pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

Glede važnosti šećernoga javora poduzimaju se uQuébecu različite mjere za njegovo unapređenje. Jednatakva mjera sastoji se u objavljivanju ove knjige koju sunapisala tridesetorica stručnjaka, a svrha joj je da poslužikao pomagalo u uzgajanju, uređenju i iskorištavanjušećernog javora.Knjiga sadrži tri poglavlja: općeniti dio, uzgajanje igospodarenje. U prvom poglavlju obrađen je taksonomski,morfološki i fiziološki aspekt šećernog javora.Drugi dio obuhvaća različite tipove ekosustava šećernogjavora. Treći dio je zanimljiv, jer je jedan njegovdio obradio Hrvat, naš dak, a sada uvaženi znanstvenikMinistarstva prirodnih resursa Vlade Québeca, dr. sc.Zoran M a j c e n. Njegov se rad odnosi na preborno gospodarenješećernog javora. Zanimljivo je da on u uređivanjušuma operira s temeljnicom po hektaru koja seu šumama šećernog javora Québeca kreće od 20 do 30nr/ha. Z. Majcen preporuča da temeljnica ne smijepasti ispod 20 mVha s time daje ophodnjica 12 do 15godina. Iza svakog poglavlja nalazi se bogata bibliografija,što knjizi daje veliku vrijednost pa se preporučasvima koji se zanimaju za šećerni javor.Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac (1997)NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMAPočetkom 1997. godine objavljenje pretisak Novogsistema uređivanja prebornih šuma akademika DušanaKlepca. Mišljenja smo, da će ovu publikaciju ipotrebu ponovnog tiskanja iste najbolje predstavitiPredgovor, kojeg je u ime izdavača napisao AnđelkoSerdarušić, dipl. inž. šum., direktor "Hrvatskih šuma",p.o. Zagreb, stoga ga donosimo u cijelosti.H. JakovacD. KlepacZoran M a j c e n (1996):COUPE DE JARDINAGE ET COUPE DE SUCCES­SION DANS CINQ SECTEURS FORESTIERS.ACCRIOSSEMENT QUINQUENNAL EN SURFA­CE TERRIÈRE ET ÉTAT DE LA RÉGÉNÉRATION,str. 1-19, Ministère de Ressources naturelles, Québec.Ova se Majcenova studija odnosi na rezultate prebornei oplodne sječe, koje su provedene u pet šumskihsektora, tj. u pet administrativnih regija Québeca. Kompariranisu rezultati o prirastu na površinama gdje je izvršenasječa i gdje nije bilo nikakve sječe. Rezultati pokazujuda sastojine odlično reagiraju na sječne zahvate,i to najviše srednje debela stabla. Glede prirasta razlikujuse bruto- i neto-prirast. U netaknutim sastojinama,gdje se ne provode sječe, zbog većeg mortaliteta stabalaneto-prirast je mnogo manji nego u sastojinama gdje sevrši sječa.Zanimljivo je da autor u ovom i u prethodnom raduoperira samo s temeljnicom koja se kreće oko 20 mVha,pa su i prirasti izraženi također putem temeljnice. Timese vjerojatno htjelo izbjeći netočnosti koje nastupajuuporabom jedinične mjere za volumen drvne mase. Tonas podsjeća na stare hrvatske taksatore u zapadnoj Hrvatskoj,koji su se u uređivanju šuma vrlo rado služilitemeljnicom, koja se može lako i brzo utvrditi, a to najboljepokazuje obrast sastojine.D. KlepacPredgovorHrvatsko šumarstvo je staro. Ono je izraslo iz europskogšumarstva poglavito poslije Zakona o šumamakojeg je donio Franjo Josip I. 3. prosinca 1852. za cijeluaustrougarsku monarhiju. Posebnim carskim patentomod 24. lipnja 1857. Zakon o šumama 1852. štavljenje uživot u Hrvatskoj i Slavoniji 1. siječnja 1858, a u Vojnojkrajini 17. srpnja 1886. U to vrijeme u Hrvatskoj i Slavonijibilo je 1 532 516 ha šuma od čega je na općinske,gradske, zemljišnih zajednica i imovnih općina (takozvanešume pod osobitim javnim nadzorom) otpalo52%. Zato je Zakon o šumama 1852. poklonio velikupažnju tim šumama i zahtjevao za njihovo gospodarenjeustanovljenje gospodarske osnove.303