nje ili povišenje razina podzemne vode može izazvativelike promjene u opskrbi stabala vodom, što možeimati za posljedicu ekološku katastrofu koju nismopredviđali (šume Kalje i Turopoljski lug). Tako, primjerice,kapilarni uspon vode može potpuno izostatiako razina podzemne vode padne do šljunčanoga ilipjeskovitoga sloja tla. Uz današnje ustrojstvo praćenjarazina podzemnih voda u prostoru utjecaja projektiranogakanala Dunav-Sava, po broju istraživačkih mjestai trajanju motrenja ne može se niti jednom statističkommetodom pouzdano utvrditi kako će se njihovi tokovipromijeniti i kolika će biti jakost tih promjena. Kada nebi bilo tih dilema i kada bi kanal bio tako isplativ kaošto tvrdi investitor, već odavno bi bio izgrađen u prošlimrežimima, od Austrougarske monarhije za čijevladavine ga je netko predložio krajem 18. stoljeća, avlast odustala. Od tada do danas izrađeno je 14 različitihstudijskih i projektnih rješenja (Marušić, 1999). Ukomunističkoj Jugoslaviji izrađen je jedan projekt1964. i 1965. a današnji projekt iniciran je odlukomVlade Republike Hrvatske 1991. godine o pripremamaza gradnju kanala Dunav-Sava, kada je na čelu Ministarstvavodoprivrede bio velik zagovornik kanala ing.Bergman. Povijest o neostvarivosti kanala Dunav-Savagovori dovoljno o utopiji toga projekta koji predstavljatipičnu promašenu investiciju.Istraživanja razina podzemnih voda trebala bi zbogklimatskih promjena (suše i vlažna razdoblja su izraženijanego prije) trajati trideset, pa čak i više godina zadonošenje odluke o tako velikoj investiciji, čiji je utjecajna okoliš pod upitnikom. Piezometri u Spačvi kojisi postavili šumari motre se od 1989. s prekidom od4 godine tijekom domovinskoga rata. Piezometri u šumamau području gornjega Bosuta, koje su također postavilišumari, motre se manje od 10 godina. Zbog prostorneneujednačenosti ekoloških profila tla i položajaaquifera, piezometre uz buduću trasu kanala i na zapadnomerubu Spačvanskoga bazena trebalo bi postavitidovoljno gusto, kako bi se mogao utvrditi tok podzemnihvoda u smjeru zapad-istok. To jedno i drugo dodanas nije ostvareno, pa su rezultati Studije o utjecajuna šume kanala Dunav-Sava vrlo problematični, praktičkineprihvatljivi. Predlažemo stoga da se odustaneod projekta te velike investicije koja neće donijeti željenuisplativost, a značajno će ugroziti ekološki i gospodarskikapital šuma hrasta lužnjaka u Spačvi i ostalimnizinskim šumama na trasi kanala. Glede navodnjavanjapoljodjelskih površina u Slavoniji predlaže seizgradnja akumulacija na padinama Papuka i Psunja,od kuda bi se gravitacijom cijevima dovodila čistavoda. Voda Dunava i Save neupotrebljiva je za navodnjavanjezbog onečišćenosti.Nakon dovršenja radova na vanjskom pročelju zgradeŠumarskoga doma, uz redovito održavanje zgrade,treba nastaviti s uređenjem dvorišnog pročelja (fasade)246uključivši stolariju, uz zamjenu dotrajale kanalizacije teosmišljavanjem i uređenjem poslovnog prostora zasmještaj Komore i Savjetodavne službe, nakon iseljenjaFakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Što setiče odnosa s Institutom za međunarodne odnose dogovorenoje s ravnateljem, da se dug od oko 480 000 kunanastao zbog neplaćanja stanarine, a zbog nemogućnostiplaćanja u novcu, bude podmiren kroz zajedničko investicijskoulaganje u šumarski dom. U tu svrhu napravljenje projekt uređenja dvorišnog pročelja i dvorišta,formirano je povjerenstvo za natječaj i ovaj tjedan pokrećemopostupak javne nabave za izvođače radova. Financijskasredstva koja imamo u pričuvi od oko 500 000kuna, zajedno sa sredstvima IMO-a, mislimo da će bitidostatna za dovršenje ovog projekta.Što se tiče odnosa s Fakultetom Kemijskoga inženjerstva,prošloga tjedna pokrenuli smo zahtjev za njihovomdeložacijom. Naime, oni već godinama ne plaćajunajamninu usprkos tome što smo im uredno ispostavljaliračune i na njih plaćali PDV. Prošle godine predložilisu nam da će podmiriti trošak PDV ukoliko HŠDodustane od pokrenute tužbe, međutim sada mijenjajuodluku i uvjetuju svoj odlazak obustavom svih potraživanjaod strane HŠD. Nakon toga donešena je na sjedniciUO HŠD-a odluka za hitnim pokretanjem postupkadeložacije. Ovaj prostor bio bi idealan za smještaj Šumarskekomore i Savjetodavne službe. Zbog atraktivnostilokacije prostor možemo iznajmiti i drugim organizacijamameđutim smatramo da je pravo mjesto zaove institucije pod krovom Šumarskog doma.Vjerojatno ste primijetili zastavu HŠD-a koju smokreirali i izradili tijekom veljače. Pokraj velike zastaveizrađene su i stolne, a u tijeku je izrada svečane svileneZastave.Vezano za Imenik hrvatskih šumara, dostupan nawww.sumari.hr Upravni odbor imenovao je članoveSavjeta imenika u sastavu: predsjednik i tajnik HŠD-apo funkciji, i, zatim O. Vlainić, I. Gregorović, D. Bakran iH. Jakovac, a kao administratora B. Meštrića.Na poziv Okružnog inspektorata šuma u Trstu, Hrvatskošumarsko društvo je po 4. puta organiziralo šumarskištand, na manifestaciji “Jadran i Kras – 13. Danipoljoprivrede, ribolova i šumarstva”. Sajam se organizirasvake dvije godine, a ovaj je puta održan u općiniDuino Aurisina u zaljevu Sistiana od 10. do 14. svibnja.Na ovom regionalnom sajmu nastupaju predstavnicitalijanske pokrajine Friuli Venezija Giulija, Slovenskogkrasa, Istre i Hrvatskog primorja. Hrvatski štand jeopremljen plakatima s temom zaštićenih biljnih i životinjskihvrsta s područja Uprave šuma podružnice Delnice,Velebitskog botaničkog vrta, NP Risnjak i turističkopromidžbenim materijalima UŠP Buzet i Delnice.Posebno atraktivan dio našeg štanda bila je vrtnagarnitura izrađena od poluobrađene topole, kojom sekao gost predstavila UŠP Sisak. Predstavnici ogranka
HŠD-a Buzet pobrinuli su se za mali gurmanski užitakuz tartufe i fritule.U okviru sajma predstavljen je projekt Italijansko-Slovensko-Hrvatska šumska staza, tj. planinarski putkoji će povezati najatraktivnije prirodne znamenitostiovih regija na potezu Trst-Senj. Od Tršćanskog zaljevas kraškim fenomenima, staza ide kroz Škocjanski parki Cerkniško jezero u Sloveniji te NP Risnjak, Zelenivir, park šumu Golubinjak i Klenovicu gdje ponovnodolazi do mora u Hrvatskoj.Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organiziralismo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišćeod 18. do 20. svibnja. HŠD-a kao osnivač Hrvatskeudruge za biomasu, organiziralo je posjet ovoj austrijskojpokrajini gdje je najviše zastupljena uporaba bioenergije.Može se reći da su gotovo u potpunosti zamijeniliuporabu fosilnih goriva obnovljivim resursima, kaoenergetskim drvetom za toplinsku energiju i proizvodnjustruje, uljanom repicom za proizvodnju biodizela,kao i upotrebom vjetrenjača za proizvodnju struje.Prema programu posjetili smo:• Europski centar za obnovljivu energiju-Gussing• Toplanu na biomasu Pinkovec• Predavanje-Siegendorf – Šumarstvo Gradišća,Energetska uporaba šumske biomase• Seoska gospodarstva Gradišća (Podrumarstvo)• Pokusne plohe šume panjače u funkciji bioenergije• Šumski muzej Lackenbach• Prorede u visokim šumama u funkciji proizvodnjeenerg. drva• Kulturno-povijesne znamenitosti Gradišća(Eisenstadt)Na svakom koraku osjećali smo gostoprimstvo i blagonaklonostnaših domaćina, gradišćanskih Hrvata iželju za pomoći pri usvajanju tehnologije korištenja biomase.Mislim da dijelim oduševljenje ovom ekskurzijomsa svima članovima društva koji su u njoj sudjelovali.U subotu 17. lipnja u gradskom muzeju u Bjelovaruotvorena je izložba fotografija “Šuma okom šumara”Bjelovarski ogranak kao organizator i inicijator ove izložbena taj se način uključio u obilježavanje proslaveDana šumarstva. Ova izložba fotografija postaje većtradicionalna i ove godine oplemenjena je i nastupomkolega šumara iz Slovenije, Austrije, Italije i Bosne iHercegovine. Od stručne komisije izlošci naših kolegadobili su najviše ocjene, a izazvali su oduševljenje isvih nazočnih posjetilaca. Pozivam Vas da svakako posjetiteovu izložbu i uvjerite se u kvalitetu izložaka.Kao pripreme za ovu našu izbornu redovitu skupštinusvi ogranci održali su svoje skupštine i dostavili namsvoje predstavnike u Upravnom i Nadzornom odboru,predsjednike kao i ažurirani popis članstva. Tako s današnjimdanom HŠD broji <strong>30</strong>02 registrirana člana. I topo ograncima:Bjelovar 276, Buzet 84, Delnice 217, Gospić 150,Karlovac 299, Koprivnica 117, Našice 153, Nova Gradiška92, Ogulin 160, Osijek 111, Požega 180, Senj 103,Sisak 110, Slavonski Brod 120, Split 182, Varaždin 49,Vinkovci <strong>30</strong>2, Virovitica 70 i Zagreb 227 članova.c) Izvješće glavnog urednika Šumarskoga <strong>list</strong>aŠUMARSKI LIST U PROTEKLIH 1<strong>30</strong> GODINAS nadnevkom prvi siječanj 1877. godine tiskan jeprvi broj Šumarskoga <strong>list</strong>a, koji od tada do danas neprekidnoizlazi. Početak pisane znanstvene i stručnešumarske riječi koja će neprekidno teći, razvijati se iskrbiti o šumskom bogatstvu Domovine, značajan jetrenutak kojemu prethode velike pripreme koje traju dokraja sedamdesetih godina 18. stoljeća.U 19. stoljeću hrvatska šumarska struka obrazuje seu više današnjih država, nekadašnje Austrougarskemonarhije – u Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj.Dolaskom na posao u Hrvatsku završeni šumari susrećuse s golemim šumskim bogatstvom, prostranim prašumamalužnjakovih nizinskih šuma te bukovim ibukovo-jelovim prašumama u gorju savsko-dravskogameđurječja i hrvatskoga krša južno od Karlovca, svedo grebena Dinarida.U šumarskim intelektualnim krugovima tada seosjeća nedostatak stručnih informacija o postupcima sazatečenim šumskim sastojinama u Hrvatskoj, jer su postojećaaustrougarska učilišta davala prednost postupcimasa šumskim kulturama. Već tada su prirodnešume u spomenutim zemljama, uz iznimku Slovačke,bile manje zastupljene od šumskih kultura u kojima jeprevladavala smreka.Hrvatski šumari postaju svjesni vrijednosti i posebnostiosobito nizinskih šuma hrasta lužnjaka kao i bukovo-jelovihprebornih šuma i osjećaju potrebu zaudruživanjem i vlastitim uičilištem što se ostvaruje.Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo osnovano je1846., a Gospodarsko-šumarsko učilište s Odjelom zašumarstvo u Križevcima 1860 godine. Osamdesetih idevedesetih godina 18. stoljeća Hrvatsko šumarskodruštvo kroz napise u Šumarskome <strong>list</strong>u utječe na osnivanjei početak sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj.Godine 1898. osnovana je Šumarska akademijaprislonjena uz Mudroslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Godine 1918. Šumarska akademija prelazi kaoŠumarski odjel na novoosnovani Poljoprivredno-šu-247
- Page 5:
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCIUDK 630*
- Page 9 and 10:
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae
- Page 11:
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae
- Page 14 and 15:
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRI
- Page 16 and 17:
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRI
- Page 18 and 19:
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRI
- Page 20 and 21:
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRI
- Page 22 and 23:
INSTRUMENTI I OPREMAU ŠUMARSTVUVis
- Page 24 and 25:
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 26 and 27: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 28 and 29: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 30 and 31: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 32 and 33: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 34 and 35: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 36 and 37: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 38 and 39: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 40 and 41: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 42 and 43: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 44 and 45: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 46 and 47: M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRU
- Page 48 and 49: OVLAŠTENI ZASTUPNIK PROIZVOĐAČA
- Page 50 and 51: T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek:
- Page 52 and 53: T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek:
- Page 54 and 55: T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek:
- Page 56 and 57: T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek:
- Page 58 and 59: T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek:
- Page 61 and 62: AKTUALNOObilježavajući izuzetne o
- Page 63 and 64: Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonsk
- Page 65 and 66: mio i rukopis za Šumarski priručn
- Page 67 and 68: Zatim se nazočnima obratio državn
- Page 69 and 70: Slavko Matić, Igor Anić, Branko B
- Page 71 and 72: - Znanstvene i stručne aktivnosti
- Page 73 and 74: demiju povodom 160. obljetnice HŠD
- Page 75: olino okrugli stol i raspravu pod n
- Page 79 and 80: Sadržaj skupa bile su erozija i bu
- Page 81 and 82: status šumarskih stručnjaka s koj
- Page 83 and 84: Za serije fotografija žiri se odlu
- Page 85 and 86: uz rijeke i močvare, podalje od mo
- Page 87 and 88: IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJAZAR I ZBO
- Page 89 and 90: EMINOVAČKA ŠUMA - POŽEŠKI MAKSI
- Page 91 and 92: U okruženju šume smješten je doj
- Page 93 and 94: dinamičnije. To su elementi koji s
- Page 95 and 96: Slika 7. Raskošne boje crnjuše u
- Page 97 and 98: Slika 3. Na Zelovu pod Svilajom obi
- Page 99 and 100: ŠUMSKI ŠTETNICIVRBOTOČACLeptira
- Page 101 and 102: ka pisane riječi prenese na papir,
- Page 103 and 104: Dio talijanskog šumarskog svijeta
- Page 106 and 107: Drvni prirastnajvažnija obnovljiva
- Page 108 and 109: Crkvi (V. Banin, S. Hodorovsky, A.
- Page 110 and 111: Novoj Gradiški. Poslije rata radio
- Page 112 and 113: kon. Vodi se kao apsolvent 1923/33.
- Page 114 and 115: IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVAJ
- Page 116 and 117: vačka skupština Komore. U tijeku
- Page 118 and 119: IN MEMORIAMAKADEMIK DUŠAN KLEPAC (
- Page 120 and 121: U požeškoj je bolnici u četvrtak
- Page 123 and 124: UPUTE AUTORIMAŠumarski list objavl