. Udogovoru s Komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologijeoba predavanja bodovana su za sudionike.633

Dr. sc. Milan Pernek: Uvod u stručni programNaglašena su tri čimbenika koji utječu na pojavu i širenjekarantenskih bolesti i štetnika. Prvi: globalno trgovanjeje u ekspanziji; drugi: klimatske promjene i treći:štetočine se udomaćuju izvan svog prirodnog prostora.Prema podacima Državnog meteorološkog zavoda 2010.godine: Smanjenje prosječnog broja dana sa snijegom,povećanje broja vrućih dana i značajno smanjenje oborina634Program savjetovanjau zimi. Iz navedenog se postavlja pitanje: da li je zabrinutostopravdana? Odgovor je da zbog globalnih promjena,šume pokrivaju 47 % kopnene površine Republike Hrvatske,zbog pojave nematode (Bursaphelenchus) u borovimšumama u Portugalu, strizibube (Anoplophora) u šumamaSAD-a, a nađena je i kod nas, ali ne u šumama, pojavešiške pitomog kestena ( Drycosmus) u RH 2010. igljive (Chalara) na jasenu 2010. godine.Prof. dr. sc. Boris Hrašovec: EPPO – problem invazivnih vrsta bolesti i štetnika u šumama EuropeEPPO – European and Mediterranean Plant Pro tectionrentna, usuglašena s međunarodnim obvezama i lakoOrganization (Europska i mediteranska or ga ni - dostupna (na 20 jezika). Direktiva 2000/29/EC:zacija zaštite bilja). In vazivna vrsta je ona koja je 1. Standardizacija biljne karantene za zemlje članice;unesena u područje u kojemu se prirodno ne javlja. To 2. Zaštita područja EU protiv invazivnih stranih štetočina;je strana vrsta koja ugrožava biološku raznolikost. Dramatičnasituacija nastaje pojavom čovjeka putnika i čovjekatrgovca – drvetom i drvenom ambalažom.EU,3. Sprječavanje širenja invazivnih vrsta unutar članicaBroj invazivnih vrsta u Europi raste. Europska organizacija4. Omogućavanje trgovine između zemalja članica.za okoliš navodi da se od 1950. godine više od jedne Aneksi su: štetni organizmi, zabranjene robe, po seb -invazivne vrste godišnje unosi u Europu. Europa ima 10 ni zahtjevi i robe koje podliježu fitosanitarnom nad -822 nezavičajne vrste, a 19 do 15 % njih predstavlja potencijalnuzoru.opasnost za europsku biološku raznovrsnost. Hrvatska je članica EPPO od 1994. godine, 1 do 2Invazivne vrste imaju visoku cijenu. U 2008. godini puta godišnje održavaju se paneli (razmatranja, rasprave)izravni troškovi protiv invazivnih štetnih vrsta u EU iznosilio najaktualnijim invazivnim stranim vrstamasu oko 10 milijardi Eura. Od 1992.godine EU je za EPPO zemlje.utrošila 38 milijuna Eura kroz 180 projekata, u i oko Za navedenu problematiku posebnog nadzora zaduženNATURA 2000 objekata vezano za očuvanje ugroženihvrsta i staništa. Procjenjuje sa da SAD godišnje tro - postupak prikupljanja i čuvanja podataka o prisutnostije Hrvatski šumarski institut. Posebni nadzor je službeniše 80 milijardi Eura za borbu protiv invazivnih vrsta. štetnih organizama, koji uključuju inspekcijske preglede,Postoje Međunarodni standardi za fitosanitarne praćenje zdravstvenog stanja bilja i sustavno istraživanjemjere. EU ima fitosanitarnu legislativu koja je transpa-nad zaraženim, ugroženim i nezaraženim područjima.Prof. dr. sc. Danko Diminić & Lea Barić:EPPO Alert – Chalara fraxinea – nova opasna bolest jasena(Fraximus spp. ) u Europi.U posljednjih 10-tak godina zapaženo je masovnoodumiranje običnog jasena (F. excelsior L.) diljem Europe.Glavni uzročnik je gljiva C. fraxinea, koju je prviopisao Kowalski 2006.godine. zbog opasnosti ugroženostijasena ta gljiva je stavljena na EPPO Alert (hitnost,znak za uzbunu) listu. To je kronična bolest sa smrtnimishodom. Još nedostaju podaci i patogenosti, biologije,geografskoj rasprostranjenosti, ekonomskim gubicima.EPPO radionica o C. fraxinea održana je u Oslu 30.6.–2. 7. 2010. godine. sudjelovala su 44 stručnjaka iz23 zemlje. Sadržaj rasprave bio je: identifikacija patogena,domaćini, mehanizam širenja bolesti i epidemologija,ugroženost područja i moguće mjere zaštite.C. fraxinea prisutna je u sljedećim zemljama: Norveška,Švedska, Finska, Danska, Estonija, Litva, Latvija,Nizozemska, Njemačka, Švedska, Finska, Danska,Estonija, Litva, Latvija, Nizozemska, Njemačka, Poljska,Francuska, Švicarska, Češka, Slovačka, Slovenija iHrvatska. Domaćini su obični jasen (F. excelsior), poljskijasen (F. angustifolia), a crni jasen (F. ornus) je osjetljivu testu inokulacije. Simptomi su male nekrotičnepjege (zone) na granama i deblu, koje povećanjem dovodedo venuća te odumiranja grana i krošnje.Biologija: Plodna tijela razvijaju se na peteljkamalis ta tijekom ljeta. Askospore sudjeluju u zarazi i raznosese vjetrom.

Prvi nalaz u Hrvatskoj bio je u Zalesini u Gorskomkotaru u svibnju 2009.godine. simptomi: venuće lišća;odumiranje izbojaka, grančica, grana i stabala; nekrozai diskoloracija kore (tamnosmeđa boja). Napadastabla različite dobi.Neophodno je proširiti istraživanja na ostala područjau Hrvatskoj gdje ima jasena, i pratiti klimatske promjenena pojavu i širenje nove fitopatogene gljive.Dr. sc. Milan Pernek i dr. sc. Dinka M a t o š e vić: IPP u šumarstvu i Poseban nadzor karantenskihorganizamaZavod za zaštitu šuma i lovno gospodarstvo u Hrvatskomšumarskom institutu prema odredbama Zakonai biljnom zdravstvu i Zakona o šumama nadležanje za: izvještajno prognozne poslove, zdravstveni pregledrasadnika, zdravstveni pregled sjemenskih sastojinai za posebni nadzor.Prema čl.63 Zakona o biljnom zdravstvu ovlašten jeza:– Praćenje zdravstvenog stanja bilja, prikupljanje podataka,laboratorijske analize.– Prognoza štetnih čimbenika, izvještavanje o prisutnosti.Dr. sc. Dinka Matošević:Kestenova osa šiškarica (Dryocosmos kuriphilus)– Otkrivanje štetnih organizama, procjena rizika,– Znanstvena istraživanja.– Predlaganje preventivnih mjera i mjera suzbijanja,– Podučavanje o štetnim organizmima.– Uvođenje i razvoj informatičkog sustava.– Sustavno prikupljanje i obrada i čuvanje podataka oštetnim organizmima.U 2010. godini HŠI zadužen je za posebni nadzorkarantenskih štetočina: borove nematode, azijske strizibubei smolastog raka bora.Kestenova osa šiškarica je novi i značajan štetnik pitomogkestena. U Europi i Hrvatskoj nalazi se na listikarantenskih štetočina. Domaćini su mu europski, japanski,američki i kineski kesten, stvara šiške na svimnavedenim vrstama kestena. Ima jednu generaciju godišnje,a razmnožava se partenogenezom (aseksualno)bez oplodnje. Poznate su samo ženke koje izlaze iz šiškitijekom ljeta. Odlažu 3–5 jaja u pup, a svaka ženskamože odložiti preko 100 jaja. Šiške su 5–20 mm velike,a razvijaju se u izbojcima, peteljkama i na žilama lista.Glavni način širenja je prenošenjem zaraženih biljnihdijelova ( reznice, plemke, sadnice) i pasivno širenježenki vozilima ili čovjekom. Zbog napada osicesmanjuje se urod kestena, koji može biti manji i do80 %. Kod jakog napada narušava se zdravstveno stanjekestena. To je karantenski štetnik. Zbog biologije izaštićenosti u šiški primjena insekticida je nedjelotvorna.U rasadnicima se može primijetiti mehaničkosuzbijanje odstranjivanjem šiški. U Kini i Koreji jeapliciran parazit Torymus sinensis s velikim uspjehom.U Italiji je poznato 16 vrsta parazitoida, ali s niskompostotkom parazitarnosti.Kestenova osa šiškarica u Hrvatskoj prvi je puta nađenau Lovranu u svibnju 2010.godine, a zatim na područjuZagreba, Samobora i Ozlja. Kestenova osašiškarica je nova invazivna vrsta štetnika u Hrvatskoj.Očekuje se širenje tog štetnika u kestenove sastojine naširem području u HrvatskojDr. sc. Milan Pernek: Borova menatoda (Bursaphenchus xylophilus) i azijske strizibube(Anoplophora chinensis i A. glabripenis)NemetodaBorova nemetoda potječe iz Sjeverne Amerike. Borovimtrupcima uvezena u Japan, zatim Kinu, Koreju iTajvan. 1999. godine nađena na primorskom boru uPor tugalu, a 2010. godine na Madeiri u Španjolskoj.Domaćini su vrste iz roda borova, a od listača i rodajela, pa čempresa, cedra, ariša i duglazije. Vektori (prenosioci)su kukci iz porodica cvilidreta, krasnika i pipa.Nemetoda se u početku hrani epitelnim staničjem, akasnije micelijem gljiva iz roda Ceratocystis, Botritis i dr.Simptomi napada je žučenje i venuće izbojaka s brzimprelaskom na grane i cijelu krošnju. Stablo ugiba za 30–40635

dana s milijunima nematoda od krošnje do korijena. Zasada nema učinkovite metode za uspješno suzbijanje. Teoretskibi se moglo suzbiti tog štetnika uklanjanjem (sječom)zaraženih stabala na velikim površinama. Želimonaglasiti da alepskom, primorskom i drugim borovimaprijeti velika opasnost od napada nemetode.Azijske strizibubeAzijske strizibube: Citrusova (Anaplophora chinensis)i azijska (A. glabripenis) dugoroge strizibube senalaze na EPPO A2 listi karantenskih organizama. RodAnoplophora ima 36 vrsta. Napad na živom stablu označavajutekline, regeneracijsko žderanje, ozljeda na kori,piljevina i velike izlazne rupe. Simptomi se mogu zamijenitis napadom granotoča i vrbotoča i velike topolovestrizibube. Obe azijske vrste rasprostranjene su u tropskimi suptropskim klimatima Azije. Azijske strizibubeimaju 1 generaciju godišnje. Ove vrste napadaju potpunozdravu i vitalna stabla. To su tipični polifagni štetnici.Napadaju javore, divlji kesten, breze, topole i vrbe.Prvi nalaz azijske strizibube New York 1996, Chicago1998, New Yersey 2002. i Worcester 2008.godine,u Austriji u Braunau 2001.godine, a zatim u Italiji, Francuskoj,Njemačkoj i Poljskoj.U SAD je trošak eradikacije iznosio 373,5 milijunaUSD, u Kanadi 23,5 milijuna USD. U Worcesteru uSAD – u karantenska zona iznosi 196 km². Do sada jeprosječno 28.205 stabala. Uništavanje (eradikacija) seprovodi, spaljivanjem, malčiranjem zaraženih stabala itretiranjem pesticidima u određenom radijusu od napadnutogstabla. Na kraju se postavlja pitanje: da li većimamo azijske strizibube i kako spriječiti njihov ulaz uHrvatsku? Azijska strizibuba nije do sada nađena u šumamau Hrvatskoj.Dr. sc. Sanja Novak Agbaba: Smolasti rak bora (Gibberella circinata)Smolasti rak bora je karantenska bolest na raznimvrstama borova. Prepoznatljiva je po rakastima tvorevinamana kori debla i granama s obiljem smole. Rasprostranjenaje u SAD, Japanu, Južnoj Africi, Mek siku iČileu. U Europi se prvi puta pojavila 2005. godine u Španjolskoj,zatim u Italiji 2007. godine.Gljiva napada sjeme klijance i stabla u vidu rakastihtvorevina na granama i deblu. Prenosi se vjetrom i potkornjacima.Za infekciju treba višu temperaturu i vlagu.Gljiva koristi svako oštećenje (tuča, kukci, pukotine) započetak napada.Zbog izuzetne štetnosti gljive u EU kao i u Hrvatskojpropisan je poseban nadzor koji obuhvaća i uzorkovanje,kako bi se ustanovila prisutnost tog karantenskogoboljenja.Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj je zabrinjavajuće.Ugrožene su ekonomski najvažnije šumske vrstedrveća (jela, hrast lužnjak, borovi i dr.) zbog epidemijskogsušenja i propadanja. Veliki problem su defolijatorina listačama i potkornjaci na četinjačama. Sadašumama prijeti nova opasnost od karantenskih invazivnihbolesti, kukaca i nematoda.Radionica “Karantenske bolesti i štetnici – opasnostza hrvatsko šumarstvo i novi izazovi za Europu” s velikimbrojem sudionika iz šumarske operative je prvi636Zaključakkorak u definiranju smjernica što, kako i kada treba raditida se očuva nesmetano funkcioniranje šumskihekosustava.Miroslav Harapin

Sretan Božić i Nova godinaMerry Christmas and Happy New YearFröhe Weinachten und ein glückiches neues Yahr637

KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES(Scientific and professional)638L’ITALIA FORESTALE E MONTANA(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanjeAkademije šumarskih znanosti – Firenze)Iz broja 4, srpanj-kolovoz 2010. godine izdvajamo:Inauguracija 59. Akademske godine talijanskeAkademije šumarskih znanostiU palači Medici – Riccardi 21. travnja 2010. godineodržana je svečana proslava 59. obljetnice Akademije unazočnosti autoriteta šumarskog, znanstvenog i društvenogsvijeta.Uvodno izlaganje dao je Orazio Ciancio, koji jenakon pozdrava uzvanicima, predstavio aktivnost Akademijeu proteklom razdoblju. Naglasio je, kako jeAkademija mjesto gdje se može slobodno raspravljati isuprotstavljati znanosti i tehnologiji te njihovoj interakciji.Sve detaljne informacije o aktivnosti Akademijenalaze se na internetskim stranicama.Među mnogobrojnim manifestacijama Akademije,posebno mjesto zauzima Studijski dan u spomen profesoruAldu Pavariju velikom znanstveniku, koji jeAkademija organizirala 24. ožujka 2010., koji je svojomznanstvenom ostavštinom izravno ili neizravno utjecaona generacije šumarskih stručnjaka. Na istoj manifestacijipromovirana je knjiga Aldo Pavari – slučajno šumar,koju je napisala njegova kćerka Elena Gienevra.Akademija je bila pokrovitelj mnogim nacionalnimi internacionalnim projektima, kao na primjer: FourthInternacional Rusts of Forest Trees Conference, organiziraneu Firenci 3–6. svibnja 2010. godine, te knjizi“Osnove šumarske patologije”, autora Paola C a -prette i Alessandra Ragazzia. Akademija aktivnosudjeluje u inicijativama vezanim za Međunarodnu godinubiološke raznolikosti (2010.).U izdavačkoj djelatnosti u 2009. godini izašli su 57.anali i 64. godište dvomjesečne revije L’Italia forestalee montana, te radovi izloženi na kongresu u Taormini,sa 255 priloga na 1588 stranica, podijeljenih u 3 toma.Predsjednik Orazio Ciancio odao je počast preminu -lim članovima u proteklom razdoblju. Nakon toga kronološkimje redom pretstavljena aktivnost Akademije odprošle do nove inauguracije, podijeljene na manifestacijei istraživačke aktivnosti na nacionalnoj i internacionalnojrazini.Na kraju svog izlaganja predsjednik Ciancio proglasioje 59. Akademsku godinu otvorenom. Uspješan radAkademiji i pozdrav uzvanicima izrazili su doktor PietroRoselli, povjerenik za agrikulturu provincije Firenca,i inženjer Fausto Martinelli, potpredsjednikUprave državnih šuma.Gianfranco Bologna: Biološka raznolikost i zna -nost o održivostiAutor ovog članka je znanstveni direktor područjaodrživosti WW Italia i generalni sekretar Udruge AurelioPeccei – Club Roma Italia. Autor ističe da je naše znanjeu fazi vrenja, opterećeno parcijalnim, odvojenim i podijeljenimsaznanjima. Više znamo, poznamo, razlikujemoi razlučujemo, ali smo limitirani u našim kapacitetima dashvatimo dimenzije zajednice koja nas okružuje.Izazov koji proizlazi iz održivosti, to jest kako učinitikompatibilnim naše aktivnosti na planeti a da je ne uniš -timo, glavni je problem unutar aktualnih nedostataka našerascjepkane i podijeljene kulture. Održivost se upravobavi poznavanjem međusobnih odnosa među prirodnim isocijalnim sustavima, njihovom dinamikom i razvojem,te modalitetom razvoja kako upravljati da se po stigne harmoničnadinamika, koja neće ugroziti osnove preživljavanjana našoj planeti. Shvatiti ovu slože nost sadržaj jeizučavanja mnogih znanstvenih institucija.U drugoj polovici 2009. godine proslavljena je 25.obljetnica nastanka posebnog instituta “Santa Fe Institute”i 80. godišnjica života njenog osnivača, nobelov caza fiziku, Murraya Gell-Mann-a. Od 1984. godineveličanstvena grupa umova, sastavljena od fizičara, kemičara,biologa, informatičara, ekonomista i ekologa,nastoji produbiti saznanja o takozvanoj nauci o kompleksnosti.Mnogi od njih dobili su Nobelovu nagradu zasvoj doprinos osnovama mlade znanosti o održivosti(sustainability science). Povijest i intelektualna događanjau tom Institutu opisao je u svojoj knjizi fizičar iznanstveni novinar Morris Mitchell Waldrop.Zbog čega je znanost o održivosti fundamentalno pitanjeza čovječanstvo, koje treba biti prvo na dnevnomredu internacionalne politike (ne samo ekonomske)?Svjetska populacija broji sada 6,8 milijardi stanovnika.U početku prošloga stoljeća broj stanovnika iznosioje 1,6 milijardi, a na kraju stoljeća 6 milijardi. U2012. godini svjetska populacija će dosegnuti 7 milijardi,2015. godine 8 milijardi te više od 9 milijardi2050. godine.Unatoč tomu mi nastavljamo živjeti u kulturalnomsustavu zasnovanom na stalnom porastu materijalnihdobara, koje rezultira teškim učincima ekonomskog,socijalnog i okolišnog obilježja. Jasno je da naše dru-

štvo ne može nastaviti na isti način, a alternative postojei znanstveni napredak ih daje na raspolaganje.Zabrinjavajuća je struktura svjetskog stanovništva.Za više od 2,3 milijarde stanovnika povećat će se populacijau tzv. zemljama u razvoju, tako će se stanje od5,6 milijardi u 2009. povećati 2050. na 7,9 milijardi.Istovremeno će se stanovništvo razvijenih zemalja povećatiod 1,23 milijarde na 1,28 milijardi u 2050. i toisključivo zbog migracijskih procesa. Afrika će 2050.godine dosegnuti 2 milijarde stanovnika.Za 2009. godinu FAO je dao u godišnjem izvješćudramatične podatke o tome da na svijetu ima 1,2 milijardepothranjenih stanovnika, što je najveći broj u posljednjih40 godina.Ozbiljno upozorenje znanstvenika da čovječanstvone može nastaviti živjeti na taj način i u tom broju, sadaje očitije nego prije 20-ak godina. To potvrđuju i usporedbesadašnjih satelitskih snimaka s prijašnjim, štodokazuje neodrživost takvog razvoja.Stopa smanjenja svjetske biološke raznolikosti postajezabrinjavajuća. Očituje se aktualnim stanjem genetskogfonda živućih vrsta životinja, biljaka, gljiva,mikroorganizama i bakterija, koje su prisutne na zemljii daju obilježje ekosustavu. Do danas su znanstveniciotkrili 1,8 milijuna vrsta, ali se smatra da na zemlji postoji3,6 do 100 milijuna ili prosječno 10 milijuna vrsta.Saznanja o tome su još limitirana, ali ipak istraživanjanapreduju. Tako na primjer bakterije vrste Prochlorococcus,koje je znanost dugo ignorirala, predstavljajunajbrojnije organizme na zemlji. U jednom mililitruvode pluta 70 000 do 200 000 jedinki. Koriste sunčevuenergiju i čine specijalnu grupu Picoplanktona. Otkrivenesu litoautotropske gljive i bakterije koje žive u poramaminerala do dubine tla od dva do tri kilometra.U vulkanskim kraterima u oceanskim dubinama živebakterije na temperaturi većoj od točke vrenja. Razmnožavajuse i pri temperaturi od 113 °C, a pri tem peraturiod 90 °C prestaju rasti.Šumski ekosustavi aktualno pokrivaju 31 % zemljanepovršine te iznose više od 4 milijarde hektara. Toje prosječno 0,6 ha po glavi stanovnika aktualne svjetskepopulacije. Pet šumom najbogatijih zemalja (RuskaFederacija, Brazil, Kanada, USA i Kina) pokrivaju višeod polovice šumskih površina na zemlji.FAO izvještava da je svjetski gubitak šuma u posljednjemdesetljeću u porastu, ponajprije zbog konverziješuma u poljoprivredno zemljište u tropskim područjima.Svake godine nestaje oko 13 milijuna ha šuma,što je malo manje nego u prethodnom deceniju. Najvećustopu gubitka bilježi Brazil i Indonezija, a najvećeaktivnosti u podizanju novih šuma poduzimaju Kina,Indija, USA i Vijetnam, tako da se ukupni gubitak šumasmanjuje na 5,2 milijuna ha godišnje. Jasno je da novopodignutešume ne mogu imati biološku raznolikostkao šumski ekosustavi s prirodnom evolucijom.Optimistična je informacija da su na temelju projektaARPA (Amazon Region Protected Areas) u 2008. g. realiziraniparkovi i rezervati na 32 milijuna ha, od kojihnajveći Tumucumaque Mountain Natonal Park ima 3,88milijuna ha. Površine parkova još će se povećavati.Gubitak biološke raznolikosti ocjenjuje se stopomizumiranja vrsta, to je godišnji gubitak vrsta od milijunapostojećih. Prije industrijskog porasta taj je gubitakbio 0,1 do 1 na milijun jedinki, a sada iznosi prekosto. Objektivno bi bilo prihvatljivo godišnji gubitak od10 vrsta na milijun postojećih.Znanstvenici raznih institucija upozoravaju da čovječanstvone može u budućnosti živjeti “prozapadnjački”.Materija, koja je potrebna našim metabolizmima,u nesrazmjeru je s onom koju omogućuje priroda. Aktualnaekonomija koristi 60 milijardi tona resursa godišnjeiz ekosustava. To su obnovljivi i neobnovljivi resursi.Obnovljivi su sve biomase, a neobnovljivi su fosilna goriva,metali i minerali.Potrebno je da se potrošnja resursa stabilizira na raziniod 6 do 10 tona godišnje po glavi stanovništva do2050. godine, a to treba biti područje važnog istraživanja,jer je temelj znanosti o održivosti.Osnove održivosti temelje se na dva komplementarnaokvira: učinkovitost – postići ista dobra i uslugesa što manjim utroškom energije i materijala, te dovoljnost– postići blagostanje s nešto manjim utroškom dobarai usluga.Ovaj opširni članak autor završava pričom poznatogznanstvenika Waltera Stahela iz švicarskog ProductLife Institute od tri kamenoresca, kojima je upućeno pitanješto rade: jedan odgovara da radi da mu prođe njegovih osam sati rada, drugi kaže da reže kameneblokove, a treći da gradi katedralu.Održivost je katedrala koju svi moramo graditi zajedno,a to je epohalni izazov, u interesu cijelog čovječanstvai ovisi samo o nama.Studijski dan – Aldo Pavari (1888–1960), sjećanjana velikog talijanskog šumaraPrigodom 50-godišnjice smrti prof. Alda Pavarija,24. ožujka talijanska Akademija šumarskih znanosti organiziralaje Studijski dan u znaku sjećanja na životni iznanstveni put velikog “maestra”, kako ga oslovljavajutalijanski šumari.Biografske podatke o prof. Pavariju opisala je njegovakćerka Elena Ginevra Pavari u knjizi Aldo Pavari– slučajno šumar.Ostavši rano bez roditelja, Pavari je imao teško djetinjstvoi adolescentsku dob. Prvo obrazovanje nakonosnovne škole stekao je u Školi za vinogradare i enologeu Albi. Dobivši stipendiju nastavio je sveučilišnoobrazovanje u Visokoj školi za agrikulturu u Milanu, teŠumarskoj Akademiji u Tharandt-u u Njemačkoj.639

Uz ovo stručno obrazovanje, njegov život obilježilaje sklonost umjetnosti: nastupao je na koncertima sasvo jom violinom, a imao je velik talent za likovnuumjetnost.U okviru svog stručnog djelovanja puno je putovaopo europskim i drugim zemljama te tako stekao širokepoglede na svjetsko šumarstvo.Riccardo Marandini, u članku Aldo Pavari-modernišumar, piše o znanstvenoj figuri prof. Pavarija i njegovimodnosima s eminentnim stranim znanstvenicima injegovom sudjelovanju u svjetskim znanstvenim manifestacijama.Tako je na primjer 1933. g. zajedno sa H i -ckelom i Ugrenovićem utemeljio “Sylvamediterranea”, ligu mediteranskih šumara zaduženu zašumarsku problematiku te regije.Antonio Gabrielli, piše o prof. Pavariju kao velikomistraživaču. Osnovao je Pokusnu šumarsku stanicu,koju je vodio od 1922. g. do smrti. U okviru tedjelatnosti postignuti su veliki rezultati u pošumljavanju,ali i u povećanju produktivnosti postojećih šuma.Marco B o r ghetti, govori o znanstvenoj ostavštiniprof. Pavarija, kultiviranju egzotičnih vrsta u Italiji,šumarskoj ekologiji, fenotipskoj prilagodljivosti iaklimatizaciji šumskih vrsta.Paolo Grossoni, piše o prof. Pavariju kao pokretačubotaničkog istraživanja i ekologije vrsta interesantnihza šumarstvo, o čemu svjedoče mnoge publikacije ipodignuti nasadi.Raffaello Giannini, u svom članku “Misao AldaPavarija u području šumske genetike”, posebno naglašava važnost pokusne aktivnosti o obilježjima i provenijenciji glavnih šumskih vrsta, odabiru sjemenskihbaza te o tehnici umjetne hibridizacije.Ervedo Giordano, u članku “Šumske plantaže ururalnom okružju”, iznosi angažiranje prof. Pavarija upromicanju uloge šumskog drveća u ruralnoj okolini,povećanju produktivnosti, podizanju plantaža topola,vjetrobranih pojaseva i učvršćenju tla na primorskimpješčanim terenima.Susanna Nocentini dala je prikaz radova prof.Pavarija na introdukciji i kultiviranju egzotičnih šumarskihvrsta u Italiji. U tu svrhu je u razdoblju od1920–1939. postavljeno više od 450 pokusnih ploha sa124 različite vrste listača i četinjača (borovi, duglazije,cedrovi, eukaliptusi, topole i dr.).Na kraju Studijskog dana prof. Ciancio, predsjedniktalijanske Akademije šumarskih znanosti naglasio jekao najvažnije nasljeđe prof. Pavarija utemeljenje načela“selviculture naturalistice”, te posebno definiranjegospodarenja šumom uz primjenu prebornog načinagos podarenja u mješovitim i raznodobnim šumama.Zasluge prof. Pavarija za napredak šumarske doktrinesu nesumnjivo značajane, a posebice za gospodarenješumama u Italiji, glede različitih povijesnih,kulturalnih, socijalnih i ekonomskih uvjeta.Frane GrospićMEĐUNARODNA SURADNJAINTERNATIONAL COOPERATION64029. SVJETSKO PRVENSTVO ŠUMARSKIH RADNIKA,Zagreb, 23–26. rujna 2010.U Zagrebu slavili Estonac Andres Olesk i ekipa Austrije!Zagreb i Hrvatska bili su domaćini najvažnijegšumarskog događaja godine, 29. svjetskog prvenstva šumarskihradnika koje je pod pokroviteljstvom predsjedniceVlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor od23–26. rujna održano na zagrebačkom jezeru Jarun.Na prvenstvu koje su organizirali ialc (Međunarodnoudruženje za natjecanje šumarskih radnika) i Hrvatskešume d.o.o., nakon trodnevnih velikih borbi, ukonkurenciji 120 natjecatelja, drvosječa iz 30 zemalja,svjetskim prvacima postali su Estonac Andres Olesk upojedinačnoj i Austrijanci u ekipnoj konkurenciji.U prisutnosti velikog broja gostiju, predstavnika organizatorate natjecatelja, 29.svjetsko prvenstvo šumarskihradnika je nakon postrojavanja ekipa otvoriozagrebački gradonačelnik Milan Bandić. On je izrazioSlika 1. Prvenstvo je otvorio zagrebački gradonačelnikMilan Bandić

zadovoljstvo što su Zagreb i Hrvatska domaćini natjecanja,te nadu da će domaćini iz Hrvatskih šuma gostestići upoznati i s dijelom povijesne i kulturne baštineHrvatske, njezinim ljepotama “od morske obale s tisućuotoka, očuvanih šuma i čiste vode, do nekog odnacionalnih parkova”.Prisutnima se obratio i predsjednik Priređivačkogodbora Svjetskog prvenstva Božidar Longin, podsjetivšina dugu tradiciju organiziranog i održivog gospodarenjašumama u Hrvatskoj. Čast nam je biti domaćinima prvenstvaza koje smo se dugo i temeljito pripremali želećivam pružiti najbolje moguće uvjete, a meni kao predsjednikuPriređivačkog odbora izuzetno je stalo da izHrvatske ponesete lijepe uspomene, rekao je.traciju i – strpljenje. Sve to imao je predstavnik EstonijeAndres Olesk, koji je u posljednjoj disciplini, kresanjugrana, pobjedom osigurao zlatnu medalju. IzaOleska koji je skupio 1640 bodova u pet službenih disciplina,drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je JeanMichel Petitqueux (Francuska) s 1614, a treće AustrijanacBenjamin Greber (1611).U ekipnoj konkurenciji iza zlatnih Austrijanaca(4749 bodova), drugi su bili Talijani (4748) a trećiEstonci (4659).Slika 2. S postrojavanjaPredstavnik ialc-a Johan van Rehnen, pozdravljajućinatjecatelje i goste podsjetio je na osnovne zadatke oveorganizacije, u čijoj je nadležnosti priređivanje svjetskihprvenstava, a “koja to ne bi mogla napraviti bez velikepomoći i truda domaćina, Hrvatskih šuma”. Isto tako,kazao je, “zadatak ialc-a je stalno unapređivanje šumarskihvještina te jačanje prijateljstva među šumarima”.Tri jarunska danaTrodnevno natjecanje zahtijevalo je od sudionika,upra vo zbog “kišnih” uvjeta na Jarunu, znanje, koncen-Slika 4. Pogled na borilišteSlika 3. Ekipa HrvatskeNa prvenstvu su nastupile i dvije ekipe Hrvatske kojesu završile na 16.(I), odnosno 18. mjestu (II), što je,moglo bi se reći, prema očekivanju. Svi profesionalcibili su ispred, a od većine ostalih bili su bolji. Najboljeplasirani predstavnik domaćina bio je Siniša Varga iz IIekipe, na 37. mjestu (1523 boda), a dalje su se poredali:49. Niko Lukač (HR I) 1494, 50. Dragan Dobenko (HRII) 1492, 52. Ilija Šarić (HR I) 1488, 57. Ilija Lukić (HRI) 1471, 72. Ante Kaurin (HR II) 1388.Ipak, najbolji plasman ostvario je ju nior Ante Zadro(HR I), koji je u kon kurenciji juniora bio soldan 12, sa1448 bodova, dok je drugi junior,Davor Ivanković bio 17. sa 1399 bodova.Šteta što za Hrvatsku nije nastupiodržavni prvak Franc Žalac.I u pojedinim disciplinama odlučivalesu nijanse. Tako su u obaranjustabla čak četvorica prvoplasiranihimala jednak broj bodova, a o zlatu isrebru odlučivala je jedna jedina sekunda(!), u okretnju vodilice dvanatjecatelja osvojila se medalje atreći, s istim brojem bodova, nije.Ukupni pobjednik Olesk bio je najujednačeniji,jedini je slavio u dvijediscipline, kombiniranom prerezu ikresanju grana.641

Slika 5. Precizno prepiljivanjePosebno se bodovao i nastup juniora (do 24 godine),a tu je svjetsku slavu stekao mladi NorvežaninOle Harald L.Kveset.Ovaj čudesni umjetnik baratanja pilom, osim što jeskupio ukupno 1655 bodova, 15 bodova više nego pobjednikmeđu profesionalcima (!), osvajao je medalje usvih pet disciplina (dvije zlatne, dvije srebrne, jednubrončanu).U šestoj disciplini, štafeti, koja se ne obračunava uukupni poredak, najuspješnija je bila ekipa Švicarske.U toj disciplini sudjeluju sva četiri člana ekipe, a pobjednikje onaj tko najbrže prereže sve (različito) postavljeneoblice.Odlična organizacijaMedalje prvoj trojici, priznanja i cvijeće šestoriciprvoplasiranih u svim disciplinama, kao i u ukupnomporetku te u juniorskoj konkurenciji, dodjeljivane su uho telu “I” (gdje su gosti bili smješteni) na lijepo organiziranoj svečanosti, uz intoniranje himni zemalja po b-jed nica.Na završnoj svečanosti predsjednik ialc-a Max Fischerzahvalio je domaćinu, Hrvatskim šumama, na velikomposlu i trudu u organizaciji. Istaknuo je da je“unatoč lošem vremenu ovo bilo izvrsno prvenstvo,koje je proteklo bez ozljeda i koje će svima još dugoostati u lijepom sjećanju”. Posebnu zahvalu uputio jesucima, bez čijeg preciznog i koncentriranog rada ovakvoprvenstvo ne bi ni bilo moguće. Cijeli Priređivačkiodbor odradio je izvrstan posao, te sad mogu potvrditigospodinu Longinu da ima odličnu ekipu, rekao je.Sudionicima natjecanja kao i svima koji su ga pripremili,na završnoj su se svečanosti zahvalili i predsjednikPriređivačkog odbora Božidar Longin koji jepozvao sve sudionike natjecanja da “ponovno posjeteHrvatsku – kao turisti!”, te državni tajnik Herman Sušnikkoji je istaknuo kako su protekli dani bili pravi fes -ti val šumarstva.Domaćin sljedećega svjetskog prvenstva 2012. jeBjelorusija.Slika 6. Trojica prvoplasiranih (s lijeva Petitqueux, Olesk, Greber)Zemlje sudioniceNa 29.svjetskom prvenstvu šumaarskih radnika sudjelovaloje 30 zemalja: Austrija, Bjelorusija, Belgija,Češka, Danska, Estonija, Equador, Finska, Francuska,Italija, Japan, Hrvatska, Latvija, Lihtneštajn, Litva, Luxemburg,Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Norveška,Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,Švedska, Švicarska, Ukrajina, Velika Britanija.REZULTATIPjedinačno: 1. Andres Olesk (EST) 1640 bodova,2. Jean Michel Petiqueux (FRA) 1614, 3. BenjaminGreber (AUS) 1611, 4. Istvan Juhasz (MAĐ) 1610, 5.Biemmi Massimiliano (ITA) 1599, 6. Johan Raffl(ITA) 1598, 7. Hannes Herzog (AUS) 1593, 8. GatisBrencis (LAT) 1581, 9. Armin Tanner (LIH) 1579, 10.Robert Rittlinger (MAĐ) 1575, itd.Obaranje stabla: 1. Johan Raffl 659 bodova, 2.Jean Michel Petiqueux 659, 3. Dragan Beretić (SRB)659.Okretanje vodilice: 1. Gerhard Briechle 138 bodova,2. Hannes Herzog 134, 3. Robert Rittlinger 134.Kombinirani prerez: 1. Andres Olesk 199 bodova,2. Vesa Kurki (FIN) 197, 3. Thomas Wickert (NJEM),Milan Zujić (SRB) 196.Precizno prepiljivanje: 1. Ole Kjaer (DAN) 251bod, 2. Armin Tanner 246, 3. Hannes Herzog 242.Kresanje grana: 1. Andres Olesk 448, 2. Ole Lud -vig Gjoebi (NOR) 446, 3. Biemmi Massimiliano 434.Ekipni poredak: 1. Austrija 4749 bodova, 2. Italija4748, 3. Estonija 4659, 4. Francuska 4647, 5. Latvija4633, 6. Norveška 4593, 7. Bjelorusija 4591, 8. Švicarska4581, 9. Nizozemska 4575, 10. Slovenija 4570, 16.Hrvatska I 4453, 18. Hrvatska II 4403.Štafeta: 1. Švicarska 1262 boda, 2. Italija 1257, 3.Finska 1255, 22. Hrvatska I 1141, 23. Hrvatska II 1126.Tekst i foto:Miroslav Mrkobrad642

BIOENERGIJA IZ ODRŽIVO GOSPODARENIH ŠUMA – UGLJIKNEUTRALNI IZVORI OBNOVLJIVE ENERGIJEPrvi sastanak AEBIOM (Europska udruga za biomasu)radne grupe glede održivosti, kao vrlo važne temeza sektor bioenergije, održan je 14. 10. 2010. u Kući obnovljiveenergije u Bruxellesu pod predsjedniš tvomKjella Anderssona iz SVEBIO-a (Švedska udruga za biomasu).Cilj je bio definirati zajedničku poziciju u vezitema vezanih za održivost, kako bi se utjecalo na europskeinstitucije i stvorila zdrava javna percepcija upotrebebioenergije. Glavna tema ove radionice bila je pripremadeklaracije, koja potvrđuje da je bioenergija iz održivogospodarenih šuma dio zatvorenog ugljičnog ciklusa,kao proturječje nedavno objavljenoj publikaciji “Bioenergija– ugljična vremenska bomba”, objavljenoj od stranenekih nevladinih udruga koje se protive bioenergiji.Zašto je važno u Deklaraciji naglasiti gledišta održivosti?Mnogi su razlozi koji nas primoravaju, da reagiramou vezi tema povezanih s održivosti. Ponajprije,zeleni su započeli kampanju protiv uporabe bioenergijesvojom publikacijom “Bioenergija – ugljična vremenskabomba”, u kojoj tvrde da je uporaba bioenergije goraod uporabe fosilnih goriva. Ova tvrdnja prijetnja je cijelojpolitici EU u vezi s obnovljivom energijom. Drugo,bioenergija je često okrivljavana za negativan utjecajprenamjene korištenja zemljišta. Stoga je Europska komisijado 30. 10. 2010. objavila javne konzultacije o neizravnojprenamjeni korištenja zemlje i biogoriva. Trećirazlog je LULUCF. Izraz LULUCF je donijela UNFCC(Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama)i odnosi se na pohranu ugljika unutar šumskogsektora i kroz “poboljšane” aktivnosti uporabe zemlje.Međutim, neka poboljšana korištenja zemlje ponekad sukontraproduktivna. Npr., jedna od predloženih ideja je,da se šuma ostavi nedirnuta, a to dugoročno ne štediugljik, jer je šuma zasićena i više ne prima CO 2 , negopovećava mogućnost za šumske požare, a istovremenose povećava emisija CO 2 uporabom fosilnih goriva.Glede uporabe biomase, tvrdi se da bi bioenergetski sektortrebao biti odgovoran za emitiranje CO 2 prilikomsječe i izrade i spaljivanja resursa biomase. Stoga, najvažnijeje analizirati ovaj problem i utjecati na Europskeinstitucije, tako da se mišljenje bioenergetskog sektorauključi u buduću EU legislativu ove teme. I konačno,Europska komisija započela je s radom na drugom izvještajuo održivim kriterijima za čvrstu biomasu, koji ćebiti objavljen do kraja 2011. Prvi izvještaj, objavljen uveljači 2010., predložio je neobvezujuće sheme/kriterijei bio je žestoko kritiziran od nekih nevladinih udruga zaokoliš i od energetskog sektora. Stoga, cilj AEBIOM-aje temeljito proučiti postojeće pozitivne i negativnetočke u izvještaju o održivosti čvrste/plinovite biomase,da se dođe do odgovarajućih prijedloga, kako bi kriterijiza održivost trebali izgledati i kako bi trebali biti implementirani.Europska udruga za biomasu (AEBIOM) je 10. 11.2010. organizirala radionicu u Europskom parlamentu.Naveli su činjenice da se ugljične zalihe u europskimšumama povećavaju i da je biomasa iz šuma dio neutralnogugljikovog ciklusa bioenergije. S ovom radionicom,AEBIOM je zajedno sa znanstvenicima iz Austrije i Finskeprivukao pozornost time, da uštede CO 2 povezane sbioenergijom, u velikoj mjeri ovise o parametrima korištenimu metodologiji računanja i ne predstavljaju uvijekstvarnost. AEBIOM je pretstavio svoju deklaraciju, pokazujućida uporaba bioenergije iz održivo gospodarenihšuma ne samo da smanjuje emisiju CO 2 zamjenjujući fosilnagoriva, nego, ako se s njom propisno gospodari, povećavaugljične zalihe u šumama.DeklaracijaBiomasa iz održivo gospodarenih šuma: ugljik neu tral ni izvor obnovljive energijeEuropska udruga za biomasu dokazuje, da korištenjebiomase može biti povećano dok se istovremenozadržava neutralnost ugljika u održivo gospodarenim igospodarskim šumama te štedi CO 2 zamjenjujući fosilnagoriva.Ključne uloge šume – šuma ima važne uloge zadruštvo i ekonomiju u Europi: pruža sirovinu za industriju;isporučuje različite oblike biomase za energiju;osigurava brojna radna mjesta; pruža mjesto za rekreaciju,odmor, biljni i životinjski svijet, očuvanje prirodnihstaništa, vodene prirodne cikluse te stabilizacijuklime u regiji. U Europi, šuma je stoljećima zaštićena injena uporaba regulirana je nacionalnim legislativamas ciljem osiguranja održivog gospodarenja šuma.Šuma kontinuirano sprema ugljik – jedno gledišteodrživog gospodarenja šuma je izbjegavanje prevelikogiskorištavanja. To znači da u šumama drvne zalihe trebajubiti trajno osigurane. Takva šuma je ugljično neutralnašuma. Nekoliko nacionalnih inventura europskihšuma uvjerava nas, da je ovaj cilj i više nego zadovoljen.Površina šuma i drvna zaliha značajno se povećavaju izgodine u godinu sa sekvestracijom (pohranom, spremanjem)otprilike oko 400 milijuna tona CO 2 godišnje.Prema tomu europska šuma ne samo da proizvodi drvaza različite svrhe, nego je i važno mjesto za spremanjeugljika. Ona slijedi prirodni ciklus, s velikim rastom upočetku i progresivnim zasićenjem, dok ne dosegne ravnotežuu kojoj se rast izjednačava s opadanjem. Takvazrela šuma, ne proizvodi dodatnu biomasu za industriju i643

energiju, i više ne prima ugljik. Drugim riječima, rastućašuma je bolji primatelj ugljika nego zrela, sporo rastućašuma. Stare šume imaju zalihe ugljika, ali ga više nemogu primati. Ako siječemo manje nego što šume prirašćuju,zalihe ugljika se povećavaju. Dodatno, ugljik izzrelijih šuma bit će otpušten prirodnim poremećajimakao što su šumski požari, vjetar ili pojava velikog brojaštetnika/ kukaca.Zatvoreni ugljični ciklus – stabla apsorbiraju CO 2 izatmosfere putem fotosinteze. Korištenjem drva ili propadanjemšuma CO 2 otpušten je u atmosferu. Ugljični cikluszatvoren je bez CO 2 povećanja u atmosferi.Izgaranje fosilnih goriva znači iznenadno otpuštanjeCO 2, koji je bio pohranjen u zemljinoj kori milijunimagodina. Život šume počinje pošumljavanjem (obnovomsastojina). Progresivno raste količina uskladištenogugljika, te može biti iskorištena za industriju i energetskepotrebe, dajući prostor za snažan rast mladih stabala.Stoga, ne postoji ugljični dug kad se iskorištava biomasa.Inteligentna strategija u borbi protiv klimatskihpromjena trebala bi biti zasnovana na održivoj uporabišuma za sirovinu i bioenergetske svrhe, dok bi fosilnagoriva trebala zauvijek ostati pod zemljom.160Growing stock volumeRast uskladištenogForest areaPovršina23Površina šumaForest area (million ha)15515014514013513022212019Growing stock volume (billion m 3 )Uskladišteni ugljik1251990 2000 2005Carbon stock in the forest is continuously growing(Source: Rautinen A. and al.)Zaliha ugljika u šumama kontinuirano18Bioenergija može biti proizvedena dok se istovremenozalihe ugljika u šumi povećavaju, osiguravajućiugljični neutralni izvor obnovljive energije:• korištenje bioenergije umjesto fosilnih goriva smanjujeCO 2 emisiju na neograničeno vrijeme, budućida biomasa kontinuirano raste.• povećavanje zaliha ugljika u šumi bez iskorištavanjašuma velika greška je, zato što će šuma ostarjeti,s manjom godišnjom proizvodnjom i prema tomemanjom zamjenom fosilnih goriva, dok se u istovrijeme pohranjuje sve manje i manje ugljika. Učinakna klimu će biti značajno lošiji.• u održivo gospodarenoj šumi biomasa je ugljičnaimovina i njena uporaba ne stvara ugljični dug. Tose događa samo kod deforestacije ili prevelikogiskorištavanja šume, a to nije slučaj u Europi.644AEBIOM očitovanje (izjava)• Europa pruža dobar primjer održivog gospodarenjašumama. Mehanizmi se moraju implementirati takoda bi se osiguralo, da uvoz drvne mase za industriju ienergiju izvan europskih država i područja, mora takođerbiti proizvod održivog gospodarenja šumama.• Politika obnovljive energije povećat će potražnju začvrstom biomasom u nadolazećim godinama. Takvabiomasa doći će iz šuma, poljoprivrede i otpada, ipotrebne su namjenske mjere za dodatnu proizvod -nju i ponudu biomase.Preveli: Hrvoje Dundović, dipl. oec.,UŠP NašiceMr. sc. Josip Dundović,Hrvatska udruga za biomasu

5. HRVATSKI DANI BIOMASE / 12. EUROPSKIDANI BIOMASE REGIJA 2010.Našice, 3. rujna 2010.Sekcija HŠD-a Hrvatska udruga za biomasu, u zajednicis Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu, Hrvatskimšumama d.o.o. i HGK Zajednicom za obnovljiveizvore energije, a u suradnji s NEXE Grupom d.d.,C.A.R.M.E.N., Bavarskim kompetencijskim centrom zaobnovljive sirovine i Ogrankom Matice Hrvatske u Našicama,održala je 3. rujna 2010. 5. hrvatske dane biomaseu Našicama, na temu: “Biomasa (električna i toplinskaenergija), bioplin i biogoriva”.Ovogodišnji stručni skup održan je pod pokroviteljstvomMinistarstva regionalnog razvoja, šumarstva ivodnog gospodarstva. U sklopu istog održan je i Hrvatsko-austrijskigospodarski skup. Na skupu je sudjelovalopreko 150 uglednih stručnjaka iz područja znanosti,politike i gospodarstva, te raznih udruga.Ugledne stručnjake i gosteiz Austrije, Bavarske, Slovenijei Hrvatske pozdravili su:fra Igor Andrijević, ispredfratara samostana sv. AntunaPadovanskog kao domaćina.Otvarajući 5. hrvatske da nebiomase mr. sc. Josip Dundović,predsjednik HŠD Hrvatskeudruge za biomasupozdravio sve nazočne, a srdačno se zahvalio suorganizatoruHrvatskih dana biomase mr. Romanu Raucha, direktoruAustrijskog ureda za vanjsku trgovinu, te ZlatkuBenkoviću, načelnika u ime našeg pokroviteljaMinistarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoggospodarstva, Marinu Kukoču iz Ministarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja. Zatim je pozdravioi predstavnike Poljoprivrednog fakulteta SveučilištaJ. J. Strossmayera u Osijeku i Šumarskog fakulteta u Zagrebu te sve nazočne iz Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb iHrvatskog šumarskog društva na čelu sa g. mr. sc. PetromJurjevićem, predsjednikom HŠD. Uz to posebnoje pozdravio i sve one koji doprinose uspješnomodržavanju ovog skupa: fratre Samostana sv. Antuna Padovanskogu Našicama, kao domaćine već treću godinuzaredom; Udrugu informatičara “Info” Našice kojapruža informatičku podršku cijelom skupu već petu godinuzaredom; Ogranak Matice Hrvatske u Našicamakao suorganizator skupa, i na kraju predstavnike NEXEGrupe DD., koji treću godinu zaredom kao sponzor podupiruHrvatske dane biomase.Težište ovogodišnjeg stručnogskupa je proizvodnja i tržištebiogoriva u Hrvatskoj irazmjena iskustava s izlagačimaiz Austrije i Bavarske,kako bismo zajedno potaknulirazvijanje tržišta obnovljivihizvora energije u RH, podsjetioje mr. J. Dundović. Naprva četiri stručna skupa o biomasitežište je bilo na: toplifikacijinaselja 2006.,proizvodnji peleta 2007., kogeneracijskim postrojenjima2008. i bioplinskim postrojenjima 2009. Prelazak na biomasuu opskrbi energijom u obliku električne i toplinskeenergije, bioplina i biogoriva, temeljna je pretpostavkaza izlazak iz krize i sigurna je šansa te kotač zamašnjakbrzog oporavka hrvatskog gospodarstva! Naglasio je,kako je Vlada RH prepoznala važnost OIE i 2007.uredila “tarifnim sustavom” poticanje proizvodnjeelektrične energije iz vjetra, biomase, sunca, geotermalneenergije i vodene snage. Isto je rezultiralo (uvremenu od 1. 7. 2007. do 1. 6. 2010.) velikim interesomod 356 zahtjeva za upis u Registar projekata i postrojenjaza korištenje OIE i kogeneracije, te povlaštenih proizvođača,od čega su 21 zahtjev za bioplin i 35 zahtjeva zabiomasu, te se nada da će do kraja 2010. donijeti Sustavpoticaja za proizvodnju toplinske i rashladneenergije iz biomase, sunčeve i geotermalne energije.Zatim se je skupu obratio mr. Roman Rauch, direktorAustrijskog ureda za vanjsku trgovinu slijedećim riječima:“Zaštita okoliša, očuvanje prirodnih resursa i ekološkaosviještenost prioriteti su održivog razvoja, pričemu gospodarska komponenta mora biti u skladu s poštivanjemprirode. Takav stav omogućuje da se nosimo sizazovima tržišta danas i u budućnosti. Nedostatak ener -gije i sirovina, stalan rast njihovih cijena, nepredvidivostklime te sve veće zagađenje okoliša, iziskuju odgovornoi štedljivo postupanje. Iako Hrvatska sa svojih 47 % pokrivenepovršine šumom ima veliki potencijal korištenjabiomase, zbog nepostojećeg tržišta trenutno se koristisamo 4 % šumske biomase kao obnovljivog energenta.645

U Austriji su još 1992. Zakonom o ekostruji stvoreniuvjeti za gospodarsko korištenje nositelja obnovljiveenergije. To je pridonijelo razvoju nove industrijskegrane, koja je, osim što je stvorila nova radna mjesta, napravilaod Austrije pionira na tom području. S novimpodzakonskim aktima o korištenju obnovljivih izvoraenergije u Hrvatskoj, ima i Hrvatska prilikukrenuti istim uspješnim putem. Želja nam je naći zajedničkarješenja glede pitanja korištenja OIE u cijelojHrvatskoj. Stoga ne želimo da ovaj Hrvatsko-austrijskigospodarski skup ostane na teoretskoj razini, već nam jenamjera ujediniti naše zajedničke interese te ih produbitikroz međusobne razgovore. Detaljnije informacije oprezentaciji austrijskih tvrtki može se naći na našoj webstranici pod:http://advantage aus tria.org/hr/ events/ archive/ MSR-Biomasse-Na si ce.hr.jsp?newlanguage=hr”.Na kraju se zahvalio predsjedniku Hrvatske udrugeza biomasu, Josipu Dundoviću kao organizatoru 5. hrvatskihdana biomase!Zatim nazočne je pozdraviogradonačelnik Našica, mr.Krešimir Žagar, zaželjevši imdobrodošlicu, jer su svojimdolaskom u Našice, omogućilida ovogodišnja manifestacija istručni skup budu uspješnorealizirani.U ime pokrovitelja Ministarstvaregionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstvaRH, sudionicima skupaobratio se načelnik Zlatko Benković, sljedećim riječima:“Svjesni smo danas globalne gospodarske krize,koja je i nas zahvatila, tako da pitanje korištenje jeftinijihi ekološko prihvatljivih obnovljivih izvora energije,dobiva na još veće značenje”. Posebno jenaglasio, kako je ovaj već tradicionalni međunarodniskup, mjesto razmjene saznanja i iskustva, koja mogudoprinijeti bržem i uspješnijem ostvarenju naših pretpostavki,te je pozivo na zajednički nastup i partnerstvo.”Zatim je otvorio skup!Nakon pozdravnih i uvodnih riječi, prešlo se na radnidio stručnog skupa, koji je bio koncipiran u četiri dijela:Biogoriva u hrvatskoj1. Postrojenja za proizvodnju biogoriva u fazi planiranjai pogonu u Republici Hrvatskoj (Davor Franić,HGK)2. Zaštita okoliša u životu postrojenja za proizvodnjubiogoriva (Denis Ivanov, SGS Adriatic d.o.o.)3. Model Güssing – nove tehnologije na području obnovljivihizvora energije za grad Našice (Josip Dundović,Hrvatska udruga za biomasu i Željko Zebić,NEXE Grupa d.d.)Iskustva iz Austrije – prezentacija tvrtki 1. dio1. BASIC GmbH – IHB Bioenergie (Herbert Huber)2. GDI – BIOENERGY INTERNATIONAL AG (HrvojeMilošević)3. GE JENBACHER GmbH & CO OHG (Teki Suajibi)Modeli financiranja i poticanja projekata u RepubliciHrvatskoj1. Ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj – IPARD program(Marin Kukoč, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvoja)2. Poticaji i sufinanciranje kogeneracijskih postrojenjau Republici Hrvatskoj (Marin Kukoč)3. Potencijali šumske biomase i višegodišnji ugovori(Željko Sučić, Šumska biomasa d.o.o.)Iskustva iz Austrije – prezentacija tvrtki 2. dio4. Kelag – Kärtner Elektrizitätsaktiengesellschaft(Franz Stromberger)5. Polytechnik Luft – und Feuerungstechnik GmbH(Predrag Knežević)Thermaflex – Flexalen (Tomislav Martinčić)Stručno predavanje1. Biogoriva: zakonske odredbe, tržište i strategije zabudućnost u Njemačkoj (Hubert Maierhofer,C.A.R.M.E.N.e.V. Straubing)Sve prezentacije austrijskih tvrtki, bavarskih i hrvatskihizlagača nalaze se na web stranici HŠD sekcije Hrvatskeudruge za biomasu: www.sumari.hr/biomasa.Na kraju se svim sudionicima na iskazanom interesui dolasku zahvalio Josip Dundović, predsjednikHŠD sekcije Hrvatske udruge za biomasu, što su omogućilida ovogodišnji stručni skup bude uspješno realiziran.Ujedno je pozvao na 6. hrvatske dane biomase,koji će se također održati u Našicama, 2. rujna 2011.godine u Dvorani Emaus!Mr. sc. Josip Dundović646

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVAFROM THE HISTORY OF FORESTRYSTRUČNA LUGARSKA ŠKOLA U FUŽINAMA S KRAJA 19. st.DANIdr. Franje Račkog225 godinaŠkole FužineFužine,26. studenoga 2010.Dani dr. Franje Račkog i 225 godina Škole Fužine, pozivnicaIako je ovisno o povoljnim ili manje povoljnim prilikamau Gorskom kotaru broj njegovih stanovnikaoscilirao, ostaje činjenica da je nepismenost u ovom dijeluGorske Hrvatske bila nepoznata. Dalo se to iščitatii iz tekstova sudionika ovogodišnjih, devetih po redu,Dana dr. Franje Račkog, održanih u Fužinama 26. studenog2010. u povodu obilježavanja 225. obljetniceškolstva fužinskog kraja. Nakon okončane osnovneškole, eventualno i opetovnice, izvan mjesta doškolovalasu se djeca imućnijih obitelji, ali i ona druga, usprkosnaslijeđenom siromaštvu, i uz bogatstvo šuma,pasivnom gorskom kraju. Ne mali broj njih, zahvaljujućiprirođenoj vitalnosti, ukorijenjenoj borbi za opstanak,upornom učenju i napredovanju, postigao jeznačajne i priznate položaje u Lijepoj Našoj. Kad je oFužinama riječ “one su postale utočištem učenih i pismenihljudi s visokom razinom kulturnih dosega”,davši, uz nezaobilazno spominjanje teologa i povjesničaradr. Franje Račkog (Fužine 1828. – Zagreb 1894.),suosnivača i prvoga predsjednika JAZU-a, “mnogeistaknute ljude, još šestero akademika, 27 sveučilišnihprofesora te gotovo 200 ljudi s okončanim visokimškolama i fakultetima”. Za ovu priliku spomenut ćudva domaća šumarnika iz onoga vremena, imenjaka iprezimanjaka prethodnika, Franju Račkog (Fužine1873. (!) – Bjelovar 1905.) i šumara praktičara, plodnogšumarskog pisca i društveno angažiranog VatroslavaRačkog (Fužine 1842. – Zagreb 1917.), uz kojusu imena, posredno ili neposredno, vezana osnivanje irad Stručne šumarske škole u Fužinama 1898. g.Kako su Fužine bile već u 18. st. značajno gospodarskosredište s više okolnih zaselaka poput Liča,Vrata, Belog Sela, Slavice i Benkovca, a k tome još ižupa, privolom cara Josipa II. u tom je mjestu 1785. započelas radom pučka škola. Dok su u samom početkupolaznici škole, osim poduke u vjeronauku, “učili početnočitanje i pisanje te osnovne računske radnje” uskladu s tada važećim propisima “školskog reda”(Ratio educationis), postupno se uvode i oni predmeti ipraktične vježbe koji će kod djece usavršavati okretnosti spretnost ruku, ali i stjecati potrebne vještine inavike vezane uz gospodarski napredak. Sve je počeloosnivanjem malog vrta ispred stare školske zgrade, poklonatrgovca i općinskog načelnika Stjepana Š v r -ljuge, u kojemu su se vrtu, uz nadzor učitelja,provodile praktične vježbe iz cvjećarstva i uređivanjaokoliša. Ocijenivši da je vrt, koji je u međuvremenupretvoren u raskošan cvjetnjak, premalen za bilo kakavozbiljniji rad na uzgoju i zaštiti bilja, općinsko zastupstvododjeljuje školi odgovarajuće zemljište veličine 4ara u predjelu Sednjak (danas dijelom potopljeno jezeromBajer), na kojemu su učenici IV. i V. razreda vježbalipredmet gospodarstvo. Poseban interes učenici supokazali za cijepljenje divljih voćaka plemenitim cjep-647

kama, pa je, zabilježit će kroničar, cijeli fužinski krajuskoro bio pun voćnjaka “od biranih sorti”.Pedagoški rad i život Osnovne škole Fužine od donošenjaZakona o školstvu 1874. do osnivanja škole uVratima 1886. bio je živ i plodan, zapisat će u monografiji“Fužine” tiskanoj u povodu 200. obljetnice osnivanjaškole dr.sc. Milivoj Čop. Doslovno ispunjavajućiodrednice Zakona, značajno je doprinosio daljnjoj izgradnjiškolskog sustava u Hrvatskoj. Uspjehe koje ješkola postizala u odgojno-obrazovnom radu i izvanškolskojdjelatnosti, a koje su redovito isticali mjesni ižupanijski školski nadzornici, predstavljali su najvećadostignuća u njezinom do tada stogodišnjem postojanju.Školske godine 1897./98. škola uvodi tzv. “slöjd”,svojevrsne radionice (worshop) na kojima su polazniciviših razreda stjecali vještinu rada s pilom, sjekirom,stolarskim alatljikama i dr. “Kad se mladež još za mladapriljubi drvodjelatnoj radnji, kad se još za rana počnevježbati ruke, steći će kasnije kud i kamo veću vještinu,a ova će joj pribaviti sve to unosniju zaradu koja će naštamošnji daroviti i marljivi narod pridržavati kod kućete neće biti prisiljen da se potuca po dalekom i tuđemsvijetu da si zasluži i krvavo stekne koricu kruha”.Zasluga za osnivanje lugarske škole u Fužinama pripadaagilnom ravnatelju Osnovne škole i učitelju ZvonimiruTkalcu, koji je uz podršku Gospodarskogdruštva Fužine, posebice općinskog bilježnika AntonaAgnezija, osmislio sve pojedinosti vezane uz početaki normalan rad škole, od izbora nastavnog osoblja iškolskog programa do prostorija za rad i praktičnihvježbi. Iz ljetopisa Osnovne škole saznajemo da su zastručne predmete poput “prirodnih znanosti, šumarstva,lugarstva i lovstva” bili zaduženi kr. kotarski šumar (uIzvještaju je izostavljeno njegovo ime i prezime) i pomoćnikmu domaći sin Franjo Rački, koji je apsolviravšišumarstvo na Gospodarsko-šumarskom učilištu uKriževcima 1896., stažirao u svojstvu “šumarskog vježbenikakandidata” u Fužinama. Indirektno, kako smoistakli u uvodniku, radu Stručne lugarske škole u Fužinama,dao je značajan obol i drugi vrsni-šumar, rođeniFužinarac Vatroslav Rački, čija je knjiga “O sjećenju igojenju šuma” (1870.), a posebno po njemu upravo pokrenut“Lugarski vjesnik”, bili nezaobilazno štivo iudžbenici polaznika lugarske škole. Taj je, naime, mjesečnikkao prilog “Šumarskom listu”, bio namijenjenosposobljavanju nižeg tehničkog kadra, “jer je na lugarimau ono vrijeme ležao velik dio neposrednog vođenjaradova u šumi” (Piškorić 1981). Ostale predmete,hrvatski jezik, “računstvo s geometrijom, risanje, zakonodavstvoi zdravstvo” predavali su, uz ravnatelja školeTkalca, učitelji Anton Boršćak i Slavko Sutlić teljekarnik mr. ph. Žigismund Žiga Ključec.S nastavom se počelo 1. rujna 1897., s ukupnim fondomod 16 sati tjedno. U prvoj “pokusnoj godini” biloje upisano 15 polaznika, od kojih je njih sedmero nastavuredovito polazilo, pa su im krajem školske1897./98. godine izdane “potvrdnice” (svjedodžbe).Iako je osnivanje lugarske škole ocijenjeno “prekrasnomzamisli” i s nadom “da bi ona mogla danas sutraurodit vrlo unosnim plodom za naš Gorski kotar” odnosno“da će je odlučujući faktori uvažiti i poduprijeti”,do toga na žalost nije došlo. Tadašnja “zemaljskavlada” svojom je naredbom od 21. lipnja 1898. dodušeodobrila rad škole, ali joj nije priznala “pravo javnosti”niti joj odobrila bilo kakva novčana sredstva. Stoga,stoji u Izvješću škole, hvale je vrijedna požrtvovnost isebedarje gospode nastavnika, koji “za svoj trud nesamo da nisu tražili, niti primili nikakve naknade”,nego su, da bi polaznike lugarske škole lišili bilo kakvihizdataka, sami namirili “troškove nastave u iznosuod 47 forinti i 50 novčića”. Kako u sljedećem Izvješćuškole za 1898./99. kao i u idućim izvješćima nema niriječi o lugarskoj školi, moguće je zaključiti da je ona,odlaskom ravnatelja i učitelja Zvonimira Tkalca trajnoprestala s radom ljeti 1898. g.Cijela općina Fužine danas broji oko 1600 stanovnika,a samo mjesto Fužine više od 800. Dok su Fužineprije punog jednog stoljeća bile jedinstvene poosnivanju i radu jedne stručne i kulturne ustanove –Struč ne lugarske škole Fužine , danas se to gorskokotarskomjesto na obali Bajera može podičiti turističkimdostignućima. U tradicionalnoj akciji Hrvatske turističkezajednice “Volim Hrvatsku”, Fužine su 2010. g.osvojile visoko drugo mjesto i nagradu “Zeleni cvijet”u nacionalnom izboru za europsku destinaciju izvrsnostiEDEN s temom turizma uz vode.LiteraturaČop, M. (1985). 200 godina Osnovne škole Fužine. U:Monografija Fužine (ur. N. Kauzlarić Andrić),str. 131–165. Mjesna zajednica Fužine i Izdavačkicentar Rijeka.Klepac, D. (1997). Iz šumarske povijesti Gorskogkotara u sadašnjost. Hrvatske šume, Zagreb.Kovačević, Z., A. Frković, M. Karlović,(1998). Izlaz Vrata – vodič za landravce po Fužinarskomkraju. Matica Hrvatske Delnice, podružnicaFužine.Piškorić, O. (1981). Vatroslav Rački – naš prvi pobornikznanstvenog šumarenja. U: MonografijaGorski kotar (ur. J. Šafar), str. 841–842. Fondknjige Gorski kotar, Delnice.Alojzije Frković648

OBLJETNICE – ANNIVERSARIESIVAN OŠTRIĆ, dipl. ing. – NAJSTARIJI ČLAN HŠD– OGRANAK ZAGREBKolege Roman Biljak i Marko Kljajić članoviHŠD – Ogranak Zagreb posjetili su našega člana IvanaOštrića u Dubravi, gdje živi u stanu sa svojom kćerkomMirnom. On je najstariji živući član našeg Ogranka.Četvrtog ožujka proslavio je 95. obljetnicu života.Obradovao se posjetu kolega, dočekavši ih raspoloženza razgovor, koji je vodio s lakoćom i ugodno ih iznenadivšisvojom memorijom te fizičkim, psihičkim imentalnim stanjem. Doduše, on je sve do prije nekoli -ko godina dolazio na Šumarski četvrtak, a mogao bi toskoro i sada, ali mu je poremećena ravnoteža i sluh.U posljednje vrijeme je telefonski komunicirao s kolegamainteresirajući se za zbivanja u Društvu. Njegovasjećanja na dane školovanja, ratna zbivanja, prva zaposlenja,napredovanja u službi, uspjehe i nesuglasice, potpunosu svježa i o njima priča s razumnom objektivnošću.Ivan Oštrić rođen je 1915. godine u Donjem Velemeriću,općina Barilović, kotar Vojnić u zemljoradničkojobitelji. Osnovnu školu završio je u selu Ladvenjaku, arealnu gimnaziju u Karlovcu 1934. godine. Po završetkusrednje škole zaposlio se u Pamučnoj industriji DugaResa kao “aufnemer” – kontrolor pogonskog materijala,s namjerom da pribavi sredstva za daljnje školovanje.Pokušao je uz rad studirati na Pravnom fakultetu, ali jemorao odustati, potom napustiti i rad, nakon čega se redovitoupisao na Poljoprivredno šumarski fakultet, nakojemu je diplomirao početkom 1940. godine.Nakon diplome prva radna mjesta su mu bila kao“umni nadničar” u Šumskim upravama Nove Gradiškei Vinkovci, a prvo stalno zaposlenje u Direkciji šumaTuzla (1943. g).Za vrijeme NDH imao je neugodnosti zbog članstvau Radićevoj Seljačkoj stranci, a nakon rata zbog sudjelovanjau domobranstvu u tehničkoj službi kao neborac,zbog slabijeg vida na desno oko.Prvo zaposlenje nakon rata počeo je u Direkciji željeznica,na piljenju pragova za obnovu pruga. Slijedezaposlenja u Šumskoj manipulaciji Spačva, zatim uAndrijevcima, te na iskorištavanju šuma u Sisku i Petrinji.Zbog potrebe službe premješten je za tehničkogrukovoditelja u DIP Virovitica, zatim za šefa eksploatacijeu Veliku Pisanicu i Pivnicu.Krajem 1952. g. ing. Oštrić seli u Vinkovce u Šumskogospodarstvo Spačva, gdje organizira sanitarnesječe, a zatim vodi Građevni odjel, koji obavlja velikeposlove na izgradnji infrastrukture.Nakon rasformiranja ŠG Spačva ostaje upravitelj šumarijeVinkovci do 1957. godine, kada prelazi u poduzeće“Hrast” Vinkovci, ali nakon sukoba sa direktoromnapušta taj posao i odaziva se pozivu “Eksportdrva”gdje prihvaća organizaciju izvoza drvnih sortimenata uosnovanom predstavništvu. U sklopu tog posla je i isporukaceluloznog drveta za Tvornicu papira Zagreb. Tajposao postaje sve veći i inženjer Oštrić prelazi 1960. uTvornicu papira Zagreb. Na njegov prijedlog pristupa seintenzivnom uzgoju mekih listača na području OpćineIvanić Grad (šuma Žutica).Osnovao je pokusne plohe ipodizao kulture topola i vrba.Taj posao je uspješno obavljao do 1965. godine, kadanovi direktor smatra te aktivnosti nepotrebnim i on senakon otkaza 1965. godine vraća u Vinkovce. Bio je prisiljenprihvatiti novi posao na izgradnji i održavanju lokalnihcesta, te komunalnim poslovima. Iako je bio i utim poslovima vrlo uspješan, posebice u gradnji cesta,zbog nerazumijevanja i podmetanja političke nepodobnostiodlazi u mirovinu 1976., prije napunjenog punogradnog staža.Po odlasku u mirovinu kolega Oštrić je ostao aktivan,posebice u Društvu inženjera i tehničara, zatim Hrvatskomšumarskom društvu – Ogranak Zagreb. Rado jesudjelovao u raspravama. Bio je dosljedan u svojim stavovima,branio je svoje mišljenje temperamentno iuporno. Tako je radio i u životu, ali uvijek je bio nastrani poštenih radnih ljudi.Tijekom svoga radnog vijeka ing. Oštrić je napisao iobjavio više stručnih radova i članaka u stručnim časopisimai drugim glasilima. Poželit ćemo kolegi Oštrićudobro zdravlje i premalo je reći, da doživi stotu, jer to jeveć tako blizu. U privitku je popis objavljenih radovaing. Oštrića.Radovi:U “Šumarskom listu”: 1955.: Nagrađivanje radnikai službenika u šumarstvu. ŠL 5–6, s.196.; 1958.: Utvrđivanjenormi i praćenje produktivnosti na poslovimasječe i izrade drvnih sortimenata. ŠL 5–6, s. 212.; 1958.:Racionalizacija transporta u iskorištavanju šu ma.ŠL 11–12, s. 417.; 1958: Proslava 100-godišnjice rođenjašumara i književnika Josipa Kozarca u Vinkovcima.ŠL 11–12, s. 436.; 1960: Izobrazba kadrova – jedan oduslova za povećanje proizvodnje u šumarstvu. ŠL 11–12,s. 395.; 1960.: Savjetovanje njemačkog Druš tva za šumarskunauku o radu. ŠL 11–12, s. 405.; 1961.: Upotrebaeksploziva u suvremenom šumarstvu. ŠL 1–2.; 1961.:Osvrt na uvođenje motornih pila u šumarstvo. ŠL 7–8, s.279.: 1962.: Kapaciteti Zagrebačke tvornice papira u sastavunovog sirovinskog područja. ŠL 11–12.; 1963.:649

Mogućnost rentabilnog uzgajanja topolovog celuloznogdrva u namjenskim plantažama. ŠL 7–8, s. 261.; 1984.:Među nama i oko nas. ŠL 1–2.; 1987.; Osvrt na neka pitanjau razvoju šumarstva i prerade drvne mase Spačvanskihšuma od 1945. do 1985. godine. ŠL 10–12, s.656.; 1989.: Utjecaj subjektivnih činilaca na (ne) razvojindustrije celuloze i papira u Hrvatskoj. ŠL 1–2.; 1990.:Susret generacije apsolvenata šumarstva 1939 godine.ŠL 3–5, s. 199.; 1999.: Kako je Zagrebačka tvornica celulozei papira ostala bez sirovine. ŠL 9–10, s. 199.;2002: Upitna je naša situacija s drvnim otpadom, biomasomi restrukturiranjem šumarstva. ŠL 11–12, s. 638.U “Mjesečniku zagrebačke tvornice papira”: 1961.:Kritičnost sirovine za industriju celuloze i papira, CPG –celuloza, papir i grafika. br 2, s. 64.; 1962.: Da li je potrebnosnabdijevanje i razvoj kemijske industrije dovestiu pitanje? br. 6–7, s. 15.; Zašto nam je potrebno vlastitosirovinsko područje? br. 11, s. 14.; 1961.: Da li treba razvoji alimentaciju drvno-kemijske industrije dovoditi upitanje. br. 16.; 1962.: Rješavanje problema sirovine zaZagrebačku tvornicu papira. br. 8–11.; Ekonomski os no -vi za uzgajanje celuloznog drveta u djelokrugu tvornice.br. 12, s. 11.U “Drvarskom glasniku”: 1962.: Industrija papira uokviru sirovinskog područja, br. 24.U “Privrednom vjesniku privredne komore”: 1988.:Brigo moja prijeđi na drugoga (od 15. 11.); 1988.: Promicateljii kočničari u našim šumama (od 3. 10.).Objavljivao je članke u: Karlovačkom listu i lokalnimlistovima, Vinkovačkim novostima, Vinkovačkomtjed niku, Privlačici i Glasu umirovljenika u rubrici“Vaša pisma”.Roman Biljak, Frane Grospić60-ta OBLJETNICA UPISA NA ŠUMARSKI FAKULTETDana 19. listopada 1960. godinenavršilo se 100 godina kontinuiranešumarske nastave u Hrvatskoj.Nastava se održavala i razvijala utri razdoblja. Prvo se Šumarski odjelGospodarsko-Šumarskog učilišta uKriževcima od 1860–1898. g. Drugoje razdoblje koje se odnosi na Šu -marsku akademiju 1898–1919. g., atreće razdoblje je Šumarska nastavana Fakultetu 1919–2010. g. Sada seobilježava 150-ta obljetnica.Velik je broj generacija studenataapsolvenata, inženjera magistara iprofesora šumarsko-gospodarskog iteh ničkog smjera prošlo i obilježiloraz doblje od 150 godina.Školske godine 1953/54 apsolviraloje na Š – odsjeku 37, a na T – od-Sudionici 60. obljetnice upisa na Šumarski fakultetsje ku 15 studenata, a školske godine 1954/55 na Š – odsjekuapsolviralo je 26, a na T – odsje ku 17 studenata. Jakov, Mesarov Inoslav, Pavlović Adam, Petrić Božidar,vić Slavko, Kuzmanić Ivan, Ljubišić Vlaho, MartinovićProšlo je 60 godina od upisa i već niz godina ta dva Podlesak Zvonko, Popović Mirjana, Spudić Berta, TometićIvica, Tot Zdravko i Višnjevec Željko.godišta i poneki stariji i mlađi slave godišnjicu upisa,odnosno apsolventure.Druženje je proteklo u izuzetno srdačnoj atmosferi.I ove godine 5. studenoga na druženje je došlo 20 Osvježili smo sjećanje na mladost, studentske dane iučenika, što je približno 20 % od 95 dvogodišnjih apsolvenata.Ponosni smo na naših 80 ljeta, više nas je sjetili smo se svih naših dragih kolega koji su nas nepo-dane provedene u šumama lijepe naše domovine. Pri-mlađih, a manje koju godinu starijih od 80 godina. vratno napustili i onih koji zbog bolesti i nekih razloganisu bili prisutni. Kada smo podignuli čaše pune rujnogDruženje je održano u restoranu Stari fijaker, Mesnička6 u Zagrebu. Sastali smo se na ručku u 14 h i ostaliportugisca, sjetili smo se grčke izreke Panta rhei – sveteče, sve se mijenja. I mi imamo pravo na san, bez obzirana godine. Zar se ne kaže da godine nisu važne.do kasno navečer. Sudionici su bili: Brdarić Boris,Ćupić Gojko, Frčo Mirko, Harapin Miroslav, Hesky Tomislav,Hofman Zvonimir, Horvat Tomislav, Horvatino-Miroslav Harapin650

IZLOŽBE – EXHIBITIONSVACLAV ANDERLE U HRVATSKOJU povodu izložbe njegovih ilustracija u Opatiji 2010. godineHrvatski muzej turizma Opatija priredio je izložbunjegovih 70 ilustracija u Umjetničkom paviljonu “JurajŠporer” u Opatiji od 24. 4.–16. 5.2010. g. pod nazivom“Vaclav Anderle u Hrvatskoj”. Ovom izložbom Hrvatskimuzej turizma dobro je upotpunio turistički sadržajprije glavne sezone, jer je izložbu u slobodnom ulazurazgledalo više od 2.500 posjetitelja. Za izložbu je bilapripremljena knjižica autora dr. sc. Frane Dulibićapod nazivom “Vaclav Anderle u Hrvatskoj” u kojoj jedetaljno opisan njegov život i umjetničko stvaralaštvo.Izložbu su priredili dr. sc. Frano Dulibić i Katarina B e -gonja, a njezin postav dr. sc. Frano Dulibić i MirjanaKos-Nalis. Dr. sc. Frano Dulibić je mladi i plodniznanstvenik i izvanredni profesor na Odsjeku za povijestumjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji seposebice bavi istraživanjima novijega hrvatskoga slikarstva,karikature i ilustracija u Hrvatskoj. MarijanaKos-Nalis, rođena Opatijka, ravnateljica Hrvatskogmuzeja turizma, diplomirana je povjesničarka umjetnostii diplomirana etnologinja. Prošle godine navršilose 150 godina od rođenja Vaclava Anderlea, češkog šumara,ilustratora i pisca, koji je za svoga razmjernokratkog boravka u Hrvatskoj ostavio duboki trag svogumjetničkog stvaralaštva. Tim povodom prošle godine“Šumarski list” iscrpno je pisao o njegovom životu iradu s posebnim osvrtom na lovačke ilustracije. 1 Takođerspominjemo članak o jednom segmentu njegovogstvaralaštva, koji je objavljen u časopisu “Hrvatskešume”. 2 Zbog toga čitatelje upućujemo na ove radove,a kod opisa umjetničkog stvaralaštva korištena je knjižicadr.sc. Frane Dulibića i rad dr. Borisa Vižintina. 3Likovno umijeće Anderlea najviše je povezano sDragutinom Hirzom na zajedničkom radu nekoliko putopisa(Hrvatsko primorje 1891., Gorski kotar 1898., teLika i Plitvička jezera 1900). Njegove slike prirode,krajolika i ljudi realistična su i impresivna svjedočanstvao vremenu nastajanja, koje ponekada odaju romantičarskiduh. Ova znanstveno-popularna djela imala suvažnu ulogu u obrazovanju stanovništva, te su ukazalana velike komparativne prednosti naših izuzet no bogatihkulturnih i prirodnih vrednota. Ta popularna izdanja1Frković, A. 2009: Vaclav leo Anderle (1859–1944), šumar i ilustrator– utemeljitelj češke lovačke ilustraicije. Š.L. 11–12, s. 629.2Meštrić, B. 2004: Crtež ugodni naroda slovinskih. Časopis “Hrvatskešume”, br. 95, Zagreb.3Vižintin, B.: Osvrt na likovno stvaralaštvo Vaclava Anderlea. Kalendargrada Rijeke 1993.g. Dr. Boris Vižintin (1921–2001) poznatipovjesničar umjetnosti.umnogome su doprinijela počecima razvoja našega turizmai većem zanimanju stranih turista za našu zemlju,poglavito Čeha. Njegove ilustracije ovih područja u putopisimas originalnim starim nazivima mjesta dočaravajuduh prošlih vremena, koje zbog toga imajukulturno-povijesnu i dokumentarnu vrijednost. Osimtoga Anderle je crtao motive iz prirode, života u šumi,krajolike, vedute gradova i starih utvrda koje je objavljivaou hrvatskim, ali i u više stranih časopisa. Već umlađim danima Anderle iskazuje sklonost linearnom izražavanju.Konture ilustracija crta tušem ili olovkom, apotom kistom osjenčava površine u nedefiniranoj svjetlostiu svrhu postizanja površinskog modeliranja. U izradivjernijih motiva koristi se i fotografijom, pa su muponekad neke vedute topografski autentične. Uspješnousklađuje planove s perspektivom i preciznim tonskimgradacijama, pa tako prikazuje točni izgled motiva sokolicom i njezinom vegetacijom, u kojoj brižljivo iznalački iscrtava detalje s puno slikarskog umijeća.651

Za svoj rad ilustratora znao bi reći: “Meni to crtkanjepredstavlja odmor i uvijek mi je bila utjeha u teškomtrenucima, kakvih je puna ljudska sudbina”. Crtanjeodista i jest najneposredniji i najintimniji način izražavanja,koje na najbolji mogući način otkriva ličnostumjetnika. Putem crteža umjetnik se može neposredno islobodno najbolje izraziti, a uz to je put od ideje doostvarenja najkraći od bilo kojeg drugog načina likovnogizražavanja. Kao veliki zaljubljenik crtanja Anderleje uz šumarski posao uvijek nalazio vremena za tu svojuveliku ljubav. Uvijek je nosio blok sa sobom koji je biokrcat mnogobrojnim impresijama o krajevima i ljudima.Svojim dojmljivim i preciznim crtežima uspjelekompozicije, Anderle postiže gotovo savršenu vjerodostojnost.Svoje radove najčešće izrađuje u tehnici pastelate vještom kompozicijom, koji ponekad u izborumotiva i likovnoj obradi odaju i socijalnu notu.U početku svog likovnog stvaralaštva zaokupljen jefiguralnim temama i slikarstvom krajolika i to osobitomotivima netaknute prirode. Od ostalih vrsta umjetničkogstvaralaštva autor je spomenika poginulom staroaustrijskomvojnom pilotu Deodatu Andriću, koji jepodignut kraj Čapljine 1913. g. na viskom postamentuod 5.3 m u obliku velikog orla sa slomljenim krilima. Ukasnijoj fazi razvoja ilustrira šumarske stručne knjige,a njegovi crteži životinja svrstavaju ga u začetnikečeške lovačke ilustracije. Osim ilustracija naslikao jemnogo slika, platna, lovačkih razglednica i diploma zavidnetehničke zrelosti. Nositelj je mnogih odlikovanja,i to od najviših državnika Češke i Njemačke,češkog društva šumara i lovačkog društva te mnogihdrugih institucija.Vaclav Anderle umire u 85. godini uoči završetka II.svjetskog rata u Podebroděchu (Češka) 30. 4. 1944. g.Na njegovoj osmrtnici, između ostalog, bilo je figurativnonapisano: “Veliki lov je završen i zadnja truba jeodsvirala kraj”. Iako je najveći dio života i rada proveou Češkoj, njegov kratki boravak u Hrvatskoj ostavio jesnažni pečat u našem likovnom stvaralaštvu i to ponajprijeu ilustracijama naših izuzetnih prirodnih znamenitosti,mnogih prizora iz svakodnevnog života i kulturno-povijesnihobjekata. To uostalom nije usamljenislučaj doprinosa Čeha našoj umjetnosti i ostalim segmentimanašega života, kao ni doprinosa Hrvata u Češkoj,posebice na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće.652

Upravo završena izložba ilustracija Vaclava Anderleau Opatiji nesumnjivo zaslužuje sve pohvale organizatoraHrvatskog muzeja turizma, te njegovim autorimaponajprije dr.sc. Frani Dulibiću, Mirjani Kos-Nalis,dipl. povjesničarki umjetnosti, ravnateljici Muzeja, KatariniBegonja i cijeloj ekipi. S obzirom na glavnu turističkusezonu bilo bi uputno ponuditi ovaj postavostalim većim turističkim mjestima Hrvatskoga primorja,Gorskoga kotara, Like i Plitvičkih jezera. Premanajavama organizatora ove izložbe veći dio postava bitće uskoro prebačen u Gospić. Kod sljedećih izložbi svakakobi bilo uputno izraditi veći broj njegovih ilustracijau veličini dopisnica ili većih formata, koji bi se kaosuveniri mogli ponuditi posjetiteljima izložbi.Nadamo se da je to tek jedan u nizu projekata ovakvogili sličnog sadržaja njihovog zajedničkog rada,koje bi i u budućnosti svakako trebalo nastaviti.Vice IvančevićIZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVAFROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATIONEuropska šumarska mreža (EFN-European ForestryNetwork) je mreža nacionalnih šumskih društava iudruga u Europi. Glavni cilj je promicanje i razmjena informacijarelevantnih za šume, šumarstva i šumarske politikemeđu svojim članovima. Pravo da postanu članoviEFN imaju Društva koja u svakoj zemlji najbolje predstavljajusveobuhvatan interes ljudi koji se bave izravnoi neizravno održivim korištenjem šumskih resursa.Delegacija Hrvatskoga šumarskoga društva po prviputa je sudjelovala na EFN susretu u Beču u Austriji2008. godine. O tome se može čitati na stranicama Šumarskogalista 11–12/2008. U 2009. godini susret jeodržan na Islandu gdje zbog udaljenosti i velikih troškovanismo sudjelovali. U proljeće 2010. godine primilismo upit od kolega iz Austrije s ponudom daHrvatsko šumarsko društvo bude domaćinom EFN susreta2010. godine, što smo i prihvatili.Uobičajeno je da susret traje dva dana, od kojih jeprvi dan rezerviran za tzv. Country report – izvješće pozemljama, dok je sljedeći dan predviđen za terenskadogađanja. Kako se u rujnu 2010. godine u Zagrebu naJarunu odvijalo 39. Svjetsko prvenstvo šumskih radnika,svakako smo željeli da sudionici posjete i ovo događanje,pa smo predložili trodnevno trajanje susreta, aprogram je bio sljedeći:Četvrtak 23. rujna: Dolazak sudionika u Zagreb ismještaj u hotelima. Sastanak u Šumarskom domu u 15sati. Izvješća po zemljama, rasprava i zajednička večera.Petak 24. rujna, 10 sati: Upoznavanje s gospodarenjemlužnjakovih nizinskih i poplavnih šuma na područjušumarije Vrbovec. U popodnevnim satimaposjet Parku prirode Lonjsko polje i UŠP Sisak.Subota 25. rujna, 9 30 sati: Turistička vožnja Zagrebomi odlazak na Jarun. Završetak susreta u popodnevnimsatima.EFN SUSRET ŠUMARA EUROPEGoste su u Šumarskom domu dočekali domaćini:predsjednik Hrvatskog šumarskog društva mr. sc. PetarJurjević, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva Herman Sušnik,dipl. ing., predsjednik Akademije šumarskihznanosti akademik Slavko Matić, tehnički urednik Šumarskogalista Hranislav Jakovac, dipl. ing., urednik informatičkedokumentacije HŠD-a Branko Meštrić,dipl. ing., i tajnik Damir Delač, dipl. ing. Za prijevodsu se pobrinule stalne suradnice u Šumarskom listu prof.Ljerka Vajagić i prof. Renata Peršin.Odbor za doček, slijeva: akademik S. Matić, D. Delač, H. Sušnik iP. Jurjević, M. MrkobradNa susretu su nazočile delegacije:• Austrije; predsjednik Austrijskog šumarskog društvagosp. Johannes Wohlmacher, bivši predsjednikgosp. Bertram Blin i tajnik gosp. Martin Höbarth.• Njemačke; predsjednik Njemačkog šumarskog društvagosp. Marcus Kühling i njegova pomoćnicadr. sc. Sabine Schreiner.• Estonije; predsjednik Estonskog šumarskog društvagosp. Heiki Hepner, potpredsjednik gosp. Erik653

Kosenkranius, gđa. Vaike Pommer iz Estonskogšumarskog instituta i prof. dr. sc. Hardi Tu l -l u s s Estonskog šumarskog fakulteta.• Slovačke; predsjednik Slovačke šumarske komoregosp. Jaroslav Sulek, generalni direktor Slovačkihdržavnih šuma Igor Viszlai, gosp. Rudolf Bruchanik,gosp. Boris Pekarovic.• Škotske; predsjednik Škotskog šumarskog društvaMaurice Rogers.Sudionici EFN-a, Zagreb 2010.Goste je u ime domaćina pozdravio predsjednikHŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, ukratko ih upoznavši spoviješću Društva.U svom pozdravnom govoru državni tajnik MRRŠVGHerman Sušnik upoznao ih je s organizacijskomstrukturom šumarstva i resornog Ministarstva.Uslijedila su izvješća delegacija po zemljama.Simpatični Maurice Rogers podnosi Škotski izvještajMaurice Rogers iz Škotskog kraljevskog šumarskogdruštva u svojoj je prezentaciji prikazao osnovne podatkeo stanovništvu, topografske i klimatske prilike uŠkotskoj. Prikazao je stanje šuma i učešće crnogoričnihi bjelogoričnih glavnih vrsta drveća, te najčešće štete uškotskim šumama uzrokovane klimatskim promjenama(vjetroizvale), insektima i gljivama. U svom jeizlaganju naglasio i vrednovanje općekorisnih funkcijašuma u Škotskoj.Tajnik Austrijskog šumarskog društva Martin H ö -barth u svom je izlaganju prikazao Šumarsko društvosvoje zemlje, koje je osnovano 1852. godine i danas je nafederalnoj razini podijeljeno na 6 društava s ukupno 4493člana. Društvo ima široke interesne sfere, kao što su:• Šumarski radovi i tehnologija• Javni odnosi• Uzgajanje šuma i zaštita prirode• Istraživanje i planiranje u šumarstvu• Ekonomija• Zaštita šuma• Međunarodna šumarska politika• Povijest šumarstva• Sport.Glavni zadaci su:• lobiranje za drvo i šumu na zakonodavnoj razini,• edukacija i uvježbavanje svih članova,• rad na informiranju i razumijevanju javnosti problematikešumarstva i drvne industrije,• godišnji kongresi s predavanjima, raspravama iekskurzijama.Austrijsko šumarsko društvo član je:• Austrijskog Društva za zaštitu prirode (Umweltdachverband)• Saveznog instituta za ruralni razvoj (LändlichesFortbildungsinstitut)• Međunarodne komisije za zaštitu Alpa (CIPRA-Austria).Predsjednik Njemačkog šumarskog društva gosp.Marcus Kühling izložio je neke činjenice vezane zaNjemačko šumarstvo i najavio događanja u 2011. godini:• Njemačko šumarsko društvo slavi 111. obljetnicu;• Broj članova društva raste;• Šumarsko društvo ponovno osniva Međunarodnikomitet za održivo gospodarenje šumama;• Obavljaju se pripreme za 65. godišnju konferencijuu Aachenu;• Pripreme za obilježavanje Međunarodne godinešuma;• Novi zakon o šumama prošao je Vladu;• Rasprava između šumarskog i lovačkog lobija sezaoštrava;• Intenzivna je rasprava i između šumarstva i zaštiteprirode (posebice oko nacionalne strategije o bioraznolikosti).Glavne teme vezane za obilježavanje 2011. međunarodnegodine šuma bit će:• Šume su važne za ljude;• Proizvodi i općekorisne funkcije šume osiguravajukvalitetu i održivost života u 21. stoljeću;• Održivo šumarstvo znači raditi u skladu s prirodom;• Šumovlasnici i nadzornici brimu o šumi;• Svatko može učiniti nešto dobro za šumu.Neke ideje koje mogu proizaći kao dobrobit EFNsusreta:• Formiranje mailing liste svih članova;• Međusobni pozivi članova na važna događanja;654

• Organiziranje bilateralnih stručnih ekskurzija;• Partnerstvo u nekim projektima, posebice međumladim ljudima;• Suglasnost oko pitanja šumarske politike EU i sl.Gosp. Erik Kosenkranius izložio je Estonskoizviješće podijeljeno u 4 poglavlja:1. Ekonomsko stajalište2. Privatne šume u Estoniji3. Aktivnosti šumarskoga društva• Sudjelovanje na Forestry vision conference;• Sudjelovanje na sajmu ruralne proizvodnje;• Organiziranje šumarskoga tjedna;• Sudjelovanje na Baltičkoj šumarskoj koferenciji.4. Istraživanje stavova javnosti o šumarstvu Estonije• 24 % ispitanika smatra da je situacija u estonskomšumama općenito poboljšana,• 33 % smatraju da je pogoršana u posljednjih 5 godina,• veliki problemi vezani su uz pošumljavanje 43 %,prekomjerne sječe 10 % i ilegalne sječe 19 % .Najmanje 2/3 ispitanika složilo se sa sljedećim izjavama:• Šuma je važna za nacionalno gospodarstvo;• Drvo je ekološki prihvatljiv materijal i treba se višekoristiti;• Održivi razvoj šuma važniji je nego prihod od korištenjadrveta;• Drvo je važan izvor obnovljive energije i treba gapromicati;• Većina se nije složila s izjavama da je godišnji etatprenizak i da će uslijed toga vrijedno drvo propasti, teda se s Estonskim šumama gospodari na održiv način;655

• Ljudi žele informacije o šumi i mogućnostima za rekreaciju62 %;• Žele informacije o upravljanju šumama 49 %;• Žele informacije o zaštiti šume i prirode 45 %;• Glavni izvor informacija im je internet 91 %.U svom izlaganju Slovaci su prikazali Šume i šumarstvosvoje zemlje.Ukupna površina šuma 2.009.000 ha ili 41% površineSlovačke.Od tog su:• gospodarske šume na 69,9 % površine,• Zaštitne šume na 17,0 % površine,• Šume posebne namjene na 13,1 % površine.Ukupna drvna zaliha iznosi 456 mil. m 3 ili 237m 3 /ha;Godišnji tečajni prirast iznosi 6,14 m 3 /ha;Godišnji etat iznosi 9,2 mil. m 3 ; 6,2 m 3 crnogorice i3,0 mil. m 3 bjelogorice;60,4 % etata čini sječa izazvana sušenjem i vremenskimnepogodama;Etatom se siječe 75 % prirasta;Godišnje se pošumi 15 883 ha i to 9 143 ha umjetnimputem, a 6 740 ha prirodnom obnovom;Prihodi i troškovi su većinom izbalansirani s dobitiod oko 4 %;Šumarski sektor u Slovačkoj zapošljava oko 20 000ljudi.Šumarske institucije:Slovačka šumarska komora osnovana je 1993.godine kao nevladina, nepolitička, pravna osoba s vlastitomadministracijom.Razlozi osnivanja su:• da sudjeluje u Slovačkoj šumarskoj proizvodnji,• da se brine o interesu članstva i kreira socijalnu i komercijalnušumarsku politiku,• da promiče i zagovara profesionalna i socijalnaprava svojih članova.Postoje specijalizirane sekcije: Sekcije za edukaciju,koja se bavi organiziranjem stručnih izleta i izdavaštvomi Sekcija za odnose s javnošću.Pro Silva zagovara gospodarenje prirodnim šumamai biološku raznolikost.Klub “Žene u šumarstvu” zalaže se za domaće imeđunarodne odnose žena vezanih za šumarstvo.Temeljne aktivnosti komore su:• pružanje pravnih i savjetodavnih usluga,• pomaganje daljnje edukacije članstva,• organizacija stručnih putovanja,• zaštita interesa članstva,• senzibiliziranje javnosti o važnosti šumarske strukei radova u šumi,• predlaganje rješenja u šumarskom zakonodavstvu.Problemi s kojima se Komora susreće u raduvanjski:• Mala podrška središnje državne administracije;• Restriktivni zakoni;• Često bezrazložan kritički odnos ostalih građanskihudruga za zaštitu prirode prema šumarskom sektoru.Unutarnji:• Manjak interesa članova za šumarske organizacije,kao i šumara samih za sebe;• Pomanjkanje financijskih sredstava.Ciljevi:• Zagovaranje interesa Slovačkog šumarstva i širenjeentuzijazma;• Pridobivanje više ovlasti kod donošenja izmjena idopuna pravnih akata;• Materijalno zadovoljstvo članstva;• Porast broja članova.Svi sudionici dobili su pdf prezentaciju šuma i šumarstvaHrvatske koja je napravljena baš za ovu prigodu(nalazi se na WEB stranicama HŠD-a)Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić izložio je svoju temu“Gospodarenje tartufima u šumskim ekosustavimaHrvatke”. Prof. Tikvić je voditelj znanstvenog projekta“Istraživanje tartufa u šumskim ekosustavima Hrvatske”.656

UvodŠto je specifično za šumski ekosustav u Hrvatskoj:• vrlo izražena bioraznolikost,• veliko učešće državnih šuma,• duga tradicija organiziranog gospodarenja šumama,• prirodna obnova kao osnovno načelo regeneraciješuma,.• dugogodišnja tradicija sakupljanja tartufa.2000. godine u Istri je pronađen primjerak bijelogtartufa od 1,3 kg, što je tada zabilježeno u Guinnessovojknjizi kao najveći primjerak na svijetu.• Zakonski regulirati sakupljanje tartufa i osiguratinadzor;• Prekobrojnost divljih svinja može drastično smanjitiprinos tartufa;• Postoje poznata staništa tartufa u Hrvatskoj (Istra,Motovunska šuma);• Potencijal za tartufe u Hrvatskoj je izvrstan, što osiguravajuočuvana i prirodna šumska staništa;• Sakupljanje tartufa može biti značajan prihod stanovništvururalnih područja, gdje korištenje drveta izšume nije primarno;• Osim pojedinaca, javni i privatni šumarski sektor uekonoskom smislu ne koristi potencijal tartufa, štobi se uskoro moglo promijeniti.Nakon prezentacija uslijedila je rasprava u kojoj sudominirale teme: korištenje drveta kao energenta i obilježavanje2011. Međunarodne godine šuma.Nakon završetka stručnog dijela programa razmijenjenisu prigodni pokloni.U podrumskoj sali Šumarskoga doma priređena jezajednička večera, a druženje je uz glazbu nastavljenou predivnom prostoru Šumarskoga vrta.2008. godine primjerak bijelog tartufa od 1,6 pronađenu Italiji postigao je cijenu od 330.000 US $.Iako je tradicija sakupljanja tartufa razvijena samo uIstri (od 1929. godine), tartuf uspijeva gotovo u svimšumama kontinentalne Hrvatske. Moguć je i plantažniuzgoj sadnjom sadnica “zaraženih” micelijem tartufa.Zaključci:• U ekološkom i biološkom smislu, nema tartufa bezvitalnih šuma i optimalnih stanišnih uvjeta;• Kvaliteta tartufa ovisi o kvaliteti staništa i zdravstvenogstanja stabala;• Za održivo gospodarenje potrebno je zakonski osiguratikvalitetnije gospodarenje šumskim staništimai ekosustavom;Vokalno instrumentalni sastav”Kužiš stari moj” u svom elementuNe treba posebno naglašavati kako su u petak u 10sati svi već sjedili u fakultetskom autobusu koji je kre-657

nuo put Vrbovca. Sunčani dan nas je veselio i osiguravouspješan terenski dio programa. Pridružio nam se iizv. prof. dr. sc. Igor Anić, kao stručni voditelj današnjegprograma. U lugarnici Česma dočekao nas je veselizvuk trube simpatičnog kuhara.Naš domaćin, upravitelj šumarije Vrbovec ĐuroKauzlarić, dip. ing., prigodnim je riječima pozdraviogoste i iznio osnovne podatke o UŠP Bjelovar i šumarijiVrbovec. Ispred HŠD-a, ogranka Bjelovar goste jepozdravila predsjednica Marina Mamić, dipl. ing.Izv. prof. dr. sc. Igor Anić prije terenskog obilaskaizložio je osnove gospodarenja nizinskim i poplavnimšumama hrasta lužnjaka, po načelima prirodne obnove,kako je to uvriježeno u Hrvatskoj.U sastojinam GJ Česma, gosti s upoznati sa svimrazvojnim stadijima lužnjakovih šuma i osnovnim uzgojnimzahvatima.Na pravom primjeru svojedobno iskopanoga melioracijskogkanala kroz GJ Česma, pokazane su dugoročnenegativne posljedice po šumski ekosustav takvih isličnih zahvata u šumskom ekosustavu.O praćenju režima podzemnih i nadzemnih voda neophodnihza opstanak ovih sastojina govorio je dr. sc.Pilaš iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko.Obnovljeno jezero na starom toku rijeke ČesmeProf. dr. sc. Igor Anić odgovara na brojna pitanja sudionikaKad si žedan napi se iz česmeUspomena uz stoljetne divoveIspred tradicionalne posavske kuće658

U popodnevnim satima nakon ručka u lugarniciČesma, krenuli smo prema parku prirode Lonjsko polje.Tamo nas je dočekalo osoblje Parka prirode i domaćiniiz UŠP Sisak i HŠD-a ogranka Sisak.Dobrodošlicu je gostima zaželio predsjednik HŠD-aogranka Sisak i zamjenik voditelja UŠP Sisak Vlatko P e -trović,dipl ing., ukratko ih upoznavši s osnovnim podacimao Upravi šuma Sisak i aktivnostima HŠD-a ogrankaSisak. Nakon razgledavanja filma o Parku prirode Lonjskopolje, krenuli smo na područje šumarije Sunja. Upraviteljšumarije Drago Domazetović, dipl. ing., nagranici između Parka prirode i gospodarskih šuma šumarijeSunja, izložio je osnovne značajke svoje šumarije.Već pomalo umornim izletnicima u prekrasnoj lugarniciBrezovica priređena je večera.U subotu 25. rujna dočekalo nas je kišno jutro. Turističkimautobusom ZET-a, uz stručnu pratnju turističkogvodiča gospođe Jarmile, krenuli smo urazgledavanje povijesnih i kulturnih znamenitost Zagreba.Mi domaćini, složili smo se, da je to i za nas vrlointeresantno. Naime, u svakodnevnoj žurbi prolazimo,ali često ne vidimo ljepote svoga grada.Završni ručak pod šatorom na JarunuJarun nas je dočekao zaliven kišom, ali natjecanja suse odvijala bez zastoja. Koliko truda su uložili djelatniciHrvatskih šuma, da pod ovakvim uvjetima osiguraju nesmetanoodvijanje tako zahtjevnog natjecanja, kad jesamo nekoliko dana prije početka natjecanja cijelo područjebilo pod vodom. Do 13 sati dali smo vremena gostimada prate natjecanja i bodre svoje nacionalnetimove, a onda je pod šatorom priređen završni ručak. Tunam se pridružio i pozdravio goste predsjednik upraveHrvatskih šuma d. o. o. Darko Vuletić, dipl. ing.Nesvakidašnja slika Lonjskoga poljaIzuzetno kišno razdoblje uzrokovalo je vrlo visokvodostaj Save i mnoga niziska područja su u to vrijemebila poplavljena. Kako bi se rasteretio vodostaj Save pokrajZagreba puštena je voda u retenciji uz Lonjskopolje, koje je gotovo cijelo bilo pod vodom.Vidimo se uskoro!“Brezovica” nas je dočekala u punoj ljepotiU 15 sati u Šumarskom domu uz kavu su rezimiranidojmovi. Najzadovoljniji su bili predstavnici Estonije iAustrije, čiji natjecatelji su timski i pojedinačno zauzeliprva mjesta. Nakon oproštajnih govora završio jeEFN skup u Zagrebu.Zadovoljstvo nam je bilo primati zahvale, pozitivnedojmove organizacijom i svime viđenim u Hrvatskoj,koje su nam sudionici uputili nakon povratka kućama.Damir Delač(Foto: B. Meštrić)659

Nazočni: izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Stjepan Blažičević,dipl. ing., Mario Bošnjak, dipl. ing., Davor Bralić,dipl. ing., mr. sp. Mandica Dasović, mr. sc. JosipDundović, prof. dr. sc. Milan Glavaš, Tijana Grgurić,dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Grbac, Željko Gubijan,dipl. ing., Dubravko Hodak, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević,Čedo Križmanić, dipl. ing., Darko Mikičić, dipl.ing., Marijan Miškić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl.ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Biserka Šavor, dipl.ing., Arijana Taler, dipl. ing. izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić,Oliver Vlainić, dipl. ing., Zdravko Vukelić, dipl.ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., Ilija Gregorović,dipl. ing., Josip Maradin, dipl. ing., Damir Delač, dipl.ing., Biserka Marković, dipl. oec.Ispričani: Tibor Balint, dipl. ing., mr. sc., ZoranĐurđević, Benjamino Horvat, dipl. ing., MarinaMamić, dipl. ing., izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić,akademik Slavko Matić, Vlatko Petrović, dipl. ing.,Darko Posarić, dipl. ing., prof. dr. sc. Branimir Prpić,dr. sc. Vlado Topić. dr. sc. Dijana VuletićPredsjednik HŠD-a mr. Jurjević pozdravio je svenazočne i utvrdio kvorum.Nakon toga jednoglasno je usvojen ovajDnevni red:1. Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice Upravnog odbo -ra HŠD-a2. Obavijesti3. Devetomjesečno financijsko izvješće4. Program rada i financijski plan za 2011. godinu5. Aktualna problematika6. Šumarski list i ostale publikacije7. Imenovanje Povjerenstva za popis imovine i potraživanjana dan 31. 12. 2010. godine8. Slobodna riječAd 1. Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornogodbora, održane 6. listopada 2010. god. u 11 sati u planinarskomdomu Jankovac, UŠP Našice, jednoglasnoje prihvaćen.Ad 2.• Za obilježavanje 2011. Međunarodne godine šumaministarstvo Regionalnog razvoja, šumarstva i vodnogagospodarstva (MRRŠVG ) formiralo je dvijeRadne grupe, Radna grupa “Svijet” za osmišljavanje,koordinaciju i provođenje obilježavanja izvangranica Republike Hrvatske i Radna grupa “RepublikaHrvatska” za aktivnosti u RH. U radne grupeizabrani su predstavnici ministarstva MRRŠVG,MZOPU, MK, MVPEI, te HGK, kao i predstavnicišumarskih institucija: Šumarskog fakulteta, Hrvatskogšumarskog instituta, HKIŠDT, Hrvatskih šumad. o. o. i HŠD-a.660ZAPISNIK3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,održane 1. prosinca 2010. god. u prostorijama Šumarskoga domaPredstavnik Hrvatskog šumarskog društva u Radnojgrupi je tajnik Damir Delač, dipl. ing. Predložio je sljedećeaktivnosti:1. Postavljanje izložbe fotografija “Šuma okom šumara”.Uz odabrane fotografije sa svih dosadašnjih7 Salona koje će se postaviti u zgradi UN-a, fotografijeće se postaviti i na više lokacija u Hrvatskoj.2. Napravit će se reizdanje od nekoliko tisuća primjerakaknjige pitalica u stihovima o poznavanju prirodeza mlađe uzraste, “Priče bez naslova”pokojnog kolege Mije Matezića, dipl ing. Knjige ćese prikladno promovirati i podijeliti najmlađima povrtićima i školama diljem Hrvatske.3. Uz neophodne pripreme u skladu s američkim standardima,poslat ćemo film “Šindra očuvanje starihvještina”, svojedobno snimljen u Gorskom kotaru,na natječaj za najbolji film s temom šumarstva.4. U pripremi je multimedijalni kviz o poznavanju prirode,šume i šumarstva “50 000 prijatelja šume”prof. dr. sc. Ivana Martinića, koji će se postaviti naWEB stranice HŠD-a, MRRŠVG i drugih šumarskihinstitucija. Prva javna prezentacija bit će naSvjetski dan šuma 21. ožujka 2011. (Cvjetni trg iliJelačić plac)5. U prvom kvartalu 2011., u znaku Međunarodne godinešuma, organizitat će se, vjerojatno u Splitu,promocija i pretstavljanje Znanstvene monografije“Šume hrvatskoga sredozemlja”.6. Hrvatsko šumarsko društvo će tijekom 2011. godinena svim službenim dokumentima, WEB stranicama,kalendarima, Božićnim i Novogodišnjim čestitka -ma, pozivnicama, plakatima kao i naslovnicamasvog časopisa “Šumarski list”, stavljati znak Međunarodne godine šuma, za kojega je dobilo suglasnostkorištenja.7. Tradicionalni Dani hrvatskoga šumarstva isto će bitiu duhu obilježavanja Međunarodne godine šuma.8. Ogranci HŠD-a na svom će području tijekom 2011.također održati poneku manifestaciju vezanu uzobilježavanje Međunarodne godine šuma.• 14. listopada, kao preteča budućim Glazbenim večerimau Šumarskom domu, održan je solističkikoncert primadone Splitske opere Cynthia Hansell-Bakić. Ona je uz klavirsku pratnju Maria Čopora,svim nazočnima pružila nezaboravan glazbeni doživljaj,izvodeći pjesme Georga Gerswina, Leonar -da Bernsteina i Jeroma Kerna.• Na inicijativu slovenskih kolega podignute su spomenploče šumaru dr. sc. Lojzetu Čampi. Rođen uCrnim Lazima u Blizini Tršća u Gorskom kotaru, adiplomirao u Ljubljani, gdje je radeći u Šumarskominstitutu u Ljubljani proveo radni vijek. Doktorsku

dizertaciju obranio je na Sveučilištu u Zagrebu. Njegovstručni i znanstveni rad na području šumarstva izaštite prirode uveliko je doprinosio suradnji Hrvatskei Slovenije. Na temelju ovih činjenica predloženoje da se postave dvije spomen ploče: jedna u Koblarima,kod Kočevja u Sloveniji, a druga u Crnim Lazimau Gorskom kotaru. Otvaranju spomen ploče uCrnim lazima nazočila je i delegacija HŠD-a.• Stjepan Blažičević, dipl. ing., predsjednik ogrankaPožega, najavio je otvaranje poučne staze u Hajderovcuu svibnju 2011. Predložio je da se u sklopusvečanosti tamo održi i sjednica Upravnog i Nadzornogodbora HŠD-a, a sve u znaku obilježavanjaMeđunarodne godine šuma.• Mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Sekcije za biomasu,izvijestio je o posjetu delegacije na čelu saustrijskim saveznim ministrom Nikijem Berlakovćem,resornom Ministarstvu, Ministarstvu kulture,kao i Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja. U programu koji se odnosi na šumarstvo idrvnu industriju tema je bila važnost drva kao ener -genta. Kronološki su navedene aktivnosti od 2002.godine, a posebno je istaknuta suradnja grada Našicas Europskim centrom za obnovljive izvore energije uGüssingu, što je zanimljivo i za ostale manje gradovei općine.• Ravnateljica Uprave za šumarstvo MRRŠVGBierka Šavor, dipl. ing., u vezi s aktivnostima gledeobilježavanja Međunarodne godine šuma, stavila jenaglasak na izložbu “Šuma okom šumara”, koja ćebiti postavljena u zgradi UN-a, a otvorenju će nazočitisekretar UN te uz ostale državnike i naš predsjednikJospović. Tema koja će se prožimati krozcijelu manifestaciju je “Šuma i ljudi”.Uz najavu novog Zakona o šumama, osvrnula se naneke komentare glede ljudi koji su izabrani u Povjerenstvoza izradu Zakona. Resorno Ministarstvo poslaloje poziv svim šumarskim institucijama dapredlože svoje članove u Povjerenstvo, tako da onosačinjavaju od struke izabrani stručni ljudi. Drugidio Povjerenstva čine ljudi iz tijela državne Uprave.Naime, Zakon o šumama bit će usklađen s Programomgospodarskog oporavka Vlade RH, kojim ćese poboljšati učinkovitost i smanjiti administracija.Površine koje su dane na služnost kroz višegodišnjepoljoprivredne nasade, kao i poljoprivredno zemljište(livade, pašnjaci) isključit će se iz šumskogkompleksa. Isto tako zemljište koje se u katastruvodi kao poljoprivredno, a ustvari je već duži nizgodina obraslo šumom, uključit će se u šumskikompleks. U skladu s tim, paralelno će se napraviti inužne izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednomzemljištu. Novi Zakon mora prihvatiti i realnost dadanas imamo i nove velike privatne šumovlasnike.• Dr. sc. Ivica Grbac najavio je izradu Zakona o preradii uporabi drva s rokom donošenja u drugomkvartalu 2011. godine. Isti je Zakon već dva putaprošao Prvo čitanje na Saboru RH i onda je svestalo. Inicijativa je ponovno pokrenuta, jer očit jezrakoprazan prostor u tom segmentu. Operativniprogram za pomoć drvnoj industriji je u tijeku i dodijeljenasu značajna sredstva kao pomoć drvoprerađivačima,što je rezultiralo i laganim oporavkomovoga sektora. Pozvao je na zajedništvo i koordinacijudrvnog i šumarskog sektora pri budućim aktivnostima.Ad 3.Biserka Marković, dipl. oec., voditeljica financijskeslužbe obrazložila je financijsko izvješće za devet mjeseci2010. godine. Isto je jednoglasno usvojeno.Ad 4. Prijedlog Programa rada za 2011. godinu jeiznio i obrazložio tajnik HŠD-a.• 2011. godinu, koja je na inicijativu Hrvatske delegacijena ministarskoj konferenciji UN održanoj uNew Yorku 2007. godine, proglašena Međunarodnomgodinom šuma, planiramo obilježiti zajedno sMRRŠVG kao i drugim šumarskim institucijama,nizom prigodnih manifestacija. Već su napravljenepredradnje za postavljanje izabranih fotografija sbjelovarskoga Salona fotografija “Šuma okom šumara”,u zgradi UN u New Yorku. Film “Šindraočuvanje starih vještina”, koji je donacijom Svjetskebanke svojedobno napravio delnički ogranakHŠD-a, kandidirat ćemo na natječaju za najboljifilm na temu šume i šumarstva. Isto tako u suradnjis MRRŠVG ponovo ćemo tiskati knjigu pitalica ustihovima našeg pokojnog kolege Mije Matezića,dipl. ing. “Priče bez naslova”o poznavanju biljaka iživotinja, namijenjenu najmlađemu uzrastu. Nanašim WEB stranicama postavit ćemo interaktivnikviz, čiji je autor prof. dr. sc. Ivan Martinić, pod naslovom50 000 prijatelja šume. U svrhu obilježavanjaMeđunarodne godine šuma, i popularizacijenaše struke, zajedno s ograncima prirediti ćemo jošniz prigodnih manifestacija.• Kao i do sada, planiramo organizirati tematske sjednices aktualnom problematikom, koja će zahtijevatiiskazivanje našega stava i stručnog mišljenja. Ponajprije,mislimo se aktivno uključiti u izradu novog Zakonao šumama, nastaviti s aktivnim sudjelovanjemu započetom procesu restrukturiranja trgovačkogdruštva Hrvatske šume d.o.o., utvrđivanja ekološkemreže NATURA 2000., kao i svih događanja vezanihizravno, ili s mogućim posljedicama (Kanal Dunav-Sava) na šume i šumska zemljišta.• Poticat ćemo i pomagati ogranke da nastave s aktivnostimapromicanja šumarske struke kroz izdavaštvo,organizaciju stručnih skupova, radionica,661

okruglih stolova i stručnih ekskurzija. Nastavit s akcijompodizanja spomen obilježja istaknutim članovima,kao i pomagati već uhodane projekte,međunarodnu izložbu fotografija “Šuma okom šumara”bjelovarskoga ogranka, podizanje šumarskihmuzeja i slično.• Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, kao i svakegodine obilježit ćemo prigodnim događanjima i115. Redovitom skupštinom HŠD-a. Aktualnu stručnutemu Skupštine naknadno ćemo definirati.Kako se ovogodišnje Dane hrvatskoga šumarstvaplanira obilježiti i tradicionalnim natjecanjima šumarskihradnika, mjesto događanja dogovorit ćemos poslovodstvom Hrvatskih šuma d. o. o.• I u 2011. godini nastavit ćemo s aktivnostima kojesu već postale tradicionalne, a to je priprema ekipe isudjelovanje na Europskom prvenstvu šumara unordijskom skijanju na 43. EFNS-u, koji će se održatiod 5. do 12. ožujka 2011. u Oestersundu uŠvedskoj, i ALPE-ADRIA skijaškom natjecanju šumaraItalije, Austrije, Slovenije i Hrvatske, kojemusmo ove godine mi domaćini.• Kako se približava 2013. godina kada je Hrvatskadomaćin 45. EFNS natjecanja, potrebno je intenziviratiradove na pripremi ovog zahtjevnog projekta.• I u svojoj 135. godini izlaženja, nastojat će se današe znanstveno-stručno i staleško glasilo Šumarskilist, bude što kvalitetniji i da redovito izlazi u 6 dvobroja,kao i WEB izdanje Šumarskoga lista. Svakakonastojati zadržati visoki status A1 SCIbodovanja znanstvenih članaka.• Kako zbog bolesti prof. dr. sc. Branimira Prpića nijetiskana knjiga njegovih Uvodnika Šumarskoga listai odabranih znanstvenih radova, to će se učiniti tijekom2011. godine.• U suradnji s Akademijom šumarskih znanosti početkom2011. promovirat ćemo znanstvenu monografiju“Šume hrvatskoga Sredozemlja”.• Nastavit će se na izradi Šumarskog informacijskodokumentacijskogcentra, kao mjesta gdje će sestjecati sve informacije o djelovanju šumarskestruke u Hrvatskoj, kako bi se sigurno pohranile zabuduća vremena, a potom i uspostavili mehanizmiza učinkovito servisiranje tim informacijama svihzainteresiranih. Dokumentacijski centar sastoji seod:– Imenika hrvatskih šumara– Bibliografije i digitalne arhive Šumarskoga lista– Šumarske biblioteke– Internetskog sustava “sumari.hr”– Fotoarhive HŠD kao projekta koji bi obuhvatio svufotografsku građu– Informacijsko-dokumentacijskog servisa.• HŠD će i nadalje potpomagati i koordinirati radomSekcija, kako već uhodanih, Hrvatske udruge zabiomasu, Pro-Silva Croatia, Ekološke sekcije i Sekcijeza zaštitu šuma, tako i novoformirane Sekcijeza kulturu, sport i rekreaciju. Posebice vezano zarad ove sekcije, pokrenut ćemo niz kulturnih događanjau prostorima Šumarskoga doma (npr. Glazbenevečeri u Šumarskom domu).• Već duže vrijeme sazrijeva ideja o snimanju filma oHrvatskom šumarskom društvu. Tijekom 2011. planiramonapraviti predradnje za pokretanje tog projekta.• Kako su postojeće članske iskaznice neadekvatne,kako veličinom tako i sadržajem, tiskat ćemo nove.• Uspješnim domaćinstvom grupi Švicarskih šumara,kao i organizacijom EFN susreta Europski šumara,dobili smo poziv za uzvratni posjet u Švicarsku,kanton Aargau, i Estoniju. Ukoliko se usklade terminii zainteresiranost članova našeg Upravnog iNadzornog odbora, nastojat ćemo ostvariti jednu odovih stručnih ekskurzija.• Na Šumarskom domu uz tekuće održavanje, od ve -ćih zahvata planira se izmijeniti dotrajale krovneprozore.Sekcija – Hrvatska udruga za biomasuHrvatska udruga za biomasu u 2011. godini planirasljedeće aktivnosti:• Putem 6. Hrvatskih dana biomase u sklopu 13. Europskihdana biomase regija 2011., organizirati će02. 09. 2011. u Našicama, povodom festivala “Danislavonske šume”, a u sklopu Hrvatsko-austrijskoggospodarskog skupa, međunarodni stručni skup natemu “Biomasa (električna i toplinska energija),bioplin i biogoriva”.• Tijekom 2011. godine održat će više predavanja zaogranke HŠD i lokalne samouprave.• Izdavanje publikacija i promidžbenih materijala, pripremapodloga za toplinsku energetsku politikuputem: HGK Zajednice obnovljivih izvora energije,Grupacije za biomasu i Radne skupine za energetskoiskorištavanje šumske biomase Ministarstva regionalnograzvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.• Predavanja i kooperacija sa drugim organizacijamai udrugama koje imaju slične ciljeve, na primjer:iz tuzemstva: Šumska biomasa d.o.o., kćerka HŠ d.o.o.i Obnovljivi izvori energije d.o.o. kćerka HEP d.d., naprovedbi 5-godišnjeg Sporazuma HEP d.d. i HŠ d.o.o.potpisanog 7. rujna 2007. godine u Našicamaiz inozemstva: C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing, Bavarskana 18. CARMEN Simpoziju Straubing, 2011.;Austrijska i Europska udruga za biomasu na Srednjeeuropskojkonferenciji o biomasi, Graz, 26. – 29.662

2. 2011. i Slovenska udruga za biomasu; SWH GmbH– ÖBf AG (Austrijske savezne šume d.d.) Purkersdorf,Austrija; Europski centar za obnovljivu energiju(EEE Güssing), te Poljoprivredna i stručna školaGüssing, na ostvarenju Sporazuma o izradi Energetskogkoncepta Našice između grada Güssinga i gradaNašica; SEEG Mureck (od rujna 2008. godine).• Lobiranje na nacionalnim i međunarodnim procesimau pripremi Zakona iz energetske i okolišne politikete provedbi Strategije energetskog razvojaRepublike Hrvatske do 2020., s težištem na sustavpoticanja proizvodnje toplinske i rashladne energije.• Potpora praktičarima u uporabi bioenergije, na primjertvrtkama koje proizvode kotlove i peći na biomasu“Centrometal” d.o.o. Macinec i sl.• Organizacija i potpora u koncesiji marketinga i oglašavanje(plakate, letke i sl.) za bioenergiju, na primjer:snimanje studijskih emisija na radiju i TV,suradnja sa politikom (saborski odbori i dr.), korisnicima,proizvođačima, znanosti i istraživanju tijekdaljnjeg razvoja sustava bioenergije, toplane na biomasuHŠ d.o.o.: CTS Ogulin (1995.) i CTS Gospić(2005.).• Termoelektrane na biomasu (kogeneracijska postrojenja)– u pripremi je izrada studija predizvodljivostipartnerski odnos Šumska biomasa d.o.o. i OIEd.o.o. (kćerka HEP d.d.) na lokaciji Velika Gorica,ali i u drvno-industrijskom kompleksu: “Hrast” d.d.Strizivojna, “Spin Valis” d.o.o. Požega, “Spačva”d.d. Vinkovci, DIN Novoselac i DI Slavonija d.d.Sl. Brod i “Bilokalnik” d.o.o. Koprivnica (NEXEGrupa Našice).HŠD sekcija Hrvatska udruga za biomasu svojimradom i afirmativnim nastupima na stručnim savjetovanjima,konferencijama i aktivnostima, i u 2011.godini pridonosit će jačanju nacionalne svijesti ovažnosti korištenja biomase kao obnovljivog izvoraenergije.• Nadopunjavati postojeću Web stranicu sekcije usklopu Web stranica HŠD-a.• Propagirati rad asocijacije Pro Silva Europe informiranjemčlanova HŠD i javnosti.Sekcija za zaštitu šumau 2011. godini namjerava ostvariti sljedeće aktivnosti:• Uži tim specijalista istraživat će nove mogućnostisuzbijanja sitnih glodavaca.• Raditi na usklađivanju primjene sredstava za zaštitubilja u šumarstvu u skladu s FSC-om u pojedinimupravama šuma.• Angažirati se na zapošljavanju većeg broja šumarau inspekcijskim i savjetodavnim službama.• Pojačati suradnju sa Hrvatskom komorom inženjerašumarstva i drvne tehnologije.• Pojačati istraživanja invanzivnih štetnih kukaca(pogotovo azijske strizibube) i novih biljnih bolesti(Chalara fraxsinea i drugih).• Aktivno sudjelovati na IV. sastanku eksperata za zaštitušuma i fitosanitamih stručnjaka u Austriji.• Sudjelovati na 55. Seminaru biljne zaštite u Hrvatskoji VII. Seminaru zaštite bilja u BiH, uz istovremnepripreme za sljedeće seminare.• Nastaviti s organizacijom sudjelovanja na međunarodnomprojektu za šumske požare.• U pojedinim Upravama šuma održati predavnja ošumskim požarima i drugim temama.• Suradnja, po specijalnostima, s istraživačima iz inozemstva.• Pratiti aktivna zbivanja na području zaštite šuma.Prijedlozi programa rada Ekološke sekcije bit će nak -nadno priloženi.Sekcija Pro Silva CroatiaSekcija Pro Silva Croatia u 2011. godini namjeravaostvariti sljedeće aktivnosti:• Sudjelovati na sastanku Upravnoga vijeća asocijacije.• Organizirati javno predavanje na temu značenja prirodnoggospodarenja šumama za očuvanje klime,vode i tla.• U mjesecu rujnu 2011. godine organizirati trodnevnuekskurziju za Pro Silva Bohemica (Češka) natemu prebornih i nizinskih šuma Hrvatske.• Nastaviti postupak kandidiranja izabranih šumskihsastojina za europsku listu reprezentativnih objekataPro Silva Europe.663

FINACIJSKI PLAN POSLOVANJA ZA 2011. GODINUHŠD UKUPNO HŠD CENTRALA OGRANCIPRIHODI1 Prihodi od usluga 0,00 0,00 ,002 Prihodi od članarina 737.760,00 0,00 737.760,003 Prihodi od kamata 25.000,00 20.000,00 5.000,004 Prihodi od iznajmljivanja imovine 2.200.000,00 2.200.000,005 Prihodi od donacija: Državni proračun/lokalna samouprava 120.000,00 120.000,006 Ostali prihodi od donacija 185.000,00 0,00 185.000,007 Prihodi od pretplate na Šumarski list 440.000,00 440.000,008 Prihodi – ostalo 160.240,00 15.700,00 144.540,00UKUPNO PRIHODI: 3.868.000,00 2.795.700,00 1.072.300,00RASHODIRashodi za zaposlene9 Plaće, porezi, prirezi, doprinosi 830.000,00 830.000,00 ,0010 Ostali rashodi za zaposlene (naknade) 30.000,00 30.000,00 ,00Materijalni rashodi11 Rashodi za službena putovanja 30.000,00 30.000,00 ,0012 Rashodi za materijal i energiju 65.000,00 60.000,00 5.000,0013 Rashodi za usluge: Telefon i pošta 65.000,00 65.000,00 ,0014 Usluge tekućeg održavanja 420.000,00 420.000,00 ,0015 Komunalne 45.000,00 45.000,00 ,0016 Intelektualne usluge 300.000,00 290.000,00 10.000,0017 Računalne usluge 50.000,00 50.000,00 ,0018 Grafičke 365.000,00 328.000,00 37.000,0019 Ostale 32.000,00 27.000,00 5.000,00Ostali rashodi poslovanja20 Premije osiguranja 28.000,00 26.000,00 2.000,0021 Reprezentacija 570.000,00 133.080,00 436.920,0022 Članarine 30.000,00 25.000,00 5.000,0023 Stručna putovanja, savjetovanja 690.000,00 162.400,00 527.600,0024 Stručna literatura 40.000,00 32.000,00 8.000,0025 Troškovi vanjskih suradnika 80.000,00 69.680,00 10.320,0026 Amortizacija 55.000,00 55.000,00 ,0027 Bankovne usluge 15.000,00 9.000,00 6.000,0028 Ostali rashodi 128.000,00 108.540,00 19.460,00UKUPNO RASHODI: 3.868.000,00 2.795.700,00 1.072.300,00Nakon što je Biserka Marković, dipl. oec., voditeljicafinancijske službe obrazložila financijski plan za2011. godinu, program rada i financijski plan za 2011.godinu jednoglasno su usvojeni.Ad 5.Na 2. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-akao kadidati za predsjednika Sekcije za kulturu, sport irekreaciju predloženi su Branko Meštrić, dipl. ing. i OliverVlainić, dipl. ing. Odlučeno je da se članovi Upravnogodbora, do održavanja sljedeće sjednice, očitujutajniku HŠD-a o svom izboru. Većinu glasova dobio jeOliver Vlainić. Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjevićčestitao mu je na izboru za predsjednika Sekcije za kulturu,sport i rekreaciju, a kolega Oliver Vlainić prigodnimse riječima zahvalio na povjerenju.Na 2. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora HŠDaodlučeno je da Povjerenstvo: Marina Mamić, OliverVlainić i Damir Delač predlože oblik i formu novečlanske iskaznice HŠD-a. Veličina iskaznice biti će kaoi osobne iskaznice ili kreditne kartice. Povjerenstvo jepredočilo tri prijedloga:664

od kojih je izabran sljedeći prijedlogNa desnoj strani poleđine biti će fotografija člana.• Praćenjem financijskog poslovanja zamijećeno jeda je kod pojedinih ogranaka naplata članarina dalekoispod planske ili je nema. Članarina je propisanaStatutom HŠD-a i predstavlja jasan i definiraniprihod svakog ogranka HŠD-a, pa su s tim u skladuogranci dužni ažurirati naplatu.• Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević izvijestioje o konzultacijama s predsjednikom Uprave Hrvatskihšuma d. o. o. Darkom Vuletićem, dipl. ing., usmislu pronalaženja načina na koje bi trgovačkodruštvo na zakonom dozvoljen i transparentan načinpomoglo u radu svoje strukovne udruge.• Prof. dr. sc. Milan Glavaš, predsjednik Sekcije zazaštitu šuma, najavio je početkom veljače 2011. godine55. seminar biljne zaštite, na kojemu će šumariimati 18 naslova referata. Zamolio je za financijskupomoć, kako HŠD-a, tako i HKIŠDT, za sudjelovanjena tom seminaru. U 10 godina rada Šumarskesekcije u zaštiti bilja, napisano je 185 referata kojeje grupirao po temama, a sažetke uz komentare namjeravazajedno s dr. sc. Miroslavom Harapinom tiskatiu posebnom izdanju, naravno ukoliko se za topronađu neophodna financijska sredstva.• U potkrovlju zgrade Šumarskoga doma, koji koristeza poslovni prostor Hrvatske šume d. o. o., izmijenjenasu četiri krovna prozora. Ostali su u planu zaizmjenu u sljedećoj godini.Ad 6.• Tehnički urednik Šumarskoga lista Hranislav Jakovac,dipl. ing. izvijestio je kako je tijekom 2010. godineizašlo 5 dvobroja ŠL, a u pripremi je zadnjisvezak. Potanko izvješće o “Šumarskom listu” u2010. godini dat će se na prvoj sjednici Upravnogaodbora Hrvatskoga šumarskoga društvu u 2011. godini.Kako se prikupilo dovoljno materijala entomološkihpriloga koje na zadnjoj stranici Šumarskogalista objavljuje prof. dr. sc. Boris Hrašovec, predložioje tiskanje brošure, kao što je to i ranije napravljeno.• S obzirom da glavni urednik Šumarskoga lista prof.em. dr. sc. Branislav Prpić zbog bolesti nije u mogućnostiobavljati poslove glavnoga urednika, naprijedlog urednika područja Šumarskog lista i vodstvaŠumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,prof. dr. sc. Boris Hrašovec imenovan je v.d. glavnogurednika. Za to mu pripada naknada od 35 kunapo stranici.Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.Ad 7. Predlaženo je da Povjerenstvo za popis imovinei potraživanja na dan 31. 12. 2010. bude u sastavu:Jolanda Vincelj, dipl. ing. – predsjednica, Đurđica Belić– članica, Ana Žnidarec – članica. Prijedlog je jednoglasnoprihvaćen.Ad 8. Damir Miškulin, dipl. ing., predsjednikogranka Zagreb pozvao je sve nazočne na tradicionalnoBožično druženje ogranka 16. prosinca u 17 sati u prostorijamaŠumarskoga doma.Zapisnik sastavio:Tajnik HŠD-a:Damir Delač, dipl. ing. šum., v.r.Predsjednik HŠD-a:Mr. sc. Petar Jurjević, v.r.665

666

IN MEMORIAMZVONIMIR HORVATIĆ (1930 – 2010)Zvonimir Horvatić, dipl. ingšum., stručni suradnik u Zavodu zageodeziju Šumarskog fakulteta uZagrebu rođen je 27.12.1930. godineu Zagrebu.Osnovnu školu završio je 1941. iIV mušku gimnaziju 1950. godine uZagrebu. Iste godine upisuje Poljoprivredno-šumarski fakultet. Apsolvirao je školske godine 1954./55. iuz rad diplomirao 1965. godine. Godine1955. započeo je radni odnos uZavodu za geodeziju na radnom mjestulaboranta. Već sljedeće godi neprelazi na mjesto tehničkog suradnikau istom Zavodu, a 1968. godineizabran je za stručnog suradnika naKatedri za geodeziju, na tom mjestuostaje cijeli radni vijek do umi rovljenja1. siječnja 1996. godine.Plodan je stručni i znanstvenirad kolege Zvonimira Horvatića tijekomradnog odnosa u Zavodu zageodeziju. Z. Horvatić je koautor12 stručno-znanstvenih objavljenihradova sa suradnicima: R. Fintić, B.Hrašovec, Z. Kalafadžić, V. Kušan iR. Pernar.Umjesto citiranja članaka navodimoobrađivanu sljedeću problematiku:Metode poluokularne visinestabala u stereomodelu; kartiranjebusolnih vlakova, određivanje stupnjaoštećenosti bukve i jele; oštećenostšuma NP Plitvička jezera;oštećenost šuma NP Risnjak, oštećenostšuma infracrvenih (ICK) aerosnimki;zdravstveno stanje jele u jugozapadnojHrvatskoj na temeljuICK aerosnimki; oštećenost šumabukve i jele u Hrvatskoj primjenomICK aerosnimki; oštećenost šume iokoliša u Spačvi; oštećenost šuma uRepublici Hrvatskoj primjenom ICKaerosnimki.Aktivno je surađivao s Odjelomza ekologiju i tipologiju šuma u Šumarskominstitutu. Sa suradnicimasudjelovao je s referatom na VI.IUFRO simpoziju o jeli (Tannen –symposium) u Zagrebu 1990. godinei na savjetovanju na Brijunima1992. godine.Od gimnazijskih dana, od 1945.ili od velike mature i upisa na Šumarskifakultet 1950. godine prošlo je 65godina, nešto manje od prosječnogljudskog vijeka. Kolega Horvatić iliZvonko, kako smo ga iz milja zvali,ostaje dio sviju nas gimnazijalaca,studenata, nastavnika i profesora.Posebno je tijekom radnoga vijekabio omiljen i cijenjen od studenata naterenskim vježbama iz geodezije,kada se je tražila pomoć i savjet kakoriješiti zadatke na terenskoj praksi,kako se pripremiti za kolokvij prijeispita. Zvonko je bio pristupačan, srdačan,cijenjen, jednostavan i drag. Sblagim smiješkom, a ponekad i smalo dobronamjernog humora, pružaoje traženu pomoć generacijamastudenata.Iznenada, tiho i samozatajno,kako je radio i živio, shrvan teškomi dugotrajnom bolešću o kojoj jegovorio s izuzetnom mirnoćom,kao da se ništa ne događa, 28. srp -nja 2010. godine zauvijek nas jeostavio naš dragi kolega Zvonko.Sada kada Zvonko nije više snama, ostaju nam samo drage i neizbrisiveuspomene. Pamtit ćemoga kao izuzetnog stručnjaka iz područjageodezije, fotogrametrije idaljinskih istraživanja. Dragi našZvonko velika ti hvala za sve što siučinio za hrvatske šume i za nezaboravnenaše susrete. Dio si nas iostaješ u našim sjećanjima.Miroslav Harapin667

d.o.o. o za grafičku i nakladničku djelatnostBožidara Adžije 17,10000 ZagrebPoslovna jedinicaZadar-Vir,V Slatina 23,23234 VirObavljamo poslove likovno-grafičkog oblikovanja sa pripremom za tisak raznih vrsta publikacija kao što su:◆ Grafička priprema i prijelom knjiga – ilustrirana i zahtjevna izdanja, npr. monografije, enciklopedije, priručnici, slikovnice◆ Katalozi – prodajni i promidžbeni◆ Brošure, plakati i letci◆ Časopisi – npr. Šumarski list HŠD-a◆ Posjetnice, cjenici, oglasi, memorandumi, pisma, naljepniceOsim likovno-grafičkog oblikovanja u mogućnosti smo Vam ponuditi više vrsta usluga naših grafičkih studija kao što su:◆ Digitalni tisak velikog formata – print iz arka i role, maksimalne širine 1,12 m i duljine do 90 m ovisno o vrsti papira – canvas(umjetničko platno, 100 % pamuk), banner (polyester), flag textille (zastava) te sve ostale vrste papira debljine do 1,5 mm◆ Digitalni tisak – do A3 + formata 4/4 boje, do 300 g/m 2 na copy, reljefnom ili kunstdruck papiru,sve navedeno po EFI standardu i certifikatu◆ Probni otisak kontroliran najkvalitetnijim programom◆ Laminiranje/plastificiranje do A3 formata – 250 microna◆ Offset tisak kod vrhunske tiskare sa kojom surad - ujemo◆ Laserski ispis u boji i c/b do 256 g/m 2◆ Skeniranje na profesionalnom plošnom i rotacijskom skeneru◆ Pregled i unos korekcija unutar postojećih PDF datoteka ukoliko nemate originale radne datoteke◆ Izrada prezentacija, logo-a i web bannera◆ Fotografiranje profesionalnom fotografskom opremom kao i dodatna obrada i montaža na Vaš zahtjevInformacije i ponude zatražite na e-mail: info@zupancic-hr.hrili putem telefona na sljedeće brojeve: 098 41 76 30; 098 27 65 65; 023 36 30 03; 01 36 46 941www.zupancic-hr.hr

UPU TE AU TO RI MA – INSTRUCTIONS FOR AUTHORSŠumarski list objavljuje znanstvene i struč ne članke izpo dručja {umarstva, odnosno svih znan stvenih grana pri -pa da jućih šumarstvu, zatim zaštite prirode i lovstva. Svakiznan stveni i stručni članak trebao bi težiti provedbi auto ro -ve zamisli u stručnu praksu, budući da je šu mar ska znanostpri mjenjiva. U rubrikama ča so pisa donose se napisi o zaš -ti ti pri rode povezane uz šume, o obljetnicama, znanstve -nim i stručnim skupovima, knjigama i časopisima, o zbi va -njima u Hrvatskom šumarskom društvu, ti je ku i zaključ ci -ma sjednica Upravnoga odbora te go diš nje i izvanredneskup štine, obavijesti o ogran cima Društva i dr.Svi napisi koji se dostavljaju Uredništvu, zbog objav lji -vanja moraju biti napisani na hr vat skom jeziku, a znan -stve ni i stručni radovi na hrvatskom ili engleskom jeziku,s na slo vom i pod naslovima prevedenim na egleski, od nos -no hr vatski jezik.Dokument treba pripremiti u formatu A4, sa svim marginama2,5 cm i razmakom redova 1,5. Font treba biti Ti -mes New Roman veličine 12 (bilješke – fusnote 10), samtekst normalno, naslovi bold i velikim slovima, podnaslovibold i malim slovima, autori bold i malim slovima bez titu -la, a u fusnoti s titulama, adresom i elekro ničkom adresom(E-mail). Stranice treba obrojčati.Opseg teksta članaka može imati najviše 15 stranica za -jed no s prilozima, odnosno tablicama, grafikonima, sli ka ma(crteži i fotografije) i kartama. Više od 15 stranica može sepri hvatiti uz odobrenje urednika i recenzenata. Cr teže, fo to -gra fije i karte treba priložiti u visokoj rezoluciji.Priloge opisati dvojezično (naslove priloga, glave tab -li ca, mjerne jedinice, nazive osi grafikona, slika, ka ra ta,fo tografija, legende i dr.) u fontu Times New Ro man 10(po potrebi 8). Drugi jezik je u kurzivu. U tekstu ozna čitimje sta gdje se prilozio moraju postaviti.Rukopisi znanstvenih i stručnih radova, koji se premapret hodnim uputama dostavljaju ured ništvu Šumarskogalista, moraju sadrža va ti sažetak na engleskom jeziku (nahr vatskome za članke pisane na engleskom jeziku), iz ko -je ga se može dobro indeksirati i abstraktirati rad. Taj sa že -tak mora sadržavati sve za članak zna čaj no: dio uvoda,opis objek ta istraživanja, me to du rada, rezultate is tra ži va -nja, bit no iz ras prave i zaključke. Sadržaj sažetka (Sum -mary) mora upućivati na dvojezične priloge – tablice, gra -fi kone, slike (crteže i fotografije) iz teksta članka.Pravila za citiranje literarture:Članak iz časopisa: Prezime, I., I. Prezime, 2005:Naslov članka, Kratko ime časopisa, Vol. (Broj):str.– str., GradČlanak iz zbornika skupa: Prezime, I., I. Prezime, I.Prezime, 2005: Naslov članka, U: I. Prezime (ur.),Naziv skupa, Izdavač, str.–str., GradČlanak iz knjige: Prezime, I., 2005: Naslov članka ilipoglavlja, Naslov knjige, Izdavač, str.–str., GradKnjiga: Prezime, I., 2005: Naslov knjige, Izdavač,xxxx str., GradDisertacije i magistarski radovi: Prezime, I., 2003:Naslov, Disertacija (Magisterij), Šumarski fakultetZagreb. (I. = prvo slovo imena; str. = stranica)Forestry Journal publishes scientific and specialist ar -ticles from the fields of forestry, forestry-related scientificbranches, nature protection and wildlife management. Everyscientific and specialist article should strive to convert theauthor’s ideas into forestry practice. Different sections of thejournal publish articles dealing with a broad scope of topics,such as forest nature protection, anniversaries, scientific andprofessional gatherings, books and magazines, activities ofthe Croatian Forestry Association, meetings and conclusionsof the Managing Board, annual and extraordinary me etings,announcements on the branches of the Association, etc.All articles submitted to the Editorial Board for publicationmust be written in Croatian, and scientific and specialistarticles must be written in Croatian and English. Titles andsubheadings must be translated into English or Croatian.Documents must be prepared in standard A4 format, allmargins should be 2.5 cm, and spacing should be 1,5. Thefont should be 12-point Times New Roman (notes – footnotes10). The text itself should be in normal type, the titlesin bold and capital letters, the subheadings in bold andsmall letters, and the authors in bold and small letters withouttitles. Footnotes should contain the name of the authortogether with titles, address and electronic address (e-mail).The pages must be numbered.A manuscript with all its components, including tab l es,graphs, figures (drawings and photographs) and maps,should not exceed 15 pages. Manuscripts exceeding 15 pa -ges must be approved for publication by editors and reviewers.The attached drawings, photographs and maps shouldbe in high resolution.All paper components should be in two languages (titles ofcomponents, table headings, units of measure, graph axes, fi -gures, maps, photographs, legends and others) and the fontshould be 10-point Times New Roman (8-point size if necessary).The second language must be in italics. Places in the textwhere the components should be entered must be marked.Manuscripts of scientific and specialist papers, writtenaccording to the above instructions and submitted to theEditorial Board of Forestry Journal, must contain anabstract in English (or in Croatian if the article is written inEnglish). The abstract should allow easy indexation andabstraction and must contain all the key parts of the article:a part of the introduction, description of research topic,method of work, research results, and the essentials from thediscussion and conclusions. The summary must give an indicationof bilingual components – tables, graphs and figures(drawings and photographs) from the article.Rules for reference lists:Journal article: Last name, F., F. Last name, 2005:Title of the article, Journal abbreviated title, Volumenumber: p.–p., City of publicationConference proceedings: Last name, F., F. Last name,2005: Title of the article, In: M. Davies (ed), Title ofthe conference, Publisher, p.–p., City of publicationBook article: Last name, F., 2005: Title of the articleor chapter, Title of the book, Publisher, p.–p. Cityof publicationBook: Last name, F., 2005: Title of the book, Publisher,xxxx p., City of publicationDissertations and master’s theses: Last name, F., 2003:Title, Dissertation (Master’s thesis), Faculty ofForestry, Zagreb) (F. = Initial of the first name; p. = page)

Sl. 1. S gornje strane plataninog lista uočava se promje -na boje (žućenje) u predjelu lisne nervature.Pažljivijim pregledom otkrivamo velik broj točkastihklorotičnih polja.Fig. 1 Upper sycamore leaf area shows change of color(yellowing) around leaf veins. Detailed inspectionreveals numerous and tightly clustered chloroticdots.Sl. 2. Larvalne i adultne stadije stjenice nalazimo nalisnom naličju koje je redovito prekriveno njihovimcrnim točkastim sekretom.Fig. 2 Underside of the leaf is covered with numerousblack speckles excreted by larvae and adults ofsycamore lace bug.Sl. 3. Tijekom zimskog razdoblja odrasle stjenice mi -ru ju pod ljuskavom plataninom korom.Fig. 3 Winter is spent in the adult stage under the barkscales of sycamore trunks.Sl. 4. Imago platanine mrežaste stjenice, Corythuca ci -li ata (Say, 1832).Fig. 4 Sycamore lace bug adult, Corythuca ciliata (Say,1832).(Tekst i fotografije: B. Hrašovec)Platanina mrežasta stjenica, Corythuca ciliata (Say, 1832), Sjevernoamerička je vrsta unešena u Europu prekoItalije 1964. godine. Prvu znanstvenu objavu o pojavi ove novopridošlice u Hrvatskoj donosi 1972. godine akademikMilan Maceljski sa suradnicima. Od tada do danas ovaj se štetnik proširio svuda gdje rastu platane, takoda je danas gotovo nemoguće pronaći stablo na kojem se ne bi mogao pronaći neki od njegovih razvojnih stadija.Razmjeri njenog štetnog utjecaja (promjena boje lišća uslijed intenzivnog sisanja staničnog sadržaja) variraju odslabo uočljivih šteta, do potpunog odumiranja lišća i njegovog preuranjenog otpadanja još tijekom ljeta, a što ukombinaciji s ostalim nepovoljnim biotičkim i abiotičkim čimbenicima urbanog okoliša može dovesti i do potpunogodumiranja stabla platane. Mjere zaštite provode se danas rijetko, a svode se na insekticidni tretman lišća i/ilidebla u rano proljeće. U novije vrijeme aktualna je i endoterapeutska metoda injektiranja sistemičnih insekticida,primjenjiva u visoko urbaniziranom okolišu.Sycamore lace bug, Corythuca ciliata (Say, 1832), is a North American species introduced into Europe via Italy in1964. First scientific record of the introduction on Croatian territory dates from 1972 by Milan Maceljski and collaborators.Since early 70’ this newcomer spread wherever a sycamore grows and one can hardly find a tree today withoutat least some of its developmental stages present. Damages caused by this lace bug (leaf discoloring resultingfrom the intensive sucking of liquid cell contents) vary from hardly noticeable to complete leaf die out followed by apremature senescence during late summer. Combined with a plethora of other biotic and non biotic harmful impacts ofurban environs this could lead even to a tree die out. A classical insecticidal suppressive measures (canopy and/or treetrunk spraying) are practiced rarely these days. Tree injection with systemic insecticides has become more popular lately,especially in the intensively urbanized areas.IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoćMinistarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma d.o.o.Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestière croate –Herausgeber: Kroatischer ForstverinGrafička priprema: ŽUPANČIĆ HR d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb