M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - ... Šumarski <strong>list</strong> br. 5-6. CXXI ( 1997), 269-276ma niskim zimskim temperaturama. S obzirom da ovavrsta magnolija podnosi najžešću zimu, zaslužuje pozornostu oplemenjivačkim radovima. Izvan područjaistraživanja zapaženi su mlađi primjerci ove vrste uparkovima Novog Zagreba (Utrine).Fenologija. Ova magnolija cvate poslije <strong>list</strong>anja, astoje osobina američkih magnolija, dok se općenito zaazijske može reći da cvatu prije <strong>list</strong>anja. Zelenkastožuticvjetovi koji su manje ugledni pojavljuju se potkraj svibnja,dakle poslije <strong>list</strong>anja. Plodovi dozrijevaju u drugojpolovici rujna; sjemenke s narančastocrvenim arilusomispadaju iz skupnog ploda početkom <strong>list</strong>opada i vise nadužim nitima. Listovi poprimaju smeđe tonove tijekom<strong>list</strong>opada i brzo opadaju pojavom jačih mrazova.QUERCUSROBUR 1. (= Qu. borealis Michx.); Fagaceae- crveni hrast. Stablo do 30 (45) m visoko i prsnogpromjera do 2 m. Areal obuhvaća gotovo sve istočnedržave SAD i jugoistočni dio Kanade. Godišnje oborineu tome području veće su od 800 mm, a u pojedinimpredjelima iznose i 2000 mm. U području njegove prirodnerasprostranjenosti dolazi do 1000 (1600) m nadmorskevisine.Crveni hrast ima veliku ekološku amplitudu, lako seprilagodava različitim klimatskim i terenskim prilikama.Prema Schenck-u(1939) ovaj hrast je, s obziromna klimu, najprilagodljiviji od svih američkih hrastova.Na apsolutne maksimalne i minimalne temperature, sušu,zimske studeni i kasne mrazove crveni je hrast otpornijiod hrastova lužnjaka i kitnjaka. Zasjenu boljepodnosi od domaćih hrastova. Glede tla malih je zahtjeva.Dobro uspijeva na stojbinama šume kitnjaka i običnoggraba, gorske bukove šume i šume cera i sladuna.Raste brže od lužnjaka i kitnjaka; uspijeva i na vrlo siromašnimtlima koja mogu biti i kisela; slabo prirašćujena tlima koja su bogata vapnom. Najbolje mu odgovarapjeskovita ilovača, osobito svježa.Ako se uzme u obzir daje njegov prirodni areal velik,razumljivo je da postoji više varijeteta ove vrste.Ovaj je hrast poslužio kao partner na kontroliranojmeduvrsnoj hibridizaciji hrastova (Qu. macranthera xQu. borealis var maxima). Ovaj križanac - smatra se -ima pojavu heterozisa.Crveni hrast introduciran je u Europu (Švicarska)još davne 1691. U nas, kao i široko u Europi, pretežnose uzgaja kao dekorativna vrsta brzog rasta. Osim toga,crveni hrast predstavlja perspektivnu vrstu za uzgoj ušumskim kulturama. Starijih kultura ima u Njemačkoj,Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, južnoj isrednjoj Švedskoj i dr. Umjetno proširen u navedenompodručju crveni hrast se uzgaja na različitim geološkimpodlogama i tipovima tla te u raznim reljefnim i klimatskimuvjetima. Prema istraživanjima Prpića i dr.( 1981 ), koja su obavljena u kulturama crvenog hrasta uHrvatskoj, najbolji visinski i volumni rast u istraživanimkulturama ima crveni hrast u šumi kitnjaka i običnoggraba.Na istraživanim zagrebačkim parkovnim površinamacrveni hrastje vrlo rijetko prisutan (tab. 1.6.). Analiziranoje 15 primjeraka, starosti između 45 - 60 godina.Stabla su dobre vitalnosti i zdravstvenog stanja, osimdva primjerka u park-šumi Tuškanac kod kojih je zapaženosušenje većeg broja grana. Međutim, u novim,odnosno, novijim parkovima Zagreba npr. Zapruđe,Utrine, Dugave, Sopot, Siget, Trnsko, crveni hrast ječesta vrsta, koja se ovdje odlično razvija.Fenologija. Crveni hrast počinje pre<strong>list</strong>avanje prosječnou drugoj polovici travnja. Cvjetni pupovi otvarajuse sredinom svibnja. Žir dozrijeva sredinom <strong>list</strong>opadadruge godine. Ujesen lišće poprima različite nijansesvih crvenih do bakrenih tonova, a postupno opada prosječnood sredine <strong>list</strong>opada do kraja studenog.SOPHORA JAPONICA 1. (= Styphnolobium japonicumSchott); Fabaceae -japanska sofora. Raste kao drvo,do 25 (30) m visoko, na području Kine i Koreje (neJapan, iako bi se to po imenu moglo zaključiti); u Japanuje ima mnogo, ali je tamo kultivirana. Na prirodnimnalazištima sofora se najčešće javlja pojedinačno,a vrlo rijetko dolazi u sastojinama. Najčešće dolazi s vrstama:Morus alba, Broussonetia papyrifera, Ginkgobiloba, Koelreuteria panniculata, Phelodendron amurense,Paulownia tomentosa i drugima.Sofora je brzorastuća vrsta koja se dobro razvija nadubokim i svježim tlima. Izbojna snaga panjeva je znatna,pa se ova vrsta dobro obnavlja iz panja.Kao dekorativna vrsta unesena jeu nasade Europe(Francuska) između 1747 - 1750. U našoj zemlji dostaje česta dekorativna vrsta u parkovima i drvoredima naselja,a zbog pčelinje paše uzgaja se također često, jercvate tijekom srpnja i početkom kolovoza, kada je malocvatućih drvenastih vrsta. Međutim, kao ekonomskivažna vrsta, u nas se može uzgajati na sljedećim stojbinama:lužnjaka-jasena, kitnjaka-graba, cera-sladuna istaništima toplijih bukovih šuma ili - općenito gledano- može se pokušati uzgajati i na terenima koji su neštohladniji od onih gdje uspijeva bagrem.U istraživanim parkovima Zagreba sofora je vrlo rijetkoprisutna (tab. 1.7.). Najljepši primjerci prosječnevisine od 18,0 m i promjera 66,0 cm nalaze se u vrtu kućena Tuškancu 15. Međutim, opća vitalnost i ostalihanaliziranih primjeraka procijenjena je kao dobra. Zabilježenastabla obilno plodonose gotovo svake godine.Sjeme sabrano s primjeraka koji rastu u arboretumuBotaničkog vrta pokazalo je malu klijavost (oko 15,5%).Veoma dekorativna oblika, gusto isprepletenih ivesećih grana - "Pendula" - zabilježena je samo s petprimjeraka (arboretum Botaničkog vrta, park-šumaTuškanac, park na Trgu kralja Petra Krešimira IV i parkRibnjak). U hortikulturi se razmnožava cijepljenjem na274
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTACE - ... Šumarski <strong>list</strong> br. 5-6, CXXI (1997). 269-276vrstu. U ove slikovite forme smrznu često mladi izbojci,ali u proljeće redovito potjeraju novi.Izvan područja istraživanja, u Tuškanovoj ulici uZagrebu, zapazili smo u drvoredu (37 stabala) primjerkejapanske sofore vrlo dobre vitalnosti.Fenologija. Japanska sofora započinje vegetaciju uprvoj dekadi travnja. Cvjetovi - žućkastobijeli, odnosnozelenkastobijeli - skupljeni su u uspravne metlice ipojavljuju se početkom srpnja. Mahune su 5 - 8 cm duge,okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene izmeđupojedinih sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahunise nalazi 1 - 6 crnkastosmeđih sjemenki okruženihljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju prosječno ukasnu jesen (studeni - prosinac), a mahune ostaju nastablu tijekom zime, odnosno i duže.TILIA AMERICANA 1. (= T. gabra Vent.; T. nigraBorkh.); Tiliaceae - američka lipa. Stablo, do 35 (40) mvisoko, oko 1 m prsnog promjera. Prirodni areal vrstesjenovite su padine klisura i riječnih dolina sjeveroistokaSjeverne Amerike - od Kanade na jug do Alabame iGéorgie te na zapad do Sjeverne Dakote i istočnih dijelovaTexasa. Na prirodnim, dosta vlažnim staništimadolazi pojedinačno ili u grupama sa sljedećim vrstama:Liriodendron tulipifera, Quercus borealis, Tsuga canadensis,Castanea dentata, Juglans nigra, Carya ovata,Ulmus americana i dr.Prema literaturnim podacima opisana je unutarvrsnavarijabilnost američke lipe s četiri varijeteta (Kriissmann,I960.).Introducirana je u Europu 1752.; uspješno se uzgaja,najčešće u drvoredima. U Sovjetskom Savezu (Ukrajina,Bjelorusija, Zakavkazje i Krim) kultivira se većviše desetljeća i pokazala je da dobro podnosi sušu imrazove a prema tlu nema posebnih zahtjeva (K o 1 e s -nikov, 1974).Američka je lipa u našoj zemlji prvi put zabilježenau perivoju Maksimir u Zagrebu (Ettinger, 1889).Dugo vremena u nas nisu bila poznata nikakva iskustvao uzgoju ove lipe. Karavla (1972) navodi da se dobroi uspješno razvija u parkovima Samobora, gdje bilježistabla visine 27 m i opsega 230 cm.U istraživanom području Zagreba zabilježena sudva stabla američke lipe (tab. 1.8.). Prosječna visinaanaliziranih primjeraka je 17,0 m; prsnog su promjera55,0 cm. Zapažen je veći broj izdanaka iz korijena okosvakog stabla. Sjeme je osrednje klijavosti (50%), a potrebnoga je stratificirati u trajanju nekoliko mjeseci,kao i sjeme svih lipa.Spontana međuvrsna hibridizacija između lipa lakaje i moguća. Opisani su spontani hibridi između T.americana te T. platyphyllos, T. cordata i T. tomentosa.Mnogo se cijeni hibrid s malolisnom lipom, Tilia x flavescens(= T. americana x T. cordata), a nalazi se u arboretumuBotaničkog vrta u Zagrebu.Fenologija. Američka lipa fenofazu <strong>list</strong>anja počinjeu prvoj dekadi travnja. Pre<strong>list</strong>avanje se odvija sporo(kao kod T. tomentosa) i završava se početkom svibnja.Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja i sporose razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi.Obilna cvatnja je između 14. i 21. lipnja. Posljednjicvjetovi prosječno se zadrže do 27. lipnja. Plodovi suzreli u drugoj polovici rujna, a početkom <strong>list</strong>opada masovnoopadaju. U rani jesen <strong>list</strong>ovi poprimaju zlatnožutuboju; počinju opadati u prvoj dekadi <strong>list</strong>opada.Opadanje lišća je postupno kao stoje bilo i pre<strong>list</strong>avanje.Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvimopalo.ZAKLJUČAK - ConclusionSlijedom provedenih dendrološko i šumsko-uzgojnihistraživanja nekih drvenastih egzota (<strong>list</strong>ače), a ustarim parkovima i privatnim vrtovima u Zagrebu teanalizom dobivenih rezultata važniji zaključci su kakoslijedi:Celtis occidentalis - obični američki koprivić jeveoma dekorativna vrsta koja tvori gusto krošnjata stabla.Lako se razmnožava sjemenom, i to sjetvom sjemenaodmah po dozrijevanju. Traži ocjedno, pjeskovito-ilovastoi rahlo tlo. Pogodan je za solitere i za manjeskupine, a također i za sadnju u drvoredima. Vrlo cijenjenavrsta i hortikulturi. Međutim, ovo je i vrsta kojojtreba ispitati konačnu vrijednost i za potrebe šumarstva.Analizirana stabla u ovome radu idu u prilog ovakvomzaključku.Gleditsia triacanthos - američka gladičija može seuspješno uzgajati na staništima gotovo svih tipova našihhrastovih šuma, osim onih najsuših i najtoplijih.Ovo je vrsta koja dobro podnosi insolaciju i rezidbu;ima dobru izdaničku snagu i jake trnove te se može koristitii za živu ogradu. U Zagrebu analizirani primjercipokazuju da ova vrsta dobro podnosi uvjete urbane sredinepa je zato osobito pogodna za uzgajanje na parkovnimpovršinama mnogih naših gradova i naselja.Juglans nigra - crni orah može se smatrati jednomod važnijih egzota u našoj zemlji. Na svim terenima unas, koji odgovaraju njegovim zahtjevima (umjerenokontinentalna klima, tlo neutralne do slabo alkalne reakcijei trajno svježa tla dubokog profila, povoljnestrukture), moguće je podizati njegove kulture koje će275
- Page 2 and 3:
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIO
- Page 4 and 5:
SADRŽAJ - CONTENTSIZVORNI ZNANSTVE
- Page 6 and 7:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 8 and 9:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 10 and 11:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 12 and 13:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 14 and 15: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 16 and 17: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 18 and 19: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 20 and 21: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 22 and 23: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 24 and 25: S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 26 and 27: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 28 and 29: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 30 and 31: S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 32 and 33: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜ
- Page 34 and 35: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 36 and 37: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 38 and 39: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 40 and 41: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 42 and 43: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 44 and 45: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 46 and 47: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 48 and 49: Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKL
- Page 50 and 51: Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLO
- Page 52 and 53: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 54 and 55: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 56 and 57: Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLON
- Page 58 and 59: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 60 and 61: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 62 and 63: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 66 and 67: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 68 and 69: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 70 and 71: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 72 and 73: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 74 and 75: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 76 and 77: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 78 and 79: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 81 and 82: STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPE
- Page 83 and 84: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 85 and 86: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 87 and 88: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 89 and 90: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 91 and 92: IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA
- Page 93 and 94: Glede važnosti šećernoga javora
- Page 95 and 96: opasnosti i koje bi mogle iščeznu
- Page 97 and 98: ekao prijestolja, a daje 12. studen
- Page 99 and 100: na borovima u Hrvatskoj, Značajkek
- Page 101 and 102: BORIS HRAŠOVECMr. sc. Boris Hrašo
- Page 103 and 104: ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACIPro
- Page 105 and 106: IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVAZA
- Page 107 and 108: III. Troškovi za zaposlene8. Plać
- Page 109 and 110: Ad 7. HSD će poraditi na oživljav
- Page 111 and 112: ve koji nas očekuju, cilj nam je b
- Page 113 and 114: šumarstvo danas i sutra. Za uvod u
- Page 115 and 116:
Cast mi je i zadovoljstvo što Vas
- Page 117 and 118:
Zahvaljujući inž. Serdarušiću n
- Page 119 and 120:
niti ne spominje restrukturiranje "
- Page 121 and 122:
ovinsku, socijalnu i ekološku vrij
- Page 123 and 124:
IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTISVE
- Page 125 and 126:
Dio Predsjedništva Akademije šuma
- Page 127 and 128:
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HE
- Page 129 and 130:
IN MEMORIAMProf. dr. se. PAŠKO LOV
- Page 131:
UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl