pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268UDK630* 165.001 (Larix deeidua Mill.)MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽIEUROPSKOG ARIŠA (LARIX DECIDUA MILL.) KRAJ BJELOVARAINTERCLONAL AND CLONAL DIFFERENCES IN A SEED ORCHARD OF EUROPEAN LARCH{LARIX DECIDUA MILL.) NEAR BJELOVARZlatko PERIĆ*Sažetak: Klonska sjemenska plantaža europskog ariša osnovana je1965.godine na lokalitetu Klokočevcu na području šumarije Bjelovara. Plantažudanas čini 26 klonova s 1 do 26 rametapo klonu. Plan sadnje biljaka je linijski.Površina plantaže iznosi 2 ha. U ovom radu prikazani su i raspravljenirezultati istraživanja genotipske varijabilnosti (međuklonske varijabilnosti),odnosno ekološke varijabilnosti (unutarklonske varijabilnosti) za istraživanasvojstva: urod češera i sjemena, dužine, širine češera i njihov odnos, težine100 češera, težine 1000 sjemenki, energija klijavosti i klijavost sjemena.Ključne riječi: europski ariš (Larix deeidua Mili), klon, rameta,urod, dimenzije češera, težine 100 češera i 1000 sjemenki, enegrija klijavostii klijavost.UVOD - IntroductionEuropski ariš {Larix deeidua Mill.) u Hrvatskoj neraste prirodno, već su unesene razne rase ariša u kulture.Kulture ariša nalaze se na području Uprave šumaKoprivnica, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Požega, Našice,Gospić i Ogulin. Od 32624,86 ha kultura četinjača uHrvatskoj ariš u monokulturama čini svega 7%, odnosno2300 ha. Mješovitih kultura ariša sa duglazijom,običnim borom i ostalim vrstama ima daleko više.U Hrvatskoj površina na kojima bi se moglo osnivatišumske kulture ima oko 500 000 ha. Te površine suneprivedene šumskoj proizvodnji ili su u stadiju degrediranešume. Proizvodnju na takvim površinama trebaotpočeti s kulturama pionirskih vrsta. Ariš je zasigurnovrsta na koju treba računati prilikom takvih poduhvata.Razlog tome su njegove karakteristike; brzi rast s ranomkulminacijom visinskog prirasta, rano izađe iz zonekorovske vegetacije, rijetka i prozračna krošnja krozkoju prolazi puno svjetla i dobra kvaliteta drveta.Zbog količine svjetla koju krošnja propušta do tla,ariš je zanimljiv za osnivanje mješovitih kultura.*Mr. se. Zlatko Perić, dipl. inž. šum., Šumarski institut, Jastrebarsko, izvadakiz magistarskog rada I dioMješovite kulture ariša s autoktonim poluskiofitnimili skiofitnim vrstama mogu skratiti put od kulture doprirodne sastojine autoktone vrste koja se sadi zajednos arišom. Kulture ariša i obične bukve, te ariša, bukve ijele, bile bi veoma dobre s ekološkog i uzgojnog aspekta.U takvim kulturama ariš bi se mogao smatrati predrastom,te tijekom proreda prema željenim ciljevimagospodarenja, stabla ariša mogu biti posječena kaoprethodni prihod, a ostaju kulture npr. jele i bukve dokraja propisane ophodnje.Sjeme, odnosno biljke ariša kao i ostalih vrsta kojebi se koristile za podizanje mješovitih kultura morajubiti samo iz sjemenskih plantaža, kako bi osigurali visokugenetičku kontrolu svojstava u kulturama. Time semože postići više koristi, stabla će biti sa smanjenimučešćem negativnih svojstava (rašljavosti, usukanostižice itd.), osim toga genetička dobit glede rasta i prirastabiti će značajna.Ariš dobro raste na lakim ilovastim prozračnim i o-cjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, alidovoljne vlažnosti tijekom vegetacije. Uspješno rastena tlima vapnenaste i silikatne podloge. Ne odgovarajumu udoline gdje je mrazište zimi, a preko ljeta se sku-253