pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224Kao što se vidi, sa smanjivanjem stupnja zasjenjenostipovećava se i učešće jedinki s kvalitetnim deblim.Čak i kada se uzmu u obzir apsolutni brojevi, vidi se dase s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava iučešće stabala s odličnim deblom.Tok relativnog učešća stabalaca s kvalitetnim, odlič-nim deblom može se iskazati sljedećom linearnom jednadžbom:Y = 2.1 + 10.6x;r = 0.91Jasno se vidi da je učešće stabalaca s odličnim deblomu znatnoj mjeri ovisi od uvjeta zasjenjenosti, jer jekoeficijent određenosti vrlo visok (0,91).Na istim primjernim prugama na kojima je ocijenjivanakvaliteta debla, ocjenjivana je i kvaliteta krošnjice.Sva stabla su razvrstana u dvije kategorije:- Krošnja je dobra ako je simetrična i pravilnogoblikaKvalitetakrošnjeDobraLošaUkupnokom/aru%kom/aru%kom/aru%A861936081446100B2074426056467100Analiza mladika crnog bora nastalog prirodnim putem,primjenjujući stablimičnu sječu, pokazala je sljedeće:1. Na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodnaobnova se odvija na zadovoljavajući način i to kako podzastorom krošanja stabala matične sastojine tako i naletomsjemena sa strane (na oko 2-3 visine stabala matičnesastojine).2. Obzirom da crni bor spada u vrste drveća s većimzahtjevom na svjetlo, specijalno pomladno razdoblje nebi trebalo biti duže od 10 godina, ili daje visina prirodnogpomlatka oko 0.5 m.3. Prosječne visine mladika, ovisno od stupnja zasjenjenosti,variraju između 159 cm (najveći stupanj zasjenjenosti)i 188 cm (mladik se razvijao u punom o-svjetljenju). Gornje visine bile su između 202 i 229 cm.Mladik koji se nalaziopod zastorom krošanja, u posljednjetri godine pokazuje opadanje, dok kod manje zasjenjenostiima tendenciju porasta. Do ovog se zaključkadošlo i u prirašćivanju, tako i u prirašćivanju u debljinu.4. U posljednje četiri godine, najmanji prosječni visinskiprirast utvrđenje kod najveće zasjenjenosti (9.8cm), a najveći pri punom osvjetljenju (32 cm). PremaKvaliteta krošnjeStupanjc3135229448607100- Krošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobrekrošnje.Kvaliteta krošanja po stupnju zasjenjenosti jesljedeća:z a s j e n jD5407221428754100e n o s t iIz navedenog primjera vidljivo je da se sa smanjiva- Y = 18.5 + 10.2 x ; r = 0.88njem stupnja zasjenjenosti udio jedinki s kvalitetnomkrošnjom povećava, što proizlazi iz linearne jednadžbešto znači da se kvaliteta krošanja u 88% slučajeva možeza relativno učešće pojedinih kategorija krošanja: objasniti stupnjem zasjenjenosti.222ZAKLJUČAKE4077116729574100F4006818632586100G35391359387100tome, pri punom osvjetljenju prirašćivanje je bilo prekotri puta veće.5. Prirašćivanje u debljinu povećava se s povećavanjemintenziteta osvjetljenja, i prosječna širina goda upunom osvjetljenju je za šest puta veća nego pod jakomzasjenom.6. Kod približno istih gornjih visina, postoje značajnerazlike u starosti jedinki u mladiku. U najvećemstupnju zasjenjenosti prosječna starost bila je 22.4 godine(stupanj "A"), a pri punom osvjetljenju (stupanj"E", "F" i "G") 7-9 godina. Ovo ukazuje da prirodni pomladakpotiče iz više sjemenih godina.7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećavase i broj jedinki, ali ovo povećanje nije signifikantno, tj.drugi neobuhvaćeni čimbenici imaju značajni utjecaj.I ostali istraživani parametri ukazuju na značajanutjecaj zasjenjenosti na njihove vrijednosti.Na kraju možemo zaključiti da od crnog bora prirodnipomladak ne potiče iz jedne sjemene godine, negočak i do 10 sjemenih godina. Te razlike u starosti mladikaveće su u slučaju veće zasjenjenosti nego kod mladikakoji je nastao pri punom osvjetljenju (pet godina).
K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224LITERATURA:1. Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger 5. Leibundgut, H. (1984): Die Waldpflege. III iz-Entwicklung der Verwertung des Nadelrundhol- danje, Bern-Stuttgart.zes auf diezukünftige Zielszeitung bei Waldbau- 6 Linder, A. (1961): Prognose für Holzverwertungliehen Massnahmen insbesondere im Mitteleuro-und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang,pa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. H e f t §2. Izetbegovic, S.( 1977): Strukturno-morfološke i 7. Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo.uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-je- 0 r> • - T ^ T ^ U a -KM I • r
Page 2 and 3: RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIO
Page 4 and 5: SADRŽAJ - CONTENTSIZVORNI ZNANSTVE
Page 6 and 7: K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
Page 16 and 17: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
Page 24 and 25: S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
Page 30 and 31: S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE
Page 32 and 33: S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜ
Page 34 and 35: S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
Page 44 and 45: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
Page 48 and 49: Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKL
Page 50 and 51: Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLO
Page 56 and 57: Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLON
Page 60 and 61: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
Page 62 and 63:
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 81 and 82:
STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPE
Page 83 and 84:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
Page 85 and 86:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
Page 87 and 88:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
Page 89 and 90:
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
Page 91 and 92:
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA
Page 93 and 94:
Glede važnosti šećernoga javora
Page 95 and 96:
opasnosti i koje bi mogle iščeznu
Page 97 and 98:
ekao prijestolja, a daje 12. studen
Page 99 and 100:
na borovima u Hrvatskoj, Značajkek
Page 101 and 102:
BORIS HRAŠOVECMr. sc. Boris Hrašo
Page 103 and 104:
ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACIPro
Page 105 and 106:
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVAZA
Page 107 and 108:
III. Troškovi za zaposlene8. Plać
Page 109 and 110:
Ad 7. HSD će poraditi na oživljav
Page 111 and 112:
ve koji nas očekuju, cilj nam je b
Page 113 and 114:
šumarstvo danas i sutra. Za uvod u
Page 115 and 116:
Cast mi je i zadovoljstvo što Vas
Page 117 and 118:
Zahvaljujući inž. Serdarušiću n
Page 119 and 120:
niti ne spominje restrukturiranje "
Page 121 and 122:
ovinsku, socijalnu i ekološku vrij
Page 123 and 124:
IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTISVE
Page 125 and 126:
Dio Predsjedništva Akademije šuma
Page 127 and 128:
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HE
Page 129 and 130:
IN MEMORIAMProf. dr. se. PAŠKO LOV
Page 131:
UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl
show all

pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?