12.07.2015 Views

pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTACE - ... Šumarski <strong>list</strong> br. 5-6, CXXI (1997). 269-276vrstu. U ove slikovite forme smrznu često mladi izbojci,ali u proljeće redovito potjeraju novi.Izvan područja istraživanja, u Tuškanovoj ulici uZagrebu, zapazili smo u drvoredu (37 stabala) primjerkejapanske sofore vrlo dobre vitalnosti.Fenologija. Japanska sofora započinje vegetaciju uprvoj dekadi travnja. Cvjetovi - žućkastobijeli, odnosnozelenkastobijeli - skupljeni su u uspravne metlice ipojavljuju se početkom srpnja. Mahune su 5 - 8 cm duge,okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene izmeđupojedinih sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahunise nalazi 1 - 6 crnkastosmeđih sjemenki okruženihljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju prosječno ukasnu jesen (studeni - prosinac), a mahune ostaju nastablu tijekom zime, odnosno i duže.TILIA AMERICANA 1. (= T. gabra Vent.; T. nigraBorkh.); Tiliaceae - američka lipa. Stablo, do 35 (40) mvisoko, oko 1 m prsnog promjera. Prirodni areal vrstesjenovite su padine klisura i riječnih dolina sjeveroistokaSjeverne Amerike - od Kanade na jug do Alabame iGéorgie te na zapad do Sjeverne Dakote i istočnih dijelovaTexasa. Na prirodnim, dosta vlažnim staništimadolazi pojedinačno ili u grupama sa sljedećim vrstama:Liriodendron tulipifera, Quercus borealis, Tsuga canadensis,Castanea dentata, Juglans nigra, Carya ovata,Ulmus americana i dr.Prema literaturnim podacima opisana je unutarvrsnavarijabilnost američke lipe s četiri varijeteta (Kriissmann,I960.).Introducirana je u Europu 1752.; uspješno se uzgaja,najčešće u drvoredima. U Sovjetskom Savezu (Ukrajina,Bjelorusija, Zakavkazje i Krim) kultivira se većviše desetljeća i pokazala je da dobro podnosi sušu imrazove a prema tlu nema posebnih zahtjeva (K o 1 e s -nikov, 1974).Američka je lipa u našoj zemlji prvi put zabilježenau perivoju Maksimir u Zagrebu (Ettinger, 1889).Dugo vremena u nas nisu bila poznata nikakva iskustvao uzgoju ove lipe. Karavla (1972) navodi da se dobroi uspješno razvija u parkovima Samobora, gdje bilježistabla visine 27 m i opsega 230 cm.U istraživanom području Zagreba zabilježena sudva stabla američke lipe (tab. 1.8.). Prosječna visinaanaliziranih primjeraka je 17,0 m; prsnog su promjera55,0 cm. Zapažen je veći broj izdanaka iz korijena okosvakog stabla. Sjeme je osrednje klijavosti (50%), a potrebnoga je stratificirati u trajanju nekoliko mjeseci,kao i sjeme svih lipa.Spontana međuvrsna hibridizacija između lipa lakaje i moguća. Opisani su spontani hibridi između T.americana te T. platyphyllos, T. cordata i T. tomentosa.Mnogo se cijeni hibrid s malolisnom lipom, Tilia x flavescens(= T. americana x T. cordata), a nalazi se u arboretumuBotaničkog vrta u Zagrebu.Fenologija. Američka lipa fenofazu <strong>list</strong>anja počinjeu prvoj dekadi travnja. Pre<strong>list</strong>avanje se odvija sporo(kao kod T. tomentosa) i završava se početkom svibnja.Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja i sporose razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi.Obilna cvatnja je između 14. i 21. lipnja. Posljednjicvjetovi prosječno se zadrže do 27. lipnja. Plodovi suzreli u drugoj polovici rujna, a početkom <strong>list</strong>opada masovnoopadaju. U rani jesen <strong>list</strong>ovi poprimaju zlatnožutuboju; počinju opadati u prvoj dekadi <strong>list</strong>opada.Opadanje lišća je postupno kao stoje bilo i pre<strong>list</strong>avanje.Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvimopalo.ZAKLJUČAK - ConclusionSlijedom provedenih dendrološko i šumsko-uzgojnihistraživanja nekih drvenastih egzota (<strong>list</strong>ače), a ustarim parkovima i privatnim vrtovima u Zagrebu teanalizom dobivenih rezultata važniji zaključci su kakoslijedi:Celtis occidentalis - obični američki koprivić jeveoma dekorativna vrsta koja tvori gusto krošnjata stabla.Lako se razmnožava sjemenom, i to sjetvom sjemenaodmah po dozrijevanju. Traži ocjedno, pjeskovito-ilovastoi rahlo tlo. Pogodan je za solitere i za manjeskupine, a također i za sadnju u drvoredima. Vrlo cijenjenavrsta i hortikulturi. Međutim, ovo je i vrsta kojojtreba ispitati konačnu vrijednost i za potrebe šumarstva.Analizirana stabla u ovome radu idu u prilog ovakvomzaključku.Gleditsia triacanthos - američka gladičija može seuspješno uzgajati na staništima gotovo svih tipova našihhrastovih šuma, osim onih najsuših i najtoplijih.Ovo je vrsta koja dobro podnosi insolaciju i rezidbu;ima dobru izdaničku snagu i jake trnove te se može koristitii za živu ogradu. U Zagrebu analizirani primjercipokazuju da ova vrsta dobro podnosi uvjete urbane sredinepa je zato osobito pogodna za uzgajanje na parkovnimpovršinama mnogih naših gradova i naselja.Juglans nigra - crni orah može se smatrati jednomod važnijih egzota u našoj zemlji. Na svim terenima unas, koji odgovaraju njegovim zahtjevima (umjerenokontinentalna klima, tlo neutralne do slabo alkalne reakcijei trajno svježa tla dubokog profila, povoljnestrukture), moguće je podizati njegove kulture koje će275

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!