S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski <strong>list</strong> br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242žati čovjeku dobra izražena, prija svega, u općekorisnim(ekološkim i socijalnim) i gospodarskim funkcijama.Punu potvrdu svoje vrijednosti glede općekorisnihfunkcija svakim danom sve više doživljavaju šume kojese nalaze u okruženju ili neposrednoj blizini naselja, akoje su najčešće prema Zakonu o zaštiti prirode proglašenezaštićenim dijelovima prirode, najčešće u kategorijipark-šuma. One, osim toga što predstavaljaju značajnoekološko uporište toga područja, u svako doba pružajučovjeku sve kategorije općekorisnih funkcija šuma,svrstane u društvene (socijalne) i ekološke (zaštitne) funkcije.Jednostavno rečeno one predstavljaju oaze kolikotoliko kvalitetnih životnih uvjeta, koji su nužni svakomčovjeku i na koje je on navikao, kao na životnu potrebunastalu tisućgodišnjim uzajamnim utjecajima izraženimu vrlo bliskim i trajnim odnosima čovjek - šuma. Odnosičovjek-šuma su nužnost i nasušna potreba svakog čovjekai dio su njegove genetske konstitucije. Što je ugroženostčovjeka glede životnih uvjeta veća, potreba zašumom i uvjetima koje ona pruža je očitija. Danas, uuvjetima onečišćenog zraka, vode i tla, u promijenjenimuvjetima ritma života i življenja, na koje se čovjek teškoprivikava, potreba za šumom posebno je izražena.Grad Zagreb, kao rijetko koje mjesto u ovom dijeluEurope, ima privilegiju što se u njegovoj neposrednojblizini nalazi Medvednica, koja obiluje prirodnim šumama,u današnjim uvjetima, stabilnim, biološki raznolikimstrukturama, u kojima se preko dva stoljećagospodari po načelu potrajnosti, a na osnovi temeljnihnačela šumarske znanosti i struke. Šume Medvednicesu rezultat stručnog šumarskog rada i organiziranog šumarstva,koje je na ovim prostorima, kao i u ostalom dijelusredišnje Europe, nastalo prije nešto više od dvastoljeća. Grad je smješten na obroncima Medvednice azahvaljujući prija svega organiziranom šumarstvu i nazočnostistručne šumarske prakse, kad se grad formiraoi širio te prerastao u velegrad, u njemu su ostale značajnepovršine šuma koje su dio prirodne cjeline na potezuMedvednica - rijeka Sava. Te su šume logičan slijedprirodnih šumskih zajednica na navedenom potezu,koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima na kojimapridolaze, a što je posebno znakovito, one su prirodne,klimatogene zajednice.Tu se nalaze tri vertikalna vegetacijska pojasa i toeuropsko-montanski (brdski), europsko-kolinski (brežuljkasti)i europsko-planarni (nizinski). Svaki od njihpredstavljen je šumskim zajednicama koje se rasprostiruod obronaka Medvednice do obala rijeke Save, unizu u kojem dominiraju bukove šume, šume hrasta kitnjaka,šume hrasta lužnjaka i šume topola i vrba. Osimprirodnih šumskih zajednica, na navedenom području,u manjem dijelu nalaze se i umjetno podignute šume ilišumske kulture u kojima možemo naći kulture bagrema,smreke, običnog bora i si.Glede izuzetne važnosti takvih šuma koje su utkaneu sve dijelove grada, a još uvijek predstavljaju značajnesuvisle šumske komplekse, one zahtijevaju poseban iintezivniji tretman glede uobičajenih zahvata njege, obnovei održavanja. Kod toga se moraju istaknuti nekepostavke zbog jasnijeg i sveobuhvatnijeg gledanja naznačaj park-šuma.Te šume, zbog svoje posebne namjene i položaja, ane zbog nekih drugih obilježja koje bi ih razlikovale odnormalnih gospodarskih šuma, zaslužuju poseban postupaki zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode te su šumesvrstane u zaštićene dijelove prirode, t.j. one dijeloveprirode koji imaju posebnu zaštitu. Inače se park šumepo svojoj genezi, strukturi i razvoju ne razlikuju od normalnihgospodarskih šuma. Razlika je jedino u ciljugospodarenja. Cilj gospodarenja park-šumama je prijesvega u pridobivanju općekorisnih funkcija šuma, gdjeje odmor i rekreacija građana na vidnom mjestu, za razlikuod klasičnih gospodarskih šuma, gdje su pored pridobivanjaopćekorisnih funkcija, naglašene i gospodarskefunkcije u vidu proizvodnje što kvalitetnijihdrvnih sortimenata. Položaj park šuma u odnosu na naseljenamjesta i njihova pristupačnost žiteljima je temeljnirazlog što je gospodarska funkcija prepustilamjesto rekreaciji i odmoru, značajnim pokazateljimaopćekorisnih funkcija šuma.Kvalitetna gospodarska šuma je istovremeo i kvalitetnašuma za pridobivanje općekorisnih funkcija. Šumanormalne strukture, velikog prirasta i ostalih parametarakoje imaju "normalne gospodarske šume", poredproizvodnje drva istovremeno kvalitetno proizvodei općekorisna dobra. Te dvije vrijednosti su u čvrstojkorelaciji na osnovi čega se može zaključiti da su radovina njezi, obnovi i održavanju park šuma u biti istovjetnis isto takvim radovima u gospodarskim šumama,uz uvažavanje posebnosti koje su bitne za park-šumu.Na osnovi Poslovnika gradskog poglavarstva (članak20. stavak 2. Službeni glasnik grada Zagreba 12/93i 22/93), Gradsko poglavarstvo je donijelo zaključak oosnivanju i imenovanju Stručne komisije za zaštitu priroderadi izrade stručne podloge za stavljanje pod zaštitupark-šuma. Stručna podloga, odnosno terenskaobrada, valorizacija i stručno obrazloženje odnose se napark-šume spomenute u članku 7. GUP-a. Popis parkšumakoje treba zaštiti a za koje će stručnu podlogu izraditistručno povjerenstvo nalaze se u priloženoj tablici anjihov prostorni raspored i položaj u priloženoj karti.Ovaj Program je dio prijedloga studije za proglašenjenavedenih park-šuma zaštićenim djelovima prirodetemeljem Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7.GUP-a Grada Zagreba.226
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski <strong>list</strong> br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242Slavko MATIĆ2. RADOVI NA NJEZI PARK-ŠUMA - Park forest tendingSvaka park-šuma mora zadovoljiti temeljne kriterijekoje ima prirodna sastojina glede strukture, stabilnosti,prirodnosti i mogućnosti prirodne obnove, a sve to morapružati estetski ugođaj posjetitelju. Kod toga je bitnonapomenuti da se kvalitetna park šuma po strukturii vanjskom izgledu ne razlikuje od prirodne šume.Radovi na njezi park-šuma obuhvaćaju sve fazeradova koje inače provodimo u prirodnim sastojinamatime da se kod park-šuma uvažavaju specifičnosti kojemoraju biti naglašene, posebice kod estetskog izgleda ijoš veće raznolikosti glede vrsta drveća. Radovi na njeziu čvrstoj su vezi s radovima na pomlađivanju ili obnovipark-šuma. Vrlo često je nemoguće odrediti čvrstugranicu između njege i pomlađivanja, jer se ti radovičesto puta preklapaju i u mjestu i u vremenu izvođenja.Njegom počinjemo onog momenta kad se na pomladnojpovršini park-šume koju obnavljamo, pojavi ponik,odnosno pomladak s kojim možemo računati kao sbudućom sastojinom ili dijelom buduće sastojine. Radovena njezi obavljamo skoro tijekom cijelog životasastojine, a završavamo s početkom radova na obnovi.Sastojina tijekom životnog doba ili ophodnje doživljavarazličite razvojne stadije (ponik, pomladak, mladik,koljik, letvik, mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina),pa se i zahvati njege prilagođavaju različitim razvojnimstadijima.Mlade sastojine nastale prirodnom ili umjetnomobnovom ne mogu postići kvalitetnu strukturu, omjersmjese, kvalitet stabla, izgled, stoje važno za park-šumu,ako se prepuste spontanom razvoju. Zbog toga jenužno već u najranijim razvojnim stadijima pristupitinjezi, kako sastojine tako i staništa. Sastojine koje nisuu mladosti njegovane obični su vrlo guste. Stabla imajuvrlo visoki stupanj vitkosti, malu reduciranu krošnju,pa su zbog toga neotporne na biotske i abiotske čimbenike(snijeg, led, vjetar, kukci, gljive i dr.). Osim toga utim se sastojinama nalazi velik broj fenotipski loših stabala,pa je estetska i gospodarska vrijednost tih stabalana niskom stupnju.Cilj i zadatak njege park-šuma je u tome da se tijekomživota sastojine utječe na njenu strukturu, kako bise postigao cilj gospodarenja uz osiguranje trajne stabilnosti,produktivnosti, estetskog ugođaja i mogućnostikvalitetne prirodne obnove.Njegom sastojina, osim što se poboljšavaju stanišniuvjeti u tlu i atmosferi, utječe se na zamjenu prirodnespontane selekcije stabala u sastojini selekcijom temeljenomna šumskouzgojnim načelima. Razlikuju se ovitipovi selekcije:- negativna selekcija ili negativno odabiranje, u štose ubraja, a radi dovođenja više svjetla mlađem pomlatku,i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatkui mlađem mladiku- pozitivna selekcija ili pozitivno odabiranje u oblikuproreda u starijem mladiku, mladim, srednjodobnim,starijim i starim sastojinama.Negativnom selekcijom uklanjaju se iz sastojine svenepoželjne jedinke sve do momenta kad se počinjuuočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se u radovena pozitivnoj selekciji uklanjajući iz sastojine onošto ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Stabla budućnostiodabiremo na osnovi njihove kvalitete (krošnja,deblo), a u park-šumi to pored glavne vrste drvećamogu biti i druge, sporedne i pionirske vrste (breza, topole,vrbe, johe, trešnje, divlje jabuke i dr.) koje će pružatikvalitetan estetski ugođaj. Pri tome se mora voditiračuna da sastojina ne izgubi obilježja koja su tipična zasvaku prirodnu šumu, a to su suvislost, proizvodnost,potrajnost, stabilnost, raznolikost, mogućnost prirodneobnove i kvalitetan estetski ugođaj, koji jeu ostalomsvojstven svakoj stabilnoj prirodnoj šumi.Radovi na njezi park-šuma mogu se podjeliti u ove faze:- radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećemi budućem mladom naraštaju (rahljenje tla,uništavanje korova, odvodnja i dr.)- zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka,životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnihekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.)- njega pomlatka nakon dovršnih sječa- njega sastojina čišćenjem- njega sastojina proredom- ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnuvrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanjegrana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.).2.1. Radovi na njezi do prvih proredaTending until the first thinningVeć smo naveli da se radovi na njezi park-šuma vrločesto preklapaju s radovima na pomlađivanju, najčešćes radovima na pripremi staništa za obnovu. Ti se radovinajčešće obavljaju pod zastorom krošanja matične sastojineprije dovršnog sjeka, gdje se još radi na pripremistaništa za obnovu a istovremeno se njeguje postojećipomladak na kojeg računamo kao s budućom sastojinom.To naročito dolazi do izražaja u park-šumamagdje se obnova obavlja na malim površinama s dugimpomladnim razdobljem.Najčešći su radovi s tlom u vidu rahljenja nagomilanoghumusa, istovremenog uništavanja korova te odvodnjesuvišne površinske vode.227
- Page 2 and 3: RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIO
- Page 4 and 5: SADRŽAJ - CONTENTSIZVORNI ZNANSTVE
- Page 6 and 7: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 8 and 9: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 10 and 11: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 12 and 13: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 14 and 15: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 18 and 19: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 20 and 21: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 22 and 23: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 24 and 25: S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 26 and 27: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 28 and 29: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 30 and 31: S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 32 and 33: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜ
- Page 34 and 35: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 36 and 37: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 38 and 39: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 40 and 41: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 42 and 43: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 44 and 45: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 46 and 47: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 48 and 49: Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKL
- Page 50 and 51: Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLO
- Page 52 and 53: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 54 and 55: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 56 and 57: Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLON
- Page 58 and 59: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 60 and 61: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 62 and 63: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 64 and 65: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 66 and 67:
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 68 and 69:
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 70 and 71:
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 72 and 73:
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 74 and 75:
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 76 and 77:
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 78 and 79:
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 81 and 82:
STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPE
- Page 83 and 84:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 85 and 86:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 87 and 88:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 89 and 90:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 91 and 92:
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA
- Page 93 and 94:
Glede važnosti šećernoga javora
- Page 95 and 96:
opasnosti i koje bi mogle iščeznu
- Page 97 and 98:
ekao prijestolja, a daje 12. studen
- Page 99 and 100:
na borovima u Hrvatskoj, Značajkek
- Page 101 and 102:
BORIS HRAŠOVECMr. sc. Boris Hrašo
- Page 103 and 104:
ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACIPro
- Page 105 and 106:
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVAZA
- Page 107 and 108:
III. Troškovi za zaposlene8. Plać
- Page 109 and 110:
Ad 7. HSD će poraditi na oživljav
- Page 111 and 112:
ve koji nas očekuju, cilj nam je b
- Page 113 and 114:
šumarstvo danas i sutra. Za uvod u
- Page 115 and 116:
Cast mi je i zadovoljstvo što Vas
- Page 117 and 118:
Zahvaljujući inž. Serdarušiću n
- Page 119 and 120:
niti ne spominje restrukturiranje "
- Page 121 and 122:
ovinsku, socijalnu i ekološku vrij
- Page 123 and 124:
IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTISVE
- Page 125 and 126:
Dio Predsjedništva Akademije šuma
- Page 127 and 128:
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HE
- Page 129 and 130:
IN MEMORIAMProf. dr. se. PAŠKO LOV
- Page 131:
UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl