PDF - Å umarski list - HÅ D

M. Zebec, M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec: VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIV (2010), 569-580multiplih testova (LSD) zaključeno je da se populacijeVaraždin i Veliko Polje značajno razlikuju od ostalih populacija,kao i međusobno, i to za većinu istraživanihsvojstava.Primjenom multivarijatnih statističkih metoda (klasterskai diskriminantna analiza) dodatno je pojašnjenuzorak variranja i trend diferencijacije populacija, prethodnodobiven metodama deskriptivne statistike, odnosnoanalize varijance. Populacija Varaždin odlikujese visokim koeficijentima varijabilnosti za gotove sveznačajke, što ukazuje na njenu heterogenost. Nedvojbenoodvajanje populacije Varaždin od ostalih populacija,i to na vrlo visokoj razini, može se tumačitiekološko-geografskim načelom. Specifičnost ove najsjevernijei geografski najudaljenije populacije je u područjunjena pridolaska, budući da ona, za razliku odostalih populacija, ne pridolazi u šumi hrasta lužnjaka,već u zajednici bijele i crne topole (Populetum nigroalbaeSlavnić 1952), za koju su karakteristični povišenipoložaji u odnosu na ostale zajednice sveze Salicionalbae Soó 1940, te naglašeni negativni utjecaj hidrotehničkihzahvata i agromelioracije.Populaciju Veliko Polje karakterizira vrlo malenbroj stabala (dvadesetak jedinki) koja pridolaze naagrobiotopu. Shodno tomu ovaj kompleks nije konkretnošumski, tako da u njemu nisu prisutni uravnoteženiuvjeti staništa, inače svojstveni starijim sastojinama.Ova populacija se odlikuje najmanjim dimenzijama listova,a male vrijednosti koeficijenta varijabilnosti zavećinu svojstava ukazuju na uniformnost istraživanihsvojstava. Upravo homogenost istraživanih svojstava,kao i smanjena brojnost populacije (posljedica sječe ikonverzije šumskog staništa u poljoprivrednu površinu)ukazuju na izvjesnost vegetativnog načina reprodukcijeove populacije.Budući da su ekološki parametri područja istraživanihpopulacija Banov Brod, Svibovica i Gotalovo podjednaki,možemo zaključiti da utvrđena varijabilnostne proizlazi iz različitosti ekoloških čimbenika (klima itlo), već je najvjerojatnije uzrokovana izrazitom heterogenošćugenetske baze svojti unutar U. minor Mill. s.l. kompleksa općenito.Iako iscrpnim istraživanjima nizinskog brijesta napodručju sjeverne i zapadne Europe postojanje regionalnestrukture nije kategorički potvrđeno, budući danije donesen konsenzus o morfološkim deskriptorimana vrsnoj i unutarvrsnoj razini, pitanje taksonomskogintegriteta nizinskog brijesta ostaje i dalje otvoreno(Machon i sur. 1997, Hollingsworth i sur. 2000,Goodal-Copestake i sur. 2005).Kako bi se donijeli kritičniji zaključci glede taksonomskedelimitacije i diferencijacije svojti unutar U.minor Mill. s. l. kompleksa na području Podravine, potrebnoje kombinirati morfometrijske i molekularnobiološkemetode istraživanja.Ovim istraživanjem, temeljenom na morfometrijskojanalizi morfoloških značajki listova, izvršena jekvantifikacija varijabilnosti podravskih populacija nizinskogbrijesta, čime je oformljena inicijalna baza zadaljnje studije ove vrste na području Podravine.Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom„Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitihlistača u Hrvatskoj“, te se zahvaljujemo na financijskojBeraković, M., 1999: Utjecaj dravskih hidroelektranana mikroklimu, Hrvatska vodoprivreda 76:14–20.Bognar, A., 2001: Geomorfološka regionalizacijaHrvatske, Acta Geogr. Croatica, Vol. 34 (1999):7–29.Coleman, M., 1998: The elm problem: a molecularand morphological case study, Disertacija, EdinburghUniversity and the Royal Botanic GardenEdinburgh.Collin, E., I. Bilger, G. Eriksson, J. Turok,2000: The conservation of elm genetic resourcesin Europe, U: C. P. Dunn (ur.), The elms – breeding,conservation and disease management, J.Chapman and Hall, 281–293, New York.6. ZAHVALA – Acknowledgement6. LITERATURA – Referencespotpori. Veliku zahvalnost dugujemo svim djelatnicimašumarija UŠP Koprivnica, koji su nam olakšali pronalaženjestabala nizinskog brijesta na terenu.Collin, E., 2002: Strategies and guidelines for theconservation of the genetic resources of Ulmusspp. U: S. Borelli (ur.), Noble Hardwoods network:Report of the fourth and fifth meetings,International Plant Genetic Resources Institute,50–67, Rome.F u , L. K., 1980: Systematic study of the genus Ulmusin China, Journal of the North-eastern ForestryInstitute 3: 1–40, Beijing.Goodal-Copestake, W. P., M. L. Hollingsworth,P. M. Hollingsworth, 2005: Molecularmarkers and ex situ conservation of theEuropean elms (Ulmus spp.), Biological Conservation122: 537–546.577