NOVI DOKTORI ZNANOSTIDANKO DIMINICMr. sc. Danko D i m i n i ć, dipl.inž. šumarstva obranio je 16. travnja1997. godine doktorsku disertacijupod naslovom Istraživanjegljive Sphaeropsis sapinea (Fr.)Dyko et Sutton na borovima uHrvatskoj, te time stekao pravo naakademski stupanj doktora biotehničkihznanosti, znanstveno polješumarstvo.Životopis - Danko D i m i n i ćrođenje 01.05.1961. godine u Zagrebu.Osnovno i srednje obrazovanjezavršio je u Labinu stekavšizvanje suradnika u nastavi. Školskegodine 1980/81. upisao je Šumarskiodjel Šumarskog fakulteta u Zagrebu.Nakon odsluženja vojne obvezeredovni studij započinje školskegodine 1982/83. Diplomirao je naistom Fakultetu u siječnju 1989. godine.Odmah nakon završenog dodiplomskogstudija upisuje poslijediplomskistudij iz područja Zaštitešuma na Šumarskom fakultetu uZagrebu. Magistarski rad iz područjaZaštite šuma pod naslovom"Prilog poznavanju mikoza borovihkultura u Istri" obranio je 28. srpnja1993. godine.Od ožujka do kraja 1989. godineradi kao vanjski suradnik u Šumarskominstitutu u Jastrebarskom naposlovima zaštite šuma. Od 1. siječnja1990. do 30. rujna 1993. radi kaomladi istraživač na Šumarskom fakultetuu Zagrebu na Katedri za zaštitušuma, a od 1. <strong>list</strong>opada 1993. usvojstvu asistenta na predmetu Šumarskafitopatologija na istom Fakultetu.U razdoblju od 1. <strong>list</strong>opada do25. prosinca 1995. godine boravi uInstitute for Forestry and NatureResearch u Wageningenu, Nizozemska.Tijekom stručnog boravkaradi i na istraživanju gljive Sphaeropsissapinea (Fr.) Dyke et Suttonu okviru teme doktorske disertacije.Dr. sc. Danko Diminić upisan je uregistar istraživača Ministarstva znanostii tehnologije Republike Hrvatskepod matičnim brojem 170925. Uznanstveno-istraživačkom radu sudjelovaoje do sada kao suradnik nadva znanstvena projekta Ministarstvaznanosti i tehnologije, a trenutnoje uključen u projekt "Zaštita iobnova ekosustava". Među projektimaJ.R "Hrvatske šume" do 1995.godine samostalno je vodio jedanzadatak te bio suradnikom na nekolikozadataka. Trenutno radi kao suradnikna podprojektu "Izloženostšuma štetnim utjecajima i povećanjenjihove zaštite". Do sada je sudjelovaona nekoliko znanstvenih teznanstveno-stručnih simpozija.Tijekom svog stručnog i znanstvenograda objavio je samostalnote u suradnji s drugim autorima 15radova, od toga je sedam izvornihznanstvenih radova, pet znanstvenostručnarada iznesena na znanstvenimskupovima, jedan rad u kategorijiprethodnog priopćenja te dvastručna rada.Dr. sc. Danko Diminić član jeHrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskogabiološkog društva te BritishMycological Society.U razdoblju od 1. studenoga1991. do 7. svibnja 1992. sudjelovaoje u domovinskom ratu.Postupak odobrenja i ocjenadisertacije - Na temelju izvješćapovjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenjeteme za izradu doktorske disertacijeu sastavu prof. dr. sc. MilanGlavaš i prof. dr. sc. SlavkoM at i ć, Fakultetsko vijeće Šumarskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebuodobrilo je mr. se. Danku Diminićuizradu disertacije pod gore navedenimnaslovom. Za mentora jeimenovan prof. dr. sc. Milan Glavaš.Isto Vijeće je po izradi doktorskedisertacije izabralo povjerenstvoza ocjenu u sastavu prof. dr. sc.Slavko Matić i prof. dr. sc. MilanGlavaš Šumarski fakultet Zagreb tedr. se. Marija H a 1 a m b e k Šumarskiinstitut Jastrebarsko. Nakon pozitivneocjene rada imenovano jepovjerenstvo za postupak javne obranedisertacije u sastavu prof. dr.sc. Slavko Matić i prof. dr. sc. MilanGlavaš Šumarski fakultet Zagreb tedr. se. Miroslav Harapin Šumarskiinstitut Jastrebarsko.Prikaz rada - Doktorska disertacijamr. se. Danka Diminića nosinaslov "Istraživanje gljive Sphaeropsissapinea (Fr.) Dyko et Suttonna borovima u Hrvatskoj". Rad obuhvaća170 stranica, u što je uključeno13 tablica, 55 slika i na kraju 40stranica priloga. Čitav rad podijeljenje u 9 poglavlja kako slijedi: Uvod,O gljivi Sphaeropsis sapinea (Fr.)Dyko et Sutton, Istraživanje pojave ištetnosti gljive Sphaeropsis sapinea308
na borovima u Hrvatskoj, Značajkekultura izolata gljive Sphaeropsissapinea, Pokus inokulacije sadnicacrnog bora izolatima gljive Sphaeropsissapinea, Rasprava, Zaključak,Literatura, Prilozi.Sažetak rada - Gljiva Sphaeropsissapinea prvi je puta opisana1823. godine. Uzročnik je oboljenjarazličitih organa četinjača, a najčešćevrsta iz roda Pinus. Utvrđeno jeda spriječava u razvoju najmlađeiglice i izbojke, uzrokuje klorozu inekrozu starijih iglica, krivljenjemladih izbojaka, sušenje izbojaka igrana, sušenje dijelova krošnje, rakkore, plavilo drveta živućih i oborenihstabala, bolest korijena, oštećujesjeme, uzrokuje polijeganje ponika,te prstenastu trulež i trulež korijenabiljaka u rasadniku. Sphaeropsissapinea rasprostranjena je uumjerenim i tropskim područjimaSjeverne i Južne Amerike, Europe,Afrike, Azije i Australije.Od 80-tih godina na ovamo gljiviSphaeropsis sapinea posvećujese veća pozornost u nekim zemljamaEurope: u Njemačkoj, Nizozemskoj,Francuskoj, Italiji, Austrijii Mađarskoj. U Hrvatskoj segljivi nije posvećivala pozornost do1992. godine, kada je od autora utvrđenakao uzročnikom sušenja borovau Istri.Istraživanjem zdravstvenog stanjaborovih kultura u Hrvatskoj urazdoblju od 1991. do 1996. godineutvrđena su na nekim lokalitetimaznačajnija sušenja borova, posebnocrnog bora. Najčešće uočavani simptomisušenja na terenu bila su sušenjaod najmlađih izbojaka do cijelihgrana u krošnji, a isto tako i cijelihstabala. Sušenja su uočena pribazi krošnji, vrhu, kao i u različitimdijelovima krošnji. Slični simptomisušenja kasnije su uočeni i na borovimau drvoredima, parkovima tesamostojnim stablima okućnica.Na lokalitetima Buje stanica,Kanegra, Fazana, Puntera, Marina,Prtlog, Kršan, Plomin, Rabac, Klenovica,Lopar te u gradu Zagrebu injegovoj okolici, utvrđena su značajnasušenja crnog bora. Intenzitetsušenja krošanja borova na spomenutimlokalitetima kreće se od 5 do100 %, te do ukupno oko 40 % stabala.Najlošija situacija zabilježenaje u Kanegri, Marini, Prtlogu, Kršanu,Plominu, Loparu te na parkovnimstablima crnog bora i munjike uZagrebu.Rezultati istraživanja ukazuju daje gljiva Sphaeropsis sapinea najučestalijameđu utvrđenim različitimmikozama na borovima s uočenimsimptomima sušenja u Hrvatskoj.Ona se javlja na oboljelim iglicamai izbojcima različite dobi, tena granama. Gljiva Sphaeropsis sapineautvrđena je na 70 % istraživanihpodručja, a na 35 % istraživanihpodručja utvrđena su značajnasušenja crnog bora kao posljedica(u većoj ili manjoj mjeri) napadaove gljive. Sphaeropsis sapinea jetakođer utvrđena na iglicama i izbojcimaalepskog, brucijskog i običnogbora, no u cjelini gledano s dalekomanjim štetnim utjecajem.Pojava i štetnost ove gljive vrloje različita od lokaliteta do lokaliteta.Sphaeropsis sapinea utvrđena jena pojedinačnim borovim stablimau parkovima i nasadima, a isto takoi u kulturama na borovima u grupi svisokim stupnjem njihove zaraženostispomenutom gljivom. S drugestrane Sphaeropsis sapinea utvrđenaje na pojedinim stablima u tragovimas nebitnim štetnim utjecajemna domaćina, te na otpalim suhimgranama također na različitim lokalitetimau Hrvatskoj. Razlog tome sjedne strane može biti u samoj gljiviSphaeropsis sapinea. Unutar vrsteutvrđeno je u svijetu da postoje dvijepopulacije gljive (morfotip Ai B) različitihvirulentnih svojstava. Utvrđenoje daje morfotip A virulentnijiod morfotipa B. Na zaraženim lokalitetimamožda je prisutna virulentnijapopulacija, a na nezaraženimmanje virulentna populacijagljive. Ako je tako, autor nadalje postavljapitanje koji su razlozi prisutnostivirulentnije, odnosno manjevirulentne populacije na određenompodručju. Da li je manje virulentna"normalno" prisutna niz godina (decenija)u Hrvatskoj te zbog toga nisuzabilježene štete od ove gljive, a virulentnijase "pojavila" zadnjih godinai uzrokovala značajne štete naborovima u Istri i području Zagreba.S druge strane ako unutar vrsteSphaeropsis sapinea na borovima uHrvatskoj nema populacija s različitimvirulentnim svojstvima, ondarazlog masovnijoj pojavi i štetnostigljive na pojedinim lokalitetima uHrvatskoj leži indirektno u nekimdrugim abiotskim ili biotskim čimbenicima,kao i u individualnoj otpornostiborova.S ciljem da se pokuša dati odgovorna postavljena pitanja, autor jeproveo dva odvojena pokusa. Prvipokus značajki kultura izolata gljives različitih lokaliteta u Hrvatskojimao je za cilj utvrditi da li postojerazlike među njima u morfološkim idrugim obilježjima. Drugi pokusimao je za cilj utvrditi da li postojerazlike medu nekim izolatima u patogenim,odnosno virulentnim svojstvima.Sphaeropsis sapinea izolirana jeiz piknida s oboljelih (suhih) iglica.Uzgoj kultura izolata gljive obavljenjeu Institute for Forestry andNature Research (IBN-DLO) u VVageningenuu Nizozemskoj. Istraživanjemmorfoloških obilježja, brzinerasta te vegetativne kompatibilnosti17 izolata gljive, utvrđenesu neke značajke kultura u laboratorijskimuvjetima. Svi izolati razvijajuzračne (čupave) micelije, bijeledo tamnosivo-crne boje sa zelenompigmentacijom. Navedena obilježjaizolata odgovaraju opisanim za virulentnijimorfotip A. Nadalje, utvrđenoje da hrvatski izolati pokazujumeđusobno signifikantne razlike u309
- Page 2 and 3:
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIO
- Page 4 and 5:
SADRŽAJ - CONTENTSIZVORNI ZNANSTVE
- Page 6 and 7:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 8 and 9:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 10 and 11:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 12 and 13:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 14 and 15:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 16 and 17:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 18 and 19:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 20 and 21:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 22 and 23:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 24 and 25:
S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 26 and 27:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 28 and 29:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 30 and 31:
S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 32 and 33:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜ
- Page 34 and 35:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 36 and 37:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 38 and 39:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 40 and 41:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 42 and 43:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 44 and 45:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 46 and 47:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 48 and 49: Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKL
- Page 50 and 51: Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLO
- Page 52 and 53: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 54 and 55: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 56 and 57: Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLON
- Page 58 and 59: Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 60 and 61: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 62 and 63: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 64 and 65: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 66 and 67: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 68 and 69: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 70 and 71: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 72 and 73: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 74 and 75: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 76 and 77: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 78 and 79: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 81 and 82: STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPE
- Page 83 and 84: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 85 and 86: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 87 and 88: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 89 and 90: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 91 and 92: IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA
- Page 93 and 94: Glede važnosti šećernoga javora
- Page 95 and 96: opasnosti i koje bi mogle iščeznu
- Page 97: ekao prijestolja, a daje 12. studen
- Page 101 and 102: BORIS HRAŠOVECMr. sc. Boris Hrašo
- Page 103 and 104: ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACIPro
- Page 105 and 106: IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVAZA
- Page 107 and 108: III. Troškovi za zaposlene8. Plać
- Page 109 and 110: Ad 7. HSD će poraditi na oživljav
- Page 111 and 112: ve koji nas očekuju, cilj nam je b
- Page 113 and 114: šumarstvo danas i sutra. Za uvod u
- Page 115 and 116: Cast mi je i zadovoljstvo što Vas
- Page 117 and 118: Zahvaljujući inž. Serdarušiću n
- Page 119 and 120: niti ne spominje restrukturiranje "
- Page 121 and 122: ovinsku, socijalnu i ekološku vrij
- Page 123 and 124: IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTISVE
- Page 125 and 126: Dio Predsjedništva Akademije šuma
- Page 127 and 128: IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HE
- Page 129 and 130: IN MEMORIAMProf. dr. se. PAŠKO LOV
- Page 131: UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl