IZ DNEVNOG TISKAUZ 150. GODIŠNJICU HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVANajstarije šumarsko glasilo uEuropiZAGREB - »Trudovi« slave ove godine150. obljetnicu! Naime, prva hrvatskašumarska pisana riječ utjelovljenaje u godišnjaku »Trudovi«, čiji je prvibroj tiskan 1847. godine. Radi se o jednomod najstarijih šumarskih glasila uEuropi.Puno ime godišnjaka glasilo je te1Ö47. godine »Trudovi godišnjaka šumarskogaza Hervatsku i Slavoniju«.Drugi broj »Trudova« izlazi 1851., a trećii posljednji 1852. godine. Naime, tajprvi hrvatski šumarski godišnjak prestaoje izlaziti pod pritiskom Bachovaapsolutizma, a svoje uskrsnuće doživjetiće 1. siječnja 1877. pod nazivom »Šumarski<strong>list</strong>« i to najprije kao glasilo lirvatsko-slavonskogšumarskog društva,a onda kao glasilo Hrvatskog šumtuskogdruštva. »Šumarski <strong>list</strong>« tisKan jedo danas na oko 62.000 stranica, a unjemu zabilježeni su zapisi više oü1.200 autora. (HinajZagrebački dnevnik VJESNIK od 30.4. - 1.5.1997.EUROPSKA VEZA ZA HRVATSKU ZNANOST*Danas, kada pokušavamo doći do projekata koje financiraEuropska unija, COST {Cooperation in thefield of Science and Technology) postaje nam zanimljivojer jamči kontinuitet prisutnosti naših istraživačkihinstitucija i njihovu informaciju na europskoj razini.Financiranje tog najstarijeg oblika znanstvene suradnjeunutar Europe obavlja se na nacionalnoj razini, što ćereći da novac za projekt osigurava zemlja koja ga provodi.Svih ovih godina podržavali smo taj projekt uzvelik financijski napor, naglašava prof. dr. RadovanFucks, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije zameđunarodne odnose, u razgovoru uoči ministarskekonferencije COST-a, koja će zasjedati u Pragu 26. i 27.svibnja.Hrvatska je članica COST-a od 1992. godine. Prvimčlanicama koje su postale pri utemeljenju COST-a1971. godine (19 zemalja EZ-a, EFTA-e i Turska) umeđuvremenu su se, osim Hrvatske, pridružile i Slovenija,Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Island. Očekujese da će im se u Pragu pridružiti i Rumunjska, Cipar,Malta, Bugarska te baltičke zemlje.*Prof. dr. se. Radovan Fucks, pomoćnik Ministra znanosti i tehnologijeu Vjesniku od 11. svibnja 1997.Hrvatska pozicija u europskim programimasuradnjeCOST se osniva na ideji o suradnji na istraživačkimpodručjima, primarno vezanim uz telekomunikacije,informatiku, promet, materijale, oceanografiju, meteorologijui okoliš. No, sve više današnjih inicijativaokreće se društvenim znanostima, zatim kemiji, medicinskimistraživanjima i šumarstvu. To je, kaže dr.Fucks, praktički jedini projekt na razini Europe u kojemje Hrvatska sudjelovala od samog početka i preko kojegaima pristup europskim istraživanjima i suradnji napodručju znanosti i tehnologije. Naših 25 projekata (ajoš ih je nekoliko u pripremi) ocijenjeno je vrhunskima,a naši su znanstvenici vrlo dobro primljeni.Najbolja i najnovija nam je satisfakcija, ističe dr.Fucks, COST projekt u okviru šumarstva. Naši sušumari pri predstavljanju svojih istraživanja na nedavnomsastanku njihove radne grupe pokupili čestitkezbog određenih programa održavanja i razvojanaših šuma. Radi se o koncepciji samoodržavanjašuma koja je kod nas vodilja šumarstva.300
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZJEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATAPrema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije(prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAVDANOSTI OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOMODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINARSTVO" dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosnobolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolegekoji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastitašumska mehanizacija ili usluga?I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenatau iskorišćivanju šuma baš definitivno napuštensuvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivoklasični način rada?1. Organizacija sječe stabala i priprema podređenisu uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi ucilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano,jer su ti troškovi proporcionalno najveći.Smanjenje troškova temelji se:a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremenouvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalimstablima i zemljištu.b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalnekubature (ovisno od vrste transportnog sredstva)jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličinekomada. Odgovarajućim prethodnim racionalnimkrojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačnokvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može sepostići znatno veća učinkovitost transporta.2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedinefaze rada i povećanje produktivnosti rada na tojosnovi.3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnogsredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jersu sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano.4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitijeangažiranje tehničara i inženjera na poslovimapripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesarada, te nadzor nad istim.II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskogtransporta u tržišnoj orijentaciji?Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvuPožega počinje daleke 1962. godine, kada sutadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivnoviše ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi.Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnommarke Ferguson.Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktorirasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponuduprivatnika i samo tri, istina tada moderna stroja markeTimberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoćna izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većimsječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizaciječak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da seu to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskihvlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transportapočinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednimtraktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlimaza privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, InglandAustrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnihtraktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT sepostepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođačaTorpedo Rijeka.Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" idonošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišnaorijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumskitransport nešumarska djelatnost, nismo nikad preciznodefinirali. Stoga je predlagano da se, "polovica"transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo odsebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske iznanstvene podrške) ne formira solidna ponuda uslugašumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabripoduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim štoje ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača!III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanjaosvetiti na višim cijenama usluga privlačenja inepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume?Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacijaje raspoređena na šumarije. Razlog je optimalnokorištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitihuvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama.Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljajukroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približnozadovoljavajuće rezultate.Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi(licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je iponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpunoizostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođačradova pokušati iskoristiti svoj monopo<strong>list</strong>ički položaj.Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenatana tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta,a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samušumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdjesuvišno objašnjavati.Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu,nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjeneučinke.Zlatko Lisjak, dipl. inž.Proizvodni odjel UŠ Požega301
- Page 2 and 3:
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIO
- Page 4 and 5:
SADRŽAJ - CONTENTSIZVORNI ZNANSTVE
- Page 6 and 7:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 8 and 9:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 10 and 11:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 12 and 13:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 14 and 15:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 16 and 17:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 18 and 19:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 20 and 21:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 22 and 23:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 24 and 25:
S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 26 and 27:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 28 and 29:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 30 and 31:
S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 32 and 33:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜ
- Page 34 and 35:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 36 and 37:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 38 and 39:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 40 and 41: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 42 and 43: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 44 and 45: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 46 and 47: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 48 and 49: Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKL
- Page 50 and 51: Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLO
- Page 52 and 53: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 54 and 55: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 56 and 57: Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLON
- Page 58 and 59: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 60 and 61: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 62 and 63: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 64 and 65: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 66 and 67: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 68 and 69: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 70 and 71: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 72 and 73: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 74 and 75: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 76 and 77: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 78 and 79: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 81 and 82: STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPE
- Page 83 and 84: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 85 and 86: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 87 and 88: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 89: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 93 and 94: Glede važnosti šećernoga javora
- Page 95 and 96: opasnosti i koje bi mogle iščeznu
- Page 97 and 98: ekao prijestolja, a daje 12. studen
- Page 99 and 100: na borovima u Hrvatskoj, Značajkek
- Page 101 and 102: BORIS HRAŠOVECMr. sc. Boris Hrašo
- Page 103 and 104: ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACIPro
- Page 105 and 106: IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVAZA
- Page 107 and 108: III. Troškovi za zaposlene8. Plać
- Page 109 and 110: Ad 7. HSD će poraditi na oživljav
- Page 111 and 112: ve koji nas očekuju, cilj nam je b
- Page 113 and 114: šumarstvo danas i sutra. Za uvod u
- Page 115 and 116: Cast mi je i zadovoljstvo što Vas
- Page 117 and 118: Zahvaljujući inž. Serdarušiću n
- Page 119 and 120: niti ne spominje restrukturiranje "
- Page 121 and 122: ovinsku, socijalnu i ekološku vrij
- Page 123 and 124: IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTISVE
- Page 125 and 126: Dio Predsjedništva Akademije šuma
- Page 127 and 128: IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HE
- Page 129 and 130: IN MEMORIAMProf. dr. se. PAŠKO LOV
- Page 131: UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl