pdf (31,9 MB) - Å umarski list - HÅ D

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZJEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATAPrema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije(prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAV­DANOSTI OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOMODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINAR­STVO" dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosnobolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolegekoji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastitašumska mehanizacija ili usluga?I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenatau iskorišćivanju šuma baš definitivno napuštensuvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivoklasični način rada?1. Organizacija sječe stabala i priprema podređenisu uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi ucilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano,jer su ti troškovi proporcionalno najveći.Smanjenje troškova temelji se:a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremenouvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalimstablima i zemljištu.b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalnekubature (ovisno od vrste transportnog sredstva)jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličinekomada. Odgovarajućim prethodnim racionalnimkrojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačnokvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može sepostići znatno veća učinkovitost transporta.2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedinefaze rada i povećanje produktivnosti rada na tojosnovi.3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnogsredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jersu sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano.4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitijeangažiranje tehničara i inženjera na poslovimapripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesarada, te nadzor nad istim.II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskogtransporta u tržišnoj orijentaciji?Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvuPožega počinje daleke 1962. godine, kada sutadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivnoviše ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi.Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnommarke Ferguson.Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktorirasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponuduprivatnika i samo tri, istina tada moderna stroja markeTimberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoćna izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većimsječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizaciječak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da seu to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskihvlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transportapočinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednimtraktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlimaza privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, InglandAustrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnihtraktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT sepostepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođačaTorpedo Rijeka.Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" idonošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišnaorijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumskitransport nešumarska djelatnost, nismo nikad preciznodefinirali. Stoga je predlagano da se, "polovica"transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo odsebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske iznanstvene podrške) ne formira solidna ponuda uslugašumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabripoduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim štoje ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača!III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanjaosvetiti na višim cijenama usluga privlačenja inepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume?Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacijaje raspoređena na šumarije. Razlog je optimalnokorištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitihuvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama.Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljajukroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približnozadovoljavajuće rezultate.Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi(licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je iponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpunoizostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođačradova pokušati iskoristiti svoj monopolistički položaj.Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenatana tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta,a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samušumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdjesuvišno objašnjavati.Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu,nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjeneučinke.Zlatko Lisjak, dipl. inž.Proizvodni odjel UŠ Požega301