PDF - Å umarski list - HÅ D

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 164 (001)Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. sensu latissimo)NA PODRUČJU HRVATSKE PODRAVINE PREMAMORFOLOŠKIM SVOJSTVIMA LISTOVATHE VARIABILITY OF FIELD ELM (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) IN CROATIANDRAVA RIVER VALLEY ACCORDING TO THE LEAF MORPHOLOGYMarko ZEBEC 1 , Marilena IDŽOJTIĆ 1 , Igor POLJAK 1 , Iva MIHALDINEC 2SAŽETAK: Istraživana je varijabilnost pet populacija nizinskog brijesta(Ulmus minor Mill. sensu latissimo) s područja sjeverozapadne Hrvatske, uzrijeku Dravu: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Varaždin i Veliko Polje. Morfometrijskoistraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnostiprovedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištenemultivarijatne i deskriptivne statističke metode. Konstatirana je visokavarijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnostina razini svih populacija kretao od 17,63 % za svojstvo broja primarnih zubacasubapikalne regije lista do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Unutarpopulacijskavarijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim zasvojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke.Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobnonajsličnije populacije Svibovica, Gotalovo i Banov Brod. Populacija VelikoPolje od ostalih se populacija izdvaja zbog jakog negativnog antropogenogutjecaja, dok je odvajanje najsjevernije populacije Varaždin uvjetovano njenimzemljopisnim položajem i specifičnim staništem.Ključne riječi: Ulmus minor Mill. sensu latissimo, morfometrijskavarijabilnost, Podravina1. UVOD – IntroductionNizinski brijest (Ulmus minor Mill. sensu latissimo)naša je plemenita listača, koja zajedno s brijestomvezom (U. laevis Pall.) i gorskim brijestom (U. glabraHuds.) pripada rodu Ulmus L., taksonomski određenomunutar porodice Ulmaceae Mirb., nom. cons. Brijestovisu široko rasprostranjeni u sjevernomumjerenom području, a rastu i u suptropskom područjusrednje Amerike i jugoistočne Azije (Pennington iSarukhan 1968, Fu 1980, Mackenthun 1997).Njihova staništa odlikuju se velikom raznolikošću,tako da neki pripadnici roda dolaze uz obale velikih rijeka(U. minor Mill., U. laevis Pall., U. americana L.,1 Dr. sc. Marko Zebec, izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić,Igor Poljak, dipl. ing. šum., Sveučilište u Zagrebu, Šumarskifakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku,Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, e-mail: mzebec@sumfak.hr2Iva Mihaldinec, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,UŠP Koprivnica, Šumarija Kloštar Podravski, Ulica 1. svibnja 2,48362 Kloštar PodravskiU. rubra Mühl., U. davidiana Planch.), dok drugim vrstama(U. glabra Huds., U. thomasii Sarg., U. androssowiiLitw., U. changii Cheng, U. villosa Brandis, U.wallichiana Planch.) više odgovaraju brdska područja iveća nadmorska visina (Melville i Heybroek1971, Richens 1983). Nizinski brijest rasprostranjenje u većem dijelu Europe, osim sjevernih područja, araste i duž mediteranske obale, na većini otoka Sredozemnogmora, kao i u sjevernoj Africi, Maloj Aziji,Kavkazu i Transkavkaziji (Richens 1976).Ova europska vrsta, element je vegetacije poplavnihšuma reda Alnetalia glutinosae Tüxen 1937 i karakterističnavrsta sveze Alno-Quercion roboris Horvat 1938,a važan je član zajednica hrastovih poplavnih šumakoje se protežu duž velikih srednjoeuropskih rijeka(Sava, Dunav, Drava, Odra), gdje je hrast lužnjak edifikatorskavrsta drveća, dok je brijest primiješan, ponekadi u većem broju. Za prirodne populacije nizinskog569