štvo potiču i države, za razliku od primjera koji je naveoprof. Matić, a koji se odnosi na državu Švicarsku.Hrvatsko šumarstvo danas, kao i druge djelatnosti opterećenoje mnogim zabludama i nejasnoćama prenesenimiz prošlosti i prisutnim problemima sadašnjosti,koji se najizrazitije očituju u uvjerenju daje šuma izvorbrze i lake zarade, a da su šumari oni koji neopravdanouživaju blagodati prirode. Zabluda i zločestoća idu takodaleko da žuti tisak u RH o šumarima objavljuje člankekao o Mlečanima i iznose tvrdnje da se naši šumari premašumama odnose kao vukovi prema ovcama. Meniježao što se HŠD nije očitovalo na takve tvrdnje i takvenapise. Istovremeno, a suprotno tome samozvani predstavnicidrvne industrije, podržani i drugima, zgražajuse na podatak da gospodarska osnova propisuje etat60% od prirasta. Drvo je najjeftiniji toplotni energent,drvo je oko 5 puta za primjer jeftinije od mineralne vode.U šumi se i dalje najčešće prave odlagališta otpada,a istovremeno nas prozivaju razno-razni ekologisti, neekolozi, zašto gospodarske šume nisu uređeni parkovisa stazicama, klupicama i si. Vlasnici bi šuma visokeprofite a zaposlenici visoke plaće. Nas šumara je malou novinama, na radiju i TV. Malo nas je na žalost i u institucijamavlasti. Gospodarimo s više od 1/3 teritorijaRH, a u bruto nacionalnom dohotku sudjelujemo s 1%.To nas je i predsjednik Tuđman pitao, na primjeru kojegsmo danas već spominjali. Svi znaju da bez šuma nemaživota na zemlji, a rijetko je tko spreman platiti općekoristi od šuma i time pripomoći očuvanju šuma kaoopćeg dobra. Do danas nije rješena zakonska regulativaoko općekorisnih funkcija šume. Hrvatska ima kvalitetnihšuma, ima šumarsku struku, ima šumarsku tradiciju.Mislim da se oko toga svi slažemo i da nema nikakvihdilema. Ono što ja mislim, a to je da Hrvatskoj nedostajuspoznaje, daje kvaliteta hrvatskih šuma najvišezasluga hrvatskih šumara. Hrvatsko šumarstvo ne možepodmiriti nerealne potrebe i ispuniti nerealne želje, odonih koji hoće puno i jeftinog drva i onih koji bi sve šumepretvorili u parkove ili Nacionalne parkove. Čestoputa nam to predlažu oni koji su svoje šume uništili pasu sad shvatili njihov značaj. Na kraju s ciljem da se hrvatskošumarstvo obrani od raznih i razno-raznih interesa,suprotnih interesima hrvatskog šumarstva, predlažemovoj Skupštini za raspravu i moguće zaključke:1. Da se u okviru HŠD organiziraju javne tribine nakojima bi hrvatski šumarski stručnjaci upoznali hrvatskujavnost o hrvatskom šumarstvu.2. Da se sa ove Skupštine uputi zahthjev HRT da sena programu emitira redovita tjedna emisija o hrvatskomšumarstvu u trajanju od 1 sat. Takvih pokušajaje bilo i dosad ali to nismo mogli nikada realizirati,a ja mislim da hrvatsko šumarstvo to zaslužuje.3. Da predstavnici HŠD-a u suradnji sa Šumarskimfakultetom, Šumarskim institutom i poduzećem"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, izrade suvremeniprijedlog Zakona o šumama i Dugoročni programrazvoja hrvatskog šumarstva i predlože ga Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva, nakon toga hrvatskojVladi i hrvatskom Saboru koji su za to nadležni.Možda da pripomenem, da nitko do sada nijenapravio nikakav prijedlog novog Zakona o šumama,osim toga što je iz "HŠ" potekla inicijativa,prije ove današnje Skupštine, da se počme raditi naizradi novog i suvremenog prijedloga, ili kako nekikažu da bi se formalno pravno trebao zvati Nacrtprijedloga Zakona o šumama, pa je onda u tom ciljuimenovao Povjerenstvo od zaposlenika "HŠ", apredsjednik tog Povjerenstva je dr. se. Kovačić,koji je danas na ovoj Skupštini.4. Da HŠD zatraži od Ministarstva polj. i šumarstvaRH ukidanje svih netržišnih odnosa šumarstva i drvneindustrije, a pod tim mogu spomenuti, stoje prof.Matić spomenuo, "Listu fina<strong>list</strong>e", reprogramiranjedugova i dodjelu dionica, odgode plaćanja i si.5. Da se od U.O. poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagrebi drvno-industrijskih poduzeća zatraži restrukturiranjes ciljem racionalnijeg i učinkovitijegposlovanja.6. Predlažem HŠD-u da organizira i potiče ostvarenjeproduktivnosti šuma.7. Da se preko institucija vlasti traži usklađivanje odnosašumarstva i drugih djelatnosti. Kao najznačajnije,stoje i zadnjih godina izazvalo najviše problemaza šumarstvo, a mislim da bi tu trebale bitidjelatnosti prometa, elektroprivrede, vodoprivredei turizma.8. Da se u programe i propise gospodarenja ugradi višeekoloških i tržišnih odrednica. Mislim daje to udosadašnjim propisima nedostajalo.9. Da ustrajemo, a mislim daje bio i do sada stav hrvatskešumarske struke, na osiguranju financijskihsredstava za gospodarenje šumama u privatnomvlasništvu.10.Da se zatraži ili predloži institucijama, poduzećimai svim onima koji o tome mogu odlučivati ili nato utjecati, što brža sanacija šuma od ratnih šteta,jer su ratne štete u šumama i na šumama velike i sigurnoće trebati puno vremena, puno truda i punosredstava da se one otklone.1 l.Što mislim daje isto važno i značajno, da HŠD osmislii predloži bolju organizaciju zaštite šuma odpožara. I na kraju12.Predlažem da ustrajemo na zahtjevima da u djelatnostimana zaštiti prirode stoje već spominjano, naprostornom uređivanju, na oblikovanju krajolika islično, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci.Prijedloga vjerojatno može biti još puno. Ja za sadapredlažem toliko. Hvala Vam lijepo.326
Zahvaljujući inž. Serdarušiću na trudu i konkretnimprijedlozima koji će pripomoći kod pripreme zaključaka,prof. Matićotvara raspravu.Zeljko S ta h an, dipl. inž. šum.Upozorava na neke probleme iz područja zaštite prirode(čime se bavi 25 godina - radi na inspekciji zaštiteprirode u Ministarstvu kulture). Svima je znano da suideolozi i zaštitnici prirode od samog početka, ali danassve manje bili upravo inženjeri šumarstva i šumarskastruka. Danas se to promijenilo, ušle su u taj posao drugestruke tako da su sada šumari u manjini, a to nije u redu.Sljedeći problem je neslaganje između zakonskih propisakoji se odnose na zaštitu prirode, na šumarstvo i naprostorno planiranje i uređenje zemljišta. Za to ima brojnihprimjera - npr. proširenja Nacionalnih parkova,Parkova prirode, donošenje različitih pravilnika i zaštitapojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Koliko je šumarstvou tome sudjelovalo? Ističe i upozorava na potrebnosuglasje upravnih šumarskih organa, "Hrvatskih šuma",Šumarskog fakulteta, i Instituta i upravnih tijela koji sebave zaštitom prirode i poslovnim planiranjem. Stoga jepotrebno formirati radnu grupu za izjednačavanje propisai traženja rješenja koja će biti najbolja za našu domovinu.Mišljenja je da je HŠD najbolje mjesto za tajposao, ne kao stručna udruga, nego kao udruga struke.Dr. sc. VickoIvančevićZalaže se, da se na području Parka prirode Velebit negrade energetski objekti. Naime svi su čuli, da se namjeravau Lukovom Šugarju graditi termoelektrana, ašto bi to značilo za Velebit bar šumarima nije potrebnogovoriti.Tomislav Starčević; dipl. inž šum.Zalaže se, da se raspravom obuhvati i šumarstvo"jučer", jer jedinstveno Poduzeće funkcionira već šest ipol godina, pa je svakako vrijeme da se analizira, da lismo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijskepretpostavke za jedinstveni i uravnoteženi razvojšumarstva Hrvatske.U provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarskepolitike, još postoji skupa trostupanjska organiziranost,a Šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskojjedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima udohodovnoj utakmici ne daje se dovoljno značaja, kao isvim mogućim poticajnostima, bez kojih zasigurno nemani ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske.Umjesto toga, uz gubitak motiva, postoji psihozaposvemašnje šutnje i strah od gubitka posla, što otvaravrata našoj poslovičnoj "snalažljivosti".Ozbiljno nam nedostaje životni i provodljiv Srednjoročniplan razvoja, gospodarenja i poslovanja.Tomislav Starčević, dipl. inž. šum.U provedbi osnova gospodarenja, posebice u ostvarenjuuzgojnih radova, vidljivo opada kvaliteta izvršenihradova, gomilaju se povećani radovi kod obnove, štoozbiljno povećava i ukupne troškove poslovanja.U toj stihijnosti pribjegavamo obvezatnim doradamaplanova gospodarenja i poslovanja, povećavajućisortimentnu strukturu planova sječa bez stvarne osnove,što se provedbom planova ne ostvaruje i istog časademantira. Rezultat je da do ovih dana nemamo jasnodefinirane planske veličine.Nadalje, nekorektnom provedbom knjigovodstvaproizvodnje nismo u mogućnosti kontrolirati visinestvarnih troškova. Opasnost prijeti kvaliteti uzgojnihradova od vanjske usluge zbog cjenika radova na temeljucijene radniko-dana po ugovoru o djelu.Revirnim sustavom dužni smo osigurati mladim ljudimautakmicu " na djelu", zahtijevati od njih inteziviranjeproizvodnje i rast dohotka, a ne ih tretirati kao"opći trošak".Zalaže se, da ova Skupština bude poticajna, da smirenoi temeljito počnemo graditi razvoj šumarstva naonim idejama koje je Zakon o šumama jasno najavio,kako bi izgradili Poduzeće u kojem će ljudi s radošćuraditi.327
- Page 2 and 3:
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKAIZRADA NACIO
- Page 4 and 5:
SADRŽAJ - CONTENTSIZVORNI ZNANSTVE
- Page 6 and 7:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 8 and 9:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 10 and 11:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 12 and 13:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 14 and 15:
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I K
- Page 16 and 17:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 18 and 19:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 20 and 21:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 22 and 23:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 24 and 25:
S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 26 and 27:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 28 and 29:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 30 and 31:
S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE
- Page 32 and 33:
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜ
- Page 34 and 35:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 36 and 37:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 38 and 39:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 40 and 41:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 42 and 43:
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGO
- Page 44 and 45:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 46 and 47:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 48 and 49:
Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKL
- Page 50 and 51:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLO
- Page 52 and 53:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 54 and 55:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 56 and 57:
Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLON
- Page 58 and 59:
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLO
- Page 60 and 61:
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 62 and 63:
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 64 and 65:
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 66 and 67: M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKC
- Page 68 and 69: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 70 and 71: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 72 and 73: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 74 and 75: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 76 and 77: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 78 and 79: P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČN
- Page 81 and 82: STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPE
- Page 83 and 84: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 85 and 86: N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA G
- Page 87 and 88: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 89 and 90: N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GO
- Page 91 and 92: IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAOSVRTI NA
- Page 93 and 94: Glede važnosti šećernoga javora
- Page 95 and 96: opasnosti i koje bi mogle iščeznu
- Page 97 and 98: ekao prijestolja, a daje 12. studen
- Page 99 and 100: na borovima u Hrvatskoj, Značajkek
- Page 101 and 102: BORIS HRAŠOVECMr. sc. Boris Hrašo
- Page 103 and 104: ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACIPro
- Page 105 and 106: IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVAZA
- Page 107 and 108: III. Troškovi za zaposlene8. Plać
- Page 109 and 110: Ad 7. HSD će poraditi na oživljav
- Page 111 and 112: ve koji nas očekuju, cilj nam je b
- Page 113 and 114: šumarstvo danas i sutra. Za uvod u
- Page 115: Cast mi je i zadovoljstvo što Vas
- Page 119 and 120: niti ne spominje restrukturiranje "
- Page 121 and 122: ovinsku, socijalnu i ekološku vrij
- Page 123 and 124: IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTISVE
- Page 125 and 126: Dio Predsjedništva Akademije šuma
- Page 127 and 128: IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HE
- Page 129 and 130: IN MEMORIAMProf. dr. se. PAŠKO LOV
- Page 131: UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl