pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289UDK 630* 279:232.1UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJETHE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIKPetar ĐURASOVIĆ*Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnogdrveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovuokolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastihegzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku,zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kultureživljenja i blagostanja hrvatskog čovjeka.Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskihkultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika(krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinilisu ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjelemnoge drvenaste egzote.Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drvećai grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u ArboretumuTrsteno tada raste oko 300 vrsta.UVOD - IntroductionRijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti iposebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozornosti divljenje ljudi.Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ilikorisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One usvojoj novoj domovini nisu samonikle.Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovinizadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode sedobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo,npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubrovačkompodručju.Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu,egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Međutimni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone(domaće) u svim dijelovima kontinenta.*Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum TrstenoJedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijelovimaneke manje jedinice jednog kontinenta, npr. državeHrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepskibor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubrovačkopodručje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske,dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota uistočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u zapadnomdijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja.Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drvećai grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tomedo XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata.Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev perivoju Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj naunošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje.Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrumse u većoj mjeri unose drvenaste egzote.1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalističkeagresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i277